+Članak 509. Likvidnosni zahtjevi
---+Članak 509. 1.
---+Članak 509. 2.
---+Članak 509. 3.
---+Članak 509. 4.
---+Članak 509. 5.

Članak 509. Likvidnosni zahtjevi

-

1. Pregled

,
Naslov Regulativa
Članak 509. 1.
EBA nadzire i ocjenjuje izvješća sastavljena u skladu s člankom 415. stavkom 1., za različite valute i poslovne modele. EBA, nakon savjetovanja s ESRB-om, nefinancijskim krajnjim korisnicima, bankarskim sektorom, nadležnim tijelima i središnjim bankama ESSB-a, svake godine, a prvi put do 31. prosinca 2013. izvješćuje Komisiju postoji li vjerojatnost da će specifikacija općeg zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost iz dijela šestog na temelju stavki koje se izvješćuju u skladu s dijelom šestim, glavom II. i Prilogom III. gledano bilo pojedinačno ili zajedno, imati značajan negativan učinak na poslovanje i profil rizičnosti institucija s poslovnim nastanom u Uniji ili na stabilnost i uredno funkcioniranje financijskih tržišta ili na gospodarstvo i stabilnost ponude kredita banaka, posebno vodeći računa o kreditiranju malih i srednjih poduzetnika i financiranju trgovine te kreditiranju u okviru službenih aranžmana za osiguravanje kredita za izvoz.

Izvješće iz prvog podstavka uzima u obzir tržišni razvoj i razvoj međunarodnih pravila kao i međudjelovanje zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost i ostalih bonitetnih zahtjeva u okviru ove Uredbe poput omjera kapitala zasnovanog na riziku iz članka 92. i omjera financijske poluge.

Europskom parlamentu i Vijeću daje se mogućnost da izraze svoja stajališta o izvješću iz prvog podstavka.

Članak 509. 2.

EBA u izvješću iz stavka 1. posebno ocjenjuje sljedeće:

(a) 

postojanje mehanizama koji ograničavaju vrijednost likvidnosnih priljeva, posebno radi utvrđivanja primjerene gornje granice priljeva i uvjeta za njezinu primjenu, uzimajući u obzir različite poslovne modele uključujući prolazno financiranje, faktoring, najam, pokrivene obveznice, hipoteke, izdavanje pokrivenih obveznica i mjeru u kojoj je tu gornju granicu potrebno izmijeniti ili ukinuti radi uzimanja u obzir posebnosti specijaliziranog financiranja;

(b) 

kalibraciju priljeva i odljeva iz dijela šestog, glave II., posebno u skladu s člankom 422. stavkom 7. i člankom 425. stavkom 2.;

(c) 

postojanje mehanizama kojima se ograničava pokriće likvidnosnih zahtjeva pojedinim kategorijama likvidne imovine, a posebno procjenu primjerenog minimalnog postotka likvidne imovine iz članka 416. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) u odnosu na ukupnu likvidnu imovinu, testiranje praga od 60 % i uzimanje u obzir razvoja međunarodnih pravila. Imovina koja je primljena u zalog i koja je dospjela ili je opoziva unutar 30 kalendarskih dana ne bi se trebala uračunavati u limit osim kada je imovina dobivena na temelju kolaterala koji također ispunjava uvjete u skladu s točkama (a), (b) i (c) članka 416. stavka 1.;

(d) 

osiguranje posebnih nižih stopa odljeva i/ili viših stopa priljeva za unutargrupne tokove, pri čemu se navodi pod kojim bi uvjetima takve posebne stope priljeva ili odljeva bile opravdane s bonitetnog stajališta i u glavnim crtama opisuje metodologija koristeći se objektivnim kriterijima i parametrima za utvrđivanje posebnih razina priljeva i odljeva između institucije i druge ugovorne strane kada one nemaju poslovni nastan u istoj državi članici;

(e) 

kalibraciju stopa povlačenja koje se primjenjuju na neiskorištene obvezujuće kreditne i likvidnosne linije koje su obuhvaćene člankom 424. stavcima 3. i 5. EBA je posebno dužna testirati stopu povlačenja od 100 %;

(f) 

definiciju depozita stanovništva iz članka 411. točke 2., a posebno primjerenost uvođenja praga za depozite fizičkih osoba;

(g) 

potrebu uvođenja nove kategorije depozita stanovništva s nižim odljevom u svjetlu posebnih karakteristika tih depozita koje bi mogle opravdati nižu stopu odljeva, pri čemu se uzimaju u obzir međunarodna kretanja;

(h) 

odstupanja od zahtjeva o sastavu likvidne imovine koju će institucije biti dužne imati, kada zajedničke opravdane potrebe za likvidnom imovinom institucije u određenoj valuti prelaze raspoloživost te likvidne imovine i uvjeti kojima podliježu ta odstupanja;

(i) 

definiciju financijskih proizvoda u skladu sa šerijatskim pravom, za banke koje posluju u skladu s tim pravom, kao alternative za imovinu koja bi ispunjavala zahtjeve za priznavanje kao likvidna imovina za potrebe članka 416.;

(j) 

definiciju okolnosti stresa, uključujući načela za upotrebu rezerve likvidne imovine i potrebne reakcije nadzora, pod kojima bi institucije mogle upotrijebiti svoju likvidnu imovinu za ispunjavanje potreba likvidnosnih odljeva i načina rješavanja pitanja neusklađenosti;

(k) 

definiciju postojanog operativnog odnosa za nefinancijskog klijenta iz članka 422. stavka 3. točke (c);

(l) 

kalibraciju stope odljeva koja se primjenjuje na korespondentno bankarstvo i usluge glavnog brokera iz prvog podstavka članka 422. stavka 4.;

(m) 

mehanizme za nastavak priznavanja obveznica za koje jamči država, izdanih kreditnim institucijama u okviru vladinih mjera za potporu u okviru odobrenja za državnu potporu Unije, poput obveznica koje su izdale National Asset Management Agency, NAMA u Irskoj i španjolsko društvo za upravljanje imovinom, koje su namijenjene uklanjanju problematične imovine iz bilanci kreditnih institucija te se barem do prosinca 2023. mogu smatrati izuzetno likvidnom imovinom i imovinom visoke kreditne kvalitete.

Članak 509. 3.
Nakon savjetovanja s ESMA-om i ESB-om, EBA do 31. prosinca 2013. izvješćuje Komisiju o primjerenim jedinstvenim definicijama prenosive imovine visoke i vrlo visoke likvidnosti i kreditne kvalitete za potrebe članka 416. i o primjerenim korektivnim faktorima za imovinu koja se smatra likvidnom imovinom za potrebe članka 416., uz iznimku imovine iz članka 416. stavka 1. točaka (a), (b) i (c).

Europskom parlamentu i Vijeću daje se mogućnost da izraze svoja stajališta o tom izvješću.

U izvješću iz prvog podstavka također se razmatraju:

(a) 

ostale kategorije imovine, a posebno vrijednosni papiri visoke likvidnosti i kreditne kvalitete osigurani stambenim hipotekama;

(b) 

ostale kategorije vrijednosnih papira ili kredita prihvatljivih za središnje banke, poput na primjer obveznica lokalne države i komercijalni zapisi; i

(c) 

ostala imovina koja nije prihvatljiva za središnju banku, ali kojom se trguje, poput na primjer vlasničkih instrumenata koji su uvršteni na priznatoj burzi, zlata, instrumenata vlasničkoga kapitala povezanih s glavnim indeksima, obveznica s jamstvima, pokrivenih obveznica, obveznica poduzeća i novčanih sredstava koja se temelje na toj imovini.

Članak 509. 4.
U izvješću iz stavka 3. razmatra se treba li i u kojem opsegu uključiti rezervne kreditne linije iz članka 416. stavka 1. točke (e) u likvidnu imovinu u svjetlu međunarodnih kretanja i uzimajući u obzir europske posebnosti, uključujući i način provedbe monetarne politike u Uniji.

EBA posebno ispituje adekvatnost sljedećih kriterija i prikladne razine za navedene definicije:

(a) 

minimalni opseg trgovanja s imovinom;

(b) 

minimalni preostali obujam imovine;

(c) 

transparentno određivanje cijena i informiranje nakon trgovanja;

(d) 

stupnjevi kreditne kvalitete iz dijela trećeg, glave II., poglavlja 2.;

(e) 

dokazi o stabilnosti cijena;

(f) 

prosječni obujam trgovanja i prosječnu veličinu trgovanja;

(g) 

maksimalna razlika između kupovne i prodajne cijene;

(h) 

preostalo vrijeme do dospijeća;

(i) 

minimalna stopa obrtaja.

Članak 509. 5.

Do 31. siječnja 2014., EBA također izvješćuje i o:

(a) 

jedinstvenim definicijama visoke i vrlo visoke likvidnosti i kreditne kvalitete;

(b) 

mogućim neplaniranim posljedicama definicije likvidne imovine za provođenje operacija monetarne politike i razmjera u kojem:

i. 

popis likvidne imovine koja je isključena iz popisa imovine prihvatljive za središnju banku može potaknuti institucije da podnose prihvatljivu imovinu koja nije uključena u definiciju likvidne imovine u operacijama refinanciranja;

ii. 

likvidnosna regulativa može odvratiti institucije od kreditiranja ili posuđivanja na neosiguranom tržištu novca i to može dovesti u pitanje ulogu indeksa EONIA u provođenju monetarne politike;

iii. 

uvođenje zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost može središnjim bankama otežati očuvanje stabilnosti cijena primjenom postojećeg okvira i instrumenata monetarne politike;

(c) 

operativnim zahtjevima za držanje likvidne imovine, kako je navedeno u članku 417., točkama od (b) do (f), u skladu s međunarodnim regulatornim kretanjima.

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

Zahtjevi
Izvor Zahtjev

3. Povezani standardi

Standardi
Izvor Zahtjev
  • Builddate: 01.01.2027 00:00:00 -Doknr: CELEX:32013R0575
  • EULAW -

    EN: Legal acts of the European Union from EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © European Union. Re-use is authorised by Decision 2011/833/EU, provided the source is acknowledged; the consolidated texts are licensed under CC BY 4.0 (EUR-Lex legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the legislation published in the Official Journal of the European Union is deemed authentic.

    DE: Rechtsakte der Europäischen Union aus EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © Europäische Union. Weiterverwendung nach Beschluss 2011/833/EU mit Quellenangabe gestattet; die konsolidierten Fassungen stehen unter CC BY 4.0 (Rechtlicher Hinweis von EUR-Lex). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Verbindlich sind allein die im Amtsblatt der Europäischen Union veröffentlichten Rechtsakte.