UREDBA VIJEĆA (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija

(1)

Tijekom proteklih desetljeća, Unija je znatno napredovala u stvaranju unutarnjeg tržišta bankovnih usluga. Posljedično, u mnogo država članica bankovne grupe sa sjedištima u drugoj državi članici imaju znatan udio na tržištu; kreditne institucije zemljopisno su razgranale svoje poslovanje unutar europodručja i izvan njega.

(2)

Sadašnja financijska i gospodarska kriza pokazala je kako integritet jedinstvene valute i unutarnje tržište mogu biti ugroženi zbog rascjepkanosti financijskog sektora. Ključno je dakle poboljšati integraciju nadzora banaka kako bi se ojačala Unija, povratila financijska stabilnost i položili temelji gospodarskog oporavka.

(3)

Održavanje i jačanje unutarnjeg tržišta bankovnih usluga ključno je za poticanje gospodarskog rasta u Uniji i odgovarajućeg financiranja realnoga gospodarstva. Međutim, taj se zadatak pokazuje kao sve veći izazov. Očito je da se integracija bankovnih tržišta u Uniji zaustavlja.

(4)

Istodobno, uz usvajanje poboljšanog regulatornog okvira Unije, nadzorna tijela moraju pojačati svoju nadzornu kontrolu kako bi se u obzir uzele pouke iz financijske krize posljednjih godina i kako bi se moglo nadzirati izuzetno složena i međusobno povezana tržišta i institucije.

(5)

Nadležnost za nadzor pojedinačnih kreditnih institucija u Uniji i dalje uglavnom ostaje na nacionalnoj razini. Koordinacija među nadzornim tijelima je ključna, međutim kriza je pokazala da to samo po sebi nije dovoljno, osobito u kontekstu jedinstvene valute. S ciljem očuvanja financijske stabilnosti u Uniji i povećanja pozitivnih učinaka integracije tržišta na rast i dobrobit, trebalo bi poboljšati i integraciju nadzornih dužnosti. To je osobito važno za osiguranje nesmetanog i pravilnog pregleda čitave bankovne grupe i njezina općeg stanja te bi se na taj način smanjio rizik različitih tumačenja i kontradiktornih odluka na razini pojedinačnog subjekta.

(6)

Vrlo često, stabilnost kreditnih institucija još je uvijek blisko povezana s državom članicom u kojoj imaju poslovni nastan. Sumnje u održivost javnog duga, u izglede za gospodarski rast i u održivost kreditnih institucija potaknuli su negativne tržišne trendove koji se međusobno ojačavaju. To može dovesti do rizika za održivost nekih kreditnih institucija i za stabilnost financijskog sustava u europodručju i u Uniji kao cjelini te može nametnuti težak teret za već opterećene javne financije dotičnih država članica.

(7)

Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) (EBA), osnovano 2011. Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) (1), i Europski sustav financijskog nadzora (ESFS) osnovan člankom 2. te Uredbe i člankom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (2) (EIOPA) i člankom 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (3) (ESMA) značajno su poboljšali suradnju između nadzornih tijela za bankarstvo unutar Unije. EBA značajno doprinosi stvaranju jedinstvenih pravila za financijske usluge u Uniji i ima ključnu ulogu u dosljednoj provedbi dokapitalizacije velikih kreditnih institucija Unije dogovorene na Euro-samitu 26. listopada 2011., u skladu sa smjernicama i uvjetima povezanima s državnim potporama koje je usvojila Komisija.

(8)

Europski parlament u više navrata pozvao je na uspostavljanje europskog tijela koje bi bilo izravno odgovorno za određene nadzorne poslove nad financijskim institucijama, počevši sa svojim rezolucijama od 13. travnja 2000. o Komunikaciji Komisije o provedbi okvira za financijska tržišta: Plan djelovanja (4), i od 21. studenoga 2002. o pravilima bonitetnog nadzora u Europskoj uniji (5).

(9)

Europsko vijeće u svojim zaključcima od 29. lipnja 2012. pozvalo je predsjednika Europskog vijeća na izradu hodograma za ostvarenje istinske ekonomske i monetarne unije. Istoga dana, na Euro-samitu naglašeno je da kada bude uspostavljen učinkovit jedinstven nadzorni mehanizam koji će uključivati Europsku središnju banku (ESB) za banke europodručja, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) mogao bi, na temelju redovne odluke, imati mogućnost izravne dokapitalizacije banaka što bi bilo podložno određenim uvjetima, uključujući usklađenost s pravilima o državnim potporama.

(10)

Europsko vijeće je 19. listopada 2012. zaključilo da bi se proces prema dubljoj ekonomskoj i monetarnoj uniji trebao oslanjati na institucionalni i pravni okvir Unije te da bi trebao biti otvoren i transparentan prema državama članicama čija valuta nije euro i poštovati cjelovitost unutarnjeg tržišta. Integrirani financijski okvir imat će jedinstveni nadzorni mehanizam koji će, koliko je moguće, biti otvoren svim državama članicama koje žele sudjelovati.

(11)

Trebalo bi dakle uspostaviti bankovnu uniju unutar Unije, na temelju sveobuhvatnih i detaljnih jedinstvenih pravila za financijske usluge na unutarnjem tržištu kao cjelini koja bi se sastojala od jedinstvenog nadzornog mehanizma i novih okvira za osiguranje depozita i sanaciju. S obzirom na bliske veze i interakcije između država članica čija je valuta euro, bankovna bi unija trebala uključiti barem sve države članice europodručja. S ciljem održavanja i jačanja unutarnjeg tržišta i u onoj mjeri u kojoj je to institucionalno moguće, bankovna bi unija trebala biti otvorena i za sudjelovanje drugih država članica.

(12)

Kao prvi korak prema bankovnoj uniji, jedinstveni nadzorni mehanizam trebao bi osigurati da se politika Unije koja se odnosi na bonitetni nadzor kreditnih institucija provodi na dosljedan i učinkovit način, da se jedinstvena pravila za financijske usluge primjenjuju na jednak način na sve kreditne institucije u svim relevantnim državama članicama i da se nad tim kreditnim institucijama provodi nadzor najviše kvalitete, bez drugih razmatranja koja nisu bonitetnog karaktera. Osobito bi jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) trebao biti dosljedan s djelovanjem unutarnjeg tržišta za financijske usluge i slobodnim kretanjem kapitala. Jedinstveni nadzorni mehanizam temelj je za sljedeće korake prema bankovnoj uniji. To odražava načelo po kojem će ESM, na temelju redovite odluke, moći izravno dokapitalizirati banke nakon uspostavljanja učinkovitog jedinstvenog nadzornog mehanizma. Europsko vijeće je u svojim zaključcima od 13. i 14. prosinca 2012. primijetilo da „U situaciji u kojoj je nadzor banaka djelatno premješten na jedinstveni mehanizam nadzora, ukazat će se potreba za zajedničkim sanacijskim mehanizmom s odgovarajućom nadležnošću kako bi se osiguralo da se bilo koja banka iz država članica sudionica može sanirati odgovarajućim instrumentima” i da bi se „jedinstveni sanacijski mehanizam trebao temeljiti na doprinosima samog financijskog sektora i uključivati primjerene i učinkovite aranžmane zaštitnog mehanizma.”

