UREDBA (EU) 2022/869 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 30. svibnja 2022. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu, izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2009, (EU) 2019/942 i (EU) 2019/943 i direktiva 2009/73/EZ i (EU) 2019/944 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 347/2013

za električnu energiju:

za pametne plinske mreže: sva oprema ili instalacije u nastavku čiji je cilj omogućivanje i olakšavanje integracije niza niskoguljičnih plinova, a posebno plinova iz obnovljivih izvora, uključujući biometan ili vodik, u plinsku mrežu: digitalni sustavi i komponente koji integriraju IKT, kontrolne sustave i senzorske tehnologije kako bi se omogućilo interaktivno i inteligentno praćenje, mjerenje, kontrola kvalitete i upravljanje proizvodnjom, transportom, distribucijom, skladištenjem i potrošnjom plina unutar plinske mreže. Nadalje, takvi projekti mogu uključivati i opremu kojom se omogućuju obrnuti tokovi, od distribucije do razine transporta, uključujući povezanu fizičku nadogradnju ako je nužna za rad opreme i instalacija radi integracije niskougljičnih plinova, a posebno plinova iz obnovljivih izvora;

za vodik:

Svi objekti navedeni u točkama od (a) do (d) mogu biti novoizgrađeni ili prenamijenjeni iz objekata za prirodni plin u objekte za vodik, ili njihova kombinacija;

za objekte za elektrolizu:

za ugljikov dioksid:

procjenu njihovih projekata s obzirom na doprinos provedbi prioriteta navedenih u Prilogu I.;

navođenje relevantne kategorije projekta utvrđene u Prilogu II;

analizu ispunjenja relevantnih kriterija utvrđenih u članku 4.;

za projekte koji su dovoljno razvijeni, analizu troškova i koristi za pojedini projekt koja je u skladu s metodologijama izrađenima u skladu s člankom 11.;

za projekte od uzajamnog interesa, pisma potpore vlada zemalja na koje se on izravno odnosi u kojima izražavaju svoju potporu projektu ili drugim neobvezujućim dogovorima;

sve druge relevantne informacije za evaluaciju projekta.

kad je riječ o prijenosu električne energije, projektom se povećava kapacitet prijenosa mreže ili kapacitet raspoloživ za komercijalne protoke na granici te države članice s jednom državom članicom ili više drugih država članica, čime se prekogranični kapacitet prijenosa mreže na granici te države članice s jednom ili više drugih država članica povećava za najmanje 500 megavata (MW) u usporedbi sa situacijom bez puštanja projekta u rad ili se projektom smanjuje energetska izoliranost međusobno nepovezanih sustava u jednoj državi članici ili više njih ili se povećava prekogranični kapacitet prijenosa na granici između dvije države članice za najmanje 200 MW;

kad je riječ o skladištenju električne energije, projektom se osigurava instalirani kapacitet od najmanje 225 MW te on ima kapacitet za skladištenje kojim se omogućuje neto godišnja proizvodnja električne energije od 250 gigavatsati godišnje;

kad je riječ o pametnim elektroenergetskim mrežama, projekt je namijenjen opremi i instalacijama pri visokom i srednjem naponu i uključuje TSO-ove, TSO-ove i ODS-ove ili ODS-ove iz najmanje dvije države članice. Projekt može uključivati samo ODS-ove pod uvjetom da su iz najmanje dvije države članice i da je osigurana interoperabilnost. Projekt ispunjava najmanje dva od sljedećih kriterija: uključuje 50 000 korisnika, proizvođača, potrošača ili proizvođača-potrošača električne energije, obuhvaća područje potrošnje od najmanje 300 GW sati godišnje, najmanje 20 % potrošnje električne energije povezane s projektom potječe iz varijabilnih obnovljivih izvora ili se njime smanjuje energetska izoliranost međusobno nepovezanih sustava u jednoj državi članici ili više njih. Projekt ne mora uključivati zajedničku fizičku granicu. Za projekte povezane s malim izoliranim sustavima kako su definirani u članku 2. točki 42. Direktive (EU) 2019/944, uključujući otoke, te su razine napona jednake najvišoj razini napona u relevantnom elektroenergetskom sustavu;

