+DIREKTIVA 2004/107/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. prosinca 2004. o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima u zraku
---+Članak 1. Ciljevi
---+Članak 2. Definicije
---+Članak 3. Ciljne vrijednosti
------+Article 3 1.
------+Article 3 2.
------+Article 3 3.
---+Članak 4. Procjena koncentracija u zraku i stopa taloženja
------+Article 4 1.
------+Article 4 2.
------+Article 4 3.
------+Article 4 4.
------+Article 4 5.
------+Article 4 6.
------+Article 4 7.
------+Article 4 8.
------+Article 4 9.
------+Article 4 10.
------+Article 4 11.
------+Article 4 12.
------+Article 4 13.
------+Article 4 14.
------+Article 4 15.
---+Članak 5. Prijenos informacija i izvješćivanje
------+Article 5 1.
------+Article 5 2.
------+Article 5 3.
------+Article 5 4.
---+Članak 6. Odbor
------+Article 6 1.
------+Article 6 2.
------+Article 6 3.
---+Članak 7. Obavješćivanje javnosti
------+Article 7 1.
------+Article 7 2.
------+Article 7 3.
---+Članak 8. Izvješće i preispitivanje
------+Article 8 1.
------+Article 8 2.
------+Article 8 3.
---+Članak 9. Sankcije
---+Članak 10. Provedba
------+Article 10 1.
------+Article 10 2.
---+Članak 11. Stupanje na snagu
---+Članak 12. Adresati
---+ANNEX I
---+ANNEX II Determination of requirements for assessment of concentrations of arsenic, cadmium, nickel and benzo(a)pyrene in ambient air within a zone or agglomeration
---+ANNEX III Location and minimum number of sampling points for the measurement of concentrations in ambient air and deposition rates
---+ANNEX IV Data quality objectives and requirements for air quality models
---+ANNEX V Reference methods for assessment of concentrations in ambient air and deposition rates
|
English -
European Union -
Environment -
DIREKTIVA 2004/107/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. prosinca 2004. o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima u zraku
DIREKTIVA 2004/107/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. prosinca 2004. o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima u zraku 1. Pregled
| Naslov |
Regulativa |
|
Članak 1. Ciljevi
|
Članak 1. Ciljevi Ciljevi su ove Direktive:
(a) uspostaviti ciljnu vrijednost za koncentraciju arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena u zraku u svrhu izbjegavanja, sprečavanja ili smanjenja štetnih učinaka arsena, kadmija, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika na zdravlje ljudi i na okoliš kao cjelinu;
(b) osiguravati, s obzirom na arsen, kadmij, nikal i policikličke aromatske ugljikovodike, održavanje kvalitete zraka kada je ona dobra i poboljšanje u drugim slučajevima;
(c) određivati zajedničke metode i kriterije za procjenjivanje koncentracija arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku kao i za taloženje arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika;
(d) osigurati prikupljanje odgovarajućih podataka o koncentracijama arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku kao i o taloženju arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika te osigurati njihovu dostupnost javnosti.
