DIREKTIVA (EU) 2024/2810 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. listopada 2024. o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u društvima koja traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi (Tekst značajan za EGP)

(1)

Kako bi se povećala privlačnost uvrštenja na mjesta trgovanja na koja su ponajprije usmjerena mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), kao što su rastuća tržišta MSP-ova i druge multilateralne trgovinske platforme (MTP-ovi), čime bi se povećala njihova sposobnost prikupljanja sredstava na MTP-ovima, te kako bi se smanjile nejednakosti za društva koja traže uvrštenje za trgovanje na unutarnjem tržištu, potrebno je ukloniti ograničenja pristupa MTP-ovima koja proizlaze iz regulatornih prepreka.

(2)

Strah od gubitka kontrole nad društvom važan je odvraćajući faktor za dioničare s kontrolnim udjelom u pristupu javnom tržištu, kao što je MTP. Uvrštenje za trgovanje obično podrazumijeva slabljenje vlasničke pozicije dioničara s kontrolnim udjelom, čime se smanjuje njihov utjecaj na važne odluke o ulaganjima i poslovanju. Zadržavanje kontrole nad društvom može biti posebno važno za dioničare s kontrolnim udjelom u start-up poduzećima i društvima s dugoročnim projektima koja snose znatne početne troškove jer možda žele ostvariti svoju viziju bez prevelikog izlaganja tržišnim fluktuacijama.

(3)

Društva bi trebala moći, podložno zaštitnim mjerama uvedenima na temelju prava Unije i nacionalnog prava, odabrati strukture kapitala i upravljanja koje najbolje odgovaraju njihovoj fazi razvoja, među ostalim tako da dioničarima s kontrolnim udjelom omoguće da zadrže kontrolu nad društvom nakon pristupanja MTP-ovima, koji uključuju rastuća tržišta MSP-ova, uz istodobno ostvarivanje koristi od trgovanja na tim MTP-ovima, pod uvjetom da su zaštićena prava dioničara koji imaju dionice s manje glasačkih prava.

(4)

Struktura dionica s višestrukim pravom glasa vrsta je mehanizma za jačanje kontrole, koji dioničarima s kontrolnim udjelom može omogućiti da zadrže moć odlučivanja u društvu i istodobno prikupljaju sredstva od javnosti. Struktura dionica s višestrukim pravom glasa uključuje najmanje dva različita roda dionica, a svaki od njih podrazumijeva različit broj glasova po dionici. U takvoj strukturi barem jedan rod dionica ima manji broj glasova po dionici u odnosu na druge rodove dionica s pravom glasa. Stoga dionica koja nosi veći broj glasova čini strukturu dionica s višestrukim pravom glasa. Struktura dionica s višestrukim pravom glasa kako je definirana ovom Direktivom nije struktura u kojoj se razlike u glasačkim pravima određuju isključivo različitim nominalnim vrijednostima dionica.

(5)

Drugi mehanizmi za jačanje kontrole kojima se iskorištavaju glasačka prava, a nisu struktura dionica s višestrukim pravom glasa, kao što su dionice bez prava glasa i dionice s pravom veta na određene odluke, ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive.

(6)

Dionice vjernosti daju dodatan broj glasova dioničaru koji ima dionice tijekom određenog razdoblja i ispunjava određene uvjete. One su stoga mehanizam za jačanje kontrole osmišljen kako bi se potaknulo dugoročno vlasništvo dioničara, a ne kako bi se povećala atraktivnost prikupljanja sredstava od javnosti. Stoga dionice vjernosti nije primjereno uključiti u područje primjene ove Direktive.

(7)

Nacionalne odredbe država članica o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa znatno se razlikuju. Neke države članice dopuštaju strukture dionica s višestrukim pravom glasa, dok ih druge zabranjuju. U nekim je državama članicama takva zabrana ograničena na javna poduzeća, dok se u drugima primjenjuje na sva društva. Razlike u nacionalnim režimima stvaraju prepreke slobodnom kretanju kapitala na unutarnjem tržištu i dovode do nejednakih uvjeta za društva u različitim državama članicama. Društva iz države članice koja zabranjuje strukture dionica s višestrukim pravom glasa moraju se preseliti u drugu državu članicu ili čak izvan Unije ako žele uvesti strukturu dionica s višestrukim pravom glasa s ciljem traženja uvrštenja svojih dionica za trgovanje na tržištu, čime se suočavaju s većim troškovima. U nekim slučajevima, društva bi zbog tih većih troškova mogla odlučiti da neće prikupljati sredstva od javnosti, što bi moglo ograničiti njihove mogućnosti financiranja. Takva su razmatranja posebno važna za MSP-ove i start-up poduzeća koji nemaju financijskih sredstava za pokrivanje tih troškova.