kad je riječ o transportu vodika, projekt omogućuje transport vodika preko granica predmetnih država članica ili se postojeći kapacitet za prekogranični transport vodika na granici između dviju država članica povećava za najmanje 10 % u usporedbi sa stanjem prije puštanja projekta u rad, pri čemu mora u dovoljnoj mjeri biti vidljivo da je projekt ključan dio planirane prekogranične mreže vodika te se mora dati dostatan dokaz o postojećim planovima i suradnji sa susjednim zemljama i mrežnim operatorima, ili za projekte kojima se smanjuje energetska izoliranost međusobno nepovezanih sustava u jednoj državi članici li više njih, cilj projekta je opskrbiti, izravno ili neizravno, najmanje dvije države članice;

kad je riječ o objektima za skladištenje ili prihvat vodika iz točke 3. Priloga II., cilj je projekta izravno ili neizravno opskrbljivati najmanje dvije države članice;

kad je riječ o elektrolizatorima, projektom se osigurava instalirani kapacitet od najmanje 50 MW koji osigurava jedan elektrolizator ili skup elektrolizatora koji čine jedan koordinirani projekt i izravne ili neizravne koristi za najmanje dvije države članice te, konkretno, kad je riječ o otocima i otočnim sustavima, podupiru se inovativna i druga rješenja koja uključuju najmanje dvije države članice sa znatnim pozitivnim učinkom na energetske i klimatske ciljeve Unije za 2030. i njezin cilj klimatske neutralnosti do 2050. te se znatno doprinosi održivosti otočnog energetskog sustava i energetskog sustava Unije;

kad je riječ o pametnim plinskim mrežama, u projekt su uključeni TSO-ovi, TSO-ovi i ODS-ovi ili ODS-ovi iz najmanje dviju država članica. Operatori distribucijskih sustava mogu biti uključeni samo uz potporu operatora prijenosnih sustava iz barem dviju država članica koji su usko povezani s projektom i osiguravaju interoperabilnost;

kad je riječ o prijenosu električne energije iz obnovljivih izvora na moru, projekt je projektiran za prenošenje električne energije s lokacija za odobalnu proizvodnju energije kapaciteta najmanje 500 MW i omogućuje prijenos električne energije u kopnenu mrežu određene države članice, čime se povećava količina električne energije iz obnovljivih izvora koja je dostupna na unutarnjem tržištu. Projekt se razvija u područjima s niskim udjelom električne energije iz odobalnih obnovljivih izvora i pokazuje znatan pozitivan učinak na energetske i klimatske ciljeve Unije za 2030. i njezin cilj klimatske neutralnosti do 2050. te znatno doprinosi održivosti energetskog sustava i integraciji tržišta, a da se pritom ne ometaju prekogranični kapaciteti i tokovi;

kad je riječ o projektima u području ugljikova dioksida, projekt se koristi za transport i, ako je primjenjivo, skladištenje antropogenog ugljikova dioksida koji potječe iz najmanje dviju država članica.

kad je riječ o projektima od zajedničkog interesa u kategoriji utvrđenoj u točki 1. podtočkama (a) i (e) Priloga II., projektom se povećava kapacitet prijenosa mreže ili kapacitet dostupan za komercijalne protoke na granici te države članice s jednom trećom zemljom ili više njih te osiguravaju znatne koristi, izravno ili neizravno (međupovezanošću s trećom zemljom), u skladu s posebnim kriterijima navedenima u članku 4. stavku 3. na razini Unije. Izračun koristi za države članice provodi i objavljuje ENTSO za električnu energiju u okviru desetogodišnjeg plana razvoja mreže na razini Unije;

kad je riječ o projektima od zajedničkog interesa u kategoriji utvrđenoj u točki 3. Priloga II., projektom se omogućuje transport vodika preko granice države članice s jednom ili više trećih zemalja te osiguravaju znatne koristi, izravno ili neizravno (međupovezanošću s trećom zemljom), u skladu s posebnim kriterijima navedenima u članku 4. stavku 3. na razini Unije. Izračun koristi za države članice provodi i objavljuje ENTSO za plin u okviru desetogodišnjeg plana razvoja mreže na razini Unije;

kad je riječ o projektima od zajedničkog interesa u kategoriji utvrđenoj u točki 5. Priloga II., najmanje dvije države članice i treća zemlja mogu upotrebljavati projekt za transport i skladištenje antropogenog ugljikova dioksida.

