UREDBA (EU) br. 376/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 3. travnja 2014. o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu, o izmjeni Uredbe (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljaju izvan snage Direktive 2003/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 1321/2007 i (EZ) br. 1330/2007 (Tekst značajan za EGP)

Članak 1.

Ciljevi

1.  Cilj je ove Uredbe poboljšati sigurnost civilnog zrakoplovstva u Uniji na način da se osigura izvješćivanje, prikupljanje, pohrana, čuvanje, razmjenjivanje, širenje i analiziranje relevantnih informacija povezanih sa sigurnošću o civilnom zrakoplovstvu.

Ovom se Uredbom osigurava:

2.  Jedini je cilj izvješćivanja o događajima spriječiti nesreće i nezgode, a ne pripisati krivnju ili odgovornost.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

Članak 3.

Predmet i područje primjene

1.  Ovom Uredbom utvrđuju se pravila o:

▼M1

2.  Ova se Uredba primjenjuje na događaje i druge informacije povezane sa sigurnošću koji uključuju civilne zrakoplove na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ).

Međutim, ova se Uredba ne primjenjuje na događaje i druge informacije povezane sa sigurnošću koji uključuju bespilotne zrakoplove za koje se ne zahtijeva certifikat ili izjava na temelju članka 56. stavaka 1. i 5. Uredbe (EU) 2018/1139, osim ako je posljedica događaja ili druge informacije povezane sa sigurnošću koji uključuju takve bespilotne zrakoplove bila smrt ili ozbiljna ozljeda osobe ili su uključivali zrakoplov koji nije bespilotni zrakoplov.

Države članice mogu odlučiti primjenjivati ovu Uredbu i na događaje i druge informacije povezane sa sigurnošću koji uključuju zrakoplove na koje se ne primjenjuje Uredba (EU) 2018/1139.

▼B

Članak 4.

Obvezno izvješćivanje

1.  O događajima koji mogu predstavljati značajan rizik za sigurnost zrakoplovstva i koji pripadaju sljedećim kategorijama izvješćuju osobe navedene u stavku 6. putem sustavâ obveznog izvješćivanja o događajima na temelju ovog članka:

2.  Svaka organizacija s poslovnim nastanom u državi članici uspostavlja sustav obveznog izvješćivanja za lakše prikupljanje podataka o događajima iz stavka 1.

3.  Svaka država članica uspostavlja sustav obveznog izvješćivanja za lakše prikupljanje podataka o događajima, uključujući prikupljanje podataka o događajima koje su prikupile organizacije primjenom stavka 2.

4.  Europska agencija za sigurnost zračnog prometa („Agencija”) uspostavlja sustav obveznog izvješćivanja za lakše prikupljanje podataka o događajima, uključujući prikupljanje podataka o događajima koje su na temelju stavka 2. prikupile organizacije koje su ovlaštene ili odobrene od strane Agencije.

5.  Komisija putem provedbenih akata donosi popis u kojem se klasificiraju događaji kojim se treba služiti prilikom izvješćivanja o događajima na temelju stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 19. stavka 2.

U te provedbene akte Komisija uključuje zaseban popis u kojem se klasificiraju događaji primjenjivi na zrakoplove osim kompleksnih zrakoplova na motorni pogon. Taj je popis pojednostavljena verzije popisa iz prvog podstavka te je, prema potrebi, prilagođen posebnostima te grane zrakoplovstva.

6.  Sljedeće fizičke osobe izvješćuju o događajima iz stavka 1. putem sustava koji je u skladu sa stavkom 2. uspostavila organizacija koja zapošljava tog izvjestitelja, s njim je u ugovornom odnosu ili koristi njegove usluge, ili, umjesto toga, putem sustava koji je u skladu sa stavkom 3. uspostavila država članica u kojoj njihova organizacija ima poslovni nastan ili država koja je izdala, potvrdila ili preoblikovala licenciju pilota ili putem sustava koji je u skladu sa stavkom 4. uspostavila Agencija:

7.  Osobe iz stavka 6. izvješćuju o događajima u roku od 72 sata otkad su postale svjesne događaja, osim ako to spriječe iznimne okolnosti.

8.  Nakon obavijesti o događaju, svaka organizacija s poslovnim nastanom u državi članici koja nije obuhvaćena stavkom 9. dostavlja nadležnom tijelu te države članice iz članka 6. stavka 3. podatke o događajima prikupljenima u skladu sa stavkom 2. ovog članka u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju najkasnije 72 sata nakon što je postala svjesna tog događaja.