|
|
Članak 2. Definicije
|
Članak 2. Definicije Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz članka 2. Direktive 96/62/EZ, s iznimkom definicije „ciljne vrijednosti”. Primjenjuju se također sljedeće definicije:
(a) „ciljna vrijednost” znači koncentracija u zraku, utvrđena s ciljem izbjegavanja, sprečavanja ili smanjenja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i na okoliš kao cjelinu, koja se mora postići kada je to moguće unutar zadanog razdoblja;
(b) „ukupni ili glavni dio taloga” znači ukupna masa onečišćujuće tvari koja se iz atmosfere prenosi na površine (npr. tlo, biljke, vodu, zgrade itd.) na određenom području unutar zadanog razdoblja;
(c) „gornji prag procjene” znači razina određena Prilogom II. ispod koje je u svrhu procjene kvalitete zraka moguće koristiti kombinaciju tehnika mjerenja i modeliranja, u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 96/62/EZ;
(d) „donji prag procjene” znači razina, određena Prilogom II. ispod koje je jedino upotrebom tehnika modeliranja ili objektivne procjene moguće procijeniti kvalitetu zraka, u skladu s člankom 6. stavkom 4. Direktive 96/62/EZ;
(e) „mjerenja na stalnom mjestu” znači mjerenja koja se obavljaju na stalnim mjestima, neprekinutim ili nasumičnim uzorkovanjem, u skladu s člankom 6. stavkom 5. Direktive 96/62/EZ;
(f) „arsen”, „kadmij”, „nikal” i „benzo(a)piren” znače ukupni udio tih elemenata i spojeva u frakciji PM10;
(g) „PM10” znači lebdeće čestice koje prolaze kroz ulaz sakupljača, kako je definirano u normi EN 12341, s 50 %-tnom učinkovitošću pri odstranjivanju čestica aerodinamičnog promjera od 10 μm;
(h) „policiklički aromatski ugljikovodici” znači oni organski spojevi koje čine najmanje dva spojena aromatska prstena sačinjena isključivo od ugljika i vodika;
(i) „ukupna plinovita živa” znači pare elementarne žive (Hg0) i reaktivna plinovita živa, tj. vrste žive topive u vodi s dovoljno visokim tlakom para da mogu postojati u plinovitom stanju.
|
|
Članak 3. Ciljne vrijednosti
|
Članak 3. Ciljne vrijednosti 1. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere koje ne iziskuju nerazmjerne troškove kako bi osigurale da od 31. prosinca 2012. koncentracije arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena, koje se koriste kao pokazatelji kancerogenog rizika policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku, procijenjene u skladu s člankom 4., ne prekoračuju ciljne vrijednosti utvrđene u Prilogu I. 2. Države članice sastavljaju popis zona i aglomeracija u kojima su razine arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena niže od odgovarajućih ciljnih vrijednosti. Države članice održavaju razine tih onečišćujućih tvari u dotičnim zonama i aglomeracijama ispod odgovarajućih ciljnih vrijednosti i nastoje očuvati najvišu kvalitetu zraka spojivu s održivim razvojem. 3. Države članice sastavljaju popis zona i aglomeracija u kojima su prekoračene ciljne vrijednosti utvrđene u Prilogu I. Za takve zone i aglomeracije države članice navode područja u kojima se vrijednosti prekoračuju, kao i izvore koji tome doprinose. Na dotičnim područjima države članice poduzimaju sve potrebne mjere koje ne iziskuju nerazmjerne troškove, a koje su usmjerene posebno prema glavnim izvorima emisije, kako bi se dostigle ciljne vrijednosti. U slučaju industrijskih postrojenja na koje se odnosi Direktiva 96/61/EZ, to znači upotrebu BAT-a kako je propisano u članku 2. stavku 11. te Direktive. |
|
Članak 4. Procjena koncentracija u zraku i stopa taloženja
|
Članak 4. Procjena koncentracija u zraku i stopa taloženja 1. Kvaliteta zraka s obzirom na arsen, kadmij, nikal i benzo(a)piren procjenjuje se na čitavom državnom području država članica. 2. U skladu s kriterijima navedenima u stavku 7., mjerenje je obvezno u sljedećim zonama:
(a) zone i aglomeracije u kojima su razine između gornjeg i donjeg praga procjene, i
(b) druge zone i aglomeracije u kojima razine prelaze gornji prag procjene.