prijenos proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u glavne centre potrošnje i skladišta, koji se mjeri se u skladu s analizom iz posljednjeg dostupnog desetogodišnjeg plana razvoja elektroenergetske mreže na razini Unije, posebno:

integracija tržišta, tržišno natjecanje i fleksibilnost sustava, koji se mjere u skladu s analizom iz posljednjeg dostupnog desetogodišnjeg plana razvoja elektroenergetske mreže na razini Unije, posebno:

sigurnost opskrbe, interoperabilnost i siguran rad sustava, koji se mjere u skladu s analizom provedenom u posljednjem dostupnom desetogodišnjem planu razvoja elektroenergetske mreže na razini Unije, posebno procjenom učinka projekta na očekivani gubitak opterećenja za područje analize iz Priloga V. u smislu adekvatnosti proizvodnje i prijenosa za skup karakterističnih razdoblja opterećenja, uzimajući u obzir očekivane promjene ekstremnih vremenskih uvjeta povezanih s klimom i njihov učinak na otpornost infrastrukture. Prema potrebi, mjeri se učinak projekta na samostalnu i pouzdanu kontrolu rada sustava i usluga.

razina održivosti, koja se mjeri procjenom opsega kapaciteta mreža za priključivanje i prijenos varijabilne energije iz obnovljivih izvora;

sigurnost opskrbe, koja se mjeri procjenom razine gubitaka u distribucijskim ili prijenosnim mrežama ili u oba slučaja, postotka iskorištenosti (tj. prosječnog opterećenja) sastavnih dijelova elektroenergetske mreže, raspoloživosti sastavnih dijelova mreže (u vezi s planiranim i neplaniranim održavanjem) i utjecaja projekta na učinkovitost rada mreže te na trajanje i učestalost prekida, uključujući poremećaje povezane s klimom.

integracija tržišta, koja se mjeri procjenom uvođenja inovacija u rad sustava, smanjenja energetske izoliranosti i međupovezanosti, kao i razine integracije s drugim sektorima i omogućavanja novih poslovnih modela i tržišnih struktura;

sigurnost mreže, fleksibilnost i kvaliteta opskrbe, koje se mjere procjenom inovativnog pristupa fleksibilnosti sustava, kibersigurnosti, učinkovitoj operabilnosti između razina TSO-ova i ODS-ova, sposobnosti uključivanja upravljanja potrošnjom, skladištenja, mjera energetske učinkovitosti, troškovno učinkovite upotrebe digitalnih alata i IKT-a za praćenje i kontrolu, stabilnosti elektroenergetskog sustava te kvalitete napona.

održivost, koja se mjeri kao doprinos projekta smanjenju emisija stakleničkih plinova u raznim primjenama u krajnjoj potrošnji u sektorima u kojima je teško smanjiti emisije, kao što su industrija ili promet; fleksibilnosti i mogućnosti sezonskog skladištenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora; ili integraciji obnovljivog i niskougljičnog vodika kako bi se uvažile potrebe tržišta i promicao obnovljiv vodik;

integracija tržišta i interoperabilnost, koje se mjere izračunavanjem dodatne vrijednosti projekta za integraciju tržišnih područja i konvergenciju cijena u odnosu na sveukupnu fleksibilnost sustava;

sigurnost opskrbe i fleksibilnost, koje se mjere izračunavanjem dodatne vrijednosti projekta za otpornost, raznolikost i fleksibilnost opskrbe vodikom;

tržišno natjecanje, koje se mjeri procjenom doprinosa projekta diversifikaciji opskrbe, uključujući olakšavanje pristupa domaćim izvorima opskrbe vodikom.

razina održivosti, koja se mjeri procjenom udjela plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova integriranih u plinsku mrežu, povezanih ušteda emisija stakleničkih plinova prema dekarbonizaciji ukupnog sustava i odgovarajućeg otkrivanja istjecanja;

kvaliteta i sigurnost opskrbe, koje se mjere procjenom omjera pouzdano dostupne opskrbe plinom i vršne potražnje, udjela uvoza zamijenjenog lokalnim plinovima iz obnovljivih izvora i niskougljičnim plinovima, stabilnosti rada sustava, trajanja i učestalosti prekida po potrošaču;

omogućavanje usluga fleksibilnosti kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje olakšavanjem pametne integracije energetskog sektora stvaranjem poveznica s drugim nositeljima energije i sektorima, koje se mjeri procjenom ušteda troškova omogućenih u povezanim energetskim sektorima i sustavima, kao što su toplinski i energetski sustav, promet i industrija.

