UREDBA (EU) 2021/784 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2021. o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu (Tekst značajan za EGP)

(1)

Ovom se Uredbom nastoji osigurati neometano funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta u otvorenom i demokratskom društvu borbom protiv zlouporabe usluga smještaja na poslužitelju u terorističke svrhe i doprinosom javnoj sigurnosti širom Unije. Funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta trebalo bi poboljšati jačanjem pravne sigurnosti za pružatelje usluga smještaja na poslužitelju i povjerenja korisnika u internetsko okruženje, kao i jačanjem mjera kojima se štiti sloboda izražavanja, uključujući slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu te slobodu i pluralizam medija.

(2)

Regulatorne mjere za borbu protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu trebalo bi dopuniti strategijama država članica za borbu protiv terorizma, uključujući jačanje medijske pismenosti i kritičkog mišljenja, razvoj alternativne argumentacije i protuargumentacije te druge inicijative za smanjenje utjecaja terorističkog sadržaja na internetu i izloženosti njemu, kao i ulaganje u socijalni rad, inicijative za deradikalizaciju i suradnju s pogođenim zajednicama radi postizanja trajne prevencije radikalizacije u društvu.

(3)

Borba protiv terorističkog sadržaja na internetu koji je dio šireg problema nezakonitog sadržaja na internetu zahtijeva kombinaciju zakonodavnih, nezakonodavnih i dobrovoljnih mjera koje se temelje na suradnji između nadležnih tijela i pružateljâ usluga smještaja na poslužitelju, na način kojim se potpuno poštuju temeljna prava.

(4)

Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su aktivni na internetu imaju ključnu ulogu u digitalnom gospodarstvu tako što povezuju poduzeća i građane te olakšavaju javnu raspravu i širenje te primanje informacija, mišljenja i ideja, čime znatno doprinose inovacijama, gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta u Uniji. Međutim, usluge pružateljâ smještaja na poslužitelju u određenim slučajevima zloupotrebljavaju treće strane u svrhu provođenja nezakonitih aktivnosti na internetu. Posebno je zabrinjavajuće što te usluge zloupotrebljavaju terorističke skupine i njihovi pobornici radi širenja terorističkog sadržaja na internetu, odnosno širenja svojih poruka, radikalizacije i regrutiranja članova te olakšavanja i usmjeravanja terorističkih aktivnosti.

(5)

Iako nije jedini čimbenik, prisutnost terorističkog sadržaja na internetu dokazano potiče radikalizaciju pojedinaca, što može rezultirati terorističkim djelima, te stoga imati ozbiljne negativne posljedice za korisnike, građane i društvo u cjelini, kao i na pružatelje internetskih usluga na čijim se poslužiteljima nalazi takav sadržaj jer se time narušava povjerenje njihovih korisnika i nanosi šteta njihovim poslovnim modelima. Zbog svoje središnje uloge te zbog tehnoloških sredstava i kapaciteta povezanih s uslugama koje nude, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju snose osobitu društvenu odgovornost da zaštite svoje usluge od terorističke zlouporabe te da pomognu u borbi protiv širenja terorističkog sadržaja putem njihovih usluga na internetu, istodobno uzimajući u obzir temeljnu važnost slobode izražavanja, uključujući slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja u otvorenom i demokratskom društvu.

(6)

Na razini Unije borba protiv terorističkog sadržaja na internetu započela je 2015. putem okvira za dobrovoljnu suradnju država članica i pružateljâ usluga smještaja na poslužitelju. Te je napore potrebno dopuniti jasnim zakonodavnim okvirom kako bi se još više smanjila dostupnost terorističkog sadržaja na internetu i primjereno odgovorilo na problem koji uzima sve više maha. Zakonodavni okvir temelji se na dobrovoljnim naporima, koji su pojačani Preporukom Komisije (EU) 2018/334 (3), te se njime odgovara na pozive Europskog parlamenta na jačanje mjera za suzbijanje nezakonitih i štetnih sadržaja na internetu u skladu s horizontalnim okvirom utvrđenim Direktivom 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i pozive Europskog vijeća da se poboljša otkrivanje i uklanjanje sadržaja na internetu kojima se potiče na teroristička djela.

(7)

Ova Uredba ne bi trebala utjecati na primjenu Direktive 2000/31/EZ. Konkretno, sve mjere koje pružatelj usluga smještaja na poslužitelju poduzme u skladu s ovom Uredbom, uključujući sve posebne mjere, ne bi same po sebi trebale dovesti do toga da taj pružatelj usluga smještaja na poslužitelju izgubi koristi od izuzeća od odgovornosti predviđenog tom Direktivom. Nadalje, ova Uredba ne utječe na ovlasti nacionalnih tijela i sudova za utvrđivanje odgovornosti pružateljâ usluga smještaja na poslužitelju kada uvjeti za izuzeće od odgovornosti iz te Direktive nisu ispunjeni.

(8)

U slučaju nepodudaranja između ove Uredbe i Direktive 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5) u vezi s odredbama kojima se uređuju audiovizualne medijske usluge kako su definirane u članku 1. stavku 1. točki (a) te Direktive, prednost bi trebala imati Direktiva 2010/13/EU. To ne bi trebalo utjecati na obveze na temelju ove Uredbe, posebno u vezi s pružateljima usluga platformi za razmjenu videozapisa.

(9)

Ovom bi se Uredbom trebala utvrditi pravila za borbu protiv zlouporabe usluga smještaja na poslužitelju za širenje terorističkog sadržaja na internetu kako bi se zajamčilo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Tim bi se pravilima trebalo u potpunosti poštovati temeljna prava zaštićena u Uniji i posebno prava zajamčena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”).