(13)

Kao središnja banke europodručja, s visokim stupnjem stručnosti u pitanjima makroekonomske i financijske stabilnosti, ESB može provoditi jasno određene nadzorne zadaće usmjerene na zaštitu stabilnosti financijskog sustava Unije. Štoviše, u mnogo država članica središnje su banke već sada odgovorne za bankovni nadzor. ESB-u bi dakle trebalo dodijeliti posebne zadaće u vezi s politikama nadzora kreditnih institucija u državama članicama sudionicama.

(14)

ESB i nadležna tijela država članica koje nisu države članice sudionice („države članice nesudionice”) trebali bi zaključiti memorandum o razumijevanju koji bi općenito opisivao njihovu međusobnu suradnju pri izvođenju nadzornih zadaća u okviru prava Unije s obzirom na financijske institucije navedene u ovoj Uredbi. Memorandum o razumijevanju mogao bi, između ostalog, razjasniti konzultacije koje se odnose na odluke ESB-a koje vrijede za društva kćeri ili podružnice čija se sjedišta nalaze u državama članicama nesudionicama a čije matično društvo ima sjedište u državi članici sudionici, te suradnju u izvanrednim situacijama, uključujući mehanizme ranog upozoravanja u skladu s postupcima utvrđenima relevantnim pravom Unije. Memorandum bi trebalo redovito preispitivati.

(15)

ESB-u bi trebalo dodijeliti one posebne nadzorne zadaće koje su ključne za osiguravanje dosljedne i učinkovite primjene politike Unije koja se odnosi na bonitetni nadzor kreditnih institucija; druge bi zadaće trebale ostati u nadležnosti nacionalnih tijela. Zadaće ESB-a trebale bi uključivati mjere koje se poduzimaju za provođenje makrobonitetne stabilnosti, uz konkretne aranžmane koji uključuju ulogu nacionalnih tijela.

(16)

Sigurnost i snaga velikih kreditnih institucija ključne su za osiguravanje stabilnosti financijskog sustava. Ipak, nedavno je iskustvo pokazalo da manje kreditne institucije također mogu predstavljati prijetnju financijskoj stabilnosti. Stoga bi ESB trebao moći izvršavati nadzorne zadaće u odnosu na sve kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad i podružnice sa sjedištem u državama članicama sudionicama.

(17)

Kod provođenja dodijeljenih mu zadaća, i ne dovodeći u pitanje cilj osiguravanja sigurnosti i snage kreditnih institucija, ESB bi trebao u potpunosti voditi računa o raznolikosti kreditnih institucija i njihovoj veličini i poslovnom modelu, kao i o sistemskim koristima koje potječu od raznolikosti bankovnog sektora Unije.

(18)

Vršeći svoje zadaće, ESB bi trebao osobito doprinijeti u osiguravanju da kreditne institucije u potpunosti preuzmu sve troškove proizašle iz njihovih aktivnosti kako bi se izbjegao moralni hazard i pretjerano preuzimanje rizika koje iz njega proizlazi. Trebao bi u potpunosti voditi računa o relevantnim makroekonomskim uvjetima u državama članicama, osobito o stabilnosti kreditne ponude i olakšavanju proizvodnih djelatnosti za cjelokupno gospodarstvo.

(19)

Ništa iz ove Uredbe ne bi trebalo shvaćati kao izmjenu računovodstvenog okvira koji se primjenjuje na temelju drugih akata Unije i nacionalnog prava.

(20)

Prethodno odobrenje za početak poslovanja kreditne institucije ključna je bonitetna tehnika koja osigurava da samo subjekti sa snažnim gospodarskim temeljima, organizacija koja se može nositi s posebnim rizicima povezanima s primanjem depozita i odobravanjem kredita i odgovarajuća uprava mogu obavljati takve poslove. ESB bi stoga trebao biti zadužen za izdavanje odobrenja za rad kreditnim institucijama koje se osnivaju u državi članici sudionici i odgovoran za oduzimanje odobrenja za rad, podložno posebnim aranžmanima koji uključuju ulogu nacionalnih tijela.

(21)

Osim uvjeta određenih pravom Unije za izdavanje odobrenja za rad kreditnim institucijama i razloga za oduzimanje tog odobrenja, države članice u ovom trenutku mogu odrediti dodatne uvjete za odobrenje za rad i razloge za oduzimanje tih odobrenja. Stoga bi ESB trebao svoje zadaće provoditi u odnosu na odobrenje za rad kreditnih institucija i oduzimanje odobrenja u slučaju neusklađenosti s nacionalnim pravom, na prijedlog relevantnog nacionalnog nadležnog tijela koje procjenjuje usklađenost s relevantnim uvjetima utvrđenima nacionalnim pravom.

(22)

Procjena prikladnosti svakog novog vlasnika prije kupnje značajnog udjela u kreditnoj instituciji neophodna je za osiguravanje kontinuirane prikladnosti i financijske snage vlasnikâ kreditnih institucija. ESB, kao jedna od institucija Unije, u dobroj je poziciji za provođenje takve procjene bez nepotrebnog ograničavanja unutarnjeg tržišta. ESB bi trebao imati zadaću procjenjivati stjecanje i raspolaganje značajnim udjelima u kreditnim institucijama, osim u kontekstu sanacije banaka.

(23)

Usklađenost s pravilima Unije po kojima kreditne institucije moraju imati određene razine kapitala za osiguranje od rizika svojstvenih poslovanju kreditnih institucija, ograničiti iznos izloženosti prema pojedinim drugim ugovornim stranama, objaviti informacije o financijskom položaju kreditnih institucija, raspolagati s dovoljno likvidne imovine da mogu podnijeti slučajeve tržišne napetosti te ograničiti financijsku polugu preduvjet je za bonitetnu sigurnost kreditnih institucija. ESB bi trebao imati zadaću osiguravanja usklađenosti s tim pravilima, osobito izdavanjem odobrenja, dozvola, odstupanja ili izuzeća u skladu s ovim pravilima.