održivost, koja se mjeri procjenom udjela obnovljivog vodika, ili niskougljičnog vodika, posebno iz obnovljivih izvora, koji ispunjava kriterije definirane u točki 4. podtočki (a) ii. Priloga II., a koji je integriran u mrežu, ili procjenom opsega upotrebe sintetičkih goriva tog podrijetla i povezanih ušteda emisija stakleničkih plinova;

sigurnost opskrbe, koja se mjeri procjenom doprinosa zaštiti, stabilnosti i učinkovitosti rada mreže, među ostalim procjenom izbjegnutog ograničavanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora;

omogućavanje usluga fleksibilnosti kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje olakšavanjem pametne integracije energetskog sektora stvaranjem poveznica s drugim nositeljima energije i sektorima, koje se mjeri procjenom ušteda troškova u povezanim energetskim sektorima i sustavima, kao što su plinske mreže, mreže vodika, elektroenergetske i toplinske mreže, promet i industrija.

održivost, koja se mjeri procjenom ukupnog očekivanog smanjenja emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa projekta i nepostojanja alternativnih tehnoloških rješenja kao što su, među ostalim, energetska učinkovitost, elektrifikacija kojom se integriraju obnovljivi izvori kako bi se postigla ista razina smanjenja stakleničkih plinova kao i količina ugljikova dioksida koja se hvata u povezanim industrijskim postrojenjima po usporedivom trošku u usporedivom vremenskom okviru, uzimajući u obzir emisije stakleničkih plinova iz energije potrebne za hvatanje, transport i skladištenje ugljikova dioksida, prema potrebi, s obzirom na infrastrukturu, uključujući, ako je primjenjivo, druge potencijalne buduće upotrebe;

otpornost i sigurnost, koje se mjere procjenom sigurnosti infrastrukture;

ublažavanje opterećenja i rizika za okoliš stalnom neutralizacijom ugljikova dioksida.

područje za analizu pojedinačnog projekta uključuje sve države članice i treće zemlje na čijem se području projekt nalazi, sve neposredno susjedne države članice i sve druge države članice u kojima projekt ima znatan učinak. U tu svrhu ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin surađuju sa svim nadležnim operatorima sustava u relevantnim trećim zemljama. U slučaju projekata koji pripadaju kategoriji energetske infrastrukture utvrđenoj u točki 3. Priloga II. ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin surađuju s nositeljem projekta i ako on nije operator sustava;

svaka analiza troškova i koristi obuhvaća analize osjetljivosti koje se odnose na skup ulaznih podataka, uključujući troškove proizvodnje i stakleničkih plinova te očekivani razvoj potražnje i ponude, među ostalim u pogledu obnovljivih izvora energije, te uključujući fleksibilnost potražnje i ponude, i dostupnost skladištenja, datum puštanja u rad raznih projekata u istom području analize, klimatske učinke i druge relevantne parametre;

u njima se utvrđuje analiza koju treba provesti na temelju relevantnog skupa višesektorskih ulaznih podataka utvrđivanjem učinka sa svakim projektom i bez njega te uključuju relevantne međuovisnosti s drugim projektima;

u njima se daju smjernice za razvoj i primjenu modela mreže i tržišta potrebnih za analizu troškova i koristi. Modeliranje omogućuje potpunu procjenu ekonomskih učinaka, među ostalim integracije tržišta, sigurnosti opskrbe i tržišnog natjecanja, kao i ukidanja energetske izoliranosti, te utjecajâ na društvo, okoliš i klimu, među ostalim i međusektorskih učinaka. Metodologija mora biti u potpunosti transparentna te uključivati pojedinosti o tome zašto se i kako izračunavaju koristi i troškovi te što uključuju;

u njima se objašnjava kako se načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu provodi u svim koracima desetogodišnjih planova razvoja mreže na razini Unije;

u njima se objašnjava da se projektom neće ometati razvoj i uvođenje obnovljive energije;

njima se osigurava utvrđivanje država članica na koje projekt ima neto pozitivan učinak, korisnika, država članica na koje projekt ima neto negativan učinak i nositelja troškova, koji mogu biti države članice koje nisu one na čijem je državnom području izgrađena infrastruktura;