9.  Nakon obavijesti o događaju, svaka organizacija s poslovnim nastanom u državi članici koju je ovlastila ili odobrila Agencija dostavlja Agenciji podatke o događajima prikupljenima u skladu sa stavkom 2. u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju najkasnije 72 sata nakon što je postala svjesna tog događaja.

Članak 5.

Dobrovoljno izvješćivanje

1.  Svaka organizacija s poslovnim nastanom u državi članici uspostavlja sustav dobrovoljnog izvješćivanja da bi olakšala prikupljanje:

2.  Svaka država članica uspostavlja sustav dobrovoljnog izvješćivanja da bi olakšala prikupljanje:

Taj sustav također uključuje, ali se ne ograničava na, prikupljanje podataka koje prenose organizacije na temelju stavka 6..

3.  Agencija uspostavlja sustav dobrovoljnog izvješćivanja da bi se olakšala prikupljanje:

Taj sustav uključuje, ali se ne ograničava na, prikupljanje informacija koje su na temelju stavka 5. prikupile organizacije ovlaštene ili odobrene od strane Agencije.

4.  Sustavi dobrovoljnog izvješćivanja koriste se radi olakšavanja prikupljanja pojedinosti o događajima i drugih informacija povezanih sa sigurnošću:

5.  Svaka organizacija s poslovnim nastanom u državi članici koju je ovlastila ili odobrila Agencija pravovremeno dostavlja Agenciji pojedinosti o događajima i druge informacije povezane sa sigurnošću koje su prikupljene na temelju stavka 1. i koje mogu uključivati stvarni ili potencijalni rizik za sigurnost zrakoplovstva.

6.  Svaka organizacija s poslovnim nastanom u državi članici koju nije ovlastila ili odobrila Agencija pravovremeno dostavlja nadležnom tijelu te države članice, imenovanom na temelju članka 6. stavka 3., podatke o događajima i druge informacije povezane sa sigurnošću koji su prikupljeni na temelju stavka 1. ovog članka i koji mogu uključivati stvarni ili potencijalni rizik za sigurnost zrakoplovstva. Države članice mogu zahtijevati od svake organizacije s poslovnim nastanom na njihovu državnom području da dostavlja podatke o svim događajima prikupljenima na temelju stavka 1. ovog članka.

7.  Države članice, Agencija i organizacije mogu uspostaviti druge sustave prikupljanja i obrade informacija povezanih sa sigurnošću u svrhu prikupljanja podataka o događajima koje možda nisu registrirali sustavi izvješćivanja iz članka 4. i stavaka 1., 2. i 3. ovog članka. Ti sustavi mogu obuhvaćati izvješćivanje tijela različitih od onih određenih u članku 6. stavku 3. i mogu uključivati aktivno sudjelovanje:

8.  Informacije dobivene na temelju dobrovoljnog i obveznog izvješćivanja mogu se uključiti u jedinstveni sustav.

Članak 6.

Prikupljanje i pohrana informacija

1.  Svaka organizacija s poslovnim nastanom u državi članici imenuje jednu ili više osoba za neovisno prikupljanje, procjenu, obradu, analizu i pohranu podataka o događajima o kojima je izviješteno na temelju članaka 4. i 5.

Postupanje s tim izvješćima obavlja se tako da se spriječi korištenje informacijama za druge svrhe osim u svrhu sigurnosti i da se na odgovarajući način zaštiti povjerljivost identiteta izvjestitelja i osoba spomenutih u izvješćima o događajima s ciljem promicanja „kulture pravičnosti”.

2.  U dogovoru s nadležnim tijelom, male organizacije mogu uspostaviti pojednostavljeni mehanizam za prikupljanje, procjenu, obradu, analizu i pohranu pojedinosti o događajima. One mogu dijeliti te zadaće s organizacijama iste vrste, istovremeno poštujući pravila o povjerljivosti i zašiti na temelju ove Uredbe.

3.  Svaka država članica imenuje jedno ili više nadležnih tijela koja uspostavljaju mehanizam za neovisno prikupljanje, procjenu, obradu, analizu i pohranu podataka o događajima o kojima je izviješteno na temelju članaka 4. i 5.

