UREDBA (EU) 2023/588 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. ožujka 2023. o uspostavi Programa Unije za sigurnu povezivost za razdoblje 2023.–2027.

(1)

U zaključcima Europskog vijeća od 19. i 20. prosinca 2013. pozdravljena je priprema za sljedeću generaciju satelitskih komunikacija za državne potrebe koja se ostvaruje bliskom suradnjom država članica, Komisije i Europske svemirske agencije (ESA). Satelitske komunikacije za državne potrebe utvrđene su i kao jedan od elemenata Globalne strategije za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije iz lipnja 2016. Satelitske komunikacije za državne potrebe trebaju doprinijeti odgovoru EU-a na hibridne prijetnje te pružiti potporu Strategiji pomorske sigurnosti EU-a i politici EU-a za Arktik.

(2)

U zaključcima Europskog vijeća od 21. i 22. ožujka 2019. istaknuto je da Unija treba ići korak dalje u razvoju konkurentnog, sigurnog, uključivog i etičkog digitalnog gospodarstva s vrhunskom povezivošću.

(3)

U Komunikaciji Komisije od 22. veljače 2021. naslovljenoj „Akcijski plan za postizanje sinergije između civilne, obrambene i svemirske industrije” navodi se da mu je cilj „omogućiti dostupnost veza visoke brzine svima u Europi te osigurati otporan sustav povezivosti zahvaljujući kojem će Europa ostati povezana što god da se dogodi”.

(4)

U „Strateškom kompasu za sigurnost i obranu”, koji je Vijeće donijelo 21. ožujka 2022., prepoznaje se da svemirska infrastruktura Unije i njezinih država članica doprinosi našoj otpornosti i nudi ključne usluge koje zamjenjuju ili dopunjuju zemaljsku telekomunikacijsku infrastrukturu. Stoga se u njemu Uniju poziva da radi na prijedlogu za siguran i globalan svemirski komunikacijski sustav Unije.

(5)

Jedna od komponenti Svemirskog programa Unije, uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća (2), jest GOVSATCOM, kojim se korisnicima GOVSATCOM-a želi osigurati dugoročna dostupnost pouzdanih, sigurnih, prilagodljivih i troškovno učinkovitih satelitskih komunikacijskih usluga. Uredbom (EU) 2021/696 predviđeno je da će se u prvoj fazi komponente GOVSATCOM, približno do 2025., postojeći kapaciteti objediniti i dijeliti s pomoću GOVSATCOM-ova centra. U tom kontekstu Komisija treba nabaviti kapacitete GOVSATCOM-a od država članica s nacionalnim sustavima i svemirskim kapacitetima te od komercijalnih pružatelja satelitskih komunikacija ili usluga, vodeći računa o ključnim sigurnosnim interesima Unije.

U toj prvoj fazi usluge GOVSATCOM-a treba uvesti na temelju postupnog pristupa, s obzirom na povećanje infrastrukturnih kapaciteta GOVSATCOM-ova centra. Taj pristup temelji se i na pretpostavci da ako tijekom prve faze detaljna analiza buduće ponude i potražnje pokaže da on nije dovoljan za zadovoljavanje sve veće potražnje, bit će potrebno prijeći na drugu fazu te u suradnji s privatnim sektorom, primjerice u suradnji sa satelitskim operaterima Unije, razviti dodatnu prilagođenu svemirsku infrastrukturu ili kapacitete.

(6)

Politički i sigurnosni odbor Vijeća odobrio je 22. ožujka 2017. dokument naslovljen „Potrebe civilnih i vojnih korisnika za državnim satelitskim komunikacijama (GOVSATCOM) na visokoj razini”, koji je izradila Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i u kojem su objedinjene potrebe u vidu zahtjeva vojnih korisnika koje je Europska obrambena agencija utvrdila u svojem zajedničkom cilju u pogledu osoblja, donesenom 2013., i potrebe civilnih korisnika koje je prikupila Komisija. Naknadne analize Komisije pokazale su da trenutačna ponuda satelitske komunikacije Unije, koja se temelji na kapacitetima država članica s nacionalnim sustavima kao i na privatnom sektoru, ne može zadovoljiti određene nove potrebe državne potražnje koje se kreću prema rješenjima s većom sigurnošću, niskoj latenciji i globalnoj pokrivenosti. Te potrebe trebalo bi redovito pratiti i iznova procjenjivati.

(7)

Nedavni tehnički napredak omogućio je pojavu komunikacijskih konstelacija koje nisu u geostacionarnoj orbiti (NGSO) i postupno pružanje usluga povezivosti velike brzine i niske latencije. Stoga postoji prilika da se rješenje za sve veće potrebe korisnika koje je ovlastila vlada nađe u razvoju i uvođenju dodatne infrastrukture jer su u Uniji trenutačno dostupne registracije za frekvencije pri Međunarodnoj uniji za telekomunikacije, potrebne za pružanje traženih usluga. Ako se ne iskoriste, te će registracije za frekvencije isteći i bit će dodijeljene drugim subjektima. Budući da su frekvencije i orbitalni slotovi sve manje dostupan resurs, Komisija bi u otvorenom i transparentnom postupku s državama članicama trebala iskoristiti tu priliku da s državama članicama koje pružaju registracije za frekvencije sklopi namjenske sporazume o licenciranju za pružanje usluga za državne potrebe koje se temelje na državnoj infrastrukturi. Privatni sektor odgovoran je za stjecanje prava na registracije za frekvencije potrebne za pružanje komercijalnih usluga.

(8)

Među državnim akterima u Uniji sve je veća potražnja za sigurnim i pouzdanim uslugama svemirskih satelitskih komunikacija, posebno zato što su one najodrživija opcija u situacijama u kojima zemaljski komunikacijski sustavi ne postoje ili u kojima su ti sustavi poremećeni ili nepouzdani. Cjenovno pristupačan i troškovno učinkovit pristup satelitskoj komunikaciji neophodan je i na područjima na kojima nema zemaljske infrastrukture, među ostalim iznad oceana i u zračnom prostoru, na udaljenim područjima, i tamo gdje se zemaljska infrastruktura suočava s čestim poremećajima ili tamo gdje nije pouzdana u kriznim situacijama. Satelitska komunikacija može povećati sveukupnu otpornost komunikacijskih mreža, primjerice time što nudi alternativu u slučaju fizičkih napada ili kibernapada na lokalnu zemaljsku infrastrukturu, nesreća ili prirodnih katastrofa odnosno katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem.