(24)

Dodatni zaštitni slojevi kapitala, uključujući zaštitni kapital i protuciklički kapital za osiguravanje da kreditne institucije, tijekom razdoblja gospodarskog rasta, akumuliraju dovoljnu kapitalnu osnovu za apsorpciju gubitaka u stresnim razdobljima, globalne i ostale sistemske zaštitne slojeve institucije i druge mjere za rješavanje sistemskih ili makrobonitetnih rizika ključna su bonitetna sredstva. Kada nacionalna nadležna tijela ili nacionalna imenovana tijela propišu takve mjere, ESB bi trebao biti pravovremeno obaviješten kako bi se osigurala potpuna koordinacija. Štoviše, ESB bi u slučaju potrebe trebao moći primijeniti strože zahtjeve i oštrije mjere, uz blisku koordinaciju s nacionalnim tijelima. Odredbe ove Uredbe o mjerama usmjerenim na rješavanje sistemskih ili makrobonitetnih rizika ne dovode u pitanje postojeće postupke koordinacije predviđene u drugim aktima prava Unije. Nacionalna nadležna tijela ili nacionalna imenovana tijela i ESB djeluju poštujući postojeće postupke koordinacije iz takvih akata nakon što su slijedili postupke iz ove Uredbe.

(25)

Sigurnost i pouzdanost kreditne institucije također ovisi o raspodjeli adekvatnog internog kapitala, uzimajući u obzir rizike kojima može biti izložena te o postojanju odgovarajućih internih organizacijskih struktura i aranžmana korporativnog upravljanja. ESB bi stoga trebao biti zadužen za primjenu zahtjeva koji bi osigurali da kreditne institucije u državama članicama sudionicama imaju pouzdane aranžmane, postupke i mehanizme upravljanja, uključujući strategije i postupke za procjenu i održavanje adekvatnosti svojeg internog kapitala. U slučaju nedostataka, ESB bi također trebao imati zadaću nalaganja odgovarajućih mjera uključujući posebne dodatne regulatorne kapitalne zahtjeve, posebne zahtjeve za objavljivanje i posebne zahtjeve u pogledu likvidnosti.

(26)

Rizici za sigurnost i pouzdanost kreditne institucije mogu nastati i na razini pojedine kreditne institucije i na razini bankovne grupe ili financijskog konglomerata. Posebni nadzorni aranžmani za ublažavanje tih rizika važni su za osiguranje sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija. Osim nadzora pojedinih kreditnih institucija, zadaće ESB-a trebale bi uključivati nadzor na konsolidiranoj razini, dodatni nadzor, nadzor financijskih holdinga i nadzor mješovitih financijskih holdinga, isključujući nadzor poduzeća za osiguranje.

(27)

Kako bi se očuvala financijska stabilnost, popravljanju pogoršane financijske i gospodarske situacije u nekoj instituciji mora se pristupiti u ranoj fazi. ESB bi trebao biti zadužen za provođenje ranih intervencija kako je utvrđeno relevantnim pravom Unije. Ipak, ESB bi svoja djelovanja na području rane intervencije trebao uskladiti s relevantnim sanacijskim tijelima. Sve dok su nacionalna tijela nadležna za sanaciju kreditnih institucija, ESB bi se trebao povrh toga na odgovarajući način usklađivati s dotičnim nacionalnim tijelima kako bi osigurao zajedničko shvaćanje pojedinih odgovornosti u slučaju krize, osobito u kontekstu skupina za upravljanje prekograničnim krizama i budućih sanacijskih kolegija osnovanih za tu namjenu.

(28)

Nadzorne zadaće koje nisu prenesene na ESB trebale bi ostati u nadležnosti nacionalnih tijela. Te bi zadaće trebale uključivati ovlast za primanje obavijesti od kreditnih institucija u vezi s pravom poslovnog nastana i slobodom pružanja usluga, nadzor tijela koja nisu obuhvaćena definicijom kreditnih institucija sukladno s pravom Unije, no koje se nadziru kao kreditne institucije prema nacionalnom pravu, nadzor kreditnih institucija iz trećih zemalja koje osnivaju podružnicu ili pružaju prekogranične usluge u Uniji, nadzor platnih usluga, obavljanje svakodnevnih provjera kreditnih institucija, vršenje uloge nadležnog tijela nad kreditnim institucijama u vezi s tržištima financijskih instrumenata, sprečavanje korištenja financijskog sustava za svrhe pranja novca i financiranja terorizma te zaštitu potrošača.

(29)

ESB bi trebao, na odgovarajući način, u potpunosti surađivati s nacionalnim tijelima koja su nadležna za osiguravanje visoke razine zaštite potrošača i sprečavanje pranja novca.

(30)

ESB bi trebao provoditi dodijeljene mu zadaće s ciljem osiguravanja sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija i stabilnosti financijskog sustava Unije kao i pojedinačnih država članica sudionica te jedinstva i cjelovitosti unutarnjeg tržišta, čime se također osigurava zaštita štediša i poboljšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta, u skladu s jedinstvenim pravilima za financijske usluge u Uniji. Osobito bi ESB u obzir trebao uzeti načela jednakosti i nediskriminacije.

(31)

Dodjela nadzornih zadaća ESB-u trebala bi biti dosljedna s okvirom ESFS-a i njegova osnovnog cilja stvaranja jedinstvenih pravila i poboljšanja konvergencije nadzorne prakse u cijeloj Uniji. Suradnja među nadzornim tijelima za bankarstvo i nadzornim tijelima za tržište osiguranja i vrijednosnih papira važna je za rješavanje pitanja od zajedničkog interesa i osiguranje pravilnog nadzora kreditnih institucija koje posluju i u sektorima osiguranja i vrijednosnih papira. ESB bi stoga trebao blisko surađivati s EBA-om, ESMA-om i EIOPA-om, Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB) te drugim tijelima koja sačinjavaju ESFS. ESB bi svoje zadaće trebao provoditi u skladu s odredbama ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje nadležnost i zadaće drugih sudionika unutar ESFS-a. Također, ESB bi trebao surađivati s relevantnim sanacijskim tijelima i strukturama za financiranje izravne ili neizravne javne financijske pomoći.

