UREDBA (EU) 2019/517 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 19. ožujka 2019. o uvođenju i funkcioniranju vršne domene .eu, izmjeni i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 733/2002 i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 874/2004 (Tekst značajan za EGP)

(1)

Vršna domena .eu uvedena je Uredbom (EZ) br. 733/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i Uredbom Komisije (EZ) br. 874/2004 (4). Od donošenja tih uredbi politički i zakonodavni okvir u Uniji, internetsko okruženje i tržište znatno su se promijenili.

(2)

Brz razvoj tržišta vršnih domena i dinamično digitalno okruženje zahtijevaju fleksibilno regulatorno okruženje prilagođeno budućnosti. Vršna domena .eu jedna je od najvećih nacionalnih vršnih domena. Vršnu domenu .eu koriste institucije, agencije i tijela Unije, među ostalim i za europske projekte i inicijative. Svrha vršne domene .eu jest dobrim upravljanjem doprinijeti jačanju identiteta Unije i promicanju vrijednosti Unije na internetu, kao što su višejezičnost, poštovanje privatnosti i sigurnosti korisnika te poštovanje ljudskih prava, kao i određenih internetskih prioriteta.

(3)

Vršne domene ključna su sastavnica hijerarhijske strukture sustava naziva domena (engl. Domain Name System, DNS) kojima se osigurava interoperabilan sustav jedinstvenih identifikatora dostupan u cijelom svijetu, na svakoj aplikaciji i svakoj mreži.

(4)

Vršnom domenom .eu trebalo bi promicati korištenje internetskim mrežama i pristup njima u skladu s člancima 170. i 171. UFEU-a omogućavanjem dodatnih registracija uz postojeće nacionalne vršne domene i globalne registracije generičkih vršnih domena.

(5)

Vršnom domenom .eu, koja je jasna i lako prepoznatljiva oznaka, trebala bi se pružiti jasno prepoznatljiva veza s Unijom i europskim tržištem. Ona bi poduzećima, organizacijama i fizičkim osobama u Uniji trebala omogućiti registraciju određenog naziva domene pod vršnom domenom .eu. Postojanje takvog naziva domene važno je za jačanje identiteta Unije na internetu. Stoga bi Uredbu (EZ) br. 733/2002 trebalo izmijeniti kako bi se građanima Unije omogućilo da registriraju vršnu domenu .eu, neovisno o njihovu mjestu boravišta, počevši od 19. listopada 2019.

(6)

Nazivi domena u okviru vršne domene .eu trebali bi se dodjeljivati prihvatljivim strankama, podložno raspoloživosti.

(7)

Komisija bi trebala promicati suradnju između registra, Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i drugih agencija Unije, s ciljem suzbijanja sumnjivih registracija i zlouporaba pri registraciji naziva domena, uključujući tzv. cybersquatting, i omogućavanja jednostavnih administrativnih postupaka, posebno za mala i srednja poduzeća.

(8)

Kako bi se osigurala bolja zaštita prava stranaka koje sklapaju ugovor s registrom odnosno registrarima, sporove u vezi s registracijom naziva domena u okviru vršne domene .eu trebala bi rješavati tijela koja se nalaze u Uniji koja primjenjuju odgovarajuće nacionalno pravo, ne dovodeći u pitanje prava i obveze koje su priznale države članice ili Unija, a koji proizlaze iz međunarodnih instrumenata.

(9)

Komisija bi registar za vršnu domenu .eu trebala odrediti na temelju otvorenog, transparentnog i nediskriminirajućeg postupka odabira, uzimajući u obzir troškovnu učinkovitost i administrativnu jednostavnost. Radi podupiranja jedinstvenog digitalnog tržišta, izgradnje europskog identiteta na internetu i poticanja prekograničnih internetskih aktivnosti, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s kriterijima prihvatljivosti i odabira te postupkom određivanja registra. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (5) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(10)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje popisa naziva domena koje su države članice rezervirale i blokirale, za utvrđivanje načela koja trebaju biti obuhvaćena ugovorom između Komisije i registra te za određivanje registra zbog opravdanih krajnje hitnih razloga, a osobito kako bi se osigurao kontinuitet usluge. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6). Takve popise trebalo bi sastavljati u skladu s dostupnosti naziva domena, uzimajući u obzir nazive domena sekundarne razine koje su države članice već rezervirale ili registrirale.