(9)

Unija bi zbog državnih potreba i zahtjeva koji se razvijaju trebala osigurati pružanje otpornih, globalnih, sigurnih, zaštićenih, neprekinutih, zajamčenih i fleksibilnih satelitskih komunikacijskih rješenja, koja se temelje na tehnološkoj i industrijskoj bazi Unije, kako bi se povećala otpornost operacija država članica i institucija Unije.

(10)

Stoga je važno uspostaviti novi program, odnosno Program Unije za sigurnu povezivost („Program”), kako bi se Uniji osigurala satelitska, višeorbitalna komunikacijska infrastruktura za državne potrebe, uz istodobne integraciju i dopunjavanje postojećih i budućih nacionalnih i europskih kapaciteta u okviru komponente GOVSATCOM te uz daljnji razvoj i postupnu integraciju Inicijative za europsku kvantnu komunikacijsku infrastrukturu (EuroQCI) u sustav za sigurnu povezivost.

(11)

Programom bi trebalo zadovoljiti nove državne potrebe za rješenjima veće sigurnosti, niže latencije i globalne pokrivenosti. Njime bi trebalo osigurati pružanje i dugoročnu dostupnost diljem svijeta neprekinutog pristupa sigurnim, autonomnim, pouzdanim i troškovno učinkovitim satelitskim komunikacijskim uslugama za državne potrebe, uz podupiranje otpornosti i zaštite kritične infrastrukture, svijesti o situaciji, vanjskog djelovanja, upravljanja krizama te aplikacija koje su ključne za gospodarstvo, sigurnost i obranu Unije i država članica, putem namjenske državne infrastrukture, kojom se integriraju i dopunjuju kapaciteti GOVSATCOM-a. Nadalje, Programom bi se prednost trebala dati pružanju usluga za državne potrebe te omogućiti europskom privatnom sektoru da putem komercijalne infrastrukture pruža komercijalne usluge, uzimajući u obzir istraživanje tržišta koje uključuje savjetovanje s korisnicima koje je ovlastila vlada.

(12)

Odlukom (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuje se niz ciljeva za promicanje razvoja otpornih, sigurnih, učinkovitih i održivih digitalnih infrastruktura u Uniji, među ostalim i digitalni cilj za Komisiju i države članice da ostvare gigabitnu povezivost za sve do 2030. Program bi trebao omogućiti povezivost diljem Unije i diljem svijeta za građane i poduzeća, uključujući, ali ne ograničavajući se na, osiguravanje pristupa cjenovno pristupačnom širokopojasnom internetu, što može pomoći u uklanjanju komunikacijskih mrtvih zona i povećanju kohezije diljem Unije, uključujući njezine najudaljenije regije, ruralna, periferna, udaljena i izolirana područja i otoke. Satelitske usluge trenutačno ne mogu zamijeniti uspješnost zemaljskih mreža, ali mogu premostiti digitalni jaz i čak doprinijeti, ako je primjenjivo, općim ciljevima Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(13)

Program bi se stoga trebao sastojati od aktivnosti određivanja, osmišljavanja, razvoja, validacije i povezanih aktivnosti uvođenja za izgradnju početne svemirske infrastrukture i početne zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima koje su potrebne za pružanje prvih usluga za državne potrebe. Program bi zatim trebao uključivati aktivnosti postupnog uvođenja usmjerene na dovršetak i svemirske infrastrukture i zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima koje su potrebne za pružanje naprednih usluga za državne potrebe, koje trenutačno nisu dostupne i nadilaze najsuvremenije postojeće europske satelitske komunikacijske usluge. Nadalje, Programom bi se trebao promicati razvoj korisničkih terminala koji se mogu služiti naprednim komunikacijskim uslugama. Kako bi se što prije zadovoljile potrebe korisnika koje je ovlastila vlada, aktivnosti iskorištavanja trebale bi započeti što je prije moguće pružanjem prvih usluga za državne potrebe do 2024. Program bi zatim trebao uključivati aktivnosti usmjerene na dovršetak i svemirske infrastrukture i zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima koje su potrebne za potpunu operativnost do 2027. Pružanje usluga za državne potrebe, rad, održavanje i kontinuirano unapređivanje svemirske infrastrukture i zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima, nakon njezina uvođenja, te razvoj budućih generacija usluga za državne potrebe trebali bi biti dio aktivnosti iskorištavanja.

(14)

Države članice potpisale su u lipnju 2019. Deklaraciju o europskoj kvantnoj komunikacijskoj infrastrukturi (EuroQCI) („Deklaracija”) u okviru koje su se dogovorile da će raditi zajedno, te s Komisijom i uz potporu ESA-e, na razvoju kvantne komunikacijske infrastrukture koja obuhvaća cijelu Uniju. U skladu s Deklaracijom, cilj je EuroQCI-ja uvođenje infrastrukture za certificiranu sigurnu kvantnu komunikaciju među krajnjim korisnicima, kojom se omogućuju prijenos i pohrana informacija i podataka te koja može povezati ključna javna komunikacijska sredstva u cijeloj Uniji. Programom će se doprinijeti postizanju ciljeva Deklaracije putem razvoja svemirske infrastrukture u okviru EuroQCI-ja i zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima u okviru EuroQCI-ja koje su integrirane u državnu infrastrukturu Programa, kao i putem razvoja i uvođenja zemaljske infrastrukture u okviru EuroQCI-ja, koja će biti u vlasništvu država članica. Svemirsku infrastrukturu u okviru EuroOCI-ja, zemaljsku infrastrukturu za povezivanje sa satelitima u okviru EuroOCI-ja i zemaljsku infrastrukturu u okviru EuroQCI-ja trebalo bi u okviru Programa razviti u dvjema glavnim fazama: u preliminarnoj fazi validacije, koja bi mogla uključivati razvoj i validaciju nekoliko različitih tehnologija i komunikacijskih protokola, i u fazi potpunog uvođenja, uključujući odgovarajuća rješenja za međusatelitsku povezivost i prijenos podataka između satelita, zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima i zemaljske infrastrukture.

(15)

Jedna od glavnih funkcija EuroQCI-ja bit će omogućavanje kvantne distribucije kriptografskih ključeva (QKD). Tehnologija i proizvodi QKD-a još nisu dovoljno zreli da bi se upotrebljavali za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (EUCI). I dalje je potrebno riješiti glavna pitanja povezana sa sigurnošću QKD-a, kao što su standardizacija protokolâ QKD-a, analiza popratnih kanala i metodologija evaluacije. Programom bi stoga trebalo podupirati EuroQCI i omogućiti uključivanje odobrenih kriptografskih proizvoda u infrastrukturu, ako su dostupni.