(32)

ESB bi svoje zadaće trebao izvršavati ovisno o i u skladu s relevantnim pravom Unije uključujući cjelokupno primarno i sekundarno pravo Unije, odluke Komisije u području državnih potpora, pravila o tržišnom natjecanju i kontrole spajanja odnosno pripajanja te jedinstvena pravila koja se primjenjuju na sve država članice. EBA je zadužena za izradu nacrta tehničkih standarda, smjernica i preporuka koje osiguravaju konvergenciju nadzora i dosljednost rezultata nadzora u cijeloj Uniji. ESB ne bi trebao izvršavati te zadatke umjesto EBA-e nego bi trebao imati ovlasti usvajanja uredbi u skladu s člankom 132. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i u skladu s aktima Unije koje je donijela Komisija na temelju nacrtâ EBA-e i u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(33)

Gdje je to potrebno, ESB bi trebao zaključiti memorandume o razumijevanju s tijelima nadležnima za tržišta financijskih instrumenata koji bi općenito opisivali njihovu međusobnu suradnju pri izvođenju nadzornih zadaća prema pravu Unije koje se odnose na financijske institucije navedene u ovoj Uredbi. Te memorandume trebalo bi dostaviti Europskom parlamentu, Vijeću i nadležnim tijelima svih država članica.

(34)

Pri izvođenju svojih zadaća i nadzornih ovlasti, ESB bi trebao primjenjivati materijalna pravila koja se tiču bonitetnog nadzora kreditnih institucija. Ta se pravila sastoje od relevantnog prava Unije, osobito izravno primjenjivih uredbi ili direktiva poput onih o kapitalnim zahtjevima za kreditne institucije i o financijskim konglomeratima. Kada direktive propisuju materijalna pravila koja se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija, ESB bi trebao primjenjivati odredbe nacionalnog zakonodavstva koje prenosi navedene direktive. Kada se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i to za područja za koja, na dan stupanja na snagu ove Uredbe, takve uredbe izričito nude različite mogućnosti državama članicama, ESB bi također trebao primijeniti nacionalno pravo za provođenje takvih mogućnosti. Taj izbor trebao bi se tumačiti na način da isključuje one izbore koji su dostupni samo nadležnim ili imenovanim tijelima. Ovo ne dovodi u pitanje načelo nadređenosti prava Unije. Iz toga proizlazi da bi se ESB pri donošenju smjernica, preporuka ili odluka trebao oslanjati na relevantne obvezujuće odredbe prava Unije i djelovati u skladu s njima.

(35)

U okviru zadaća dodijeljenih ESB-u, nacionalno pravo dodjeljuje nacionalnim nadležnim tijelima određene ovlasti koje pravo Unije trenutno ne zahtijeva, uključujući ovlasti rane intervencije i donošenja mjera opreza. ESB bi trebao imati mogućnost zatražiti od nacionalnih tijela u državama članicama sudionicama korištenje navedenih ovlasti kako bi se osigurao potpuni i učinkoviti nadzor u okviru SSM-a.

(36)

Kako bi se osiguralo da kreditne institucije, financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi primjenjuju pravila i odluke u vezi s nadzorom, trebalo bi u slučaju kršenja propisati učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne. U skladu s člankom 132. stavkom 3. UFEU-a i Uredbom Vijeća (EZ) br. 2532/98 od 23. studenoga 1998. o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (6), ESB je ovlašten za izricanje kazni ili periodičnih penala poduzetnicima za neispunjavanje obveza koje proizlaze iz uredbi i odluka ESB-a. Štoviše, kako bi se omogućilo ESB-u učinkovito provođenje svojih zadaća koje se odnose na provođenje pravila o nadzoru koja se nalaze u izravno primjenjivom pravu Unije, ESB bi trebao biti ovlašten za nametanje novčanih kazni kreditnim institucijama, financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima za kršenje tih pravila. Nacionalna tijela i dalje bi trebala biti u mogućnosti primjenjivati kazne u slučaju neispunjavanja obaveza koje proizlaze iz nacionalnog prava u koje su prenesene direktive Unije. U slučajevima kad ESB smatra da je, za ispunjenje njegovih zadaća, za takva kršenja potrebno primijeniti kazne, trebao bi u tu svrhu moći slučaj uputiti nacionalnim nadležnim tijelima.

(37)

Nacionalna nadzorna tijela imaju veliko stručno znanje temeljeno na iskustvu nadzora kreditnih institucija na svom državnom području i svojim gospodarskim, organizacijskim i kulturnim posebnostima. U tu su namjenu uspostavili brojnu ekipu predanog i visokokvalificiranog osoblja. Stoga bi, u cilju osiguranja visokokvalitetnog nadzora širom Unije, nacionalna nadležna tijela trebala pomoći ESB-u u pripremi i provedbi svakog akta koji se odnosi na provođenje nadzornih zadaća ESB-a. To bi osobito trebalo uključivati svakodnevnu procjenu stanja kreditnih institucija i provođenje s tim povezanih provjera na licu mjesta.

(38)

Kriteriji utvrđeni u ovoj Uredbi koji definiraju manje značajne institucije trebali bi se primjenjivati na najvišoj razini konsolidacije u državama članicama sudionicama, na temelju konsolidiranih podataka. Kada ESB provodi zadaće dodijeljene mu ovom Uredbom u odnosu na grupu financijskih institucija koja na konsolidiranoj osnovi nije manje značajna, trebao bi provesti te zadaće na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija i na pojedinačnoj osnovi za bankovna društva kćeri i podružnice te grupe sa sjedištem u državama članicama sudionicama.

(39)

Kriteriji utvrđeni u ovoj Uredbi koji određuju manje značajne institucije, trebali bi biti navedeni u okvirnim načelima koje ESB donosi i objavljuje konzultirajući se s nacionalnim nadležnim tijelima. To je osnova na kojoj bi ESB trebao biti odgovoran za primjenu tih kriterija i provjeru, preko vlastitih izračuna, jesu li kriteriji zadovoljeni. U pružanju informacija koje ESB traži za izradu izračuna, institucije ne bi trebalo prisiljavati da koriste računovodstvene okvire različite od okvira koje te institucije koriste na temelju drugih akata nacionalnog prava i prava Unije.

(40)

Kada se kreditna institucija smatra značajnom ili manje značajnom, ta se procjena u načelu ne bi trebala mijenjati više od jednom u 12 mjeseci, osim u slučaju strukturalnih promjena u bankovnoj grupi, poput spajanja odnosno pripajanja ili prodaje.

(41)

Kada odlučuje na temelju obavijesti nacionalnog nadležnog tijela o tome je li institucija značajna za domaće gospodarstvo te bi li je dakle trebao nadzirati ESB, ESB bi trebao uzimati u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući pitanja o postojanju jednakih uvjeta za sve.

(42)

Vezano uz nadzor prekograničnih kreditnih institucija koje djeluju unutar i izvan europodručja, ESB bi trebao blisko surađivati s nadležnim tijelima država članica nesudionica. Na ESB, budući da je nadležno tijelo, trebale bi se odnositi obveze suradnje i razmjene informacija na temelju prava Unije, te bi trebao u potpunosti sudjelovati u kolegijima nadzornih tijela. Dodatno, budući da provođenje nadzorne zadaće od strane institucije Unije uvelike doprinosi financijskoj stabilnosti i održivoj integraciji tržišta, države bi članice čija valuta nije euro trebale također imati mogućnost sudjelovanja u SSM-u. Ipak, za učinkovito provođenje nadzornih zadaća nužan je preduvjet potpuno i pravovremeno provođenje nadzornih odluka. Stoga bi države članice koje žele sudjelovati u SSM-u trebale osigurati da se njihova nacionalna nadležna tijela pridržavaju i donose sve mjere koje zatraži ESB, a koje se odnose na kreditne institucije. ESB bi trebao biti u mogućnosti uspostaviti blisku suradnju s nadležnim tijelima države članice čija valuta nije euro. Kada su uvjeti iz ove Uredbe ispunjeni, ESB bi morao uspostaviti takvu suradnju.

(43)

S obzirom da, u skladu s UFEU-om, države članice sudionice čija valuta nije euro nisu prisutne u Upravnom vijeću ESB-a dok god ne usvoje euro, te da ne mogu u potpunosti koristiti druge mehanizme namijenjene državama članicama čija je valuta euro, ova Uredba predviđa dodatne zaštitne mehanizme u postupku donošenja odluka. Ipak, ti zaštitni mehanizmi, osobito mogućnost države članice sudionice čija valuta nije euro da zahtijeva trenutan raskid bliske suradnje nakon obavješćivanja Upravnog vijeća o svom obrazloženom neslaganju s nacrtom odluke nadzornog odbora, trebalo bi koristiti u opravdanim, iznimnim slučajevima. Trebalo bi ih se koristiti isključivo za vrijeme trajanja tih posebnih okolnosti. Zaštitni mehanizmi postoje zbog posebnih okolnosti u kojima se nalaze države članice sudionice čija valuta nije euro, u okviru ove Uredbe, budući da nisu prisutne u Upravnom vijeću i ne mogu u potpunosti koristiti druge mehanizme namijenjene državama članicama čija je valuta euro. Stoga se ti zaštitni mehanizmi ne mogu i ne bi trebala shvatiti kao presedan za druga područja politika Unije.

(44)

Ova Uredba ni po čemu ne bi trebala mijenjati trenutni okvir koji uređuje izmjenu pravnog oblika društava kćeri ili podružnica kao ni primjenu tog okvira, niti biti shvaćena ili primijenjena kao da potiče takvu promjenu. U tom smislu, trebalo bi u potpunosti poštovati obveze nadležnih tijela država članica nesudionica, kako bi ta tijela i dalje zadržala dostatne nadzorne alate i ovlasti nad kreditnim institucijama koje djeluju na njihovom državnom području i kako bi imala mogućnost ispuniti svoje obveze i učinkovito sačuvati financijsku stabilnost i javni interes. Štoviše, kako bi se pomoglo tim nadležnim tijelima u ispunjenju njihovih odgovornosti, trebalo bi osigurati štedišama i tim nadležnim tijelima pravovremeno informiranje o promjeni pravnog oblika društva kćeri ili podružnice.

(45)

Za provođenje svojih zadaća, ESB trebao bi imati odgovarajuće nadzorne ovlasti. Pravo Unije o bonitetnom nadzoru kreditnih institucija predviđa dodjelu određenih ovlasti nadležnim tijelima koje u tu svrhu imenuju države članice. U onoj mjeri u kojoj te ovlasti ulaze u nadzorne zadaće dodijeljene ESB-u, za države članice sudionice ESB bi se trebao smatrati nadležnim tijelom i imati ovlasti koje pravo Unije dodjeljuje nadležnim tijelima. To uključuje ovlasti koje navedeni akti dodjeljuju tim nadležnim tijelima matičnih država članica i država članica domaćina i ovlasti dodijeljene imenovanim tijelima.

(46)

ESB bi trebao imati nadzornu ovlast smjenjivanja člana upravnog tijela u skladu s ovom Uredbom.

(47)

Kako bi svoje zadaće izvršavao učinkovito, ESB bi trebao biti u mogućnosti zahtijevati sve potrebne informacije, provoditi istrage i nadzore na licu mjesta u slučaju potrebe i u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima. ESB i nacionalna nadležna tijela trebali bi imati pristup istim informacijama, tako da se kreditnim institucijama ne nalažu dvostruke obveze izvješćivanja.

(48)

Zaštita povjerljivosti komunikacije između odvjetnika i klijenata temeljno je načelo prava Unije koje štiti povjerljivost komunikacije između fizičkih ili pravnih osoba i njihovih odvjetnika u skladu s uvjetima utvrđenima sudskom praksom Suda Europske unije (SEU).

(49)

Kada ESB treba zatražiti informaciju od osobe sa sjedištem u državi članici nesudionici ali koja pripada kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu sa sjedištem u državi članici sudionici ili koja je za takvu kreditnu instituciju, financijski holding ili mješoviti financijski holding preuzela izvođenje operativnih funkcija ili djelatnosti, te kada se takvi zahtjevi ne primjenjuju i nisu provedivi u državi članici nesudionici, ESB bi se trebao prethodno koordinirati s nadležnim tijelom u dotičnoj državi članici nesudionici.

(50)

Ova Uredba ne utječe na primjenu pravila utvrđenih člankom 34. i 42. Protokola (br. 4) Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u (Statut ESSB-a i ESB-a). Akti koje ESB donosi na temelju ove Uredbe ne bi trebali davati prava ni nametati obveze u državama članicama nesudionicama, osim kada su u skladu s relevantnim pravom Unije u skladu s navedenim Protokolom i Protokolom (br. 15) određenim odredbama koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske priloženima UEU-u i UFEU-u.

(51)

Kada kreditne institucije ostvaruju pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga u drugoj državi članici, ili kada više subjekata u grupi ima sjedište u različitim državama članicama, pravo Unije predviđa posebne postupke i podjelu nadležnosti između dotičnih država članica. U onoj mjeri u kojoj ESB preuzima određene nadzorne zadaće za sve države članice sudionice, ti se postupci i podjele ne bi trebale primjenjivati na ostvarivanje prava poslovnog nastana ili pružanja usluga u drugoj državi članici sudionici.

(52)

ESB bi u provođenju svojih zadaća iz ove Uredbe i pri traženju pomoći od nacionalnih nadležnih tijela trebao paziti na postojanje ravnoteže između uključivanja svih uključenih nacionalnih nadležnih tijela u skladu s odgovornostima utvrđenima u važećem pravu Unije za pojedinačni nadzor te nadzor na potkonsolidiranoj osnovi i na konsolidiranoj osnovi.

(53)

Ništa u ovoj Uredbi ne bi trebalo shvatiti kao dodjelu ovlasti ESB-u da izriče kazne fizičkim ili pravnim osobama koje nisu kreditne institucije, financijski holdinzi ili mješoviti financijski holdinzi, ne dovodeći u pitanje ovlast ESB-a da od nacionalnih nadležnih tijela zatraži da osiguraju izricanje odgovarajućih kazni.

(54)

Kako je određeno Ugovorima, ESB je institucija Unije kao cjeline. U postupcima odlučivanja ESB bi trebao biti vezan pravilima Unije i općim načelima zakonitog postupanja i transparentnosti. Trebalo bi u potpunosti poštovati pravo adresata odluka ESB-a da ih se sasluša, kao i njihovo pravo da zatraže preispitivanje odluka ESB-a sukladno s pravilima iz ove Uredbe.

(55)

Dodjela nadzornih zadaća podrazumijeva značajnu odgovornost ESB-a u čuvanju financijske stabilnosti Unije i korištenje njegovih nadzornih ovlasti na što učinkovitiji i proporcionalniji način. Svaki prijenos nadzornih ovlasti s razine države članice na Uniju trebao bi biti uravnotežen odgovarajućim zahtjevima za transparentnošću i odgovornostima. ESB bi stoga u izvršavanju tih zadaća trebao biti odgovoran Europskom parlamentu i Vijeću kao institucijama s demokratskim legitimitetom koje predstavljaju građane Unije i država članica. To bi trebalo uključivati redovito izvješćivanje i odgovaranje na pitanja Europskog parlamenta u skladu s njegovim poslovnikom i pitanja Euroskupine u skladu s njenim procedurama. Za svaku obvezu izvješćivanja trebali bi vrijediti odgovarajući zahtjevi čuvanja poslovne tajne.

(56)

Isto tako, ESB bi trebao prosljeđivati svoja izvješća koja šalje Europskom parlamentu i Vijeću i nacionalnim parlamentima država članica sudionica. Nacionalni parlamenti država članica sudionica trebali bi biti u mogućnosti uputiti opaske ili pitanja ESB-u o izvođenju njegovih nadzornih zadaća na koje ESB može odgovoriti. Interna pravila tih nacionalnih parlamenata trebala bi uzeti u obzir pojedinosti predmetnih procedura i aranžmana za upućivanje opaski i pitanja ESB-u. U tom kontekstu, osobitu bi pozornost trebalo posvetiti opaskama ili pitanjima koja se odnose na oduzimanje odobrenja za rad kreditnih institucija u odnosu na nužne postupke koje su nacionalna tijela poduzela u skladu s postupcima iz ove Uredbe za sanaciju ili očuvanje financijske stabilnosti. Nacionalni parlamenti država članica sudionica također bi trebali biti u mogućnosti pozvati predsjednika ili predstavnika nadzornog odbora da sudjeluje u razmjeni mišljenja koja se tiču nadzora kreditnih institucija u toj državi članici zajedno s predstavnikom nacionalnog nadležnog tijela. Ta uloga nacionalnih parlamenata primjerena je s obzirom na potencijalni utjecaj koji nadzorne mjere mogu imati na javne financije, kreditne institucije, njihove klijente, zaposlenike i tržišta država članica sudionica. Kada nacionalna nadležna tijela postupaju u skladu s ovom Uredbom, i dalje bi trebali vrijediti mehanizmi odgovornosti predviđeni nacionalnim pravom.

(57)

Ova Uredba ne dovodi u pitanje pravo Europskog parlamenta na osnivanje privremenog istražnog odbora za istraživanje navodnih povreda ili nepravilnosti u provedbi prava Unije u skladu s člankom 226. UFEU-a ili obavljanje uloge političke kontrole kako je propisano Ugovorima, uključujući pravo Europskog parlamenta na zauzimanje stajališta ili donošenje rezolucija o pitanjima koja smatra prikladnima.

(58)

Djelovanje ESB-a trebalo bi biti usklađeno s načelima zakonitog postupanja i transparentnosti.

(59)

Uredba na koju upućuje članak 15. stavak 3. UFEU-a trebala bi odrediti precizna pravila o pristupu dokumentima kojima raspolaže ESB na temelju provođenja nadzornih zadaća sukladno UFEU-u.

(60)

Na temelju članka 263. UFEU-a, SEU ispituje zakonitost akata, između ostalih i akata ESB-a, osim preporuka i mišljenja, koji proizvode pravne učinke prema trećim stranama.

(61)

U skladu s člankom 340. UFEU-a, ESB bi trebao, u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica, naknaditi svaku štetu koju ESB ili njegovi službenici prouzroče pri obavljanju svojih dužnosti. Ovo ne bi trebalo dovesti u pitanje odgovornost nacionalnih nadležnih tijela da naknade svaku štetu koju ta tijela ili njihovi službenici prouzroče pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

(62)

Na temelju članka 342. UFEU-a, na ESB se primjenjuje Uredba Vijeća br. 1. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (7).

(63)

Kada se određuje treba li pravo pristupa spisu od strane uključenih osoba biti ograničeno, ESB bi trebao poštovati temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravo na učinkoviti pravni lijek i na pravično suđenje.

(64)

ESB bi fizičkim i pravnim osobama trebao omogućiti da zatraže preispitivanje odluka koje su im upućene ili koje se izravno i osobno odnose na njih, a donesene su na temelju ovlasti koje su ESB-u dodjeljene ovom Uredbom. Opseg preispitivanja trebao bi se odnositi na postupovnu i materijalnu usklađenost tih odluka s ovom Uredbom uz poštovanje diskrecijskog prostora ostavljenog ESB-u u odlučivanju o mogućnosti donošenja tih odluka. U tu svrhu i zbog ekonomičnosti postupka, ESB bi trebao osnovati administrativni odbor za preispitivanja koji bi provodio takvo interno preispitivanje. Upravno vijeće ESB-a bi u taj odbor trebalo imenovati ugledne pojedince. Upravno vijeće pri odabiru bi, u najvećoj mogućoj mjeri, trebalo osigurati odgovarajuću geografsku i spolnu ravnotežu iz država članica. Postupak preispitivanja trebao bi omogućiti nadzornom odboru da, ako je potrebno, ponovno prouči prethodni nacrt odluke.

(65)

ESB je odgovoran za provođenje funkcija monetarne politike s ciljem održavanja stabilnosti cijena u skladu s člankom 127. stavkom 1. UFEU-a. Cilj provođenja nadzornih zadaća je zaštita sigurnosti i snage kreditnih institucija i stabilnosti financijskog sustava. Trebalo bi ih dakle provoditi potpuno odvojeno kako bi se izbjegli sukobi interesa i osiguralo da se svaka funkcija provodi sukladno postavljenim ciljevima. ESB bi trebao osigurati da Upravno vijeće djeluje na način da su njegova monetarna i nadzorna funkcija potpuno odvojene. To bi trebalo podrazumijevati barem strogo odvojene sastanke i dnevne redove.

(66)

Organizacijsko odvajanje osoblja trebalo bi se odnositi na sve službe koje su potrebne za provođenje neovisne monetarne politike te bi trebalo osigurati da je provođenje zadaća dodijeljenih ovom Uredbom podložno demokratskoj odgovornosti i kontroli kao što navodi ova Uredba. Osoblje uključeno u provođenje zadaća koje ESB-u dodjeljuje ova Uredba trebalo bi biti odgovorno predsjedniku nadzornog odbora.

(67)

Osobito bi u okviru ESB-a trebalo osnovati nadzorni odbor zadužen za pripremu odluka o nadzornim pitanjima koji bi koristio specifično stručno znanje nacionalnih nadzornih tijela. Odbor bi trebao imati predsjednika, potpredsjednika i uključiti predstavnike iz ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela. Postupak imenovanja u nadzorni odbor u skladu s ovom Uredbom trebao bi poštovati načela ravnopravnosti spolova, iskustva i kvalifikacija. Svi članovi nadzornog odbora trebali bi imati pravovremene i potpune informacije o dnevnom redu svojih sastanaka, kako bi se olakšala učinkovitost rasprave i procesa izrade nacrta odluka.

(68)

U obavljanju svojih zadaća, nadzorni odbor vodi računa o svim relevantnim činjenicama i okolnostima u državama članicama sudionicama i obavlja svoje dužnosti u interesu Unije kao cjeline.

(69)

Poštujući u potpunosti institucionalne aranžmane i aranžmane za glasovanje predviđene Ugovorima, nadzorni odbor trebao bi biti ključno tijelo u obavljanju nadzornih zadaća ESB-a, zadaća koje su do sada uvijek bile u rukama nacionalnih nadležnih tijela. Zbog tog razloga, Vijeće bi trebao ovlastiti za donošenje provedbene odluke za imenovanje predsjednika i potpredsjednika nadzornog odbora. Nakon konzultiranja nadzornog odbora, ESB bi trebao podnijeti prijedlog za imenovanje predsjednika i potpredsjednika na odobrenje Europskom parlamentu. Nakon odobrenja prijedloga, Vijeće bi trebalo donijeti tu provedbenu odluku. Predsjednika bi trebalo izabrati na temelju otvorenog izbornog postupka o kojem bi Europski parlament i Vijeće trebali biti pravovremeno obaviješteni.

(70)

Kako bi se omogućila odgovarajuća rotacija uz osiguranje potpune neovisnosti predsjednika, mandat predsjednika ne bi trebao biti dulji od pet godina i ne bi se trebao moći obnavljati. Kako bi se osigurala potpuna koordinacija s aktivnostima EBA-e i bonitetnim politikama Unije, nadzorni odbor trebao bi biti u mogućnosti pozvati EBA-u i Europsku komisiju kao promatrače. Kada bude uspostavljeno Europsko sanacijsko tijelo, njegov bi predsjednik trebao sudjelovati kao promatrač na sastancima nadzornog odbora.

(71)

Nadzornom odboru u radu bi trebao pomagati upravljački odbor užeg sastava. Upravljački odbor trebao bi pripremati sastanke nadzornog odbora i izvršavati svoje dužnosti isključivo u interesu Unije kao cjeline te raditi na potpuno transparentan način s nadzornim odborom.

(72)

Upravno vijeće ESB-a trebalo bi pozvati predstavnike iz država članica sudionica čija valuta nije euro uvijek kad Upravno vijeće razmatra uložiti prigovor na nacrt odluke nadzornog odbora ili kad dotično nacionalno nadležno tijelo obavijesti Upravno vijeće i obrazloži svoje neslaganje s nacrtom odluke nadzornog odbora, kad je takva odluka upućena nacionalnim tijelima u vezi kreditnih institucija država članica sudionica čija valuta nije euro.

(73)

Kako bi se osiguralo odvajanje monetarne politike od nadzornih zadaća, od ESB-a bi trebalo zatražiti osnivanje posredničkog radnog tijela. Osnivanjem i sastavom radnog tijela trebalo bi osigurati da ono rješava različita stajališta na uravnotežen način, u interesu Unije kao cjeline.

(74)

Za nadzorni odbor, upravljački odbor i osoblje ESB-a koje provodi nadzorne zadatke trebala bi vrijediti obveza čuvanja poslovne tajne. Slične bi se obveze trebale primijeniti na razmjenu informacija s osobljem ESB-a koje nije uključeno u nadzorne aktivnosti. Ovo ne bi trebalo spriječiti ESB da razmjenjuje informacije unutar okvira i uvjeta iz relevantnog zakonodavstva Unije, uključujući s Komisijom za svrhe njenih zadaća iz članka 107. i 108. UFEU-a i prava Unije o poboljšanom gospodarskom i proračunskom nadzoru.

(75)

Kako bi učinkovito provodio svoje nadzorne zadaće, ESB bi trebao potpuno neovisno obavljati nadzorne zadaće koje su mu dodijeljene, osobito bez neprimjerenog utjecaja politike i sektorskog uplitanja koji bi utjecali na neovisnost njegova djelovanja.

(76)

Korištenje razdoblja „hlađenja” za nadzorna tijela važan je element osiguravanja učinkovitosti i neovisnosti nadzora kojeg ta tijela provode. U tu svrhu, i ne dovodeći u pitanje primjenu strožih nacionalnih pravila, ESB bi trebao uspostaviti i održati sveobuhvatne i formalne postupke, uključujući proporcionalna razdoblja preispitivanja kako bi se unaprijed procijenili i spriječili mogući konflikti s legitimnim interesima SSM-a i ESB-a u slučajevima kada bivši član nadzornog odbora počinje raditi u bankarskom sektoru koji je nekad nadzirao.

