UREDBA (EU) 2025/1355 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE od 2. srpnja 2025. o nadzornim zahtjevima za sistemski važne platne sustave (ESB/2025/22) (preinaka)

(1)

Uredba (EU) br. 795/2014 Europske središnje banke (ESB/2014/28) (1) već je nekoliko puta znatno izmijenjena (2). Nakon što je Upravno vijeće preispitalo primjenu Uredbe u skladu s njezinim člankom 24., potrebno je izvršiti daljnje izmjene. Stoga bi Uredbu trebalo radi jasnoće preinačiti.

(2)

Četvrta alineja članka 127. stavka 2. Ugovora i četvrta alineja članka 3. stavka 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu: „Statut ESSB-a”) ovlašćuju Eurosustav za promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava.

(3)

Eurosustav promiče nesmetano funkcioniranje platnih sustava, između ostalog, provođenjem nadzora.

(4)

Odbor za plaćanja i tržišne infrastrukture (CPMI), prethodno poznat kao Odbor za platni sustav i sustav namire (CPSS), te Tehnički odbor Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire (IOSCO) objavili su načela za infrastrukture financijskog tržišta. CPMI-IOSCO predlaže provedbu tih načela u najvećoj mjeri dozvoljenoj nacionalnim pravnim i regulatornim okvirima. Kako bi osigurala učinkovitost nadzora platnih sustava, Europska središnja banka (ESB) primijenila je ova načela putem Uredbe (EU) br. 795/2014 (ESB/2014/28), koja se primjenjuje na velike platne sustave, kao i na sistemski važne platne sustave za mala plaćanja.

(5)

Ova Uredba primjenjuje se na platne sustave kojima upravljaju središnje banke i privatni upravitelji. S tim u vezi, CPMI-IOSCO načela potvrđuju da postoje izvanredni slučajevi kada se ta načela drugačije primjenjuju na platne sustave kojima upravljaju središnje banke zbog zahtjeva utvrđenih mjerodavnim pravom, propisima ili politikom. Kako Eurosustav ima ciljeve javne politike, odgovornosti i institucionalno uređenje određeno u Ugovoru i Statutu ESSB-a, sistemski važni platni sustavi (Engl. systemically important payment systems, SIPS) Eurosustava mogli bi biti izuzeti od određenih zahtjeva u skladu s ovom Uredbom. Konkretno, SIPS Eurosustava trebaju biti izuzeti od posebnih zahtjeva u vezi s upravljanjem, planovima prestanka rada, vlasničkim udjelima i likvidnom imovinom, rizicima instrumenata osiguranja i investicijskim rizicima koji pokrivaju ista područja kao i odnosni zahtjevi koje je formalno donijelo Upravno vijeće. Ove iznimke su navedene u nekoliko odredaba ove Uredbe.

(6)

U skladu s načelom proporcionalnosti, Upravno vijeće utvrđuje platni sustav kao SIPS ako ispunjava posebne kriterije iz ove Uredbe. Nadalje, platni sustav može se utvrditi kao SIPS na temelju fleksibilne metodologije koja uzima u obzir kvalitativne aspekte kao što je veličina platnog sustava, njegova složenost i zamjenjivost.

(7)

Upravno vijeće utvrđuje upravitelja SIPS-a za svaki SIPS. Utvrđeni upravitelj SIPS-a odgovoran je nadležnom tijelu za usklađenost SIPS-a sa zahtjevima nadzora iz ove Uredbe. Upravitelj SIPS-a trebao bi biti pravni subjekt u europodručju koji je odgovoran za upravljanje SIPS-om. Iznimno, Upravno vijeće može na pojedinačnoj osnovi utvrditi podružnicu kao upravitelja SIPS-a, koja je osnovana u europodručju i koja je pravno ovisan dio pravnog subjekta osnovanog izvan europodručja. U tom bi kontekstu trebalo na odgovarajući način proširiti definiciju „upravitelj SIPS-a”.