(11)

Komisija bi s određenim registrom trebala sklopiti ugovor koji bi trebao uključivati detaljna načela i postupke koji se primjenjuju na registar u pogledu organizacije i vođenja vršne domene .eu te upravljanja njome. Ugovor bi trebao biti fiksnog trajanja i trebao bi se moći jednom obnoviti bez potrebe za novim postupkom odabira.

(12)

Načela i postupke u vezi s funkcioniranjem vršne domene .eu trebalo bi priložiti ugovoru između Komisije i određenog registra.

(13)

Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje primjena pravila tržišnog natjecanja predviđenih u člancima 101. i 102. UFEU-a.

(14)

Registar bi trebao biti u skladu s načelima nediskriminacije i transparentnosti te bi trebao provoditi mjere zaštite poštenog tržišnog natjecanja koje bi Komisija trebala unaprijed odobriti, posebno ako registar pruža usluge poduzećima kojima konkurira na silaznim tržištima.

(15)

Internetska organizacija za dodijeljene nazive i brojeve (ICANN) trenutačno je nadležna za koordinaciju dodjele kodova koji predstavljaju nacionalne vršne domene registrima. Registar bi trebao s ICANN-om sklopiti odgovarajući ugovor o dodjeli koda nacionalne vršne domene .eu uzimajući u obzir relevantna načela koja je donio Savjetodavni odbor vlada.

(16)

Registar bi trebao sklopiti odgovarajući sporazum o čuvanju podataka kod treće osobe da bi se osigurao kontinuitet usluge, a posebno da bi se osiguralo da se u slučaju ponovne dodjele ili drugih nepredviđenih okolnosti mogu i dalje pružati usluge lokalnoj internetskoj zajednici uz najmanje moguće poremećaje. Registar bi zastupniku za čuvanje podataka kod treće osobe trebao svakodnevno dostavljati elektroničku presliku ažuriranog sadržaja baze podataka vršne domene .eu.

(17)

Postupci alternativnog rješavanja sporova koje treba usvojiti trebali bi biti u skladu s Direktivom 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7) te bi njima trebalo uzimati u obzir najbolju međunarodnu praksu u tom području, a posebno mjerodavne preporuke Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, kako bi se osiguralo da se što je moguće više izbjegnu sumnjive registracije i zlouporabe pri registraciji. U tim postupcima alternativnog rješavanja sporova trebalo bi poštovati jedinstvena postupovna pravila koja su u skladu s pravilima utvrđenima u Jedinstvenoj politici rješavanja sporova u pogledu naziva domene koju je donio ICANN.

(18)

Politikom o zlouporabama pri registraciji naziva u okviru domene .eu trebalo bi predvidjeti da registar izvršava provjeru podataka koje prima, a posebno podataka o identitetu podnositelja zahtjeva za registraciju, i da opoziva nazive domena koji su pravomoćnom odlukom suda neke od država članica proglašeni klevetničkima, rasističkima ili protivnima pravu te države članice te da onemogućuje njihovu registraciju u budućnosti. Registar bi trebao postupati s krajnjim oprezom kako bi se osigurala točnost podataka koje prima i kojima raspolaže. U okviru postupka opoziva nositelj naziva domene trebao bi imati razumnu mogućnost da ispravi svaku povredu kriterija prihvatljivosti, zahtjeva za registraciju ili nepodmirene dugove prije nego što opoziv stupi na snagu.

(19)

Naziv domene koji je identičan ili zbunjujuće sličan nazivu na koji postoji pravo na temelju prava Unije ili nacionalnog prava i koji je registriran bez prava ili legitimnog interesa za taj naziv, trebalo bi u načelu opozvati i, prema potrebi, prenijeti na zakonitog nositelja. Ako se utvrdi da se takav naziv domene upotrebljavao u zloj vjeri, uvijek bi ga trebalo opozvati.

(20)

Registar bi trebao donijeti jasne politike radi osiguravanja pravodobnog utvrđivanja zlouporaba pri registraciji naziva domena te bi, prema potrebi, trebao surađivati s nadležnim tijelima i drugim javnim tijelima koja su relevantna za kibersigurnost i informacijsku sigurnost i koja su posebno uključena u borbu protiv takvih registracija, kao što su nacionalni timovi za hitne računalne intervencije (CERT-ovi).