(77)

ESB bi trebao imati odgovarajuća sredstva za učinkovito provođenje svojih zadaća. Ta bi sredstva trebalo osigurati na način koji osigurava neovisnost ESB-a, bez neprimjerenog utjecaja nacionalnih nadležnih tijela i sudionika na tržištu, te uz odvajanje monetarne politike od nadzornih zadaća. Troškove nadzora trebali bi snositi subjekti koji mu podliježu. Provođenje nadzornih zadaća ESB-a trebalo bi stoga financirati kroz godišnje naknade koje plaćaju kreditne institucije sa sjedištem u državama članicama sudionicama. Također, ESB bi trebao biti u mogućnosti ubirati naknade za podružnice sa sjedištem u državi članici sudionici koje je osnovala kreditna institucija sa sjedištem u državi članici nesudionici, kako bi pokrio troškove izvođenja svojih nadzornih zadaća nad tim podružnicama kao nadzorno tijelo domaćin. Kada se nad kreditnom institucijom ili podružnicom provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi, naknada bi se trebala ubirati na najvišoj razini kreditne institucije unutar dotične grupe koja ima sjedište u državi članici sudionici. Izračun naknada trebao bi isključiti sva društva kćeri sa sjedištem u državama članicama nesudionicama.

(78)

Kada je kreditna institucija uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi, naknada bi se trebala izračunavati na najvišoj razini konsolidacije unutar država članica sudionica i raspodijeliti kreditnim institucijama sa sjedištem u državama članicama sudionicama i uključenima u nadzor na konsolidiranoj osnovi, utemeljeno na objektivnim kriterijima koji se odnose na značaj i profil rizika, uključujući izloženost imovinu ponderiranu rizikom.

(79)

Za provođenje učinkovitog nadzora ključno je visokomotivirano, dobro obučeno i nepristrano osoblje. Kako bi se uspostavio uistinu integrirani nadzorni mehanizam, trebalo bi osigurati odgovarajuću razmjenu i upućivanje osoblja iz i između svih nacionalnih nadležnih tijela i ESB-a. Kako bi se osigurala međusobna stručna kontrola na stalnoj osnovi, osobito za nadzor velikih kreditnih institucija, ESB trebao bi biti u mogućnosti zatražiti da nacionalna nadzorna tijela uključe i osoblje iz nadležnih tijela drugih država članica sudionica, omogućujući tako uspostavljanje geografski raznolikih nadzornih timova specifičnog stručnog znanja i profila. Razmjena i upućivanje osoblja trebali bi uspostaviti zajedničku kulturu nadzora. ESB bi redovito trebao dostavljati informacije o tome koliko je članova osoblja iz nacionalnih nadležnih tijela upućeno u ESB za namjene SSM-a.

(80)

S obzirom na globalizaciju bankovnih usluga i povećanu važnost međunarodnih standarda, ESB trebao bi provoditi svoje zadaće u odnosu na međunarodne standarde te u dijalogu i bliskoj suradnji s nadzornim tijelima izvan Unije, bez dupliciranja međunarodne uloge ESB-a. Trebao bi biti ovlašten za razvijanje kontakata i sklapanje upravnih sporazuma s nadzornim tijelima i administracijom trećih zemalja i s međunarodnim organizacijama, uz koordinaciju s EBA-om i uz potpuno poštovanje postojećih uloga i odgovarajućih nadležnosti država članica i institucija Unije.

(81)

Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (8) i Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom prijenosu takvih podataka (9) u potpunosti se primjenjuju na obradu osobnih podataka od strane ESB-a za potrebe ove Uredbe.

(82)

Uredba (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (10) primjenjuje se na ESB. ESB je donio Odluku ESB/2004/11 (11) o odredbama i uvjetima za istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara Europske središnje banke.

(83)

Kako bi se osiguralo da kreditne institucije podliježu najkvalitetnijem nadzoru, bez drugih prosudbi koje se ne tiču boniteta i da se negativni utjecaji tržišnih kretanja koji se međusobno pojačavaju i koji se odnose na kreditne institucije i države članice rješavaju na pravovremeni i učinkoviti način, ESB trebao bi početi provoditi specifične nadzorne zadaće čim je prije moguće. Ipak, prijenos nadzornih zadaća s nacionalnih nadzornih tijela na ESB zahtijeva određenu pripremu. Dakle, trebalo bi osigurati odgovarajuće razdoblje postupnog uvođenja.

(84)

Pri donošenju detaljnih operativnih aranžmana za provedbu zadaća koje se ovom Uredbom dodjeljuju ESB-u, ESB trebao bi osigurati prijelazne aranžmane koji osiguravaju završetak postojećih nadzornih postupaka, uključujući sve odluke i/ili mjere donesene ili istrage započete prije stupanja na snagu ove Uredbe.

(85)

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 28. studenoga 2012. o Nacrtu za snažnu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju navela da bi „Članak 127. stavak 6. UFEU-a mogao biti izmijenjen kako bi se primijenio redovni zakonodavni postupak i uklonila neka pravna ograničenja koja trenutno postoje pri stvaranju SSM-a (npr. da se uspostavi izravna i neopoziva mogućnost izbora država članica čija valuta nije euro u pogledu uključivanja u SSM, iznad modela „bliske suradnje”, da se dodijele državama članicama sudionicama SSM-a čija valuta nije euro potpuno jednaka prava u procesu donošenja odluka ESB-a te da se razvije daljnje interno razdvajanje donošenja odluka o monetarnoj politici od donošenja odluka o nadzoru).” Također, Komisija je navela kako „bi posebno pitanje koje bi trebalo riješiti bilo pitanje jačanja demokratske odgovornosti nad ESB-om u onoj mjeri u kojoj on djeluje kao nadzorno bankarsko tijelo”. Podsjeća se da UEU predviđa da prijedlog za izmjenu Ugovora može podnijeti vlada bilo koje države članice, Europski parlament ili Komisija i da se može odnositi na bilo koji aspekt Ugovorâ.

(86)

Ova Uredba poštuje temeljna prava i pridržava se načela koja su priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravo na zaštitu osobnih podataka, slobodu poslovanja, pravo na učinkoviti pravni lijek i pravično suđenje, te se mora provoditi u skladu s tim pravima i načelima.

(87)

Budući da se ciljevi ove Uredbe, odnosno uspostava učinkovitog i djelotvornog okvira za obavljanje posebnih zadaća nadzora kreditnih institucija preko institucije Unije i osiguravanje dosljedne primjene jedinstvenih pravila na kreditne institucije, ne mogu dostatno ostvariti na razini države članice te mogu stoga zbog zajedničke strukture bankarskog tržišta u Uniji i učinka propasti kreditnih institucija na druge države članice biti bolje ostvareni na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,