(8)

Kako bi se društvima omogućilo da traže uvrštenje za trgovanje na MTP-u, a da njihovi dioničari s kontrolnim udjelom pritom ne moraju odustati od kontrole, države članice trebale bi im omogućiti da uvedu strukture dionica s višestrukim pravom glasa ili ih izmijene radi traženja uvrštenja za trgovanje na MTP-u. Takva mogućnost ne bi trebala biti uvjetovana pružanjem većih ekonomskih prava za dionice koje nisu dionice s višestrukim pravom glasa.

(9)

Dok je uvrštenje za trgovanje na uređenim tržištima prikladnije za veća i razvijenija društva, MTP-ovi su općenito prikladniji za MSP-ove. Nadalje, rastuća tržišta MSP-ova, kao potkategorija MTP-ova, posebno su osmišljena kao mjesta trgovanja za MSP-ove u čijem se regulatornom ustroju uzimaju u obzir posebnosti MSP-ova. Međutim, nisu sva društva s vrijednosnim papirima uvrštenima na MTP-ove MSP-ovi. Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) propisano je da, kako bi MTP bio registriran na rastućem tržištu MSP-ova, MSP-ovi trebaju činiti najmanje 50 % izdavatelja financijskih instrumenata uvrštenih za trgovanje na tom MTP-u. Društva koja nisu MSP-ovi općenito imaju više likvidnih vrijednosnih papira i stoga njihovo uvrštenje na MTP-ove omogućuje tim platformama da postignu više naknade za trgovanje kako bi očuvale profitabilnost svojeg poslovnog modela. Međutim, kako bi se ulagateljima osigurale jasne informacije, svi izdavatelji na rastućim tržištima MSP-ova, neovisno o njihovoj veličini, trenutačno podliježu istim pravilima. Isto vrijedi i za sve izdavatelje na drugim MTP-ovima. Stoga je primjereno da se pravo na uvođenje ili izmjenu struktura dionica s višestrukim pravom glasa s ciljem traženja uvrštenja za trgovanje primjenjuje na sve vrste društava navedene u Prilogu II. Direktivi (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća (4) u mjeri u kojoj ta društva, u skladu s nacionalnim pravom, mogu izdavati dionice i tražiti uvrštenje svojih dionica za trgovanje na MTP-u.

(10)

Države članice trebale bi imati mogućnost da donesu ili zadrže na snazi nacionalne odredbe kojima se društvima omogućuje da uvedu ili izmijene strukture dionica s višestrukim pravom glasa i za druge potrebe, a ne samo u svrhu traženja uvrštenja dionica za trgovanje na MTP-u. To, među ostalim, podrazumijeva dopuštanje društvima da uvedu ili izmijene strukturu dionica s višestrukim pravom glasa pri traženju uvrštenja za trgovanje na uređenom tržištu ili osiguravanje da privatna društva mogu uvesti ili izmijeniti strukture dionica s višestrukim pravom glasa bez da imaju namjeru zatražiti uvrštenje svojih dionica za trgovanje. Isto tako, to uključuje i slučajeve u kojima društva prelaze s MTP-a na uređeno tržište, ali pritom zadržavaju strukture dionica s višestrukim pravom glasa. Države članice također bi trebale imati mogućnost da zabrane ili ograniče strukture dionica s višestrukim pravom glasa u svrhe koje nisu traženje uvrštenja dionica za trgovanje na MTP-u.

(11)

Za uvođenje ili izmjenu strukture dionica s višestrukim pravom glasa radi traženja uvrštenja za trgovanje obično je potrebna izmjena statuta društva. Kako bi se osigurao pravedan tretman dioničara, države članice trebale bi zahtijevati da uvođenje ili izmjena strukture dionica s višestrukim pravom glasa s ciljem traženja uvrštenja za trgovanje, kao i sve daljnje izmjene te strukture na način koji utječe na glasačka prava, podliježu odluci glavne skupštine dioničara („glavna skupština”) koja se donosi barem kvalificiranom većinom kako je utvrđeno nacionalnim pravom. Ako postoji više rodova dionica, o takvim bi se odlukama također trebalo glasovati zasebno unutar svakog roda dionica na čija prava te odluke utječu.