Postupanje s tim izvješćima obavlja se tako da se spriječi korištenje informacijama za druge svrhe osim u svrhu sigurnosti i da se odgovarajuće zaštiti povjerljivost identiteta izvjestitelja i osobe spomenute u izvješću o događaju s ciljem promicanja „kulture pravičnosti”.

Sljedeća tijela mogu se imenovati na temelju prvog podstavka, zajednički ili odvojeno:

Ako država članica imenuje više od jednog tijela ili subjekta, jednog od njih imenuje kontaktnom točkom za prijenos informacija iz članka 8. stavka 2.

4.  Agencija imenuje jednu ili više osoba koje uspostavljaju mehanizam za neovisno prikupljanje, procjenu, obradu, analizu i pohranu podataka o događajima o kojima je izviješteno na temelju članaka 4. i 5.

Postupanje s tim izvješćima obavlja se tako da se spriječi korištenje informacijama za druge svrhe osim u svrhu sigurnosti i da se odgovarajuće zaštiti povjerljivost identiteta izvjestitelja i osoba spomenutih u izvješću o događaju, s ciljem promicanja „kulture pravičnosti”.

5.  Organizacije pohranjuju u jednu ili više baza podataka izvješća sastavljena na temelju podataka o događajima prikupljenima u skladu s člancima 4. i 5.

6.  Nadležna tijela iz stavka 3. pohranjuju u nacionalnu bazu podataka izvješća o događajima sastavljena na temelju podataka o događajima prikupljenima u skladu s člancima 4. i 5.

7.  Relevantne informacije o nesrećama i ozbiljnim nezgodama koje su prikupila ili izdala tijela odgovorna za istrage koje se odnose na sigurnost također se pohranjuju u toj nacionalnoj bazi podataka.

8.  Agencija u bazu podataka pohranjuje izvješća o događajima sastavljena na temelju podataka o događajima prikupljenima u skladu s člancima 4. i 5.

9.  Tijela odgovorna za istrage koje se odnose na sigurnost imaju puni pristup svojim nacionalnim bazama podataka iz stavka 6. radi izvršavanja odgovornosti na temelju članka 5. stavka 4. Uredbe (EU) br. 996/2010.

10.  Tijela za civilno zrakoplovstvo država članica imaju puni pristup svojim nacionalnim bazama iz stavka 6. radi izvršavanja svoje odgovornosti u vezi sa sigurnosti.

Članak 7.

Kvaliteta i sadržaj izvješća o događajima

1.  Izvješća o događajima iz članka 6. sadrže barem informacije navedene u Prilogu I.

2.  Izvješća o događajima iz članka 6. stavaka 5. 6. i 8. uključuju klasifikaciju rizika za sigurnost za dotični događaj. Tu klasifikaciju preispituje te po potrebi izmjenjuje i ovjerava nadležno tijelo države članice ili Agencije, u skladu sa zajedničkim europskim sustavom klasifikacije rizika iz stavka 5. ovog članka.

3.  Organizacije, države članice i Agencija uspostavljaju postupke kontrole kvalitete podataka kako bi poboljšale dosljednost podataka, osobito između prvotno prikupljenih informacija i izvješća pohranjenog u bazi podataka.

4.  Baze podataka iz članka 6. stavaka 5., 6. i 8. koriste formate koji su:

5.  Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama i Agencijom te putem mreže analitičara zrakoplovne sigurnosti iz članka 14. stavka 2. razvija zajednički europski sustav klasifikacije rizika kako bi se organizacijama, državama članicama i Agenciji omogućila klasifikacija događaja u pogledu rizika za sigurnost. Pritom uzima u obzir potrebu za sukladnošću s postojećim sustavima klasifikacije rizika.

Komisija je dužna razviti taj sustav do 15. svibnja 2017.

6.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. kako bi definirala zajednički europski sustav klasifikacije rizika.

7.  Komisija putem provedbenih akata usvaja mjere za provedbu zajedničkog europskog sustava klasifikacije rizika. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 19. stavka 2.

8.  Komisija i Agencija daju potporu nadležnim tijelima država članica u njihovoj zadaći integriranja podataka, uključujući na primjer za:

Komisija i Agencija pružaju tu potporu na način koji doprinosi harmonizaciji postupaka zaprimanja podataka u državama članicama, a poglavito pružajući osoblju koje radi u tijelima ili subjektima iz članka 6. stavaka 1., 3. i 4.:

Članak 8.