(16)

Kako bi se klasificirani podaci EU-a zaštitili na zadovoljavajuće siguran način, primarna rješenja za suzbijanje prijetnji koje predstavlja kvantno računalstvo trebala bi biti kombinacija konvencionalnih rješenja, postkvantne kriptografije i, po mogućnosti, QKD-a u hibridnim pristupima. Program bi stoga trebao primjenjivati takve pristupe kako bi se osigurala i vrhunska kriptografija i distribucija ključeva.

(17)

Kako bi se proširili kapaciteti Unije za satelitsku komunikaciju, infrastruktura Programa trebala bi se temeljiti na infrastrukturi razvijenoj za potrebe komponente GOVSATCOM te integrirati i dopunjivati tu infrastrukturu. Zemaljska infrastruktura za povezivanje sa satelitima Programa trebala bi se posebice temeljiti na GOVSATCOM-ovim centrima kako su postupno prošireni na temelju potreba korisnika na druga sredstva zemaljskih segmenata, uključujući sredstva država članica koje su voljne dodatno doprinijeti, na temelju operativnih i sigurnosnih zahtjeva.

(18)

Program bi trebao poboljšati sigurnu povezivost na zemljopisnim područjima od strateškog interesa, kao što su Afrika i Arktik, kao i Baltik, Crno more, sredozemna područja i Atlantik. Usluge koje se pružaju u okviru Programa trebale bi također doprinijeti geopolitičkoj otpornosti nuđenjem dodatne povezivosti u skladu s ciljevima politike u tim regijama i u skladu sa Zajedničkom komunikacijom Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. prosinca 2021. naslovljenom „The Global Gateway”.

(19)

Ne dovodeći u pitanje komunikacijske usluge, sateliti izgrađeni za potrebe Programa mogli bi biti opremljeni podsustavima, uključujući korisni teret, koji mogu omogućiti povećanje kapaciteta i usluga komponenata Svemirskog programa Unije, čime se omogućuje razvoj dodatnih nekomunikacijskih usluga o kojima će odlučivati Programski odbor u relevantnom sastavu, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/696, i koje će se provesti pod uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi. Ako se propisno utvrdi korist za komponente Svemirskog programa Unije, uzimajući u obzir potrebe korisnika i proračunska ograničenja, ti bi se podsustavi mogli razviti kako bi ponudili alternativne usluge određivanja položaja, navigacije i mjerenja vremena koje dopunjuju Galileo, osigurali emitiranje poruka Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS) s nižom latencijom, uveli svemirske senzore za nadzor u svemiru i poduprli poboljšanje postojećih kapaciteta Copernicusa, posebno onih za hitne službe i službe civilne sigurnosti. Osim toga, ti podsustavi mogli bi pružati nekomunikacijske usluge državama članicama, pod uvjetom da to ne utječe na sigurnost i proračun Programa.

(20)

Uzimajući u obzir važnost za Program njegove zemaljske državne infrastrukture za povezivanje sa satelitima te njezin utjecaj na sigurnost Programa, lokaciju takve infrastrukture trebala bi odrediti Komisija u skladu s općim sigurnosnim zahtjevima i slijedeći otvoren i transparentan postupak kako bi se osigurala uravnotežena raspodjela među državama članicama. Agencija Europske unije za svemirski program („Agencija”) ili ESA, ako je to primjereno i u okviru područja nadležnosti ESA-e, mogle bi biti uključene u uvođenje zemaljske državne infrastrukture za povezivanje sa satelitima Programa, u koju je integrirana i infrastruktura razvijena u okviru komponente GOVSATCOM.

(21)

Za sigurnost Unije i njezinih država članica te za jamčenje sigurnosti i integriteta usluga za državne potrebe ključno je da se svemirski resursi Programa lansiraju s područja Unije. U iznimnim i opravdanim okolnostima trebalo bi biti moguće da se takva lansiranja odvijaju s državnog područja treće zemlje. Osim teških i srednjih raketa nosača, male rakete nosači i mikro rakete nosači mogle bi pružiti dodatnu fleksibilnost kako bi se omogućilo brzo raspoređivanje svemirskih resursa.

(22)

Važno je da sva materijalna i nematerijalna imovina povezana s državnom infrastrukturom razvijenom u okviru Programa, osim zemaljske infrastrukture u okviru EuroQCI-ja, bude u vlasništvu Unije, pri čemu se mora osigurati usklađenost s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, uključujući njezin članak 17. Usprkos tome što bi Unija bila vlasnik te imovine, Unija bi trebala imati mogućnost da, u skladu s ovom Uredbom i kad to ocijeni prikladnim na temelju procjene pojedinačnog slučaja, tu imovinu učini dostupnom trećim stranama ili da je otuđi.

(23)

Za inicijative na razini cijele Unije, kao što je inicijativa za sigurnu povezivost, presudno je široko sudjelovanje inovativnih malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), start-up poduzeća i velikih poduzeća iz uspostavnog i primijenjenog svemirskog sektora (upstream and downstream space sector) iz cijele Unije. Posljednjih godina neki od aktera u području svemira doveli su u pitanje ustaljene prakse u svemirskom sektoru, posebno start-up poduzeća i MSP-ovi koji su razvili tržišno usmjerene svemirske tehnologije i aplikacije, ponekad s pomoću drugačijih poslovnih modela. Kako bi se osigurala konkurentnost svemirskog ekosustava Unije, Program bi trebao maksimalno povećati upotrebu inovativnih i disruptivnih tehnologija te novih poslovnih modela razvijenih u europskom svemirskom ekosustavu, uključujući novi svemir, posebno od strane MSP-ova, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i start-up poduzeća koja razvijaju tržišno usmjerene nove svemirske tehnologije i aplikacije, te istodobno obuhvatiti cijeli lanac vrijednosti svemirskog sektora, uključujući uspostavne i primijenjene segmente.

(24)

Ključno je poticati ulaganja privatnog sektora odgovarajućom nabavom i objedinjavanjem ugovora o uslugama, čime se smanjuje nesigurnost i osigurava dugoročna vidljivost i predvidljivost potreba za uslugama javnog sektora. Kako bi se u budućnosti osigurala konkurentnost europske svemirske industrije, Programom bi se također trebalo doprinijeti razvoju naprednih vještina u sektorima povezanima sa svemirom te podržavati aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja, kao i promicati jednake mogućnosti, rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena, u cilju ostvarenja punog potencijala građana Unije u tom području.

