UREDBA VIJEĆA (Euratom) 2021/100 od 25. siječnja 2021. o uspostavi namjenskog financijskog programa za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada te o stavljanju izvan snage Uredbe (Euratom) br. 1368/2013

(1)

U skladu s Rimskom deklaracijom čelnika 27 država članica i Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije od 25. ožujka 2017., proračunom EU-a trebalo bi omogućiti sigurnu i zaštićenu Europu. Programi razgradnje nuklearnih postrojenja tome su već doprinosili i mogu to činiti i dalje. Nakon zatvaranja nuklearnog postrojenja glavni pozitivni učinak je postupno smanjenje radiološkog rizika za radnike, javnost i okoliš u dotičnim državama članicama, kao i u Uniji kao cjelini.

(2)

Namjenski financijski program može donijeti dodanu vrijednost EU-a tako da postane mjerilo na razini Unije za sigurno upravljanje tehnološkim pitanjima u razgradnji nuklearnih postrojenja i širenje znanja. Financijsku pomoć u okviru takvog financijskog programa trebalo bi pružati na temelju ex ante evaluacije kojom će se utvrditi konkretne potrebe i dokazati dodana vrijednost EU-a u cilju potpore razgradnji nuklearnih postrojenja i sigurnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

(3)

Aktivnosti obuhvaćene ovom Uredbom trebale bi biti u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. Financijska pomoć na temelju ove Uredbe trebala bi ostati iznimna, ne dovodeći u pitanje načela i ciljeve koji proizlaze iz prava Unije o nuklearnoj sigurnosti, odnosno Direktive Vijeća 2009/71/Euratom (2), i zbrinjavanju otpada, odnosno Direktive 2011/70/Euratom (3). Na temelju članka 4. stavka 1. te članka 7. stavka 1. Direktive 2011/70/Euratom, države članice imaju konačnu odgovornost za sigurno zbrinjavanje nastalog istrošenog goriva i radioaktivnog otpada.

(4)

U skladu s Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji (4) priloženom Ugovoru o pristupanju Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji (5) („Ugovor o pristupanju”) Bugarska se obvezala zatvoriti jedinice 1 i 2 nuklearne elektrane Kozloduj do 31. prosinca 2002., a jedinice 3 i 4 te elektrane do 31. prosinca 2006., te ih zatim razgraditi. Razgradnjom je Bugarskoj uzrokovano znatno financijsko opterećenje koje uključuje izravne i neizravne troškove. U skladu sa svojim obvezama, Bugarska je zatvorila sve dotične jedinice unutar roka.

(5)

U skladu s Protokolom br. 9 o jedinicama 1 i 2 nuklearne elektrane Bohunice V1 u Slovačkoj priloženom Aktu o uvjetima pristupanja Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i prilagodbama Ugovora na kojima se temelji Europska unija (6) („Akt o pristupanju”), Slovačka se obvezala zatvoriti jedinicu 1 nuklearne elektrane Bohunice V1 do 31. prosinca 2006., a jedinicu 2 te elektrane do 31. prosinca 2008., te ih zatim razgraditi. Razgradnjom je Slovačkoj uzrokovano znatno financijsko opterećenje koje uključuje izravne i neizravne troškove. U skladu sa svojim obvezama, Slovačka je zatvorila sve dotične jedinice unutar roka.

(6)

U skladu s obvezama iz Ugovora o pristupanju odnosno Akta o pristupanju i uz pomoć Unije Bugarska i Slovačka znatno su napredovale u razgradnji nuklearnih elektrana Kozloduj i Bohunice V1. Potreban je dodatan rad kako bi se krajnje stanje razgradnje postiglo na siguran način. Prema sadašnjim planovima razgradnje završetak razgradnje planiran je do kraja 2030. za nuklearnu elektranu Kozloduj te do 2025. za nuklearnu elektranu Bohunice V1.