(8)

Kao rezultat iznimnog određivanja podružnice kao upravitelja SIPS-a, primjenjivi zahtjevi iz ove Uredbe u vezi sa sastavom, ulogama, vještinama i odgovornostima uprave pravnog subjekta utvrđenog kao upravitelj SIPS-a trebali bi se na odgovarajući način primjenjivati na rukovodstvo podružnice koja je utvrđena kao upravitelj SIPS-a, dok bi se glavni direktori koji čine rukovodstvo podružnice trebali također smatrati članovima uprave, kako je definirano u članku 9. stavku 11. točki (b). Nadalje, ako je podružnica utvrđena kao upravitelj SIPS-a, prilikom procjene usklađenosti SIPS-a sa zahtjevima iz ove Uredbe odgovarajuće nadležno tijelo može uzeti u obzir, prema potrebi, sve radnje i okvire uspostavljene na razini pravnog subjekta i povezane sa SIPS-om i/ili s upraviteljem SIPS-a.

(9)

Prema potrebi, u svrhu učinkovitog nadzora, uključujući smanjenje udvostručavanja napora na najmanju moguću mjeru te smanjenje opterećenja SIPS-a i odgovarajućih tijela, nadležno tijelo trebalo bi surađivati s drugim tijelima. Ako je podružnica utvrđena kao upravitelj SIPS-a, odgovarajuće nadležno tijelo također bi trebalo surađivati s tijelom odgovornim za nadgledanje ili nadzor pravnog subjekta čiji je podružnica pravno ovisan dio.

(10)

Poslovna aktivnost SIPS-a može se mijenjati tijekom vremena. Kako bi se osigurao integritet identifikacijskog okvira SIPS-a, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri održava kontinuitet i izbjegavaju česte ponovne klasifikacije platnih sustava, platni sustav treba prestati utvrđivati kao SIPS ako ne ispunjava kriterije za identifikaciju kao SIPS u dvjema uzastopnim provjerama. Međutim, održavanje statusa SIPS-a tijekom takvog razdoblja možda neće biti primjereno ako nije vjerojatno da bi sustav ispunjavao kriterije koji ga kvalificiraju kao SIPS u sljedećoj provjeri. Stoga bi trebalo omogućiti i mogućnost ranije ponovne klasifikacije na temelju procjene svakog pojedinog slučaja.

(11)

Ovom se Uredbom utvrđuju jasno definirani postupci kako bi se osiguralo da se jamstva zakonitog postupanja poštuju prije i nakon što Upravno vijeće donese odluku kojom se platni sustav utvrđuje kao SIPS.

(12)

ESB ima mogućnost tražiti od nacionalnih središnjih banaka da provode zadaće ESSB-a u mogućoj i prikladnoj mjeri. U slučaju svakog SIPS-a, odgovarajuća središnja banka Eurosustava određena je kao nadležno tijelo za procjenu usklađenosti tog SIPS-a sa zahtjevima nadzora iz ove Uredbe. U slučaju SIPS-a od paneuropske važnosti, nadzor provodi ESB kao imenovano nadležno tijelo. Međutim, u slučaju takvog SIPS-a, ako postoji utvrđeni dugogodišnji odnos nadzora između tog SIPS-a i nacionalne središnje banke tijekom prethodnih pet godina, kao nadležna tijela imenuju se dvije središnje banke Eurosustava, tj. nacionalna središnja banka s kojom je uspostavljen dugogodišnji odnos nadzora i ESB.

(13)

Zahtjevi iz ove Uredbe razmjerni su specifičnim rizicima i izloženostima SIPS-a. Odredbe ove Uredbe također uzimaju u obzir iskustvo i nalaze nadzornih procjena provedenih na temelju Uredbe (EU) br. 795/2014 (ESB/2014/28) iz proteklih godina, kao i najnovija tehnološka i regulatorna kretanja u Europskoj uniji, uključujući donošenje Uredbe (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(14)

Za učinkovitost i stabilnost SIPS-a potrebni su usklađenost s mjerodavnim nacionalnim zakonima te jasna pravila, postupci i ugovori na temelju kojih djeluje. Usklađenost sa zakonom odnosi se na pravne sustave svih država u kojima je upravitelj SIPS-a osnovan i/ili djeluje te u kojima su sudionici SIPS-a osnovani i/ili djeluju.

(15)

Učinkovitost i pouzdanost SIPS-a također ovise o jasnoći i primjerenosti njegovih pravila upravljanja, koja moraju biti jasno dokumentirana. Pravila upravljanja SIPS-om trebala bi osigurati: da Odbor ima koristi od savjeta objektivnog i neovisnog odbora za rizike u vezi sa svojom odgovornosti u pogledu rizika. Osim toga, kako bi se osigurao integritet članova Odbora i Uprave, te ako je primjenjivo Rukovodstva podružnice, upravitelj SIPS-a trebao bi uzeti u obzir sve evidencije članova koje se odnose na osuđujuće presude ili kazne zbog povreda primjenjivog trgovačkog prava, stečajnog prava, prava o financijskim uslugama, prava o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, te povreda profesionalne dužnosti i prijevare.

(16)

Nadalje, pouzdan okvir koji se razvija radi sveobuhvatnog upravljanja pravnim rizicima, kreditnim rizicima, likvidnosnim rizicima, operativnim rizicima, općim rizicima poslovanja, rizicima skrbništva, investicijskim rizicima i drugim rizicima, nužan je za utvrđivanje, mjerenje, praćenje i upravljanje svim vrstama rizika koji nastaju u poslovanju upravitelja SIPS-a ili ih snosi upravitelj SIPS-a. Ovo također vrijedi za stabilnost i otpornost okvira instrumenata osiguranja upravitelja SIPS-a, pravila i postupaka vezanih za neispunjenja obveza sudionika te planova kontinuiteta poslovanja.

(17)

Za potrebe sveobuhvatnog upravljanja operativnim rizicima te uzimajući u obzir sve veću primjenu i uporabu tehnoloških sredstava u radu SIPS-a, kao i povećanu prijetnju od kibernapada i štetu koju bi uspješan kibernapad mogao prouzročiti funkcioniranju SIPS-a, upravitelj SIPS-a trebao bi imati strategiju i okvir za kiberotpornost s odgovarajućim postupcima, procesima i kontrolama radi učinkovitog upravljanja rizikom za kibersigurnost i osiguravanja visoke razine kiberotpornosti. Zahtjevi koji se odnose na takvu strategiju i okvir za kiberotpornost trebali bi se temeljiti na nadzornim očekivanjima povezanima s kiberotpornošću infrastruktura financijskog tržišta (4), kako bi neka ključna očekivanja postala pravno obvezujuća za upravitelje SIPS-a. Osim toga, nužno je da upravitelj SIPS-a periodično ispituje učinkovitost kontrola i sustava SIPS-a provođenjem penetracijskog testiranja vođenog prijetnjama u skladu s europskim okvirom za etičko hakiranje koje se zasniva na obavještajnim podatcima o prijetnjama (TIBER-EU) (5) (dalje u tekstu: „Okvir TIBER-EU”). Ako je upravitelj SIPS-a podružnica, nadležno tijelo može prihvatiti testiranje koje je provela pravna osoba čiji je ta podružnica pravno ovisan dio, ako se testiranje može smatrati usporedivim s TIBER-EU testom te ako obuhvaća i učinkovitost odgovarajućih kontrola i sustava podružnice.