(25)

U skladu s ciljevima utvrđenima u Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenoj „Europski zeleni plan”, Program bi trebao maksimalno smanjiti, u mjeri u kojoj je to moguće, svoj utjecaj na okoliš. Iako svemirski resursi sami po sebi ne ispuštaju stakleničke plinove dok su u upotrebi, njihova proizvodnja i povezana zemaljska oprema utječu na okoliš. Trebalo bi donijeti mjere za ublažavanje tog utjecaja. U tu bi svrhu javna nabava predviđena u okviru Programa trebala uključivati načela i mjere o održivosti, kao što su odredbe za smanjenje na najmanju moguću razinu i kompenzaciju emisija stakleničkih plinova nastalih razvojem, proizvodnjom i uvođenjem infrastrukture, te mjere za sprečavanje svjetlosnog onečišćenja, kao što je utjecaj na astronomsko promatranje sa zemlje.

(26)

S obzirom na sve veći broj svemirskih letjelica i svemirskog otpada u orbiti, nova europska konstelacija trebala bi također zadovoljiti kriterije svemirske održivosti i biti primjer dobre prakse u upravljanju svemirskim prometom te u nadzoru i praćenju u svemiru (SST) kako bi se smanjila količina nastalog svemirskog otpada, spriječili raspadi i sudari u orbiti te osigurale odgovarajuće mjere za svemirske letjelice na kraju vijeka trajanja. S obzirom na to da se o opravdanim razlozima za zabrinutost u pogledu zaštite svemirskog prostora raspravlja u međunarodnim forumima, primjerice u okviru Odbora Ujedinjenih naroda za miroljubivo korištenje svemira, od presudne je važnosti da Unija bude predvodnik u području svemirske održivosti. Ugovorima koji se dodjeljuju u okviru Programa trebalo bi osigurati da uvedena tehnologija omogućuje najviše moguće standarde u pogledu održivosti te energetske i resursne učinkovitosti.

(27)

Operativni zahtjevi za usluge za državne potrebe trebali bi se temeljiti na procjeni potreba korisnika koje je ovlastila vlada, pri čemu bi također trebalo voditi računa o kapacitetima trenutačne tržišne ponude. Pri procjeni tih zahtjeva trebale bi se u najvećoj mogućoj mjeri uzimati u obzir trenutačne mogućnosti tržišta. Polazeći od tih operativnih zahtjeva, u kombinaciji s općim sigurnosnim zahtjevima i sve većom potražnjom za uslugama za državne potrebe, trebalo bi razviti portfelj usluga za usluge za državne potrebe. Taj portfelj usluga trebao bi služiti kao referenca za osnovnu razinu usluga za državne potrebe. Njime bi trebalo ujedno utvrditi kategorije usluga koje dopunjuju portfelj usluga za usluge GOVSATCOM-a uspostavljen u okviru Uredbe (EU) 2021/696. Komisija bi trebala osigurati dosljednost i koherentnost operativnih i sigurnosnih zahtjeva između komponente GOVSATCOM i Programa. Kako bi se održala najbolja moguća usklađenost između potražnje za uslugama i ponude usluga, portfelj usluga za usluge za državne potrebe trebalo bi utvrditi 2023. i trebalo bi ga moći redovito ažurirati, nakon savjetovanja s državama članicama na temelju tih operativnih i sigurnosnih zahtjeva.

(28)

Satelitska komunikacija konačan je resurs ograničen satelitskim kapacitetom, frekvencijom i zemljopisnom pokrivenošću. Stoga u cilju postizanja troškovne učinkovitosti i iskorištavanja ekonomije razmjera, Programom bi trebalo optimizirati usklađenost ponude usluga za državne potrebe i potražnje za njima te izbjeći višak kapaciteta. Budući da se potražnja i potencijalna ponuda mijenjaju s vremenom, Komisija bi trebala pratiti potrebe kako bi prilagodila portfelj usluga za državne potrebe kad god se to čini potrebnim.

(29)

Države članice, Vijeće, Komisija i ESVD, kao i agencije i tijela Unije, trebali bi moći postati sudionici Programa u mjeri u kojoj odluče ovlastiti korisnike usluga za državne potrebe ili osigurati kapacitete, lokacije ili objekte. Uzimajući u obzir to da države članice trebaju odlučiti hoće li ovlastiti nacionalne korisnike usluga za državne potrebe, države članice ne bi trebale biti obvezne doprinositi Programu niti biti domaćini infrastrukture Programa.

(30)

Svaki sudionik Programa trebao bi imenovati nadležno tijelo za sigurnu povezivost koje će pratiti poštuju li korisnici i drugi nacionalni subjekti koji imaju ulogu u Programu primjenjiva pravila i sigurnosne postupke utvrđene u općim sigurnosnim zahtjevima. Sudionici programa mogu prenijeti funkcije takvog tijela nekom postojećem tijelu.

(31)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cijelo trajanje Programa, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (5), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(32)

Ciljevi Programa usklađeni su i komplementarni s ciljevima drugih programa Unije, posebno programa Obzor Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Odlukom Vijeća (EU) 2021/764 (7), programa Digitalna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća (8), Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (9), Instrumenta za povezivanje Europe uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i, posebno, Svemirskog programa Unije.

(33)

U okviru programa Obzora Europa namjenski udio komponenata njegova klastera „Digitalizacija, industrija i svemir” dodijelit će se za aktivnosti istraživanja i inovacija povezane s razvojem i validacijom sustava za sigurnu povezivost, među ostalim za potencijalne tehnologije koje bi se razvile u okviru svemirskog ekosustava, uključujući novi svemir. U okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI) dodijelit će se namjenski udio sredstava u okviru „Globalne Europe” za aktivnosti povezane s radom sustava za sigurnu povezivost i globalnim pružanjem usluga kojim će se omogućiti da se međunarodnim partnerima ponudi niz usluga. U okviru Svemirskog programa Unije dodijelit će se namjenski udio aktivnosti komponente GOVSATCOM za aktivnosti povezane s razvojem GOVSATCOM-ova centra koji će biti dio zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima sustava za sigurnu povezivost. Financiranje koje potječe iz tih programa trebalo bi se provoditi u skladu s pravilima tih programa.