Europska središnja baza podataka

1.  Komisija upravlja Europskom središnjom bazom podataka u kojoj pohranjuje sva izvješća o događajima prikupljena u Uniji.

2.  Sve države članice u dogovoru s Komisijom ažuriraju Europsku središnju bazu podataka prenoseći u nju sve informacije povezane sa sigurnošću pohranjene u nacionalnim bazama podataka iz članka 6. stavka 6.

3.  Agencija dogovara s Komisijom tehničke protokole za prijenos u Europsku središnju bazu podataka svih izvješća o događajima koje je prikupila Agencija na temelju Uredbe (EZ) br. 216/2008 i njezinih provedbenih pravila, osobito za događaje pohranjene u unutarnjem sustavu za izvješćivanje o događajima (IORS), kao i informacija prikupljenih na temelju članka 4. stavka 9. i članka 5. stavka 5.

4.  Komisija putem provedbenih akata usvaja mjere za upravljanje Europskom središnjom bazom podataka iz stavaka 1. i 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 19. stavka 2.

Članak 9.

Razmjena informacija

1.  Države članice i Agencija sudjeluju u razmjeni informacija omogućujući nadležnim tijelima drugih država članica, Agenciji i Komisiji da putem Europske središnje baze podataka pristupe svim informacijama povezanima sa sigurnošću koje su pohranjene u njihovim bazama podataka s izvješćima.

Izvješća o događajima prenose se u Europsku središnju bazu podataka najkasnije 30 dana nakon što su unesena u nacionalnu bazu podataka.

Izvješća o događajima ažuriraju se dodatnim informacijama povezanima sa sigurnošću kad god je to potrebno.

2.  Države članice također prenose informacije povezane s nesrećama i ozbiljnim nezgodama u Europsku središnju bazu podataka kako slijedi:

3.  Država članica ili Agencija prosljeđuju sve bitne informacije povezane sa sigurnošću odgovarajućim tijelima država članica ili Agenciji što je prije moguće ako tijekom prikupljanja podataka o događajima ili prilikom pohrane izvješća o događajima ili provođenja analize u skladu s člankom 13. stavkom 6. utvrdi sigurnosna pitanja za koja smatra:

Članak 10.

Distribucija informacija pohranjenih u Europskoj središnjoj bazi podataka

1.  Svaki subjekt zadužen za uređivanje sigurnosti civilnog zrakoplovstva ili bilo koje tijelo odgovorno za istrage koje se odnose na sigurnost u Uniji ima siguran puni mrežni pristup informacijama o događajima sadržanima u Europskoj središnjoj bazi podataka.

Informacije se koriste u skladu s člancima 15. i 16.

2.  Zainteresirane stranke navedene u Prilogu II. mogu zahtijevati pristup određenim informacijama sadržanima u Europskoj središnjoj bazi podataka.

Zainteresirane stranke koje imaju poslovni nastan unutar Unije upućuju zahtjeve za informacijama kontaktnoj točki države članice u kojoj imaju poslovni nastan.

Zainteresirane stranke koje imaju poslovni nastan izvan Unije upućuju svoj zahtjev Komisiji.

Komisija obavještava nadležno tijelo dotične države članice kada se podnese zahtjev na temelju ovog stavka.

3.  Podložno članku 15. stavku 2. Uredbe (EU) br. 996/2010, informacije iz Europske središnje baze podataka koje se odnose na istrage povezane sa sigurnošću koje su u tijeku, a koje se provode se u skladu s tom Uredbom, na temelju ovog članka ne otkrivaju se zainteresiranim strankama.

4.  Iz sigurnosnih razloga, zainteresiranim strankama ne odobrava se izravan pristup Europskoj središnjoj bazi podataka.

Članak 11.

Obrada zahtjeva i odluke

1.  Zahtjevi za informacijama koje se nalaze u Europskoj središnjoj bazi podataka podnose se na obrascima koje je odobrila kontaktna točka. Ti obrasci obavezno sadrže elemente iz Priloga III.

2.  Kontaktna točka koja zaprimi zahtjev provjerava da je:

Ako kontaktna točka utvrdi da su druga država članica ili Komisija nadležne za rješavanje određenog zahtjeva, prenosi ga toj državi članici ili Komisiji, prema potrebi.

3.  Kontaktna točka koja zaprimi zahtjev ocjenjuje za svaki pojedini slučaj je li zahtjev opravdan i ostvariv.

Kontaktna točka može zainteresiranim strankama prosljeđivati informacije u papirnatom obliku ili upotrebom sigurnih elektroničkih načina komunikacije.