Mjerenja se mogu zamijeniti tehnikama modeliranja kako bi se osigurala odgovarajuća razina podataka o kvaliteti zraka. 3. Kombinacija mjerenja, uključujući indikativna mjerenja iz Priloga IV. odjeljka I., i tehnike modeliranja može se upotrijebiti za procjenu kvalitete zraka u zonama i aglomeracijama u kojima se razine unutar reprezentativnog vremenskog razdoblja kreću između gornjeg i donjeg praga procjene koje treba utvrditi sukladno Prilogu II. odjeljku II. 4. U zonama i aglomeracijama u kojima su razine ispod donjeg praga procjene koji se utvrđuje sukladno Prilogu II. odjeljku II. moguće je koristiti jedino tehnike modeliranja ili objektivne procjene za procjenu razina. 5. Kada je potrebno mjeriti onečišćujuće tvari, mjerenja se obavljaju na stalnim mjestima neprekinuto ili nasumičnim uzorkovanjem. Broj mjerenja mora biti dovoljan da bi se razine mogle odrediti. 6. Gornji i donji pragovi procjene za arsen, kadmij, nikal i benzo(a)piren u zraku utvrđeni su u odjeljku I. Priloga II. Klasifikacija svake zone ili aglomeracije za potrebe ovog članka preispituje se barem svakih pet godina u skladu s postupkom utvrđenim u odjeljku II. Priloga II. Klasifikacija se preispituje ranije u slučaju relevantne promjene u aktivnostima vezanima uz koncentracije arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena u zraku. 7. Kriteriji za određivanje lokacije točaka uzorkovanja za mjerenje arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena u zraku radi utvrđivanja sukladnosti s ciljnim vrijednostima popisani su u odjeljcima I. i II. Priloga III. Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu koncentracija svake od onečišćujućih tvari određuje se kako je propisano u odjeljku IV. Priloga III., a ona će biti smještena u svakoj zoni ili aglomeraciji u kojoj je potrebno mjerenje, ako je mjerenje na stalnom mjestu jedini izvor podataka o koncentracijama unutar tih zona i aglomeracija. 8. Radi procjene doprinosa benzo(a)pirena u zraku, svaka država članica prati druge relevantne policiklične aromatske ugljikovodike na ograničenom broju mjernih mjesta. Među tim spojevima nalaze se barem: benzo(a)antracen, benzo(b)fluoranten, benzo(j)fluoranten, benzo(k)fluoranten, indeno(1,2,3-cd)piren i dibenz(a,h)antracen. Mjesta za praćenje tih policikličkih aromatskih ugljikovodika nalaze se na mjestima uzorkovanja za benzo(a)piren te se odabiru tako da je moguće utvrditi geografske varijacije i dugoročne trendove. Primjenjuju se odjeljci I., II. i III. Priloga III.
▼M1
9. Bez obzira na razine koncentracije, za potrebe indikativnog mjerenja, arsena, kadmija, nikla, ukupne količine plinovite žive, benzo(a)pirena i ostalih policikličkih aromatskih ugljikovodika iz stavka 8. u zraku, kao i ukupne količine nataloženog arsena, kadmija, žive, nikla, benzo(a)pirena i ostalih policikličnih aromatskih ugljikovodika iz stavka 8., na svakih se 100 000 km2 postavlja mjerna postaja za uzorkovanje. Svaka država članica postavlja najmanje jednu mjernu postaju za uzorkovanje. Međutim, države članice mogu putem sporazuma i u skladu sa smjernicama koje se sastavljaju na temelju regulatornog postupka iz članka 6. stavka 2., postaviti jednu ili više zajedničkih mjernih postaja, koje obuhvaćaju granične zone u susjednim državama članicama kako bi se postigla potrebna prostorna pokrivenost. Preporuča se i mjerenje krute i plinovite dvovalentne žive. Prema potrebi, praćenje se usklađuje sa strategijom praćenja i programom mjerenja prema Europskom programu praćenja i ocjene dalekosežnog prijenosa onečišćujućih tvari (EMEP). Mjesta uzorkovanja za navedene onečišćujuće tvari odabiru se tako da omogućuju identificiranje zemljopisnih varijacija i dugoročnih trendova. Primjenjuju se odjeljci I., II. i III. Priloga III.