(34)

Zbog svojih inherentnih posljedica za sigurnost Unije i njezinih država članica Program dijeli ciljeve i načela i s Europskim fondom za obranu uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća (11). Stoga bi dio financiranja iz Europskog fonda za obranu trebalo dodijeliti za financiranje aktivnosti u okviru Programa, posebno aktivnosti povezanih s uvođenjem njegove infrastrukture.

(35)

Kako bi se osigurala uspješna provedba Programa, važno je osigurati dostatna sredstva. Države članice trebale bi moći doprinijeti svojom tehničkom stručnošću, znanjem i iskustvom i pomoći, osobito u područjima sigurnosti i zaštite, ili kada je to potrebno i moguće, tako što Programu stavljaju na raspolaganje podatke, informacije, usluge i infrastrukturu koji se nalaze na njihovu državnom području. Program bi trebao moći primati dodatne financijske doprinose ili doprinose u naravi od trećih strana, uključujući agencije i tijela Unije, države članice, treće zemlje koje sudjeluju u Programu ili međunarodne organizacije, u skladu s relevantnim sporazumima.

(36)

Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (12) („Financijska uredba”) primjenjuje se na Program. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.

(37)

U skladu s člankom 191. stavkom 3. Financijske uredbe isti se troškovi ni u kakvim okolnostima ne smiju dvaput financirati iz proračuna Unije.

(38)

Komisija bi trebala moći, prema potrebi i u mjeri u kojoj je to nužno, iskoristiti tehničku podršku određenih vanjskih strana ako su očuvani sigurnosni interesi Unije. Ostali subjekti uključeni u javno upravljanje Programom također bi trebali moći upotrebljavati istu tehničku podršku pri obavljanju zadaća koje su im povjerene ovom Uredbom.

(39)

Ugovori o javnoj nabavi sklopljeni u okviru Programa za aktivnosti financirane iz Programa trebali bi biti u skladu s pravilima Unije. U tom kontekstu Unija bi trebala biti odgovorna i za definiranje ciljeva u pogledu javne nabave koje treba nastojati ostvariti.

(40)

Program se oslanja na složene tehnologije koje se neprestano mijenjaju. Oslanjanje na takve tehnologije rezultira nesigurnošću i rizikom za ugovore o javnoj nabavi sklopljene u okviru Programa u onoj mjeri u kojoj ti ugovori uključuju dugoročne obveze u vezi s opremom ili uslugama. Stoga su uz pravila utvrđena u Financijskoj uredbi potrebne specifične mjere koje se odnose na ugovore o javnoj nabavi. Trebalo bi stoga biti moguće odrediti minimalnu razinu podugovaranja. Kada je riječ o podugovaranju, prednost bi, kada je to moguće, trebalo dati start-up poduzećima i MSP-ovima, posebno kako bi im se omogućilo prekogranično sudjelovanje.

(41)

Kako bi se ispunili ciljevi Programa, važno je moći iskoristiti, prema potrebi, kapacitete koje nude javni i privatni subjekti Unije koji su aktivni u području svemira te također moći raditi na međunarodnoj razini s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. Zbog toga je potrebno predvidjeti mogućnost upotrebe svih relevantnih alata i metoda upravljanja predviđenih Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Financijskom uredbom te postupaka zajedničke nabave.

(42)

Javno-privatna suradnja najprikladniji je model kojim se osigurava da se ciljevi Programa mogu ostvariti. Njome bi se trebalo dopustiti da se nadogradi postojeća tehnološka i industrijska baza satelitskih komunikacija Unije, uključujući privatne resurse, i da se pruže pouzdane i inovativne usluge za državne potrebe te da se privatnim partnerima omogući da dopune infrastrukturu Programa dodatnim sposobnostima za pružanje komercijalnih usluga po tržišnim uvjetima putem dodatnih vlastitih ulaganja. Takvim bi modelom trebalo dodatno optimizirati troškove uvođenja i rada dijeljenjem troškova razvoja i uvođenja za komponente koje su zajedničke i državnoj i komercijalnoj infrastrukturi, kao i operativne troškove, i to omogućavanjem visoke razine objedinjavanja kapaciteta. Njime bi također trebalo poticati inovacije u europskom svemirskom ekosustavu, uključujući „novi svemir”, omogućavanjem dijeljenja rizika u području istraživanja i razvoja između javnih i privatnih partnera.

(43)

Za provedbu Programa ugovori o koncesiji, ugovori o nabavi, uslugama, radovima ili mješoviti ugovori trebali bi slijediti ključna načela. U takvim ugovorima trebalo bi utvrditi jasnu raspodjelu zadaća i odgovornosti između javnih i privatnih partnera, što uključuje jasnu raspodjelu rizika među njima, kako bi se osiguralo da ugovaratelji preuzmu odgovornost za posljedice svih propusta za koje su odgovorni. U ugovorima bi trebalo osigurati da ugovaratelji ne prime prekomjernu naknadu za pružanje usluga za državne potrebe, omogućiti privatnom sektoru da uvede pružanje komercijalnih usluga i osigurati odgovarajuće određivanje prioriteta u pogledu potreba korisnika koje je ovlastila vlada. U ugovorima bi trebalo osigurati da se pružanjem usluga na temelju komercijalne infrastrukture čuvaju ključni interesi Unije te opći i posebni ciljevi Programa. Stoga je važno da postoje mjere kojima se osigurava očuvanje tih ključnih interesa i ciljeva. Komisija bi posebno trebala poduzimati potrebne mjere kako bi osigurala kontinuitet usluga u slučaju da ugovaratelj ne može ispuniti svoje obveze.

Ugovori bi trebali uključivati odgovarajuće zaštitne mjere za sprečavanje, među ostalim, sukoba interesa i mogućih narušavanja tržišnog natjecanja koja proizlaze iz pružanja komercijalnih usluga, neopravdane diskriminacije ili bilo kojih drugih skrivenih neizravnih prednosti. Takve zaštitne mjere mogu uključivati razdvajanje računa između usluga za državne potrebe i komercijalnih usluga, uključujući uspostavu subjekta koji je strukturno i pravno odvojen od vertikalno integriranog operatera za pružanje usluga za državne potrebe, kao i otvoren, pošten, razuman i nediskriminirajući pristup infrastrukturi potrebnoj za pružanje komercijalnih usluga. Stoga bi komercijalne usluge trebale biti dostupne postojećim pružateljima zemaljskih usluga pod transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima. Ugovorima bi se trebalo poticati sudjelovanje start-up poduzeća i MSP-ova duž cijelog lanca vrijednosti i u svim državama članicama.