4.  Ako se zahtjev prihvati, kontaktna točka određuje količinu i razinu informacija koje prosljeđuje. Ne dovodeći u pitanje članke 15. i 16., informacije se ograničavaju na ono što je izričito zatraženo u zahtjevu.

Informacije koje nisu povezane s vlastitom opremom, operacijama ili područjem djelatnosti zainteresirane stranke, prosljeđuju se samo u skupnom ili anonimiziranom obliku. Informacije koje nisu u skupnom obliku mogu se proslijediti zainteresiranoj stranki ako ona ponese detaljno pismeno obrazloženje. Te informacije koriste se u skladu s člancima 15. i 16.

5.  Kontaktna točka zainteresiranim strankama navedenima u Prilogu II. točki (b) može proslijediti samo informacije koje se odnose na njihovu vlastitu opremu, operacije ili područje djelatnosti.

6.  Kontaktna točka koja dobije zahtjev od zainteresirane stranke s popisa u Prilogu II. točki (a) može donijeti opću odluku da informacije redovito prosljeđuje zainteresiranoj stranki, pod uvjetom da:

7.  Zainteresirana stranka koristi se informacijama dobivenima na temelju ovog članka samo pod sljedećim uvjetima:

8.  Odluka o distribuciji informacija na temelju ovog članka ograničena je na ono što je nužno potrebno za svrhe njihova korisnika.

Članak 12.

Evidencija zahtjeva i razmjena informacija

1.  Kontaktna točka vodi evidenciju o svakom primljenom zahtjevu i o poduzetim mjerama na temelju tog zahtjeva.

Navedene se informacije pravovremeno šalju Komisiji kadgod se primi zahtjev i/ili poduzme mjera.

2.  Komisija svim kontaktnim točkama stavlja na raspolaganje ažurirani popis zahtjeva i mjera koje su primile i poduzele razne kontaktne točke, kao i sama Komisija.

Članak 13.

Analiza događaja i naknadno postupanje na nacionalnoj razini

1.  Svaka organizacija s poslovnim nastanom u državi članici razvija postupak analize događaja, prikupljenih u skladu s člankom 4. stavkom 2. i člankom 5. stavkom 1., kako bi se utvrdile opasnosti za sigurnost povezane s utvrđenim događajima ili sa skupinama događaja.

Na temelju te analize, svaka organizacija utvrđuje odgovarajuće korektivne ili preventivne mjere koje su potrebne, ako postoje, za poboljšanje zrakoplovne sigurnosti.

2.  Kada, nakon analize iz stavka 1., organizacija s poslovnim nastanom u državi članici utvrdi bilo kakvu primjerenu korektivnu ili preventivnu mjeru koja je potrebne radi rješavanja stvarnih ili potencijalnih nedostataka u pogledu zrakoplovne sigurnosti, ona:

3.  Svaka organizacija s poslovnim nastanom u državi članici svojim zaposlenicima i ugovornom osoblju redovito prosljeđuje informacije o analizi i naknadnim postupanjem u vezi s događajima koji su bili predmetom preventivne ili korektivne mjere.

4.  Kada organizacija s poslovnim nastanom u državi članici koja nije obuhvaćena stavkom 5. utvrdi stvarni ili potencijalni rizik za sigurnost civilnog zrakoplovstva u rezultatima svoje analize događaja ili skupine događaja o kojima je izvješteno na temelju članka 4. stavka 8. i članka 5. stavka 6., ona nadležnom tijelu te države članice, u roku od 30 dana od dana podnošenja obavijesti o događaju od strane izvjestitelja, šalje:

Organizacija izvještava p konačnim rezultatima provedene analize dostavljaju se, prema potrebi, čim postanu dostupni i, u načelu, najkasnije tri mjeseca od dana podnošenja obavijesti o događaju.

Nadležno tijelo države članice može zatražiti od organizacije da mu dostavi preliminarne ili konačne rezultate analize nekog događaja o kojem je obaviješteno, ali u odnosu na koji nije primilo naknadno postupanje, ili samo preliminarne rezultate.

5.  Kada organizacija s poslovnim nastanom u državi članici koju je ovlastila ili odobrila Agencija utvrdi stvarni ili potencijalni rizik za sigurnost civilnog zrakoplovstva u rezultatima svoje analize događaja ili skupine događaja o kojima je izvješteno na temelju članka 4. stavka 9. i članka 5. stavka 5., ona Agenciji, u roku od 30 dana od dana podnošenja obavijesti o događaju od strane izvjestitelja, šalje:

Organizacija koju je ovlastila ili odobrila Agencija šalje Agenciji konačne rezultate provedene analize, prema potrebi, čim postanu dostupni i, u načelu, najkasnije tri mjeseca od dana podnošenja obavijesti o događaju.

Agencija može zatražiti od organizacija da joj dostave preliminarne ili konačne rezultate analize nekog događaja o kojem je obaviještena, ali u odnosu na koji nije primila naknadno postupanje, ili samo prve rezultate.

6.  Svaka država članica i Agencija razvijaju postupak analize informacija o događajima o kojima su one izravno izviještene u skladu s člankom 4. stavkom 6. i člankom 5. stavcima 2. i 3. u svrhu utvrđivanja opasnosti za sigurnost u vezi s tim događajima. Na temelju te analize one određuju sve odgovarajuće korektivne ili preventivne mjere potrebne za poboljšanje sigurnosti zrakoplovstva.

7.  Kada, nakon analize iz stavka 6., država članica ili Agencija utvrdi bilo kakvu primjerenu korektivnu ili preventivnu mjeru koja je potrebne radi rješavanja stvarnih ili potencijalnih nedostataka u pogledu zrakoplovne sigurnosti, ona:

8.  Za svaki događaj ili skupinu takvih događaja koji se nadziru u skladu sa stavcima 4. ili 5. svaka država članica i Agencija imaju pristup obavljenoj analizi i odgovarajuće nadziru mjere koje su poduzele organizacije za koje su svaka ponaosob odgovorne.

Ako država članica ili Agencija zaključe da provedba i učinkovitost reakcija o kojima su izviještene nisu prikladne za rješavanje stvarnih ili potencijalnih sigurnosnih nedostataka, one osiguravaju da odgovarajuća organizacija poduzme i provede odgovarajuće dodatne mjere.

9.  Ako je moguće, informacije koje se odnose na analizu i naknadno postupanje u vezi s pojedinim događajima ili skupinama događaja dobivenih na temelju ovog članka pohranjuje se u Europskoj središnjoj bazi podataka u skladu s člankom 8. stavcima 2. i 3. pravovremeno, a najkasnije dva mjeseca od njihove pohrane u nacionalnu bazu podataka.

10.  Države članice koriste informacije dobivene analizom izvješća o događajima da bi utvrdile mjere ispravljanja koje, ako postoje, treba poduzeti u sklopu Državnog programa sigurnosti.

11.  U svrhu informiranja javnosti o razini sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu, države članice objavljuju, najmanje jednom godišnje, analizu sigurnosti. Analiza sigurnosti:

12.  Države članice također mogu objaviti anonimizirano izvješće o događajima i ishode analize rizika.

Članak 14.

Analiza događaja i naknadno postupanje na razini Unije

1.  Komisija, Agencija i nadležna tijela država članica redovito sudjeluju u razmjeni i analizi informacija koje su sadržane u Europskoj središnjoj bazi podataka.

Ne dovodeći u pitanje zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi koji se odnose na povjerljivost, ovisno o slučaju, prema potrebi se mogu pozvati promatrači.

2.  Komisija, Agencija i nadležna tijela država članica surađuju putem mreže analitičara zrakoplovne sigurnosti.

Mreža analitičara zrakoplovne sigurnosti osobito pridonosi poboljšanju zrakoplovne sigurnosti u Uniji, posebice izvršavajući sigurnosne analize kao potporu Programu europske zrakoplovne sigurnosti i Europskom planu zrakoplovne sigurnosti.

3.  Agencija podržava aktivnosti mreže analitičara zrakoplovne sigurnosti, na primjer, pružajući pomoć u pripremi i organizaciji sastanaka mreže.

4.  Agencija uključuje informacije o rezultatima analize informacija iz stavka 1. u godišnju analizu sigurnosti iz članka 15. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 216/2008.

Članak 15.

Povjerljivost i prikladna uporaba informacija

1.  Države članice i organizacije, u skladu sa svojim nacionalnom pravom, te Agencija, poduzimaju potrebne mjere za osiguravanje primjerene povjerljivosti podataka o događajima koje su zaprimile na temelju članaka 4., 5. i 10.