(12)

Društva bi trebala imati fleksibilnost u pogledu toga kada uvode ili mijenjaju strukture dionica s višestrukim pravom glasa, pod uvjetom da je svrha tog uvođenja ili izmjene traženje uvrštenja za trgovanje na MTP-u. Države članice ne bi trebale sprečavati društva da uvode ili mijenjaju strukture dionica s višestrukim pravom glasa prije uvrštenja dionica za trgovanje na MTP-u. Međutim, države članice trebale bi moći zahtijevati da ostvarivanje većih glasačkih prava, koja u usporedbi s glasovima dionica iz drugih rodova predstavljaju dodatne glasove pridružene dionicama s višestrukim pravom glasa, ovisi o uvrštenju dionica društva za trgovanje na MTP-u. U tom slučaju dionice s višestrukim pravom glasa trebale bi do uvrštenja za trgovanje nositi jednaka prava glasa kao i drugi rodovi dionica društva. Time bi se osiguralo da se dionicama s višestrukim pravom glasa posebno promiče uvrštenje za trgovanje na MTP-u.

(13)

Struktura dionica s višestrukim pravom glasa mogla bi povećati rizik da dioničari s kontrolnim udjelom ostvaruju privatnu korist od društva. Države članice koje već dopuštaju dionice s višestrukim pravom glasa propisuju mjere za zaštitu dioničara koji imaju dionice s manje glasačkih prava. Postojeće zaštitne mjere razlikuju se među državama članicama zbog njihovih posebnosti i različitih sustava prava trgovačkih društava. Neovisno o tim razlikama i uzimajući u obzir ciljeve unutarnjeg tržišta kako su posebno utvrđeni u članku 50. stavku 2. točki (g) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), pristupe u nacionalnom pravu o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u pogledu zaštite interesa dioničara koji imaju dionice s manje glasačkih prava trebalo bi koordinirati za društva koja ostvaruju svoje pravo uvođenja ili izmjene strukture dionica s višestrukim pravom glasa iz ove Direktive u svrhu traženja uvrštenja za trgovanje na MTP-u.

(14)

U okviru koordiniranog pristupa za društva koja ostvaruju svoje pravo uvođenja ili izmjene strukture dionica s višestrukim pravom glasa iz ove Direktive s ciljem traženja uvrštenja za trgovanje na MTP-u, države članice trebale bi osigurati pravedan tretman dioničara uvođenjem ograničenja u pogledu osmišljavanja struktura dionica s višestrukim pravom glasa na način da se odredi maksimalan omjer između broja glasova pridruženih dionicama s višestrukim pravom glasa i broja glasova povezanih s dionicama s najmanje glasačkih prava. Alternativno, ne dovodeći u pitanje Direktivu (EU) 2017/1132 države članice trebale bi uvesti ograničenje za odluke glavne skupštine koje podliježu uvjetu kvalificirane većine danih glasova, iz čega bi se izuzele odluke o imenovanju i razrješenju članova administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela društva te odluke o poslovanju koje donose takva tijela i koje se podnose glavnoj skupštini na odobrenje zahtijevajući da se kvalificirana većina izračunava na temelju ukupnog broja danih glasova i na temelju dioničkog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini ili broja dionica zastupljenih na glavnoj skupštini, ili na temelju ukupnog broja danih glasova i glasova danih unutar svakog roda dionica na koje odluka utječe. Za potrebe ove Direktive, smatra se da odluka utječe na rod dionica ako ona negativno utječe na prava dioničara u tom određenom rodu dionica.

(15)

Države članice trebale bi imati diskrecijsko pravo da uvedu i zadrže dodatne zaštitne mjere kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita interesa dioničara koji nemaju dionice s višestrukim pravom glasa, a to može biti u obliku klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti. Države članice trebale bi procijeniti primjerenost takvih zaštitnih mjera s obzirom na njihovu učinkovitost u zaštiti interesa takvih dioničara, osiguravajući pritom da zaštitne mjere ne narušavaju svrhu struktura dionica s višestrukim pravom glasa, uključujući mogućnost da imatelji dionica s višestrukim pravom glasa utječu na imenovanje i razrješenje članova administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela društva, a time i na odluke o poslovanju društva. Prilikom priopćavanja glavnih mjera nacionalnog prava donesenih u području obuhvaćenom ovom Direktivom, države članice trebale bi obavijestiti Komisiju i o svim dodatnim zaštitnim mjerama, što uključuje i sve promjene postojećih zaštitnih mjera. Komisija treba obavijestiti europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5) o svim dodatnim zaštitnim mjerama.