(44)

Važan je cilj Programa osigurati sigurnost Unije i država članica te ojačati otpornost u svim ključnim tehnologijama i lancima vrijednosti, uz očuvanje otvorenog gospodarstva. U određenim slučajevima za taj je cilj potrebno utvrditi uvjete prihvatljivosti i sudjelovanja kako bi se osigurala zaštita integriteta, sigurnosti i otpornosti operativnih sustava Unije. Time se ne bi trebala ugroziti potreba za konkurentnošću i troškovnom učinkovitošću.

(45)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (14), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (15) i (EU) 2017/1939 (16) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(46)

Kako bi se osigurala zaštita financijskih interesa Unije, potrebno je od trećih zemalja zahtijevati da odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu dodijele potrebna prava i potreban pristup za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(47)

Kako bi se optimizirali učinkovitost i učinak Programa, trebalo bi poduzeti mjere kojima se u arhitekturi sustava za sigurnu povezivost promiču upotreba i razvoj otvorenih standarda, tehnologijâ otvorenog koda i interoperabilnosti. Otvoreniji koncept tog sustava mogao bi omogućiti bolju sinergiju s ostalim komponentama Svemirskog programa Unije ili nacionalnim uslugama i aplikacijama, optimizirati troškove izbjegavanjem udvostručavanja u razvoju iste tehnologije, povećati pouzdanost, poticati inovacije i iskoristiti prednosti širokog tržišnog natjecanja.

(48)

Dobro javno upravljanje Programom iziskuje jasnu raspodjelu odgovornosti i zadaća među različitim uključenim akterima kako bi se izbjeglo nepotrebno preklapanje te smanjila prekoračenja troškova i kašnjenja. Svi akteri koji sudjeluju u upravljanju trebali bi podupirati, u okviru svojeg područja nadležnosti i u skladu sa svojim odgovornostima, ostvarivanje ciljeva Programa.

(49)

Države članice već su dugo aktivne u području svemira. Raspolažu sustavima, infrastrukturom, nacionalnim agencijama i tijelima u tom području. Stoga mogu znatno doprinijeti Programu, a osobito njegovoj provedbi. Mogle bi surađivati s Unijom na promicanju usluga i aplikacija Programa i osiguravati koherentnost između relevantnih nacionalnih inicijativa i Programa. Komisija bi mogla biti u mogućnosti mobilizirati sredstva koja na raspolaganju imaju države članice, ostvariti korist od njihove pomoći i, podložno zajednički dogovorenim uvjetima, povjeravati državama članicama zadaće u provedbi Programa. Prema potrebi, države članice trebale bi nastojati osigurati koherentnost i komplementarnost svojih planova za oporavak i otpornost s Programom. Nadalje, države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu zemaljske infrastrukture za povezivanje sa satelitima koja se nalazi na njihovim državnim područjima. Povrh toga, države članice trebale bi moći osigurati da su frekvencije potrebne za Program dostupne i zaštićene na odgovarajućoj razini kako bi se omogućio potpun razvoj i provedba aplikacija na temelju ponuđenih usluga, u skladu s Odlukom br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća (18). Frekvencije koje se stavljaju na raspolaganje Programu ne bi trebale imati financijski učinak na Program.

(50)

U skladu s člankom 17. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) odgovornost je Komisije kao promicateljice općeg interesa Unije da provodi Program, preuzme sveukupnu odgovornost i promiče upotrebu Programa. Kako bi optimizirala resurse i nadležnosti različitih dionika, Komisija bi u opravdanim okolnostima trebala moći povjeriti određene zadaće drugim subjektima. Komisija bi trebala utvrditi glavne tehničke i operativne zahtjeve potrebne za daljnji razvoj sustavâ i usluga. To bi trebala učiniti nakon savjetovanja sa stručnjacima iz država članica, korisnicima i drugim relevantnim javnim ili privatnim dionicima. Naposljetku, u skladu s člankom 4. stavkom 3. UFEU-a, izvršavanje nadležnosti Unije ne dovodi do toga da se države članice sprečava u izvršavanju njihovih nadležnosti. Međutim, kako bi se sredstva Unije dobro iskoristila, primjereno je da Komisija u najvećoj mogućoj mjeri osigura dosljednost aktivnosti koje se provode u kontekstu Programa s aktivnostima država članica, kako ne bi došlo do nepotrebnog udvostručavanja naporâ.

(51)

U članku 154. Financijske uredbe propisano je da se, na temelju rezultata ex ante ocjene, Komisija mora moći osloniti na sustave i postupke osoba ili subjekata kojima je povjereno izvršenje sredstava Unije. Ako je potrebno, u odgovarajućem sporazumu o doprinosu trebalo bi utvrditi posebne prilagodbe za te sustave i postupke (mjere nadzora) kao i aranžmane za postojeće ugovore.

(52)

S obzirom na pokrivenost Programom na globalnoj razini, Program ima snažnu međunarodnu dimenziju. Međunarodni partneri, njihove vlade i građani bit će primatelji niza usluga Programa s pripadajućim koristima za međunarodnu suradnju Unije i država članica i tih partnera. Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na Program, Komisija može u okviru svojeg područja nadležnosti i u ime Unije koordinirati aktivnosti na međunarodnoj sceni.

(53)

Na temelju stručnog znanja stečenog proteklih godina u području upravljanja, rada i pružanja usluga povezanih s komponentama Galileo i EGNOS Svemirskog programa Unije, Agencija je najprikladnije tijelo za provedbu, pod nadzorom Komisije, zadaća povezanih s radom državne infrastrukture i pružanjem usluga za državne potrebe. Stoga bi u tu svrhu trebala razviti dodatne relevantne kapacitete. Agenciji bi potom trebalo povjeriti pružanje usluga za državne potrebe i trebalo bi joj biti moguće povjeriti cjelokupno ili djelomično operativno upravljanje državnom infrastrukturom.

(54)

Kada je riječ o sigurnosti i imajući u vidu iskustvo Agencije u tom području, Agencija bi trebala biti odgovorna za osiguravanje, s pomoću svojeg Odbora za sigurnosnu akreditaciju, sigurnosne akreditacije usluga za državne potrebe i državne infrastrukture. Nadalje, podložno operativnoj spremnosti Agencije, posebno s obzirom na odgovarajuće razine ljudskih resursa, Agencija bi trebala obavljati zadaće koje joj je Komisija povjerila. Kad god je to moguće, Agencija bi trebala iskoristiti svoje stručno znanje, primjerice u svim aktivnostima Europskog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (EGNSS). Pri povjeravanju zadaća Agenciji, trebalo bi na raspolaganje staviti odgovarajuće ljudske, administrativne i financijske resurse kako bi se Agenciji omogućilo da u potpunosti izvrši svoje zadaće i misije.