Svaka država članica, svaka organizacija s poslovnim nastanom u državi članici ili Agencija, obrađuju osobne podatke samo u onoj mjeri u kojoj je to nužno za potrebe ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje odredbe nacionalnog zakonodavstva kojima se provodi Direktiva 95/46/EZ.

2.  Ne dovodeći u pitanje odredbe koje se odnose na zaštitu informacija iz članaka 12., 14. i 15. Uredbe (EU) br. 996/2010, informacije o događajima koriste se samo u namjenu za koju su bile prikupljene.

Države članice, Agencija i organizacije ne omogućuju niti ne koriste informacije o događajima:

3.  Komisija, Agencija i nadležna tijela država članica pri ispunjavanju svojih obveza iz članka 14. u vezi s informacijama sadržanima u Europskoj središnjoj bazi podataka, dužni su:

4.  Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela iz članka 6. stavka 3. i njihova nadležna pravosudna tijela surađuju međusobno putem prethodnih administrativnih dogovora. Ti prethodni administrativni dogovori nastoje s jedne strane osigurati ispravnu ravnotežu između potrebe za ispravnim provođenjem prava, a s druge strane nužnu kontinuiranu dostupnost informacija povezanih sa sigurnošću.

Članak 16.

Zaštita izvora informacija

1.  Za potrebe ovog članka, „osobni podaci” uključuje posebice imena i adrese fizičkih osoba.

2.  Svaka organizacija s poslovnim nastanom u državi članici osigurava da svi osobni podaci budu dostupni osoblju te organizacije osim osobama navedenima u članku 6. stavku 1. samo kada je to apsolutno nužno za istragu događaja radi unaprjeđenja razine zrakoplovne sigurnosti.

Anonimizirane informacije šire se prema potrebi unutar organizacije.

3.  Svaka država članica osigurava da nijedan osobni podatak nikada ne bude zabilježen u nacionalnoj bazi podataka iz članka 6. stavka 6. Takve anonimizirane informacije trebaju biti dostupne svim relevantnim strankama na primjer da bi im omogućile ispunjenje njihovih dužnosti u vezi s poboljšanjem zrakoplovne sigurnosti.

4.  Agencija osigurava da nijedan osobni podatak nikada ne bude zabilježen u bazi podataka Agencije iz članka iz članka 6. stavka 8.. Takve anonimizirane informacije trebaju biti dostupne svim relevantnim strankama, na primjer da bi im omogućile ispunjenje njihovih dužnosti u vezi s poboljšanjem zrakoplovne sigurnosti.

5.  Države članice i Agenciju ne sprečava se u poduzimanju svih mjera koje su potrebne za zadržavanje ili poboljšavanje zrakoplovne sigurnosti.

6.  Ne dovodeći u pitanje primjenjivo nacionalno kazneno pravo, države članice suzdržat će se od pokretanja postupka za povrede pravnih propisa bez predumišljaja ili namjere, za koje su doznale samo zato što su im bile prijavljene na temelju članaka 4. i 5.

Prvi podstavak ne primjenjuje se u slučajevima iz stavka 10. Države članice mogu zadržati ili donijeti mjere za jačanje zaštite osoba koje izvijeste o događaju ili osoba koje se spominju u izvješću o događaju; države članice posebice mogu to pravilo primijeniti bez izuzeća iz stavka 10..

7.  Ako se u okviru nacionalnog prava pokrene disciplinski ili administrativni postupak, informacije iz izvješća o događajima ne koriste se protiv:

Prvi podstavak ne primjenjuje se u slučajevima iz stavka 10..

Države članice mogu zadržati ili donijeti mjere za jačanje zaštite izvjestitelja ili osoba koje se spominju u izvješćima o događajima. Države članice mogu posebice tu zaštitu proširiti i na civilne ili kaznene postupke.

8.  Države članice mogu donijeti ili zadržati na snazi zakonodavne odredbe kojima se jamči veća razina zaštite izvjestitelja ili osoba koje se spominju u izvješćima o događajima od onih određenih ovom Uredbom.

9.  Osim u slučajevima iz stavka 10., zaposlenici i ugovorno osoblje koji izvijeste o događaju ili se spominju u izvješćima o događajima prikupljenima u skladu s člancima 4. i 5. ne podliježu nikakvom ugrožavanju od strane poslodavca, ili organizacije za koju se te usluge pružaju, na temelju informacija koje dostavi osoba koja izvijesti o događaju.