(10)

Ovom se Uredbom nastoji doprinijeti zaštiti javne sigurnosti te se njome utvrđuju odgovarajuće i snažne zaštitne mjere kako bi se osigurala zaštita temeljnih prava uključujući prava na poštovanje privatnog života, na zaštitu osobnih podataka, na slobodu izražavanja, uključujući slobodu primanja i prenošenja informacija, slobodu poduzetništva, i na djelotvoran pravni lijek. Nadalje, svaka diskriminacija je zabranjena. Nadležna tijela i pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi donositi samo one mjere koje su potrebne, primjerene i proporcionalne u demokratskom društvu, uzimajući u obzir posebnu važnost koja se pridaje slobodi izražavanja i informiranja te slobodi i pluralizmu medija, koje su ključni temelji pluralističkog i demokratskog društva te vrijednosti na kojima počiva Unija. Mjere kojima se utječe na slobodu izražavanja i informiranja trebale bi biti strogo usmjerene na borbu protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu, uz istodobno poštovanje prava na zakonito primanje i prenošenje informacija, uzimajući u obzir središnju ulogu koju pružatelji usluga smještaja na poslužitelju imaju u olakšavanju javne rasprave te u primanju i širenju činjenica, mišljenja i ideja u skladu sa zakonom. Djelotvorne mjere na internetu u borbi protiv terorističkog sadržaja na internetu i zaštita slobode izražavanja i informiranja nisu suprotstavljeni ciljevi, već se nadopunjuju i međusobno osnažuju.

(11)

Kako bi se pružila jasnoća u pogledu radnji koje pružatelji usluga smještaja na poslužitelju i nadležna tijela poduzimaju radi borbe protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu, ovom bi se Uredbom u preventivne svrhe trebala utvrditi definicija „terorističkog sadržaja” usklađena s definicijama relevantnih kaznenih djela iz Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća (6). S obzirom na to da je potrebno boriti se protiv najštetnije terorističke propagande na internetu, ta definicija trebala bi obuhvatiti materijal kojim se nekoga potiče ili nagovara na počinjenje kaznenih djela terorizma ili doprinos njima, kojim se nekoga nagovara da sudjeluje u aktivnostima terorističke skupine ili koji veliča terorističke aktivnosti, uključujući materijal u kojem se prikazuje teroristički napad. Definicija bi također trebala uključiti materijal kojim se daju upute za izradu ili upotrebu eksploziva, vatrenog oružja ili drugog oružja, ili štetnih ili opasnih tvari, te kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih tvari (KBRN) ili upute u vezi s drugim posebnim metodama ili tehnikama, uključujući izbor meta, u svrhu počinjenja ili doprinošenja počinjenju kaznenih djela terorizma. Takvi materijali uključuju tekst, slike, zvučne zapise i videozapise, kao i prijenose kaznenih djela terorizma uživo, koji stvaraju opasnost od počinjenja daljnjih takvih kaznenih djela. Kad nadležna tijela i pružatelji usluga smještaja na poslužitelju procjenjuju ima li materijal obilježja terorističkog sadržaja u smislu ove Uredbe, trebali bi uzeti u obzir čimbenike kao što su narav i formulacija izjava, kontekst u kojem su izjave dane i njihova mogućnost da prouzroče štetne posljedice u odnosu na zaštitu i sigurnost osoba. Važan čimbenik u procjeni trebala bi biti činjenica da je materijal proizvela osoba, skupina ili subjekt koji je uvršten na Unijin popis osoba, skupina ili subjekata koji su uključeni u teroristička djela i na koji se primjenjuju mjere ograničavanja, te da se ti materijali mogu pripisati takvoj organizaciji ili teroristu ili da se šire u njihovo ime.

(12)

Materijal koji se širi u obrazovne, novinarske, umjetničke ili istraživačke svrhe ili u svrhu podizanja svijesti protiv terorističkih aktivnosti ne bi trebalo smatrati terorističkim sadržajem. Pri utvrđivanju predstavlja li materijal koji pružatelj sadržaja pruža „teroristički sadržaj” kako je definiran ovom Uredbom trebalo bi posebno uzeti u obzir pravo na slobodu izražavanja i informiranja, uključujući slobodu i pluralizam medija te slobodu umjetnosti i znanosti. Osobito u slučajevima u kojima pružatelj sadržaja ima uredničku odgovornost, pri svakoj odluci o uklanjanju distribuiranih materijala trebali bi se uzeti u obzir novinarski standardi utvrđeni regulativom o tisku ili medijima u skladu s pravom Unije, uključujući Povelju. Nadalje, izražavanje radikalnih, polemičkih ili kontroverznih stajališta u okviru javne rasprave o osjetljivim političkim pitanjima ne bi trebalo smatrati terorističkim sadržajem.

(13)

Kako bi se djelotvorno borilo protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu te istodobno osiguralo poštovanje privatnog života pojedinaca, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na pružatelje usluga informacijskog društva koji pohranjuju i u javnosti šire informacije i materijale koje je pružio korisnik usluge na zahtjev, neovisno o tome je li pohranjivanje i širenje u javnosti takvih informacija i materijala samo tehničke, automatske i pasivne naravi. Pojam „pohranjivanja” trebalo bi tumačiti kao zadržavanje podataka u memoriji fizičkog ili virtualnog poslužitelja. Pružatelji usluga koji su „samo prijenosnici informacija”(„mere conduit”) ili „privremeno smještaju informacije” („caching”) te drugih usluga koje se pružaju u drugim slojevima internetske infrastrukture, a koje ne uključuju pohranu, kao što su registri i registrari te pružatelji sustava naziva domena (DNS), plaćanja ili usluga zaštite protiv distribuiranih napada uskraćivanjem usluga (DdoS), ne bi stoga trebali biti obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe.

(14)

Pojam „širenje u javnosti” trebao bi podrazumijevati stavljanje na raspolaganje informacija potencijalno neograničenom broju osoba, to jest, da su korisnicima informacije lako dostupne bez potrebe za daljnjim postupanjem pružatelja sadržaja, neovisno o tome pristupaju li doista dotičnim informacijama. U skladu s tim, ako pristup informacijama zahtijeva registraciju ili prijam u skupinu korisnika, trebalo bi se smatrati da se te informacije šire u javnosti samo ako su korisnici koji žele pristupiti informacijama automatski registrirani ili primljeni bez ljudske odluke ili odabira osoba kojima se odobrava pristup. Interpersonalne komunikacijske usluge, kako su definirane u članku 2. stavku 5. Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća (7), kao što su e-pošta ili privatne usluge slanja poruka, ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe. Trebalo bi smatrati da se informacije pohranjuju i šire u javnosti u smislu ove Uredbe samo ako se takve aktivnosti obavljaju na izravan zahtjev pružatelja sadržaja. Stoga ovom Uredbom ne bi trebali biti obuhvaćeni pružatelji usluga kao što je infrastruktura u oblaku, koje se pružaju na zahtjev drugih strana koje nisu pružatelji sadržaja i koji od toga imaju samo neizravnu korist. Ovom Uredbom trebali bi biti obuhvaćeni pružatelji usluga društvenih medija, razmjene video sadržaja, slika i audio sadržaja, kao i usluga razmjene datoteka i drugih usluga u oblaku, u mjeri u kojoj se te usluge upotrebljavaju za stavljanje pohranjenih informacija na raspolaganje javnosti na izravan zahtjev pružatelja sadržaja. Ako pružatelj usluga smještaja na poslužitelju nudi nekoliko usluga, ova bi se Uredba trebala primjenjivati samo na usluge koje su obuhvaćene njezinim područjem primjene.

(15)

Teroristički sadržaj često se širi u javnosti putem usluga koje pružaju pružatelji usluga smještaja na poslužitelju s poslovnim nastanom u trećim zemljama. Kako bi se zaštitili korisnici u Uniji te kako bi se osiguralo da svi pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji posluju na jedinstvenom digitalnom tržištu podliježu istim zahtjevima, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sve pružatelje relevantnih usluga koje se nude u Uniji, bez obzira na zemlju njihovog glavnog poslovnog nastana. Trebalo bi smatrati da pružatelj usluga smještaja na poslužitelju pruža usluge u Uniji ako omogućuje fizičkim ili pravnim osobama u jednoj ili više država članica da se koriste njegovim uslugama i ako postoji bitna veza s tom državom članicom ili tim državama članicama.

(16)

Bitna veza s Unijom trebala bi postojati ako pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ima poslovni nastan u Uniji, ako njegove usluge koristi znatan broj korisnika u jednoj državi članici ili više njih ili ako su njegove aktivnosti usmjerene prema jednoj državi članici ili više njih. Usmjeravanje aktivnosti prema jednoj državi članici ili više njih trebalo bi utvrditi na temelju svih relevantnih okolnosti, uključujući čimbenike kao što su upotreba jezika ili valute koji se općenito upotrebljavaju u dotičnoj državi članici ili mogućnost naručivanja robe ili usluga iz te države članice. Takvo usmjeravanje može se utvrditi i na temelju dostupnosti aplikacije u odgovarajućoj nacionalnoj trgovini aplikacija, na temelju oglašavanja na lokalnoj razini ili na jeziku koji je u široj upotrebi u dotičnoj državi članici ili na temelju odnosa s korisnicima kao što su pružanje korisničkih usluga na jeziku koji je u široj upotrebi u toj državi članici. Bitnu vezu trebalo bi pretpostaviti i ako pružatelj usluga smještaja na poslužitelju svoje aktivnosti usmjerava prema jednoj državi članici ili više njih kako je utvrđeno u članku 17. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Sama dostupnost internetske stranice pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, adrese e-pošte ili drugih kontaktnih podataka u jednoj ili više država članica, sama po sebi ne bi trebala biti dovoljna da predstavlja bitnu vezu. Nadalje, pružanje usluge radi usklađivanja s načelom zabrane diskriminacije iz Uredbe (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća (9) ne bi samo na osnovu tog razloga trebalo smatrati da predstavlja bitnu vezu s Unijom.

(17)

Trebalo bi uskladiti postupke i obveze koji proizlaze iz naloga za uklanjanje kojima se od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju zahtijeva da, nakon procjene nadležnih tijela, uklone ili da onemoguće pristup terorističkom sadržaju. S obzirom na brzinu širenja terorističkog sadržaja preko internetskih usluga, trebalo bi utvrditi obvezu pružateljima usluga smještaja na poslužitelju da osiguraju da se teroristički sadržaj utvrđen u nalogu za uklanjanje ukloni odnosno da se tom sadržaju onemogući pristup u svim državama članicama u roku od sat vremena od primitka naloga za uklanjanje. Osim u opravdanim slučajevima hitnosti, nadležno tijelo trebalo bi pružatelju usluga smještaja na poslužitelju pružiti informacije o postupcima i primjenjivim rokovima najmanje 12 sati prije prvog izdavanja naloga za uklanjanje tom pružatelju usluga smještaja na poslužitelju. Do opravdanih slučajeva hitnosti dolazi kada bi uklanjanje terorističkog sadržaja ili onemogućavanje pristupa tom sadržaju u roku duljem od sat vremena nakon primitka naloga za uklanjanje prouzročilo ozbiljnu štetu, primjerice u situacijama neposredne opasnosti po život ili fizički integritet osobe ili ako takav sadržaj prikazuje neposredne događaje čiji je rezultat ugroza života ili fizičkog integriteta osobe. Nadležno tijelo trebalo bi utvrditi predstavljaju li slučajevi hitne slučajeve i valjano obrazložiti svoju odluku u nalogu za uklanjanje. Ako pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ne može izvršiti nalog za uklanjanje u roku od sat vremena nakon njegovog primitka, na temelju više sile ili de facto nemogućnosti, među ostalim zbog objektivno opravdanih tehničkih ili operativnih razloga, trebao bi što prije obavijestiti nadležno tijelo koje je izdalo nalog i izvršiti nalog za uklanjanje čim se situacija riješi.

(18)

Nalog za uklanjanje trebao bi sadržavati obrazloženje u kojem se materijal koji treba ukloniti ili pristup kojem treba onemogućiti kvalificira kao teroristički sadržaj i pruža dovoljno informacija za lociranje tog sadržaja navođenjem točnog URL-a i, prema potrebi, svih drugih dodatnih informacija, poput snimke zaslona dotičnog sadržaja. U obrazloženju bi pružatelju usluga smještaja na poslužitelju i u konačnici, pružatelju sadržaja trebalo omogućiti djelotvorno ostvarivanje prava na sudsku zaštitu. Obrazloženje ne bi trebalo zahtijevati otkrivanje osjetljivih podataka što bi moglo ugroziti istrage.

(19)

Nadležno tijelo trebalo bi nalog za uklanjanje podnijeti izravno točki za kontakt koju je za potrebe ove Uredbe imenovao ili uspostavio pružatelj usluga smještaja na poslužitelju bilo kojim elektroničkim putem koji omogućuje pisani zapis, pod uvjetima koji pružatelju usluga smještaja na poslužitelju omogućuju da utvrdi vjerodostojnost naloga, uključujući točnost datuma i vremena njegovog slanja i primitka, na primjer putem zaštićene e-pošte ili sigurnih platformi ili drugih sigurnih kanala, uključujući one koje je na raspolaganje stavio pružatelj usluga smještaja na poslužitelju, u skladu s pravom Unije o zaštiti osobnih podataka. Trebalo bi biti moguće ispuniti taj zahtjev putem, među ostalim, kvalificirane usluge elektroničke preporučene dostave, kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Ako je glavni poslovni nastan pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ili njegov pravni zastupnik ima boravište odnosno poslovni nastan u državi članici različitoj od one nadležnog tijela koje je izdalo nalog, primjerak tog naloga istodobno bi trebalo podnijeti nadležnom tijelu te države članice.

(20)

Nadležno tijelo države članice u kojoj pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ima svoj glavni poslovni nastan ili njegov pravni zastupnik ima boravište odnosno poslovni nastan trebalo bi imati mogućnost provjere naloga za uklanjanje koji su izdala nadležna tijela iz druge države članice kako bi utvrdilo krši li se tim nalogom ozbiljno ili očito ovu Uredbu ili temeljna prava utvrđena Poveljom. Pružatelj sadržaja i pružatelj usluga smještaja na poslužitelju trebali bi imati pravo zatražiti takvu provjeru od nadležnog tijela u državi članici u kojoj pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ima svoj glavni poslovni nastan ili njegov pravni zastupnik ima boravište odnosno poslovni nastan. Ako se taj zahtjev podnese, to nadležno tijelo trebalo bi donijeti odluku o tome sadržava li nalog za uklanjanje takve povrede. Ako se tom odlukom nađe takva povreda, nalog za uklanjanje trebao bi prestati proizvoditi pravne učinke. Provjeru bi trebalo žurno provesti kako bi se osiguralo da sadržaj koji je pogrešno uklonjen ili kojem je pogrešno onemogućen pristup što je prije moguće bude vraćen.

(21)

Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su izloženi terorističkom sadržaju trebali bi, gdje imaju uvjete upotrebe, u njih uključiti odredbe za sprečavanje zlouporabe njihovih usluga za širenje terorističkog sadržaja u javnosti. Te odredbe trebali bi primjenjivati savjesno, transparentno, proporcionalno i na nediskriminirajući način.

(22)

S obzirom na razmjere problema i brzinu koji su potrebni za uspješno utvrđivanje i uklanjanje terorističkog sadržaja, djelotvorne i proporcionalne posebne mjere ključan su element za borbu protiv terorističkog sadržaja na internetu. U cilju smanjenja dostupnosti terorističkog sadržaja na svojim poslužiteljima pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su izloženi terorističkom sadržaju trebali bi uvesti posebne mjere ovisno o rizicima i razini izloženosti terorističkom sadržaju kao i o učincima na prava trećih strana i javnog interesa na informiranje. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi utvrditi koju bi odgovarajuću, djelotvornu i proporcionalnu posebnu mjeru trebalo uvesti za utvrđivanje i uklanjanje terorističkog sadržaja. Posebne mjere mogle bi uključivati odgovarajuće tehničke ili operativne mjere ili kapacitete kao što su osoblje ili tehnička sredstva za identificiranje i žurno uklanjanje terorističkog sadržaja ili onemogućavanje pristupa tom sadržaju, mehanizmi kojima se korisnicima omogućuje prijavljivanje ili označivanje navodnog terorističkog sadržaja ili sve druge mjere koje pružatelj usluga smještaja na poslužitelju smatra primjerenima i djelotvornima za rješavanje pitanja dostupnosti terorističkog sadržaja na svojim uslugama.

(23)

Pri uvođenju posebnih mjera pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi zajamčiti poštovanje prava korisnika na slobodu izražavanja i informiranja, kao i slobodu i pluralizam medija koji su zaštićeni na temelju Povelje. Osim zahtjeva utvrđenih pravom, među ostalim zakonodavstvom o zaštiti osobnih podataka, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi postupati s dužnom pažnjom i provoditi zaštitne mjere, koje uključuju, prema potrebi, ljudski nadzor i provjere, kako bi se izbjegle bilo kakve nenamjerne ili pogrešne odluke koje bi dovele do uklanjanja sadržaja koji nije teroristički sadržaj ili onemogućavanja pristupa tom sadržaju.

(24)

Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju trebao bi izvijestiti nadležno tijelo o uvođenju posebnih mjera kako bi to tijelo moglo utvrditi jesu li mjere djelotvorne i proporcionalne te, ako je riječ o upotrebi automatiziranih sredstava, ima li pružatelj usluga smještaja na poslužitelju potrebne sposobnosti za ljudski nadzor i provjeru. Pri procjeni djelotvornosti i proporcionalnosti mjera nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir relevantne parametre, među ostalim broj naloga za uklanjanje upućenih pružatelju usluga smještaja na poslužitelju, veličinu i ekonomske kapacitete pružatelja usluga smještaja na poslužitelju te učinak njegovih usluga u širenju terorističkog sadržaja, primjerice na temelju broja korisnika u Uniji, kao i uspostavljene zaštitne mjere kojima se sprečava zlouporaba njegovih usluga za širenje terorističkog sadržaja na internetu.

(25)

Ako nadležno tijelo smatra da posebne mjere koje su uspostavljene nisu dovoljne za rješavanje rizika, ono bi trebalo biti u mogućnosti zahtijevati donošenje dodatnih odgovarajućih, djelotvornih i proporcionalnih posebnih mjera. Zahtjev za provedbu takvih dodatnih posebnih mjera ne bi trebao dovesti do opće obveze za praćenjem ili sudjelovanja u aktivnom traženju činjenica u smislu članka 15. stavka 1. Direktive 2000/31/EZ ili obveze za upotrebom automatiziranih alata. Međutim, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi moći upotrebljavati automatizirane alate ako to smatraju primjerenim i potrebnim za djelotvorno sprečavanje zlouporabe svojih usluga za širenje terorističkog sadržaja na internetu.

(26)

Obvezu da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju čuvaju uklonjeni sadržaj i povezane podatke trebalo bi uvesti za konkretne svrhe i vremenski ograničiti na potrebno razdoblje. Zahtjev za čuvanje potrebno je proširiti na povezane podatke u mjeri u kojoj bi takvi podaci u protivnom bili izgubljeni kao posljedica uklanjanja dotičnog terorističkog sadržaja. Povezani podaci mogu uključivati podatke kao što su „podaci o pretplatniku”, posebno podatke koji se odnose na identitet pružatelja sadržaja, te „podatke o pristupu”, koji obuhvaćaju podatke o datumu i vremenu pristupa pružatelja sadržaja i podatke o prijavi na poslužitelj i odjavi s poslužitelja, zajedno s IP adresom koju je pružatelj usluge pristupa internetu dodijelio pružatelju sadržaja.

(27)

Obveza čuvanja sadržaja za postupke upravnog ili sudskog preispitivanja potrebna je i opravdana kako bi se osiguralo da postoje djelotvorni pravni lijekovi za pružatelje sadržaja čiji je sadržaj uklonjen ili čijem je sadržaju onemogućen pristup te kako bi se osiguralo vraćanje tog sadržaja, ovisno o ishodu tih postupaka. Obveza čuvanja materijala u svrhe istrage ili kaznenog progona opravdana je i potrebna s obzirom na vrijednost koju bi materijal mogao imati za ometanje ili sprečavanje terorističkih aktivnosti. Stoga bi čuvanje uklonjenog terorističkog sadržaja u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela terorizma trebalo također smatrati opravdanim. Teroristički sadržaj i povezani podaci trebali bi se pohraniti samo na ograničeno vrijeme koje je potrebno kako bi tijela kaznenog progona mogla provjeriti taj teroristički sadržaj i odlučiti je li potreban u spomenute svrhe. U svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela terorizma propisano čuvanje podataka trebalo bi se ograničiti na podatke koji bi mogli imati vezu s kaznenim djelima terorizma i stoga bi mogli doprinijeti progonu kaznenih djela terorizma ili sprečavanju ozbiljnih rizika za javnu sigurnost. Ako pružatelji usluga smještaja na poslužitelju uklone materijale ili onemoguće pristup materijalu, posebno putem vlastitih posebnih mjera, trebala bi odmah obavijestiti nadležna tijela o sadržaju koji sadržava informacije koje uključuju neposrednu opasnost po život ili moguće kazneno djelo terorizma.

(28)

Kako bi se osigurala proporcionalnost, razdoblje čuvanja trebalo bi ograničiti na šest mjeseci kako bi pružatelji sadržaja imali dovoljno vremena za pokretanje administrativnih ili sudskih postupaka preispitivanja te kako bi se tijelima kaznenog progona omogućio pristup relevantnim podacima za istragu i progon kaznenih djela terorizma. Međutim, na zahtjev nadležnog tijela ili suda to bi se razdoblje trebalo moći produljiti za razdoblje koje je potrebno, ako su u tom šestomjesečnom razdoblju ti postupci pokrenuti, ali nisu završeni. Trajanje razdoblja čuvanja trebalo bi biti dovoljno da tijelima kaznenog progona omogući čuvanje potrebnih materijala povezanih s istragama i kaznenim progonom, ali da se pri tom ne ugroze temeljna prava.

(29)

Ova Uredba ne bi trebala utjecati na postupovna jamstva ili postupovne istražne mjere povezane s pristupom sadržaju i povezanim podacima koji se čuvaju u svrhu istrage i progona kaznenih djela terorizma, kako je uređeno pravom Unije ili nacionalnim pravom.

(30)

Transparentnost politika pružatelja usluga smještaja na poslužitelju u vezi s terorističkim sadržajem ključna je za povećanje njihove odgovornosti prema svojim korisnicima te za jačanje povjerenja građana u jedinstveno digitalno tržište. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su u određenoj kalendarskoj godini na temelju ove Uredbe poduzeli radnje ili su bili obvezni poduzeti mjere u vezi sa širenjem terorističkog sadržaja trebali bi učiniti dostupnima javnosti godišnja izvješća o transparentnosti koja sadržavaju informacije o radnjama poduzetima u vezi s identificiranjem i uklanjanjem terorističkog sadržaja.

(31)

Nadležna tijela trebala bi objavljivati godišnja izvješća o transparentnosti koja sadržavaju informacije o broju naloga za uklanjanje, broju predmeta u kojima nalog nije izvršen, broju odluka koje se odnose na posebne mjere, broju predmeta koji podliježu upravnim ili sudskim postupcima preispitivanja i broju odluka kojima se izriču sankcije.

(32)

Pravo na djelotvoran pravni lijek utvrđeno je člankom 19. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i člankom 47. Povelje. Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred nadležnim nacionalnim sudom protiv bilo koje mjere poduzete na temelju ove Uredbe koja može negativno utjecati na prava te osobe. Navedenim pravom osobito bi se trebala dati mogućnost pružateljima usluga smještaja na poslužitelju i pružateljima sadržaja da djelotvorno ospore naloge za uklanjanje ili sve odluke koje proizlaze iz provjere naloga za uklanjanje na temelju ove Uredbe pred sudom države članice čije je nadležno tijelo izdalo nalog za uklanjanje ili donijelo tu odluku, kao i mogućnost da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju djelotvorno ospore odluku o posebnim mjerama ili sankcijama pred sudom države članice čije je nadležno tijelo donijelo tu odluku.

(33)

Postupci podnošenja pritužbi predstavljaju potrebnu zaštitnu mjeru protiv pogrešnog uklanjanja sadržaja na internetu ili onemogućavanja pristupa tom sadržaju ako je taj sadržaj zaštićen slobodnim izražavanjem i informiranjem. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi stoga uspostaviti mehanizme za podnošenje pritužbi koji su jednostavni za korištenje i osigurati da se pritužbe rješavaju žurno i potpuno transparentno u odnosu na pružatelja sadržaja. Zahtjev da pružatelj usluga smještaja na poslužitelju vrati sadržaj koji je greškom bio uklonjen ili mu je pristup bio onemogućen ne bi trebao utjecati na mogućnost da pružatelj usluga smještaja na poslužitelju postupi u skladu sa svojim uvjetima.

(34)

Djelotvorna pravna zaštita u skladu s člankom 19. UEU-a i člankom 47. Povelje zahtijeva da pružatelji sadržaja mogu utvrditi razloge zbog kojih je sadržaj koji pružaju uklonjen ili zbog kojih je tom sadržaju onemogućen pristup. U tu bi svrhu pružatelj usluga smještaja na poslužitelju trebao pružatelju sadržaja staviti na raspolaganje informacije za osporavanje uklanjanja ili onemogućavanja pristupa. Ovisno o okolnostima, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogli bi uklonjeni sadržaj ili sadržaj pristup kojemu je onemogućen zamijeniti porukom da je sadržaj uklonjen ili da je sadržaju onemogućen pristup u skladu s ovom Uredbom. Na zahtjev pružatelja sadržaja trebalo bi pružiti dodatne informacije o razlozima za uklanjanje ili onemogućavanje pristupa kao i o pravnim lijekovima za uklanjanje ili onemogućavanje pristupa. Ako nadležna tijela odluče da je zbog razloga javne sigurnosti, uključujući u kontekstu istrage, izravno obavješćivanje pružatelja sadržaja o uklanjanju ili onemogućavanju pristupa neprimjereno ili kontraproduktivno, trebala bi o tome obavijestiti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju.

(35)

Za potrebe ove Uredbe države članice trebale bi imenovati nadležna tijela. Time se nužno ne podrazumijeva osnivanje novog tijela te bi trebalo biti moguće postojećem tijelu povjeriti obavljanje funkcija predviđenih u ovoj Uredbi. Ovom bi se Uredbom trebalo zahtijevati imenovanje tijela nadležnih za izdavanje naloga za uklanjanje, razmatranje naloga za uklanjanje, nadgledanje posebnih mjera te izricanje sankcija, a svaka bi država članica trebala moći odlučiti o broju nadležnih tijela koja treba imenovati te jesu li to upravna tijela, tijela kaznenog progona ili pravosudna tijela. Države članice trebale bi osigurati da nadležna tijela ispunjavaju svoje zadaće na objektivan i nediskriminirajući način te da ne traže niti primaju upute od bilo kojeg drugog tijela u vezi s izvršavanjem zadaća na temelju ove Uredbe. Time se ne bi sprečavao nadzor u skladu s nacionalnim ustavnim pravom. Države članice trebale bi Komisiju obavijestiti o nadležnim tijelima imenovanim na temelju ove Uredbe te bi Komisija trebala na internetu objaviti registar s popisom nadležnih tijela. Taj internetski registar trebao bi biti lako dostupan kako bi se pružateljima usluga smještaja na poslužitelju olakšala brza provjera vjerodostojnosti naloga za uklanjanje.

(36)

Kako bi se izbjeglo udvostručavanje napora i moguće ometanje istraga, te opterećenje dotičnih pružatelja usluga smještaja na poslužitelju svelo na najmanju moguću mjeru, nadležna tijela trebala bi razmjenjivati informacije, koordinirati se i međusobno surađivati, prema potrebi, i s Europolom, prije nego što izdaju naloge za uklanjanje. Prilikom odlučivanja o izdavanju naloga za uklanjanje, nadležno tijelo trebalo bi razmotriti svaku obavijest o ometanju istražnog interesa (izbjegavanje kolizija). Ako je nadležno tijelo dobilo obavijest od nadležnog tijela druge države članice o tome da postoji nalog za uklanjanje, ne bi trebalo izdavati nalog za uklanjanje koji se odnosi na isti predmet. U provedbi odredaba ove Uredbe, Europol bi mogao pružiti potporu u skladu sa svojim nadležnostima i postojećim pravnim okvirom.

(37)

Kako bi se osigurala djelotvorna i dovoljno dosljedna provedba posebnih mjera od strane pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, nadležna tijela trebala bi se međusobno koordinirati i surađivati u pogledu razmjena s pružateljima usluga smještaja na poslužitelju u vezi s nalozima za uklanjanje te utvrđivanjem, provedbom i procjenom posebnih mjera. Koordinacija i suradnja potrebne su i u pogledu ostalih mjera za provedbu ove Uredbe, uključujući u pogledu donošenja pravila o sankcijama i određivanja sankcija. Komisija bi trebala olakšati takvu koordinaciju i suradnju.