(55)

Kako bi se osigurao rad državne infrastrukture i olakšalo pružanje usluga za državne potrebe, Agencija bi trebala moći sporazumima o doprinosu povjeriti provedbu specifičnih aktivnosti drugim subjektima, u okviru područja njihove nadležnosti, pod uvjetima neizravnog upravljanja koji se primjenjuju na Komisiju kako su utvrđeni u Financijskoj uredbi.

(56)

ESA je međunarodna organizacija s opsežnim stručnim znanjem u području svemira, uključujući satelitsku komunikaciju, te je stoga važan partner u provedbi različitih aspekata svemirske politike Unije. U tom bi pogledu ESA trebala moći Komisiji pružiti stručno znanje, među ostalim za pripremu specifikacija i provedbu tehničkih aspekata Programa. U tu bi svrhu ESA-i trebalo povjeriti nadzor nad aktivnostima razvoja i validacije Programa te bi ESA trebala pružati podršku pri evaluaciji ugovora sklopljenih u kontekstu provedbe Programa.

(57)

Zbog važnosti aktivnosti povezanih sa svemirom za gospodarstvo Unije i živote građana Unije, postizanje i održavanje visokog stupnja sigurnosti trebao bi biti jedan od ključnih prioriteta Programa, osobito kako bi se zaštitili interesi Unije i država članica, među ostalim i u pogledu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka.

(58)

S obzirom na posebno stručno znanje ESVD-a i njegove redovite kontakte s tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama, ESVD bi trebao moći pomoći Komisiji u obavljanju određenih zadaća koje se odnose na sigurnost Programa u području vanjskih odnosa, u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU (19).

(59)

Ne dovodeći u pitanje isključivu odgovornost država članica u području nacionalne sigurnosti, kao što je predviđeno u članku 4. stavku 2. UEU-a, ni pravo država članica da zaštite svoje ključne sigurnosne interese u skladu s člankom 346. UFEU-a, trebalo bi uspostaviti posebno upravljanje sigurnošću kako bi se osigurala neometana provedba Programa. To bi se upravljanje trebalo temeljiti na tri ključna načela. Kao prvo, od presudne je važnosti da se u najvećoj mogućoj mjeri uzmu u obzir opsežna i jedinstvena iskustva koja su države članice stekle u sigurnosnim pitanjima. Kao drugo, kako bi se spriječili sukobi interesa i bilo kakvi nedostaci u primjeni sigurnosnih pravila, operativne funkcije trebale bi biti odvojene od funkcija sigurnosne akreditacije. Kao treće, subjekt nadležan za upravljanje cjelokupnom infrastrukturom Programa ili nekim njezinim dijelom ujedno je najprikladniji za upravljanje sigurnošću zadaća koje su mu povjerene. Sigurnost Programa temeljila bi se na iskustvu stečenom u provedbi Svemirskog programa Unije tijekom proteklih godina. Dobro upravljanje sigurnošću iziskuje i primjerenu raspodjelu uloga među različitim akterima. Budući da je Komisija odgovorna za Program, ona bi, ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti, trebala zajedno s državama članicama odrediti opće sigurnosne zahtjeve koji se primjenjuju na Program. Posebno u području klasificiranih podataka, upravljanje sigurnošću Programa trebalo bi odražavati uloge i područja nadležnosti Vijeća i država članica u evaluaciji i odobravanju kriptografskih proizvoda za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

(60)

Kibersigurnost i fizička sigurnost infrastrukture Programa, i na Zemlji i u svemiru, kao i njezina fizička redundancija, ključne su za osiguravanje kontinuiteta usluge i operacija sustava. Stoga bi u utvrđivanju općih sigurnosnih zahtjeva trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir potrebu za zaštitom sustava i njegovih usluga od kibernapada i prijetnji satelitima, među ostalim i primjenom novih tehnologija i podupiranjem odgovora na takve kibernapade i oporavka od njih.

(61)

Komisija bi nakon analize rizika i prijetnji prema potrebi trebala utvrditi strukturu za praćenje sigurnosti. Ta struktura za praćenje sigurnosti trebala bi biti subjekt koji postupa u skladu s uputama izrađenima u okviru područja primjene Odluke Vijeća (ZVSP) 2021/698 (20).

(62)

Ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica u području nacionalne sigurnosti, Komisija i Visoki predstavnik, svatko u okviru svojeg područja nadležnosti, trebali bi zajamčiti sigurnost Programa u skladu s ovom Uredbom i, ako je to relevantno, s Odlukom (ZVSP) 2021/698.

(63)

Državni akteri iz Unije upotrebljavat će usluge za državne potrebe koje se pružaju u okviru Programa u misijama i operacijama koje su ključne za sigurnost, obranu i zaštitu kao i za zaštitu kritične infrastrukture. Stoga bi takve usluge i takva infrastruktura trebale podlijegati sigurnosnoj akreditaciji.

(64)

Neophodno je da se aktivnosti sigurnosne akreditacije provode na temelju kolektivne odgovornosti za sigurnost Unije i njezinih država članica, uz nastojanje da se postigne konsenzus i uključe svi koji se bave pitanjima sigurnosti, te da se uspostavi postupak za stalno praćenje rizika. Potrebno je i da tehničke aktivnosti sigurnosne akreditacije provode stručnjaci s odgovarajućim stupnjem sigurnosne provjere koji su kvalificirani u području akreditacije složenih sustava.

(65)

U skladu s člankom 17. UEU-a Komisija je odgovorna za upravljanje programima koji se, u skladu s pravilima utvrđenima u Financijskoj uredbi, mogu dalje delegirati trećim stranama u okviru neizravnog upravljanja. U tom kontekstu potrebno je da Komisija osigura da zadaće koje obavljaju treće strane za provedbu Programa u okviru neizravnog upravljanja ne ugrožavaju sigurnost Programa, posebno u pogledu kontrole klasificiranih podataka. Stoga bi trebalo pojasniti da se, ako Komisija ESA-i povjeri obavljanje zadaća u okviru Programa, odgovarajućim sporazumima o doprinosu treba osigurati da se klasificirani podaci koje generira ESA smatraju klasificiranim podacima EU-a generiranima pod nadležnosti Komisije u skladu s Odlukom Vijeća 2013/488/EU (21) i Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (22).