(18)

Nadalje, s obzirom na povećanu upotrebu eksternalizacije i rizike koje takve prakse mogu stvoriti za učinkovitost i sigurnost SIPS-a, upravitelj SIPS-a uvijek bi trebao zadržati odgovornost za eksternalizirane funkcije, operacije i/ili usluge. Osim toga, trebao bi imati uspostavljene ugovorne aranžmane i okvire kojima se osigurava da upravitelj SIPS-a na odgovarajući način procijeni i ublaži sve rizike koji proizlaze iz eksternalizacije prije sklapanja takvog aranžmana i tijekom trajanja eksternalizacije. Povrh toga, u slučaju eksternalizacije ključnih funkcija, operacija i/ili usluga, trebali bi postojati izlazni planovi kojima se osigurava kontinuirano nesmetano funkcioniranje SIPS-a u slučaju prestanka aranžmana o eksternalizaciji. Aranžmani unutar grupe nisu sami po sebi manje rizični od eksternalizacije trećim stranama. Stoga, iako se priznaju potencijalne koristi koje proizlaze iz aranžmana unutar grupe, zahtjevi vezani za eksternalizaciju također se trebaju primijeniti na aranžmane unutar grupe koji predstavljaju eksternalizaciju.

(19)

Smanjenje sistemskog rizika zahtijeva, među ostalim, konačnost namire te bi stoga upravitelj SIPS trebao uložiti najveće napore kako bi postigao pravni oblik SIPS-a u skladu s Direktivom 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6). Također se preporučuje unutardnevna namira ili namira u realnom vremenu ako je u skladu s općim modelom poslovanja SIPS-a i ako je potrebna radi omogućavanja upravitelju i sudionicima SIPS-a da upravljaju njihovim odgovarajućim kreditnim i likvidnosnim rizicima.

(20)

Objektivni kriteriji, utemeljeni na riziku i javno objavljeni za sudionike u SIPS-u, koji dozvoljavaju pošten i (prema prihvatljivim standardima kontrole rizika) slobodan pristup SIPS-u, promiču sigurnost i učinkovitost SIPS-a i tržišta koje oni opslužuju, ali ne ograničava slobodno pružanje usluga u nerazmjernom opsegu.

(21)

Odredbe ove Uredbe koje zahtijevaju od upravitelja SIPS-a da prikuplja, obrađuje i prenosi podatke, trebaju biti bez utjecaja na bilo koja primjenjiva pravila o zaštiti podataka sudionika ili klijenata.

(22)

Općenito učinkoviti i djelotvorni SIPS, s jasno definiranim, mjerljivim i dostižnim ciljevima, najbolje udovoljava potrebama sudionika SIPS-a i tržišta koje opslužuje.

(23)

Mogućnost nadležnih tijela da zahtijevaju korektivne mjere radi otklanjanja neusklađenosti s ovom Uredbom ili izbjegavanja ponavljanja takvih neusklađenosti i mogućnost za ESB da izriče djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće sankcije zbog povreda ove Uredbe, osnovni su elementi u provedbi načela CPMI-IOSCO u najvećoj mogućoj mjeri dozvoljenoj Ugovorom i Statutom ESSB-a. Budući da se korektivne mjere mogu naložiti samo za povrede ove Uredbe, mogle bi postojati situacije koje zahtijevaju započinjanje postupka za određivanje takvih mjera na temelju navodnog postupanja protivno Uredbi, dajući upravitelju SIPS-a mogućnost da bude saslušan i dâ obrazloženje prije utvrđivanja povrede. Ako je upravitelj SIPS-a podružnica, korektivne mjere ili sankcije trebaju se izreći podružnici.

(24)

Od upravitelja SIPS-a koji je novoutvrđen kao takav odlukom donesenom u skladu s ovom Uredbom ne bi se trebalo zahtijevati da se uskladi s nadzornim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi tijekom razdoblja od jedne godine od dana kada je obaviješten o toj odluci. Time se novoutvrđenom upravitelju SIPS-a daje dovoljno vremena da se upozna s tim nadzornim zahtjevima te da ih provede,