(21)

Registar bi trebao podržavati tijela kaznenog progona u borbi protiv kriminaliteta provedbom tehničkih i organizacijskih mjera kojima se nadležnim tijelima omogućuje pristup podacima u registru za potrebe sprečavanja, otkrivanja, istraživanja i progona kaznenih djela, u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom.

(22)

Ovu Uredbu trebalo bi provoditi u skladu s načelima koja se odnose na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Registar bi trebao biti u skladu s relevantnim pravilima, načelima i smjernicama Unije o zaštiti podataka, a posebno relevantnim sigurnosnim zahtjevima, načelima nužnosti, proporcionalnosti, ograničavanja svrhe i proporcionalnog razdoblja zadržavanja podataka. Osim toga, tehnička zaštita osobnih podataka i integrirana zaštita podataka trebale bi biti ugrađene u sve sustave za obradu podataka i baze podataka koji se razvijaju i održavaju.

(23)

Kako bi se osigurao djelotvoran periodični nadzor, neovisno bi tijelo na trošak registra barem svake dvije godine trebalo provoditi reviziju nad registrom kako bi se potvrdilo, putem izvješća o ocjeni usklađenosti, da registar poštuje zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi. Registar bi to izvješće trebao dostaviti Komisiji u skladu s ugovorom sklopljenim s Komisijom.

(24)

Ugovorom između Komisije i registra trebalo bi predvidjeti postupke kojima bi registar poboljšao organizaciju i vođenje vršne domene .eu te upravljanje njome, u skladu s uputama Komisije koje proizlaze iz nadzornih aktivnosti Komisije kao što je predviđeno ovom Uredbom.

(25)

Vijeće je u svojim zaključcima o upravljanju internetom od 27. studenoga 2014. ponovno potvrdilo predanost Unije za promicanje upravljačkih struktura s više dionika koje se temelje na sustavnom skupu načela za globalno upravljanje internetom. Uključivo upravljanje internetom znači da vlade, privatni sektor, civilno društvo, međunarodne organizacije i tehničke zajednice, svatko u svojoj ulozi, razvijaju i primjenjuju zajednička načela, norme, pravila te postupke donošenja odluka i programe koji oblikuju evoluciju i upotrebu interneta.

(26)

Trebalo bi osnovati višedioničku savjetodavnu skupinu za vršnu domenu .eu, koja bi savjetovala Komisiju, kako bi se ojačao i proširio doprinos dobrom upravljanju registra. Skupina bi trebala odražavati višedionički model upravljanja internetom, a njezine bi članove, osim onih iz nadležnih tijela država članica i međunarodnih organizacija, trebala imenovati Komisija na temelju otvorenog, nediskriminirajućeg i transparentnog postupka. Predstavnike nadležnih tijela država članica trebalo bi imenovati na temelju sustava rotacije kako bi se osigurao odgovarajući kontinuitet u sudjelovanju u skupini.

(27)

Komisija bi trebala provesti ocjenjivanje djelotvornosti i funkcioniranja vršne domene .eu. Pri tom bi ocjenjivanju u obzir trebalo uzeti način rada određenog registra i relevantnost zadaća registra. Osim toga, Komisija bi trebala podnositi redovita izvješća o funkcioniranju naziva vršne domene .eu Europskom parlamentu i Vijeću.

(28)

Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), kako su utvrđena Ugovorima, posebno zaštita osobnih podataka, sloboda izražavanja i informiranja te zaštita potrošača. Kada se osigurava da odredbe nacionalnog prava koje utječu na ovu Uredbu budu u skladu s pravom Unije, a posebno s Poveljom, trebalo bi poštovati odgovarajuće postupke Unije. Ako postoji sumnja u pogledu usklađenosti s pravom Unije, registar bi trebao tražiti smjernice od Komisije.

(29)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno uvođenje paneuropske vršne domene uz postojeće nacionalne vršne domene, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(30)

Kako bi se ograničio rizik od poremećaja u pružanju usluga vršne domene .eu tijekom provedbe novog regulatornog okvira, ovom su Uredbom utvrđene prijelazne odredbe.

(31)

Uredbu (EZ) br. 733/2002 trebalo bi stoga izmijeniti i staviti izvan snage, a Uredbu (EZ) br. 874/2004 staviti izvan snage,