(66)

Uslugama za državne potrebe u okviru Programa mogli bi se koristiti akteri iz Unije i akteri iz država članica u ključnim misijama i operacijama sigurnosti i zaštite. Stoga su, kako bi se zaštitili ključni sigurnosni interesi Unije i njezinih država članica, potrebne mjere kojima se osigurava potrebna razina neovisnosti o trećim stranama (trećim zemljama i subjektima iz trećih zemalja) koje obuhvaćaju sve elemente Programa. Takve mjere mogle bi obuhvaćati svemirske tehnologije i zemaljske tehnologije na razini komponente, podsustava ili sustava, proizvodne industrije, vlasnike i operatere svemirskih sustava i fizičku lokaciju komponenata zemaljskog sustava.

(67)

Isključivo na temelju sporazuma koji treba sklopiti u skladu s člankom 218. UFEU-a može se dopustiti sudjelovanje u Programu članicama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP), zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama kao i zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva i ostalim trećim zemljama.

(68)

Na temelju Odluke Vijeća (EU) 2021/1764 (23) osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama ili područjima prihvatljivi su za financiranje podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(69)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (24) trebalo bi provesti evaluaciju Programa na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Programa. U evaluaciji Programa trebalo bi uzeti u obzir nalaze evaluacije Svemirskog programa Unije u pogledu komponente GOVSATCOM provedene u okviru Uredbe (EU) 2021/696.

(70)

Kako bi se osigurala kontinuirana primjerenost pokazatelja za izvješćivanje o napretku Programa, kao i okvira za praćenje i evaluaciju Programa, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom Priloga ovoj Uredbi u pogledu pokazatelja, dopunom ove Uredbe odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju te dopunom ove Uredbe utvrđivanjem značajki baze podataka o svemirskim resursima Programa, kao i metodologije i postupaka za njezino održavanje i ažuriranje. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, u cilju osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(71)

U interesu dobrog javnog upravljanja i s obzirom na sinergije između Programa i komponente GOVSATCOM, Programski odbor osnovan u okviru Uredbe (EU) 2021/696 u sastavu GOVSATCOM-a trebao bi služiti i kao odbor za potrebe Programa. Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na sigurnost Programa, Programski odbor trebao bi se sastajati u posebnom sastavu za sigurnost.

(72)

S obzirom na to da dobro javno upravljanje iziskuje jedinstveno upravljanje Programom, brže donošenje odluka i ravnopravan pristup informacijama, predstavnicima subjekata kojima su povjerene zadaće povezane s Programom moglo bi se omogućiti da kao promatrači sudjeluju u radu Programskog odbora osnovanog primjenom Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (25). Iz istih razloga predstavnicima trećih zemalja i međunarodnih organizacija koje su sklopile međunarodni sporazum s Unijom u vezi s Programom moglo bi se omogućiti da sudjeluju u radu Programskog odbora, podložno sigurnosnim ograničenjima i kako je predviđeno u uvjetima takvog sporazuma. Predstavnici subjekata kojima su povjerene zadaće povezane s Programom, trećih zemalja i međunarodnih organizacija ne bi trebali imati pravo sudjelovanja u postupcima glasovanja u Programskom odboru. Uvjete za sudjelovanje promatrača i ad hoc sudionika trebalo bi utvrditi u poslovniku Programskog odbora.

(73)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s donošenjem: detaljnih pravila o pružanju usluga za državne potrebe, operativnih zahtjeva za usluge za državne potrebe, portfelja usluga za usluge za državne potrebe, odluka o doprinosu povezanih sa sporazumima o doprinosu i programâ rada, kao i s uspostavom dodatnih zahtjeva za sudjelovanje trećih zemalja i međunarodnih organizacija u Programu. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(74)

Usluge za državne potrebe koje se temelje na državnoj infrastrukturi trebale bi se, u pravilu, besplatno pružati korisnicima koje je ovlastila vlada. Međutim, kapacitet za pružanje tih usluga ograničen je. Ako nakon analize Komisija zaključi da postoji manjak kapaciteta, trebalo bi joj dopustiti da u propisno opravdanim slučajevima u kojima potražnja premašuje pristupni kapacitet donese politiku određivanja cijena kao dio tih detaljnih pravila o pružanju usluga, kako bi se uskladila ponuda usluga i potražnja za njima. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s donošenjem takve politike određivanja cijena. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(75)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s utvrđivanjem mjera potrebnih za određivanje lokacije centara koji pripadaju zemaljskoj državnoj infrastrukturi za povezivanje sa satelitima. Kada je riječ o odabiru takvih lokacija, Komisija bi trebala moći uzeti u obzir operativne i sigurnosne zahtjeve te postojeću infrastrukturu. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(76)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti u vezi s utvrđivanjem općih sigurnosnih zahtjeva trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Države članice trebale bi moći izvršavati maksimalnu kontrolu nad općim sigurnosnim zahtjevima Programa. Komisiji bi u donošenju provedbenih akata u području sigurnosti Programa trebao pomagati Programski odbor koji se sastaje u posebnom sastavu za sigurnost. S obzirom na osjetljivost sigurnosnih pitanja predsjednik Programskog odbora trebao bi nastojati pronaći rješenja koja imaju najširu moguću potporu u okviru Programskog odbora. Ako Programski odbor nije dao mišljenje, Komisija ne bi trebala donositi provedbene akte kojima se utvrđuju opći sigurnosni zahtjevi Programa. Ako je sudjelovanje Programskog odbora u sastavu za sigurnost predviđeno u drugim slučajevima, takvo bi se sudjelovanje trebalo odvijati u skladu s poslovnikom Programskog odbora.

(77)

Program dopunjuje postojeći Svemirski program Unije integriranjem i širenjem njegovih ciljeva i djelovanja kako bi se stvorio siguran svemirski sustav Unije za povezivost. To bi trebalo uzeti u obzir pri evaluaciji Programa.

(78)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja koji nadilaze financijske i tehničke kapacitete svake države članice pojedinačno oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(79)

Program bi trebalo uspostaviti na razdoblje od pet godina kako bi se njegovo trajanje uskladilo s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (26) („VFO za razdoblje 2021.–2027.”).

(80)

Kako bi se radi postizanja njezinih ciljeva omogućio što raniji početak provedbe ove Uredbe, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu,