UREDBA (EU) 2021/694 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240 (Tekst značajan za EGP)

zajednički okvir za nabavu kojim se omogućuje zajednički osmišljen pristup za nabavu integrirane mreže vrhunskog računalstva visokih performansi, što uključuje nabavu infrastrukture za eksaskalarna superračunala i podatke. Ta mreža bit će lako dostupna javnim i privatnim korisnicima, posebno MSP-ovima, bez obzira na to u kojoj se državi članici nalaze, te će biti lako dostupna za potrebe istraživanja, u skladu s Uredbom (EU) 2018/1488;

zajednički okvir za nabavu infrastrukture za post-eksaskalarna superračunala, uključujući integraciju s tehnologijama kvantnog računalstva;

koordinaciju i odgovarajuća financijska sredstva na razini Unije za potporu razvoju, nabavi i radu takve infrastrukture;

umrežavanje kapaciteta država članica u pogledu računalstva visokih performansi i podataka te potporu državama članicama koje žele unaprijediti ili steći nove kapacitete računalstva visokih performansi;

umrežavanje nacionalnih centara za kompetencije u području računalstva visokih performansi, barem jednog po državi članici i povezanog s njihovim nacionalnim centrima za superračunala kako bi se usluge računalstva visokih performansi pružale industriji, osobito MSP-ovima, akademskim zajednicama i javnim upravama;

uvođenje operativne tehnologije odmah spremne za uporabu, posebno superračunala kao usluge proizašle iz istraživanja i inovacija radi izgradnje integriranog europskog ekosustava računalstva visokih performansi, koji obuhvaća sve segmente znanstvenog i industrijskog vrijednosnog lanca (hardver, softver, aplikacije, usluge, međupovezanost i napredne digitalne vještine).

stvaranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora koji podatke čine dostupnima širom Europe, uključujući informacije prikupljene iz ponovne uporabe informacija javnog sektora, i postaju izvor ulaznih podataka za rješenja umjetne inteligencije. Ti prostori trebali bi biti otvoreni javnom i privatnom sektoru. Za povećanu uporabu podataka u okviru prostora te podatke treba učiniti interoperabilnima, posebno uporabom formata podataka koji su otvoreni, strojno čitljivi, standardizirani i dokumentirani, u interakcijama javnog i privatnog sektora, unutar sektorâ i među sektorima (semantička interoperabilnost);

razvoj zajedničkih europskih knjižnica ili sučelja knjižnica algoritama koji ih čine lako dostupnima svim potencijalnim europskim korisnicima na temelju poštenih, razumnih i nediskriminirajućih uvjeta. Poduzeća i javni sektor trebaju moći utvrditi i nabaviti rješenje koje bi najbolje odgovaralo njihovim potrebama;

zajedničko ulaganje s državama članicama u vrhunske referentne objekte za testiranje i eksperimentiranje u stvarnom okruženju s fokusom na primjene umjetne inteligencije u ključnim sektorima kao što su zdravstvo, praćenje Zemlje ili okoliša, promet i mobilnost, sigurnost, proizvodnja i financije, te u drugim područjima od javnog interesa. Ti objekti trebaju biti otvoreni svim akterima širom Europe i povezani s mrežom europskih centara za digitalne inovacije. Ti objekti trebaju biti opremljeni, ili povezani s, velikim kapacitetima za računalstvo i obradu podataka te najnovijim tehnologijama umjetne inteligencije, uključujući nova područja kao što su neuromorfno računalstvo, duboko učenje i robotika.

zajedničko ulaganje s državama članicama u naprednu opremu, infrastrukturu te znanje i iskustvo u području kibersigurnosti koji su temeljni za zaštitu kritičnih infrastruktura i digitalnog jedinstvenog tržišta u cjelini. Takvo zajedničko ulaganje moglo bi uključivati ulaganja u kvantnoračunalne kapacitete i podatkovne resurse za kibersigurnost, informiranost o stanju u kibernetičkom prostoru, uključujući nacionalne i prekogranične kibernetičke centre koji čine europski sustav uzbunjivanja u području kibernetičke sigurnosti, kao i druge alate koji će biti dostupni javnom i privatnom sektoru u Europi;

povećanje postojećih tehnoloških kapaciteta i umrežavanje centara za kompetencije u državama članicama te osiguravanje da ti kapaciteti odgovaraju potrebama javnog sektora i industrije, među ostalim putem proizvoda i usluga kojima se povećavaju kibersigurnost i povjerenje unutar digitalnog jedinstvenog tržišta;

osiguravanje širokog uvođenja djelotvornih najsuvremenijih rješenja za kibersigurnost i povjerenje u svim državama članicama. Takvo uvođenje obuhvaća povećanje sigurnosti i zaštite proizvoda, od njihova projektiranja do komercijalizacije.;

potporu smanjivanju nedostatka vještina u području kibersigurnosti, uzimajući u obzir rodnu ravnotežu, primjerice usklađivanjem programa stjecanja tih vještina, njihovim prilagođavanjem specifičnim sektorskim potrebama i olakšavanjem pristupa ciljanom specijaliziranom osposobljavanju;

jačanje solidarnosti među državama članicama pri pripremi za značajne kibernetičke sigurnosne incidente i odgovaranju na njih uvođenjem pružanja kibernetičkih sigurnosnih usluga preko granica, što uključuje potporu za uzajamnu pomoć među javnim tijelima i uspostavu pričuve pouzdanih pružatelja upravljanih sigurnosnih usluga na razini Unije.