▼B
10. Upotreba bio-indikatora može se razmotriti ako je potrebno procijeniti regionalne uzorke utjecaja na ekosustave. 11. Za zone i aglomeracije unutar kojih se podaci iz stalnih mjernih postaja zamjenjuju podacima iz drugih izvora, poput registra emisija, indikativnih mjernih metoda i modeliranja kvalitete zraka, broj stalnih mjernih postaja koje treba postaviti i prostorna pokrivenost drugih tehnika treba biti dovoljna za određivanje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku u skladu s odjeljkom I. Priloga III. i odjeljkom I. Priloga IV. 12. Ciljevi kvalitete podataka utvrđeni su u odjeljku I. Priloga IV. Kada se za procjenu koriste modeli kvalitete zraka, primjenjuje se odjeljak II. Priloga IV. 13. Referentne metode za uzorkovanje i analizu arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku utvrđene su u odjeljcima I., II. i III. Priloga V. odjeljak IV. Priloga V. utvrđuje referentne tehnike za mjerenje ukupnog taloženja arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika, a odjeljak V. Priloga V. odnosi se na referentne tehnike modeliranja kvalitete zraka ako su takve tehnike dostupne. 14. Datum do kojega države članice obavješćuju Komisiju o metodama korištenima za preliminarnu procjenu kvalitete zraka prema članku 11. stavku 1. točki (d) Direktive 96/62/EZ jest datum iz članka 10. ove Direktive.
▼M1
15. Komisija usvaja sve izmjene potrebne kako bi se odredbe ovog članka te odjeljka II. Priloga II., kao i priloga III., IV. i V. prilagodile znanstvenom i tehničkom napretku. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 6. stavka 3. Navedene prilagodbe ne smiju izazvati nikakve izravne ni neizravne promjene ciljnih vrijednosti.
▼B
|
|
Članak 5. Prijenos informacija i izvješćivanje
|
Članak 5. Prijenos informacija i izvješćivanje 1. S obzirom na zone i aglomeracije u kojima se prekorači neka od ciljnih vrijednosti utvrđenih Prilogom I., države članice prosljeđuju Komisiji sljedeće podatke:
(a) popise dotičnih zona i aglomeracija,
(b) područja u kojima su vrijednosti prekoračene,
(c) procijenjene vrijednosti koncentracija,
(d) razloge prekoračenja, a posebno sve izvore koji tome pridonose,
(e) stanovništvo izloženo tim prekoračenjima.
Države članice također podnose izvješće o svim podacima procijenjenima u skladu s člankom 4., osim ako su o njima već podnijele izvješće prema Odluci Vijeća 97/101/EZ od 27. siječnja 1997. o uspostavi recipročne razmjene informacija i podataka iz mreža i individualnih postaja za praćenje kvalitete zraka (
7
). Podaci se dostavljaju za svaku kalendarsku godinu, najkasnije do 30. rujna sljedeće godine, a prvi put za kalendarsku godinu nakon 15. veljače 2007. 2. Uz zahtjeve utvrđene u stavku 1., države članice također izvješćuju o svim mjerama poduzetima sukladno članku 3. 3. Komisija osigurava da svi podaci dostavljeni sukladno stavku 1. odmah budu dostupni javnosti putem odgovarajućih medija, kao što su internet, tisak i drugi lako dostupni mediji.
▼M1
4. Komisija usvaja u skladu s regulatornim postupkom iz članka 6. stavka 2. sve detaljne dogovore u vezi s dostavom informacija koje je potrebno osigurati na temelju stavka 1. ovog članka.
▼B
|
|
Članak 6. Odbor
|
Članak 6. Odbor 1. Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 12. stavkom 2. Direktive 96/62/EZ. 2. Kod upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8. Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.