njima se uzimaju u obzir barem kapitalni rashodi, operativni rashodi i rashodi održavanja, kao i troškovi nastali za povezani sustav tijekom tehničkog životnog ciklusa cijelog projekta poput troškova prestanka rada i gospodarenja otpadom, uključujući vanjske troškove. U metodologijama se daju smjernice o diskontnim stopama, tehničkom životnom vijeku i preostaloj vrijednosti za upotrebu u izračunima troškova i koristi. Nadalje, one uključuju obveznu metodologiju za izračun omjera koristi i troška i neto sadašnje vrijednosti, kao i razlikovanje koristi u skladu s razinom pouzdanosti njihovih metoda procjene. U njima se također uzimaju u obzir metode za izračun utjecaja projekata na klimu i okoliš te njihova doprinosa energetskim ciljevima Unije, kao što su ciljevi povećanja udjela obnovljive energije, energetske učinkovitosti i međupovezanosti;

njima se osigurava da se poduzete mjere prilagodbe klimatskim promjenama za svaki projekt procjenjuju i da odražavaju troškove emisija stakleničkih plinova te da je procjena pouzdana i u skladu s drugim politikama Unije kako bi se omogućila usporedba s drugim rješenjima koja ne zahtijevaju novu infrastrukturu.

specifikacije relevantnih propisa na kojima se temelje odluke i mišljenja za razne vrste relevantnih projekata od zajedničkog interesa, uključujući pravo o okolišu;

popis relevantnih odluka i mišljenja koje treba ishoditi;

imena i kontaktne podatke nadležnog tijela, drugih predmetnih tijela i glavnih dionika o kojima je riječ;

tijek rada, s opisom svake faze postupka, uključujući okvirno razdoblje i sažet pregled postupka donošenja odluka za razne vrste relevantnih projekata od zajedničkog interesa;

informacije o opsegu, strukturi i razini pojedinosti dokumenata koji se podnose uz zahtjev za donošenje odluka, uključujući kontrolni popis;

faze i načine sudjelovanja javnosti u postupku;

način na koji nadležno tijelo, druga predmetna tijela i nositelj projekta dokazuju da su mišljenja izražena tijekom javnih savjetovanja uzeta u obzir, na primjer navodeći izmjene unesene u pogledu lokacije i nacrta projekta, ili obrazlažući zašto takva mišljenja nisu uzeta u obzir;

koliko je to moguće, prijevode sadržaja na sve jezike susjednih država članica, u koordinaciji s relevantnim susjednim državama članicama.

odluke i mišljenja koja treba ishoditi;

tijela, dionici i javnost na koje će se postupak vjerojatno odnositi;

pojedine faze postupka i njihovo trajanje;

glavne ključne etape koje treba postići i njihovi rokovi s obzirom na sveobuhvatnu odluku koju treba donijeti;

sredstva koja planiraju tijela i moguća dodatna sredstva koja budu potrebna.

dionici na koje utječe projekt od zajedničkog interesa, uključujući relevantna nacionalna, regionalna i lokalna tijela, vlasnike zemljišta i građane koji žive u blizini projekta, opću javnost i njihove udruženja, organizacije ili skupine, detaljno se otvoreno i transparentno obavješćuju te se provodi savjetovanje s njima u ranoj fazi, na uključiv način, kada se mogući razlozi za zabrinutost javnosti još mogu uzeti u obzir. Prema potrebi, nadležno tijelo aktivno podupire aktivnosti koje poduzima nositelj projekta;

nadležna tijela osiguravaju da se postupci javnog savjetovanja za projekte od zajedničkog interesa grupiraju kad je to moguće, uključujući javna savjetovanja koja su već propisana nacionalnim pravom. Svako javno savjetovanje mora obuhvatiti sva predmetna pitanja povezana s određenom fazom postupka, a nijedno takvo pitanje ne smije se obrađivati u više javnih savjetovanja; međutim, jedno javno savjetovanje može se održati na više od jedne geografske lokacije. Pitanja upućena na javno savjetovanje jasno se navode u priopćenju o javnom savjetovanju;

komentare i primjedbe moguće je dati samo u razdoblju od početka javnog savjetovanja do isteka roka;

nositelji projekta osiguravaju da se savjetovanje odvija tijekom razdoblja u kojemu je omogućeno otvoreno i uključivo sudjelovanje javnosti.