(16)

Objavljivanje točnih i sveobuhvatnih informacija o društvima ključno je za povjerenje ulagatelja te nužno za donošenje informiranih odluka o ulaganjima. Takvo donošenje odluka potrebno je kako bi se zaštitio ulagatelj i osigurala učinkovitost tržišta. Države članice trebale bi stoga zahtijevati od društava koja ostvaruju svoje pravo uvođenja ili izmjene strukture dionica s višestrukim pravom glasa iz ove Direktive da u trenutku uvrštenja za trgovanje na MTP-u objave informacije o strukturi svojih dionica u prospektu ili dokumentu o uvrštenju, ako društvo objavljuje takav prospekt ili dokument u skladu s relevantnim pravom. Države članice također bi trebale zahtijevati od društava koja ostvaruju svoje pravo uvođenja ili izmjene strukture dionica s višestrukim pravom glasa iz ove Direktive s ciljem traženja uvrštenja za trgovanje na MTP-u da navedene informacije o strukturi svojih dionica objave u godišnjem financijskom izvještaju propisanom zakonom nakon što njihove dionice budu uvrštene za trgovanje, ako te informacije nisu prethodno objavljene ili je došlo do promjena od posljednje objave.

(17)

Države članice trebale bi od društva zahtijevati da u informacijama o strukturi dionica koje treba uključiti u prospekte, dokumente o uvrštenju ili godišnje financijske izvještaje navedu postoji li bilo kakvo ograničenje u pogledu prenosivosti dionica. Trebalo bi navesti i postoje li neka ograničenja u pogledu glasačkih prava, kao što su ograničenja glasačkih prava imatelja nekog određenog postotka ili broja glasova, rokovi za ostvarivanje glasačkih prava ili sustavi kojima su financijska prava koja nose dionice odvojena od imanja tih dionica. Nadalje, društva koja ostvaruju svoje pravo uvođenja ili izmjene strukture dionica s višestrukim pravom glasa iz ove Direktive s ciljem traženja uvrštenja za trgovanje na MTP-u trebala bi objaviti, u mjeri u kojoj su s time upoznata, identitet imatelja dionica s višestrukim pravom glasa koji predstavljaju više od 5 % glasačkih prava svih dionica u društvu („veliki dioničari”) te identitet fizičkih osoba ili pravnih subjekata koji imaju pravo ostvarivanja glasačkih prava u ime velikih dioničara. Time bi se ulagateljima, kao članovima javnosti, omogućilo donošenje informiranih odluka i ojačalo njihovo povjerenje u tržišta kapitala koja pravilno funkcioniraju. Ako dioničari s kontrolnim udjelom u društvu žele zadržati ovlasti za donošenje odluka u društvu dok prikupljaju sredstva na javnom tržištu, informacije o, među ostalim, velikim dioničarima potrebne su kako bi se potencijalnim ulagateljima omogućilo donošenje dobrih odluka o ulaganju. Ako se to objavljivanje odnosi na fizičke osobe, informacije o identitetu trebale bi biti ograničene na njihovo ime.

(18)

Kako bi se promicali transparentnost, razumijevanje javnosti i donošenje informiranih odluka o ulaganjima, trebalo bi jasno navesti dionice društva sa strukturama dionica s višestrukim pravom glasa. To bi se moglo postići primjerice dodavanjem oznake kojom se koriste tržišni operateri ili investicijska društva koja upravljaju MTP-om u oznaku dionica takvih društava. Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost, ESMA bi trebala izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda, uzimajući u obzir utvrđene tržišne standarde i prakse koje dobro funkcioniraju. U tom nacrtu regulatornih tehničkih standarda trebalo bi samo utvrditi navođenje takvih dionica, a ne bi se trebalo doticati nacionalnih sustava za klasifikaciju dionica. Komisija bi trebala biti ovlaštena dopuniti ovu Direktivu donošenjem tog nacrta regulatornih tehničkih standarda putem delegiranih akata na temelju članka 290. UFEU-a i u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(19)

Važno je i da se veća glasačka prava pridružena dionicama s višestrukim pravom glasa u okviru područja primjene ove Direktive ne koriste kako bi se društva spriječilo u usklađivanju s primjenjivim pravom Unije u području zaštite okoliša ili temeljnih prava.

(20)

Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje zaštita osobnih podataka, a posebno Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(21)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, odnosno povećanje mogućnosti financiranja za društva i povećanje privlačnosti MTP-ova, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka mjera oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(22)

Kako bi se uzela u obzir kretanja na tržištu i u drugim područjima prava Unije ili iskustva država članica u provedbi ove Direktive, Komisija bi trebala preispitati ovu Direktivu u roku od četiri godine od datuma njezina stupanja na snagu kako bi se, među ostalim, procijenila primjerenost proširenja njezina područja primjene.

(23)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (7), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive, zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(24)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (8) te je on dao mišljenje 6. veljače 2023. (9),