(7)

Zajednički istraživački centar („JRC”) Europske komisije osnovan je člankom 8. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju („Ugovor o Euratomu”). Primjenom tog članka ugovori o lokacijama sklopljeni su od 1960. do 1962. između Zajednice te Njemačke, Belgije, Italije i Nizozemske. U slučaju Italije i Nizozemske državna nuklearna postrojenja prenesena su na Zajednicu. Na četiri lokacije postavljena infrastruktura namijenjena za nuklearna istraživanja koju čine nova postrojenja. Neka su od tih postrojenja još u upotrebi, a druga su zatvorena, pojedina već prije više od 20 godina, i uglavnom su zastarjela.

(8)

Na temelju članka 8. Ugovora o Euratomu i na temelju članka 7. Direktive 2011/70/Euratom JRC, kao nositelj odobrenja, upravlja povijesnim nuklearnim odgovornostima te razgrađuje svoja nuklearna postrojenja koja su zatvorena u skladu s relevantnim nacionalnim zakonodavstvom. U skladu s tim, Komunikacijom Europskom parlamentu i Vijeću 1999. pokrenut je program za razgradnju i zbrinjavanje otpada JRC-a, a Komisija otad redovito izvješćuje o njegovu napretku.

(9)

Komisija je zaključila da je za ispunjavanje zahtjeva koji proizlaze iz članka 5. stavka 1. točke (f) i članka 7. Direktive 2011/70/Euratom najbolje primijeniti strategiju u kojoj se kombiniraju aktivnosti razgradnje i zbrinjavanja otpada uz istodobno pokretanje rasprava između JRC-a i država članica domaćina u pogledu mogućeg prijenosa odgovornosti za razgradnju i zbrinjavanje istrošenoga goriva i radioaktivnog otpada u slučaju uzajamnih dogovora između Komisije i država članica domaćina. JRC bi trebao osigurati i održavati odgovarajuće resurse za ispunjavanje obveza u pogledu razgradnje i sigurnosti zbrinjavanja istrošenoga goriva i radioaktivnog otpada.

(10)

Ovom se Uredbom odgovara na potrebe utvrđene za višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. i utvrđuje financijska omotnica za cjelokupno trajanje programa pomoći za nuklearnu razgradnju jedinica od 1 do 4 nuklearne elektrane Kozloduj u Bugarskoj („program Kozloduj”) i jedinica 1 i 2 nuklearne elektrane Bohunice V1 u Slovačkoj („program Bohunice”) te za razgradnju i zbrinjavanje istrošenoga goriva i radioaktivnog otpada nuklearnih postrojenja Komisije na lokacijama JRC-a i to JRC-Geel u Belgiji, JRC-Karlsruhe u Njemačkoj, JRC-Ispra u Italiji te JRC-Petten u Nizozemskoj („program za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a”).Ta financijska omotnica treba predstavljati primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (7), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(11)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (8) („Financijska uredba”) primjenjuje se na namjenski financijski program za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada („Program”). Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(12)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9), uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (10), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (11) i (EU) 2017/1939 (12) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje štetno utječu na financijske interese Unije.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (13). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potrebni pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(13)

Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje ishod budućih postupaka u vezi s državnim potporama koji se mogu pokrenuti u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(14)

Iznos odobrenih sredstava dodijeljenih Programu, kao i programsko razdoblje te raspodjela sredstava na aktivnosti mogu se preispitati na temelju rezultata izvješća o evaluaciji na sredini i kraju programskog razdoblja. Trebalo bi biti moguće postići dodatnu proračunsku fleksibilnost preraspodjelom sredstava među aktivnostima ako i kada je to potrebno, davanjem prednosti aktivnostima kojima se doprinosi rješavanju izazova sigurnosti koji se odnose na razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada jedinica od 1 do 4 nuklearne elektrane Kozloduj u Bugarskoj te jedinica 1 i 2 nuklearne elektrane Bohunice V1 u Slovačkoj, ne dovodeći u pitanje druge aktivnosti koje se provode na temelju ove Uredbe i u skladu s Financijskom uredbom.