predmetnim i uključenim dionicima;

predviđenim mjerama, među ostalim o predloženim općim lokacijama i datumima namjenskih sastanaka;

vremenskom okviru;

ljudskim resursima kojima su dodijeljene razne zadaće.

objavljuju u elektroničkom obliku, i kad je to relevantno, tiskanom obliku, informativni letak od najviše petnaest stranica u kojem se jasno i sažeto navode opis, namjena i preliminarni vremenski raspored razvojnih faza projekta, nacionalni plan razvoja mreže, razmatrani alternativni pravci, vrste i značajke mogućeg učinka, među ostalim prekograničnih i međunarodnih učinaka, te moguće mjere za ublažavanje; taj se informativni letak objavljuje prije početka savjetovanja te se u njemu navode i adrese internetskih stranica projekta od zajedničkog interesa iz članka 9. stavka 7., platforma za transparentnost iz članka 23. i priručnik o postupanju iz točke 1. ovog Priloga;

objavljuju informacije o savjetovanju na internetskim stranicama projekta od zajedničkog interesa iz članka 9. stavka 7., na oglasnim pločama ureda lokalnih uprava i u najmanje jednoj lokalnoj medijskoj kući ili, ako je primjenjivo, u dvjema lokalnim medijskim kućama;

pisanim ili elektroničkim putem pozivaju relevantne dionike, udruženja, organizacije i skupine na namjenske sastanke na kojima se raspravlja o razlozima za zabrinutost.

datum posljednjeg ažuriranja internetskih stranica projekta;

prijevodi njihova sadržaja na sve jezike država članica na koje se projekt odnosi ili na koje projekt ima znatan prekogranični učinak u skladu s točkom 1. Priloga IV.;

informativni letak iz točke 5. ažuriran s najnovijim podacima o projektu;

netehnički i redovito ažurirani sažetak trenutačnog stanja projekta, uključujući geografske podatke, u kojem su, u slučaju ažuriranja, jasno navedene promjene u odnosu na prethodne verzije;

plan provedbe iz članka 5. stavka 1. ažuriran s najnovijim podacima o projektu;

sredstva koja je Unija dodijelila i isplatila za projekt;

planovi projekta i javnog savjetovanja, u kojima se jasno navode datumi i mjesta javnih savjetovanja i rasprava te predviđena pitanja relevantna za te rasprave;

kontaktni podaci radi dobivanja dodatnih informacija ili dokumenata;

kontaktni podaci za prenošenje komentara i primjedbi tijekom javnih savjetovanja.

klaster međuovisnih projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa i projekte od uzajamnog interesa:”. Takav je klaster uspostavljen radi utvrđivanja svih projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa koji su potrebni za uklanjanje istog uskog grla u različitim državama i kojima se postižu sinergije ako se zajednički ostvare. Da bi se ostvarile koristi na razini EU-a, u tom slučaju moraju se provesti svi projekti od zajedničkog interesa i projekti od uzajamnog interesa;

klaster međusobno potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili projekata od uzajamnog interesa:”. Takav klaster podrazumijeva da nisu poznati razmjeri uskog grla koje dijeli više država. U tom se slučaju ne moraju provesti svi projekti od zajedničkog interesa i projekti od uzajamnog interesa uključeni u klaster. Tržištu se prepušta da odredi koliko će se projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa provesti – samo jedan, nekoliko ili svi – ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima od zajedničkog interesa i projektima od uzajamnog interesa ponovno se ocjenjuje, među ostalim i u odnosu na potrebu za kapacitetom, u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa;

klaster međusobno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa definira se kao „Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa:”. Takvim klasterom rješava se isto usko grlo. Međutim, razmjeri uskoga grla poznatiji su nego u slučaju klastera međusobno potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa te je stoga odlučeno da se mora provesti samo jedan projekt od zajedničkog interesa ili projekt od uzajamnog interesa. Tržištu se prepušta da odredi koji projekt od zajedničkog interesa ili projekt od uzajamnog interesa će se provesti, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Prema potrebi, potreba za projektima od zajedničkog interesa i projektima od uzajamnog interesa ponovno se ocjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa.