10.  Zaštita iz stavaka 6., 7. i 9. ovog članka ne primjenjuje se u sljedećim situacijama:

11.  Svaka organizacija s poslovnim nastanom u državi članici, nakon savjetovanja s predstavnicima zaposlenika, donosi interna pravila koja opisuju kako se jamče i provode načela „kulture pravičnosti” u njihovoj organizaciji, a osobito načelo iz stavka 9.

Tijelo određeno na temelju stavka 12. ovog članka može zatražiti preispitivanje internih pravila organizacija s poslovnim nastanom u njegovoj državi članici prije njihova provođenja tih internih pravila.

12.  Svaka država članica određuje tijelo odgovorno za provedbu stavaka 6. 9. i 11.

Zaposlenici ili ugovorno osoblje ovom tijelu mogu prijaviti navodne povrede pravila utvrđenih ovim člankom. Zaposlenici i ugovorno osoblje zbog prijava tih navodnih povreda neće biti kažnjeni. Zaposlenici ili ugovorno osoblje o tim navodnim povredama mogu izvijestiti Komisiju.

Prema potrebi, određeno tijelo savjetuje relevantna tijela u svojoj državi članici o pravnim lijekovima ili sankcijama u vezi s primjenom članka 21.

13.  Dana 15. svibnja 2019. te svakih pet godina nakon toga, svaka država članica Komisiji šalje izvješće o primjeni ovog članka, a posebice o aktivnostima tijela određenog na temelju stavka 12. Izvješće ne sadrži osobne podatke.

Članak 17.

Ažuriranje Priloga

U skladu s člankom 18., Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte s ciljem:

Agencija i mreža analitičara zrakoplovne sigurnosti iz članka 14. stavka 2. Komisiji daju odgovarajuće mišljenje ili mišljenja s ciljem ažuriranja popisa obveznih polja.

Članak 18.

Izvršavanje delegiranja

1.  Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodjeljuju se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenim u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 6. i članka 17. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija priprema izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje na razdoblje jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće usprotive takvom produljenju najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 6. i članka 17. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 6. i članka 17. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 19.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže Odbor ustanovljen člankom 65. Uredbe (EZ) br. 216/2008. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako odbor ne dostavi mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se treći podstavak članka 5. stavka 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 20.

Pristup dokumentima i zaštita osobnih podataka

1.  Uz iznimku članaka 10. i 11. koji uspostavljaju stroža pravila pristupa podacima i informacijama iz Europske središnje baze podataka, ova Uredba primjenjuje se ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1049/2001.

2.  Ova Uredba primjenjuje se ne dovodeći u pitanje nacionalne pravne propise kojima se provodi Direktiva 95/46/EZ i u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.

Članak 21.

Sankcije

Države članice propisuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na povrede ove Uredbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Države članice izvješćuju Komisiju o tim odredbama i svim naknadnim izmjenama koje se na njih odnose.

Članak 22.

Izmjena Uredbe (EU) br. 996/2010

Članak 19. Uredbe (EU) br. 996/2010 briše se.

Međutim, taj se članak primjenjuje do dana primjene ove Uredbe i skladu s člankom 24. stavkom 3.

Članak 23.

Stavljanje izvan snage

Stavljaju se izvan snage Direktiva 2003/42/EZ, Uredba (EZ) br. 1321/2007 i Uredba (EZ) br. 1330/2007. One se primjenjuju do dana primjene ove Uredbe i skladu s člankom 24. stavkom 3.

Članak 24.

Stupanje na snagu i primjena

1.  Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.  Do 16. studenoga 2020. Komisija objavljuje i šalje Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ocjeni provedbe ove Uredbe. To izvješće poglavito obuhvaća doprinos ove Uredbe smanjenju broja zrakoplovnih nesreća i povezanih žrtava. Ako je to primjereno te na temelju tog izvješća, Komisija izrađuje prijedloge za izmjenu ove Uredbe.

3.  Ova se Uredba primjenjuje od 15. studenoga 2015. i ne prije stupanja na snagu provedbenih mjera iz članka 4. stavka 5. Članak 7. stavak 2. primjenjuje se kada stupe na snagu delegirani i provedbeni akti u kojima se određuje i razvija zajednički europski mehanizam klasifikacije rizika iz članka 7. stavaka 6. i 7.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.