pristup osposobljavanju na radnom mjestu stažiranjem u centrima za kompetencije i poduzećima koji upotrebljavaju napredne digitalne tehnologije;

pristup tečajevima u području naprednih digitalnih tehnologija koje će nuditi visoka učilišta, istraživačke institucije i tijela za profesionalno certificiranje u industriji, u suradnji s tijelima uključenima u Program (očekuje se da će teme uključivati umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, tehnologije distribuirane glavne knjige (npr. lanac blokova), računalstvo visokih performansi i kvantne tehnologije);

sudjelovanje u kratkotrajnom specijaliziranom stručnom osposobljavanju koje je prethodno certificirano, primjerice u području kibersigurnosti.

Modernizacija javnih uprava

Zdravstvo

Pravosudni sustav

omogućivanje neometane i sigurne prekogranične elektroničke komunikacije unutar pravosudnog sustava te između pravosudnog sustava i drugih nadležnih tijela u području građanskog i kaznenog pravosuđa; poboljšanje pristupa pravosuđu i pravnim informacijama i postupcima za građane, poduzeća, pravne stručnjake i članove pravosudnog sustava pružanjem semantički interoperabilne međupovezanosti s bazama podataka i registrima te olakšavanjem izvansudskog rješavanja sporova preko interneta; promicanje razvoja i provedbe inovativnih tehnologija za sudove i pravne stručnjake na temelju, među ostalim, rješenja umjetne inteligencije za koje je vjerojatno da će pojednostavniti i ubrzati postupke (na primjer „pravne tehnološke” aplikacije);

Promet, mobilnost, energija i okoliš

uvođenje decentraliziranih rješenja i infrastrukture potrebne za opsežne digitalne aplikacije kao što su povezana automatizirana vožnja, bespilotne letjelice, kopnena, površinska ili podvodna vozila, koncepti za pametnu mobilnost, pametni gradovi, pametna ruralna područja ili najudaljenije regije, za potporu prometnih, energetskih i okolišnih politika te u koordinaciji s djelovanjima za digitalizaciju prometnog i energetskog sektora u okviru Instrumenta za povezivanje Europe..

Obrazovanje, kultura i mediji

pružanje pristupa najnovijim digitalnim tehnologijama od umjetne inteligencije do naprednog računalstva autorima, kreativnoj industriji i kulturnom sektoru u Europi; uporabu europske kulturne baštine, uključujući inicijativu Europeana, s ciljem podupiranja obrazovanja i istraživanja te promicanja kulturne raznolikosti, socijalne kohezije i europskog društva; potporu prihvaćanju digitalnih tehnologija u obrazovanju te privatno i javno financiranim kulturnim institucijama;

Druga djelovanja kojima se podupire jedinstveno digitalno tržište

podupiranje djelovanja kao što su poticanje digitalne i medijske pismenosti i podizanje svijesti među maloljetnicima, roditeljima i učiteljima o opasnostima na koje maloljetnici mogu naići na internetu i načinima njihove zaštite te suzbijanje kiberzlostavljanja i internetskog širenja materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece putem podupiranja paneuropske mreže centara za sigurniji internet; promicanje mjera usmjerenih na otkrivanje i suzbijanje namjernog širenja dezinformacija, jačajući time opću otpornost Unije; podupiranje opservatorija Unije za gospodarstvo digitalnih platformi te studija i aktivnosti informiranja.

Djelovanja navedena u točkama od 1. do 6. djelomično mogu podupirati europski centri za digitalne inovacije s pomoću istih kapaciteta razvijenih za pomoć industriji u njezinoj digitalnoj transformaciji (vidjeti točku II.).