Svi projekti od zajedničkog interesa i projekti od uzajamnog interesa podliježu pravima i obvezama utvrđenima Uredbom (EU) 2022/869.

projekt je već pušten u rad ili će biti pušten u rad do ožujka 2026. pa ne bi imao koristi od odredaba Uredbe (EU) 2022/869;

na temelju novih podataka vidljivo je da projekt ne ispunjava opće kriterije;

projekt nije ponovno podnesen da bude odabran kao projekt od zajedničkog interesa/projekt od zajedničkog interesa;

država članica na čije se državno područje projekt odnosi nije dala odobrenje; ili

projekt je tijekom postupka odabira ocijenjen slabije u odnosu na ostale predložene projekte od zajedničkog interesa i projekte od uzajamnog interesa.

unutarnja pojačanja za projekt „MEDLINK” (dio projekta od uzajamnog interesa 1.35.), konkretno prijenosni vod izmjenične struje između Annabe i Tougourta u Alžiru te prijenosni vod izmjenične struje između De Jebila i Marse Dhib u Tunisu;

unutarnja pojačanja za interkonekcijski vod između Subotice (RS) i Sándorfalve (HU) (dio projekta od uzajamnog interesa 2.12.), konkretno nadzemni vod između Novog Sada 3 i Sombora 3, nadzemni vod između Srbobrana i Sremske Mitrovice 2 i rekonstrukcija trafostanice Subotica 3;

unutarnja pojačanja interkonekcije Wadi El Natroon (EG) – Mesogeia/St Stefanos (EL) [poznatog kao „interkonekcijski vod GREGY”] (dio projekta od uzajamnog interesa 2.13.) – unutarnje dionice u EG;

unutarnja pojačanja interkonekcije između Bobovog Dola (BG) i Leskovca 2 (RS) [trenutačno poznatog kao „središnji balkanski koridor”] (dio projekta od uzajamnog interesa 2.26.), konkretno nadogradnja nadzemnog voda između Niša 2 i Kruševca 1, nadogradnja trafostanice Kruševac 1, nadogradnja nadzemnog voda između Kruševca 1 i Kraljeva 3, nadogradnja nadzemnog voda između Kraljeva i Požege, nova trafostanica Požega, novi nadzemni vod između Jagodine i Požarevca, nadogradnja nadzemnog voda između Požege i Vardišta i nova trafostanica Požarevac 3;

unutarnje dionice španjolske okosnice (dio projekta od zajedničkog interesa 9.1.3.): Coruña – Zamora, Huelva – Algeciras, Castilla y León (Zamora – Haro), Guitiriz – Zamora, te veza Castilla La Mancha – Madrid;

unutarnja dionica između Freiburga i Offenbacha u Njemačkoj (dio projekta od zajedničkog interesa 9.2.1.);

dionica Limburg i veza s okosnicom sjever-jug na istoku Nizozemske (dio projekta od zajedničkog interesa 9.6.);

unutarnja dionica u Njemačkoj s početkom blizu Bremena u smjeru Hanovera (dio projekta od zajedničkog interesa 9.7.4.);

unutarnja dionica u Francuskoj od Port-de-la-Nouvellea preko Barbaire (dio projekta od zajedničkog interesa 9.27.2);

unutarnja dionica u Francuskoj Bordeaux – Lussagnet (dio projekta od zajedničkog interesa 9.27.3.);

unutarnja dionica u Njemačkoj s početkom blizu Bremena u smjeru juga (dio projekta od zajedničkog interesa 9.28.);

unutarnja dionica u Ujedinjenoj Kraljevini od Bactona do britanske unutarnje mreže vodika (dio projekta od uzajamnog interesa 9.35.);

unutarnje dionice sjevernoafričkog koridora za vodik u Tunisu (dio projekta od uzajamnog interesa 10.12.);

unutarnja dionica u Švedskoj koja povezuje Kirunu s Luleåom na sjevernom pravcu Nordic Hydrogen Route – Bothnian Bay (dio projekta od zajedničkog interesa 11.1.);

unutarnje dionice u Finskoj (zemljopisne reference navode se indikativno): Mäntsälä, Imatra, Kouvola, Kotka; unutarnji dalekovod Nordijsko-baltičkog koridora za vodik u LT koji se povezuje s Klaipėdom (dio projekta od zajedničkog interesa 11.2.);

dionica Švedska – Finska i veza sustava Baltic Sea Hydrogen Collector s otokom Gotland (dio projekta od zajedničkog interesa 11.3.).