(15)

Program bi također trebao uključiti stjecanje znanja i razmjenu iskustava. Znanje i iskustvo u vezi s postupkom razgradnje nuklearnih postrojenja stečeni u okviru Programa trebalo bi podijeliti unutar Unije, uz koordinaciju i sinergiju s programima Unije za aktivnosti razgradnje u Litvi, s obzirom na to da takve mjere donose najveću dodanu vrijednost EU-a i doprinose sigurnosti radnika i opće javnosti te zaštiti okoliša. Opseg, postupak i gospodarski aspekti suradnje trebali bi biti detaljno opisani u višegodišnjem programu rada te bi mogli podlijegati sporazumima između država članica i/ili Komisije.

(16)

JRC bi trebao olakšati koordinirano širenje znanja među različitim dionicima Unije, primjerice provedbom analize tržišta, preispitivanja i procjena potreba za znanjem u Uniji, utvrđivanjem mogućih smjerova suradnje, zainteresiranih dionika i područja u kojima bi znanje stečeno prilikom provedbe Programa donijelo najveću dodanu vrijednost te razvijanjem formata za razmjenu znanja. Širenje stečenog znanja trebao bi financirati JRC. Svaka država članica trebala bi moći pokrenuti razvoj odnosa i razmjena radi širenja znanja.

(17)

Razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada koji su obuhvaćeni ovom Uredbom trebalo bi provesti uz najbolje dostupno tehničko stručno znanje i uz dužno poštovanje prirode i tehnoloških specifikacija postrojenja koja se trebaju razgraditi, a kako bi se osigurala sigurnost i najveća moguća učinkovitost, uzimajući time u obzir najbolju međunarodnu praksu.

(18)

Bugarska, Slovačka i Komisija trebale bi osigurati djelotvorno praćenje i kontrolu odvijanja postupka razgradnje kako bi se osiguralo da sredstva dodijeljena na temelju ove Uredbe imaju najveću dodanu vrijednost EU-a, iako konačnu odgovornost za razgradnju imaju dvije dotične države članice. To obuhvaća djelotvorno mjerenje napretka i rezultata te primjenu korektivnih mjera prema potrebi. U tu svrhu trebalo bi osnovati odbor s funkcijama praćenja i obavješćivanja kojim bi supredsjedali predstavnik Komisije i predstavnik dotične države članice. Isto tako, skupina neovisnih stručnjaka iz država članica koje imenuje Komisija pomaže provedbu programa za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a.

(19)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (14) trebalo bi provesti evaluaciju Programa na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Programa u praksi.

(20)

Aktivnosti u okviru programa Kozloduj i programa Bohunice trebalo bi utvrditi u okviru granica definiranih u planovima razgradnje koje su Bugarska i Slovačka dostavile u skladu s Uredbom Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 (15). U tim su planovima definirani područje primjene programâ, kao i krajnje stanje razgradnje, ciljani datumi i završni datumi. Njima su također obuhvaćene aktivnosti razgradnje, njihov raspored, troškovi i potrebni ljudski resursi.

(21)

Aktivnosti u okviru programa Kozloduj i programa Bohunice trebalo bi provoditi uz zajednički financijski doprinos Unije i Bugarske, odnosno Unije i Slovačke, u skladu s praksom sufinanciranja koja je uspostavljena prethodnim programima.

(22)

Uredbu (Euratom) br. 1368/2013 trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(23)

U obzir je uzeto tematsko izvješće br. 22/2016 Revizorskog suda pod naslovom „Programi pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj izvan pogona: od 2011. godine postignut je određeni napredak, no ključni izazovi tek predstoje”.

(24)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(25)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice određuje postupak utvrđivanja i izvršavanja proračuna bespovratnim sredstvima, nabavom, nagradama i neizravnim izvršavanjem te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na opći sustav uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(26)

Načine izvršenja i oblike financiranja Unije utvrđene u ovoj Uredbi trebalo bi odabrati ovisno o tome koliko je njima moguće ostvariti specifične ciljeve aktivnosti i rezultate, uzimajući u obzir, osobito troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. Pritom bi trebalo razmotriti mogućnost upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranje koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. točki (a) Financijske uredbe,