(38)

Neophodno je da je nadležno tijelo države članice koje je zaduženo za izricanje sankcija u potpunosti informirano o izdavanju naloga za uklanjanje i o daljnjoj komunikaciji između pružatelja usluga smještaja na poslužitelju i nadležnih tijela u drugim državama članicama. U tu bi svrhu države članice trebale osigurati odgovarajuće i sigurne komunikacijske kanale i mehanizme koji omogućuju pravovremenu razmjenu relevantnih informacija.

(39)

Kako bi se olakšale brze razmjene među nadležnim tijelima, ali i s pružateljima usluga smještaja na poslužitelju, te kako bi se izbjeglo udvostručenje napora, trebalo bi poticati države članice da upotrebljavaju namjenske alate koje je razvio Europol, kao što su postojeća aplikacija za upravljanje prijavama neprihvatljivog internetskog sadržaja ili njezini nasljednici.

(40)

Prijave država članica i Europola pokazale su se djelotvornim i brzim sredstvom za povećanje informiranosti pružatelja usluga smještaja na poslužitelju o određenom sadržaju dostupnom putem njihovih usluga, koje im omogućuje brzo djelovanje. Takve prijave, koje su mehanizam putem kojeg se pružatelje usluga smještaja na poslužitelju upozorava na informacije koje bi se mogle smatrati terorističkim sadržajem kako bi pružatelj usluga na dobrovoljnoj osnovi razmotrio jesu li informacije tog sadržaja u skladu s njegovim uvjetima, trebao i dalje biti dostupan uz naloge za uklanjanje. Pružatelju usluga smještaja na poslužitelju prepušta se konačna odluka o tome hoće li ukloniti sadržaj jer nije u skladu s njegovim uvjetima. Ova Uredba ne bi trebala utjecati na nadležnost Europola kako je utvrđena Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (11). Stoga se ništa u ovoj Uredbi ne bi trebalo tumačiti kao da sprečava države članice i Europol da upotrebljavaju prijave kao instrument za borbu protiv terorističkog sadržaja na internetu.

(41)

Budući da neki teroristički sadržaj na internetu može imati posebno teške posljedice, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi odmah obavijestiti relevantna tijela u dotičnoj državi članici ili nadležna tijela države članice u kojoj imaju poslovni nastan ili pravnog zastupnika o terorističkom sadržaju koji uključuje neposrednu opasnost po život ili moguće kazneno djelo terorizma. Kako bi se osigurala proporcionalnost, ta bi obveza trebala biti ograničena na kaznena djela terorizma kako su definirana u članku 3. stavku 1. Direktive (EU) 2017/541. Ta obveza obavješćivanja ne bi trebala podrazumijevati obvezu pružatelja usluga smještaja na poslužitelju da aktivno traže bilo kakve dokaze o takvoj neposrednoj opasnosti po život ili o mogućem kaznenom djelu terorizma. Dotičnom državom članicom trebalo bi smatrati državu članicu koja je nadležna za istragu i progon tih kaznenih djela terorizma na temelju državljanstva počinitelja ili potencijalne žrtve kaznenog djela ili ciljane lokacije terorističkog djela. U slučaju dvojbe, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi podnijeti informacije Europolu, koji bi trebao poduzeti odgovarajuće daljnje radnje u skladu sa svojom nadležnosti i, među ostalim, dotične informacije proslijediti relevantnim nacionalnim tijelima. Nadležnim tijelima država članica trebalo bi dopustiti upotrebu tih informacija za poduzimanje istražnih mjera koje su dostupne na temelju prava Unije ili nacionalnog prava.

(42)

Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi imenovati ili uspostaviti točke za kontakt kako bi se olakšalo žurno rješavanje naloga za uklanjanje. Točka za kontakt trebala bi služiti isključivo u operativne svrhe. Točka za kontakt trebala bi se sastojati od svih namjenskih sredstava, internih ili eksternaliziranih, kojima se omogućuje elektroničko podnošenje naloga za uklanjanje te tehničkih ili ljudskih resursa kojima se omogućuje njihova žurna obrada. Točka za kontakt ne mora se nalaziti u Uniji. Pružatelj usluga smještaja na poslužitelju trebao bi moći koristiti se postojećom točkom za kontakt za potrebe ove Uredbe, pod uvjetom da je ta točka za kontakt u mogućnosti obavljati funkcije predviđene ovom Uredbom. Kako bi se osiguralo da teroristički sadržaj bude uklonjen odnosno da pristup istom bude onemogućen u roku od sat vremena od primitka naloga za uklanjanje, točke za kontakt pružatelja usluga smještaja na poslužitelju koji su izloženi terorističkom sadržaju trebale bi biti dostupne u svakom trenutku. Informacije o točki za kontakt trebale bi uključivati informacije o jeziku na kojem joj se može obratiti. Radi olakšavanja komunikacije između pružateljâ usluga smještaja na poslužitelju i nadležnih tijela, pružatelje usluga smještaja na poslužitelju potiče se da omoguće komunikaciju na jednom od službenih jezika institucija Unije na kojem su dostupni njihovi uvjeti.

(43)

Budući da ne postoji opći zahtjev prema kojem bi pružatelji usluga smještaja na poslužitelju morali zajamčiti fizičku prisutnost na području Unije, potrebno je jasno utvrditi u nadležnosti koje je države članice pružatelj usluga smještaja na poslužitelju koji pruža usluge u Uniji. U pravilu, pružatelj usluga smještaja na poslužitelju u nadležnosti je države članice u kojoj ima svoj glavni poslovni nastan ili u kojoj njegov pravni zastupnik ima boravište odnosno poslovni nastan. Time se ne bi trebala dovoditi u pitanje pravila o nadležnosti utvrđena za potrebe naloga za uklanjanje i odluka koje proizlaze iz provjere naloga za uklanjanje na temelju ove Uredbe. Kad je riječ o pružatelju usluga smještaja na poslužitelju koji nema poslovni nastan u Uniji i koji nije imenovao pravnog zastupnika, svaka država članica ipak bi trebala biti nadležna te stoga imati mogućnost izricanja sankcija, pod uvjetom da se poštuje načelo ne bis in idem.