pristup zajedničkim europskim podatkovnim prostorima i platformama umjetne inteligencije te europskim kapacitetima računalstva visokih performansi za analitiku podataka i računalno intenzivne aplikacije;

pristup objektima za opsežno testiranje umjetne inteligencije i naprednim alatima za kibersigurnost;

pristup naprednim digitalnim vještinama;

iako nekoliko tematskih područja obuhvaćenih Programom i programom Obzor Europa konvergira, vrsta djelovanja koja će se podupirati, njihova očekivana ostvarenja i logika intervencije razlikuju se i nadopunjuju;

program Obzor Europa pružit će znatnu potporu istraživanjima, tehnološkom razvoju, demonstraciji, pokusnom izvođenju, provjeri koncepta, testiranju i inovacijama, uključujući pretkomercijalno uvođenje inovativnih digitalnih tehnologija, osobito s pomoću:

u okviru Programa ulagat će se u:

kapaciteti i infrastrukture Programa stavljaju se na raspolaganje istraživačkoj i inovatorskoj zajednici, među ostalim za djelovanja koja se podupiru programom Obzor Europa i koja obuhvaćaju testiranje, eksperimentiranje i demonstracije u svim sektorima i disciplinama;

kako se nove digitalne tehnologije sve više razvijaju s pomoću programa Obzor Europa, te će se tehnologije postupno preuzimati i uvoditi s pomoću Programa;

inicijative u okviru programa Obzor Europa za razvoj kurikuluma vještina i kompetencija, uključujući one razvijene u kolokacijskim centrima ZZI-ja EIT-a, dopunjene su izgradnjom kapaciteta u naprednim digitalnim vještinama koja se podupire Programom;

uspostavljaju se snažni koordinacijski mehanizmi za programiranje i provedbu, čime se, koliko je to moguće, usklađuju svi postupci za oba programa. Njihove upravljačke strukture uključivat će sve dotične službe Komisije.

aranžmani za dopunsko financiranje iz programâ Unije u okviru podijeljenog upravljanja i Programa upotrebljavaju se za podupiranje djelovanja kojima se povezuju pametne specijalizacije i potpora digitalnoj transformaciji europskoga gospodarstva i društva;

EFRR doprinosi razvoju i jačanju regionalnih i lokalnih inovacijskih ekosustava, industrijskoj transformaciji te digitalnoj transformaciji društva i javnih uprava, potičući time i provedbu Izjave iz Tallinna o e-upravi. To uključuje potporu digitalnoj transformaciji industrije i prihvaćanje rezultata te uvođenje novih tehnologija i inovativnih rješenja. Program će dopuniti i podupirati transnacionalno umrežavanje i mapiranje digitalnih kapaciteta kako bi ih se učinilo dostupnima MSP-ovima te kako bi se interoperabilna IT-rješenja učinilo dostupnima svim regijama u Uniji.

fokus Programa jest na izgradnji opsežnih digitalnih kapaciteta i infrastrukture u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti i naprednih digitalnih vještina s ciljem širokog prihvaćanja i uvođenja u cijeloj Europi ključnih postojećih ili testiranih inovativnih digitalnih rješenja unutar okvira Unije u područjima od javnog interesa ili tržišnog neuspjeha. Program se uglavnom provodi putem koordiniranih i strateških ulaganja s državama članicama, osobito putem zajedničke javne nabave, u digitalne kapacitete koji će se dijeliti u cijeloj Europi i u djelovanja na razini Unije kojima se podupire interoperabilnost i normizacija kao dio razvoja jedinstvenog digitalnog tržišta;

kapaciteti i infrastrukture Programa stavljaju se na raspolaganje za uvođenje inovativnih novih tehnologija i rješenja u području mobilnosti i prometa. Instrumentom za povezivanje Europe podupiru se uvođenje i uporaba inovativnih novih tehnologija i rješenja u području mobilnosti i prometa;

uspostavljaju se koordinacijski mehanizmi, osobito putem odgovarajućih upravljačkih struktura.

potpora putem tržišno utemeljenog financiranja, među ostalim provedbom ciljeva politike u okviru Programa, pruža se na temelju Uredbe (EU) 2021/523; takvo tržišno utemeljeno financiranje može se kombinirati s bespovratnim sredstvima;

pristup poduzeća financijskim instrumentima olakšava se potporom koju pružaju europski centri za digitalne inovacije.

Programom se podupire razvoj i stjecanje naprednih digitalnih vještina potrebnih za uvođenje najsuvremenijih tehnologija poput umjetne inteligencije ili računalstva visokih performansi, u suradnji s relevantnim industrijama;

dio programa Erasmus+ koji se odnosi na napredne vještine dopunjuje intervencije u okviru Programa, čime se pristupa rješavanju problema stjecanja vještina u svim područjima i na svim razinama putem iskustava u području mobilnosti.

potprogramom MEDIA u okviru programa Kreativna Europa podupiru se inicijative kojima se može ostvariti stvarni učinak za kulturne i kreativne sektore diljem Europe, pružanjem pomoći u njihovoj prilagodbi digitalnoj transformaciji;

Programom se, među ostalim, autorima, kreativnoj industriji i kulturnom sektoru u Europi pruža pristup najnovijim digitalnim tehnologijama od umjetne inteligencije do naprednog računalstva.