(44)

Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji nemaju poslovni nastan u Uniji trebali bi imenovati u pisanom obliku pravnog zastupnika kako bi se osiguralo poštovanje i provedba obveza na temelju ove Uredbe. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi moći, za potrebe ove Uredbe, imenovati pravnog zastupnika koji je već imenovan u druge svrhe, pod uvjetom da taj pravni zastupnik može obavljati svoje funkcije predviđene u ovoj Uredbi. Pravni zastupnik trebao bi biti zakonski ovlašten djelovati u ime pružatelja usluga smještaja na poslužitelju.

(45)

Sankcije su potrebne kako bi se osiguralo da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju djelotvorno provode ovu Uredbu. Države članice trebale bi donijeti pravila o sankcijama, koje mogu biti upravne ili kaznenopravne naravi, kao i, prema potrebi, smjernice za izricanje novčanih kazni. Neispunjavanje obveza u pojedinačnim slučajevima moglo bi biti podložno sankcijama uz poštovanje načelâ ne bis in idem i proporcionalnosti te uz osiguravanje da se pri takvim sankcijama uzme u obzir sustavno neispunjavanje obveza. Sankcije bi mogle biti u različitim oblicima, uključujući službena upozorenja u slučaju manjih povreda ili novčane kazne u odnosu na teže ili sustavnije povrede. Posebno stroge sankcije trebalo bi odrediti za slučajeve kad određeni pružatelj usluga smještaja na poslužitelju sustavno ili uporno ne uklanja teroristički sadržaj ili ne onemogućuje pristup tom sadržaju u roku od sat vremena od primitka naloga za uklanjanje. Radi jamčenja pravne sigurnosti, ovom bi Uredbom trebalo utvrditi koje povrede podliježu sankcijama te koje su okolnosti relevantne za procjenu vrste i razine tih sankcija. Pri odlučivanju o tome treba li izreći novčanu kaznu, trebalo bi uzeti u obzir financijska sredstva pružatelja usluga smještaja na poslužitelju. Nadalje, nadležno tijelo trebalo bi uzeti u obzir je li pružatelj usluga smještaja na poslužitelju novoosnovano poduzeće ili mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ (12). U obzir se trebaju uzeti dodatne okolnosti poput toga je li ponašanje pružatelja usluga smještaja na poslužitelju objektivno nerazborito ili neprihvatljivo odnosno je li povreda počinjena nepažnjom ili namjerno. Države članice trebale bi zajamčiti da se sankcijama izrečenima za povrede ove Uredbe ne potiče uklanjanje materijala koji nije teroristički sadržaj.

(46)

Upotreba standardiziranih predložaka olakšava suradnju i razmjenu informacija među nadležnim tijelima i pružateljima usluga smještaja na poslužitelju jer im omogućuje bržu i djelotvorniju komunikaciju. Osobito je važno osigurati brzu reakciju nakon primitka naloga za uklanjanje. Predlošcima se smanjuju troškovi prevođenja i doprinosi višem standardu postupka. Predlošci za povratne informacije omogućuju standardiziranu razmjenu informacija te su posebno važni u slučajevima u kojima pružatelji usluga smještaja na poslužitelju ne mogu ispuniti obveze iz naloga za uklanjanje. Autentificiranim kanalima za podnošenje može se jamčiti vjerodostojnost naloga za uklanjanje, uključujući točnost datuma i vremena slanja i primitka naloga.

(47)

Kako bi se prema potrebi omogućila brza izmjena sadržaja predložaka kojima se treba služiti za potrebe ove Uredbe, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije u vezi s izmjenom priloga ovoj Uredbi. Kako bi se mogao uzeti u obzir razvoj tehnologije i povezanog pravnog okvira, Komisija bi također trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi dopune ove Uredbe tehničkim zahtjevima za elektronička sredstva kojima se nadležna tijela trebaju služiti za slanje naloga za uklanjanje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (13). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(48)

Države članice trebale bi prikupljati informacije o provedbi ove Uredbe. Države članice trebale bi moći upotrebljavati izvješća o transparentnosti koja izrađuju pružatelji usluga smještaja na poslužitelju te ih prema potrebi dopunjavati podrobnijim informacijama, kao što su njihova vlastita izvješća o transparentnosti na temelju ove Uredbe. Trebalo bi utvrditi detaljan program za praćenje ishoda, rezultata i učinaka ove Uredbe u svrhu doprinosa evaluaciji provedbe ove Uredbe.

(49)

Na temelju nalaza i zaključaka iz izvješća o provedbi te ishoda praćenja, Komisija bi trebala provesti evaluaciju ove Uredbe u roku od tri godine od njezina stupanja na snagu. Evaluacija bi se trebala temeljiti na kriterijima učinkovitosti, nužnosti, djelotvornosti, proporcionalnosti, relevantnosti, usklađenosti i dodane vrijednosti Unije. Njome bi trebalo ocijeniti funkcioniranje različitih operativnih i tehničkih mjera predviđenih ovom Uredbom, uključujući djelotvornost mjera za poboljšanje otkrivanja, identificiranja i uklanjanja terorističkog sadržaja na internetu, djelotvornost zaštitnih mehanizama te učinke na potencijalno ugrožena temeljna prava, kao što je sloboda izražavanja i informiranja, uključujući slobodu i pluralizam medija, slobodu poduzetništva, pravo na osobni život i zaštitu osobnih podataka. Komisija bi također trebala ocijeniti učinak na potencijalno ugrožene interese trećih strana.

(50)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno osiguravanje neometanog funkcioniranja jedinstvenoga digitalnog tržišta borbom protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegovog opsega i učinka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,