▼M1
3. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
▼B
|
|
Članak 7. Obavješćivanje javnosti
|
Članak 7. Obavješćivanje javnosti 1. Države članice osiguravaju da javnost i relevantne organizacije, kao što su okolišne organizacije, organizacije potrošača, organizacije koje zastupaju interese osjetljivih skupina stanovništva i druga relevantna tijela zdravstvene zaštite, imaju pristup te da su im redovito dostupni jasni i cjeloviti podaci o koncentracijama arsena, kadmija, žive, nikla i benzo(a)pirena i ostalih policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku iz članka 4. stavka 8., kao i podaci o stopama taloženja arsena, kadmija, žive, nikla i benzo(a)pirena i ostalih policikličkih aromatskih ugljikovodika iz članka 4. stavka 8. 2. Ti podaci također pokazuju sva godišnja prekoračenja ciljnih vrijednosti arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena utvrđenih u Prilogu I. Podaci uključuju razloge za prekoračenje tih vrijednosti te područje na koje se odnose. Sadrže i kratku procjenu u odnosu na ciljnu vrijednost te prikladne podatke u vezi s učincima na zdravlje i na okoliš. Podaci o svim mjerama poduzetima sukladno članku 3. dostupni su organizacijama iz stavka 1. ovog članka. 3. Ti su podaci dostupni putem sredstava kao što su internet, tisak i drugi lako dostupni mediji. |
|
Članak 8. Izvješće i preispitivanje
|
Članak 8. Izvješće i preispitivanje 1. Najkasnije do 31. prosinca 2010., Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće utemeljeno na:
(a) iskustvu stečenom u primjeni ove Direktive,
(b) rezultatima posebno najnovijih znanstvenih istraživanja u vezi s učincima na zdravlje ljudi, posebno obraćajući pozornost na osjetljive skupine stanovništva i na okoliš kao cjelinu, o izloženosti arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima, i
(c) tehnološkom razvoju, uključujući napredak u mjernim metodama ili na drugi način procijenjenim koncentracijama ovih onečišćujućih tvari u zraku kao i njihovih taloženja.
2. Izvješće iz stavka 1. uzima u obzir:
(a) trenutačnu kvalitetu zraka, trendove i projekcije do i nakon 2015.;
(b) mogućnost daljnjeg smanjenja emisija onečišćujućih tvari popisanih u Prilogu I. iz svih relevantnih izvora i moguće prednosti uvođenja graničnih vrijednosti u svrhu smanjenja opasnosti za zdravlje ljudi, uzimajući u obzir tehničku izvedivost i isplativost troškova te svaki dodatni oblik zaštite zdravlja i okoliša koji bi se time postigao;
(c) odnose između onečišćujućih tvari i mogućnosti za korištenje kombiniranih strategija radi poboljšanja kvalitete zraka u Zajednici i srodnih ciljeva;
(d) postojeće i buduće zahtjeve za obavješćivanjem javnosti i za razmjenom informacija između država članica i Komisije;
(e) iskustvo stečeno u primjeni ove Direktive u državama članicama, te posebno uvjete u kojima se mjerenje provodi, kako je propisano u Prilogu III.;
(f) sekundarnu ekonomsku korist za okoliš i zdravlje ljudi od smanjenja emisija arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika do stupnja koji se može procijeniti;
(g) prikladnost veličine frakcije čestica koja se koristi za uzorkovanje, s obzirom na opće uvjete mjerenja lebdećih čestica;
(h) prikladnost benzo(a)pirena kao pokazatelja za ukupnu kancerogenu aktivnost policikličkih aromatskih ugljikovodika, uzimajući u obzir pretežno plinovite oblike policikličkih aromatskih ugljikovodika, kao što je fluoranten.
S obzirom na najnovija znanstvena i tehnička dostignuća Komisija preispituje i učinak arsena, kadmija i nikla na zdravlje ljudi, radi kvantificiranja njihove genotoksične kancerogenosti. Uzimajući u obzir mjere usvojene u skladu sa strategijom za živu, Komisija razmatra i moguće prednosti poduzimanja daljnjih radnji u vezi sa živom, uzimajući u obzir tehničku izvedivost i isplativost troškova te svaki značajniji dodatni oblik zaštite zdravlja i okoliša koji bi se time postigao. 3. S ciljem postizanja razina koncentracija u zraku koje bi nadalje smanjile štetne učinke na zdravlje ljudi te bi dovele do visoke razine zaštite okoliša kao cjeline, uzimajući u obzir tehnički razvoj i isplativost troškova daljnjih radnji, izvješće iz stavka 1. može, ako je potrebno, biti popraćeno prijedlozima za izmjene ove Direktive, uzimajući u obzir posebno rezultate dobivene u skladu sa stavkom 2. Uz to, Komisija razmatra i reguliranje taloženja arsena, kadmija, žive, nikla i specifičnih policikličkih aromatskih ugljikovodika. |
|
Članak 9. Sankcije
|
Članak 9. Sankcije Države članice određuju sankcije primjenjive na povredu nacionalnih odredaba prihvaćenih sukladno ovoj Direktivi te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se one provode. Sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. |
|
Članak 10. Provedba
|
Članak 10. Provedba 1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s odredbama ove Direktive najkasnije do 15. veljače 2007. One o tome odmah obavješćuju Komisiju. Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja. 2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. |
|
Članak 11. Stupanje na snagu
|
Članak 11. Stupanje na snagu Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. |
|
Članak 12. Adresati
|
Članak 12. Adresati Ova je Direktiva upućena državama članicama. |
|
ANNEX I
|
ANNEX I
Target values for arsenic, cadmium, nickel and benzo(a)pyrene
|
Pollutant
|
Target value (1)
|
|
Arsenic
|
6 ng/m3
|
|
Cadmium
|
5 ng/m3
|
|
Nickel
|
20 ng/m3
|
|
Benzo(a)pyrene
|
1 ng/m3
|
(1)
For the total content in the PM10 fraction averaged over a calendar year.
|
|
|
ANNEX II Determination of requirements for assessment of concentrations of arsenic, cadmium, nickel and benzo(a)pyrene in ambient air within a zone or agglomeration
|
ANNEX II
Determination of requirements for assessment of concentrations of arsenic, cadmium, nickel and benzo(a)pyrene in ambient air within a zone or agglomeration
I. Upper and lower assessment thresholds
The following upper and lower assessment thresholds will apply:
|
|
Arsenic
|
Cadmium
|
Nickel
|
B(a)P
|
|
Upper assessment threshold in percent of the target value
|
60 %
(3,6 ng/m3)
|
60 %
(3 ng/m3)
|
70 %
(14 ng/m3)
|
60 %
(0,6 ng/m3)
|
|
Lower assessment threshold in percent of the target value
|
40 %
(2,4 ng/m3)
|
40 %
(2 ng/m3)
|
50 %
(10 ng/m3)
|
40 %
(0,4 ng/m3)
|
II. Determination of exceedances of upper and lower assessment thresholds
Exceedances of upper and lower assessment thresholds must be determined on the basis of concentrations during the previous five years where sufficient data are available. An assessment threshold will be deemed to have been exceeded if it has been exceeded during at least three calendar years out of those previous five years.
Where fewer than five years’ data are available, Member States may combine measurement campaigns of short duration during the period of the year and at locations likely to be typical of the highest pollution levels with results obtained from information from emission inventories and modelling to determine exceedances of the upper and lower assessment thresholds.
|
|
ANNEX III Location and minimum number of sampling points for the measurement of concentrations in ambient air and deposition rates
|
ANNEX III
Location and minimum number of sampling points for the measurement of concentrations in ambient air and deposition rates
I. Macroscale siting
The sites of sampling points should be selected in such a way as to:
—
provide data on the areas within zones and agglomerations where the population is likely to be directly or indirectly exposed to the highest concentrations averaged over a calendar year;
—
provide data on levels in other areas within zones and agglomerations which are representative of the exposure of the general population;
—
provide data on deposition rates representing the indirect exposure of the population through the food chain.
Sampling points should in general be sited so as to avoid measuring very small micro-environments in their immediate vicinity. As a guideline, a sampling point should be representative of air quality in surrounding areas of no less than 200 m2 at traffic-orientated sites, at least 250 m × 250 m at industrial sites, where feasible, and several square kilometres at urban-background sites.
Where the objective is to assess background levels the sampling site should not be influenced by agglomerations or industrial sites in its vicinity, i.e. sites closer than a few kilometres.
Where contributions from industrial sources are to be assessed, at least one sampling point shall be installed downwind of the source in the nearest residential area. Where the background concentration is not known, an additional sampling point shall be situated within the main wind direction. In particular where Article 3(3) applies, the sampling points should be sited such that the application of BAT can be monitored.
Sampling points should also, where possible, be representative of similar locations not in their immediate vicinity. Where appropriate they should be co-located with sampling points for PM10.
II. Microscale siting
The following guidelines should be met as far as practicable:
—
the flow around the inlet sampling probe should be unrestricted, without any obstructions affecting the airflow in the vicinity of the sampler (normally some metres away from buildings, balconies, trees and other obstacles and at least 0,5 m from the nearest building in the case of sampling points representing air quality at the building line);
—
in general, the inlet sampling point should be between 1,5 m (the breathing zone) and 4 m above the ground. Higher positions (up to 8 m) may be necessary in some circumstances. Higher siting may also be appropriate if the station is representative of a large area;
—
the inlet probe should not be positioned in the immediate vicinity of sources in order to avoid direct intake of emissions unmixed with ambient air;
—
the sampler’s exhaust outlet should be positioned so that recirculation of exhaust air to the sample inlet is avoided;
—
traffic-orientated sampling points should be at least 25 metres from the edge of major junctions and at least 4 m from the centre of the nearest traffic lane; inlets should be sited so as to be representative of air quality near the building line;
—
for the deposition measurements in rural background areas, the EMEP guidelines and criteria should be applied as far as practicable and where not provided for in the Annexes.
The following factors may also be taken into account:
—
availability of electrical power and telephone communications
—
visibility of the site in relation to its surroundings
—
safety of the public and operators
—
the desirability of co-locating sampling points for different pollutants
III. Documentation and review of site selection
The site selection procedures should be fully documented at the classification stage by such means as compass-point photographs of the surrounding area and a detailed map. Sites should be reviewed at regular intervals with repeated documentation to ensure that selection criteria remain valid over time.
IV. Criteria for determining numbers of sampling points for fixed measurement of concentrations of arsenic, cadmium, nickel and benzo(a)pyrene in ambient air
Minimum number of sampling points for fixed measurement to assess compliance with target values for the protection of human health in zones and agglomerations where fixed measurement is the sole source of information.
(a) Diffuse sources
|
Population of agglomeration or zone
(thousands)
|
If maximum concentrations exceed the upper assessment threshold (1)
|
If maximum concentrations are between the upper and lower assessment thresholds
|
|
As, Cd, Ni
|
B(a)P
|
As, Cd, Ni
|
B(a)P
|
|
0–749
|
1
|
1
|
1
|
1
|
|
750–1 999
|
2
|
2
|
1
|
1
|
|
2 000 –3 749
|
2
|
3
|
1
|
1
|
|
3 750 –4 749
|
3
|
4
|
2
|
2
|
|
4 750 –5 999
|
4
|
5
|
2
|
2
|
|
≥ 6 000
|
5
|
5
|
2
|
2
|
(1)
To include at least one urban-background station and for benzo(a)pyrene also one traffic-oriented station provided this does not increase the number of sampling points.
|
(b) Point sources
For the assessment of pollution in the vicinity of point sources, the number of sampling points for fixed measurement should be determined taking into account emission densities, the likely distribution patterns of ambient air pollution and potential exposure of the population.
The sampling points should be sited such that the application of BAT as defined by Article 2(11) of Directive 96/61/EC can be monitored.
|
|
ANNEX IV Data quality objectives and requirements for air quality models
|
ANNEX IV
Data quality objectives and requirements for air quality models
I. Data quality objectives
The following data quality objectives are provided as a guide to quality assurance.
▼M2
|
|
Benzo(a)pyrene
|
Arsenic, cadmium and nickel
|
Polycyclic aromatic hydrocarbons other than benzo(a)pyrene, total gaseous mercury
|
Total deposition
|
|
— Uncertainty
|
|
|
|
|
|
Fixed and indicative measurements
|
50 %
|
40 %
|
50 %
|
70 %
|
|
Modelling
|
60 %
|
60 %
|
60 %
|
60 %
|
|
— Minimum data capture
|
90 %
|
90 %
|
90 %
|
90 %
|
|
— Minimum time coverage
|
|
|
|
|
|
Fixed measurements (1)
|
33 %
|
50 %
|
|
|
|
Indicative measurements (1) (2)
|
14 %
|
14 %
|
14 %
|
33 %
|
(1)
Distributed over the year to be representative of various conditions for climate and anthropogenic activities
(2)
Indicative measurement being measurements which are performed at reduced regularity but fulfil the other data quality objectives
|
▼B
The uncertainty (expressed at a 95 % confidence level) of the methods used for the assessment of ambient air concentrations will be evaluated in accordance with the principles of the CEN Guide to the expression of uncertainty in measurement (ENV 13005-1999), the methodology of ISO 5725:1994, and the guidance provided in the CEN Report, ‘Air quality — Approach to uncertainty estimation for ambient air reference measurement methods’ (CR 14377:2002E). The percentages for uncertainty are given for individual measurements, which are averaged over typical sampling times, for a 95 % confidence interval. The uncertainty of the measurements should be interpreted as being applicable in the region of the appropriate target value. Fixed and indicative measurements must be evenly distributed over the year in order to avoid skewing of results.
The requirements for minimum data capture and time coverage do not include losses of data due to regular calibration or normal maintenance of the instrumentation. Twenty-four-hour sampling is required for the measurement of benzo(a)pyrene and other polycyclic aromatic hydrocarbons. With care, individual samples taken over a period of up to one month can be combined and analysed as a composite sample, provided the method ensures that the samples are stable for that period. The three congeners benzo(b)fluoranthene, benzo(j)fluoranthene, benzo(k)fluoranthene can be difficult to resolve analytically. In such cases they can be reported as sum.
►M2
Twenty-four hour sampling is also advisable for the measurement of arsenic, cadmium and nickel concentrations. ◄ Sampling must be spread evenly over the weekdays and the year. For the measurement of deposition rates monthly, or weekly, samples throughout the year are recommended.
▼M2
The provisions on individual samples in the previous paragraph apply also to arsenic, cadmium, nickel and total gaseous mercury. Moreover, sub–sampling of PM10 filters for metals for subsequent analysis is allowed, providing there is evidence that the sub-sample is representative of the whole and that the detection sensitivity is not compromised when compared with the relevant data quality objectives. As an alternative to daily sampling, weekly sampling for metals in PM10 is allowed provided that the collection characteristics are not compromised.
▼B
Member States may use wet only instead of bulk sampling if they can demonstrate that the difference between them is within 10 %. Deposition rates should generally be given as μg/m2 per day.
Member States may apply a minimum time coverage lower than indicated in the table, but not lower than 14 % for fixed measurements and 6 % for indicative measurements provided that they can demonstrate that the 95 % expanded uncertainty for the annual mean, calculated from the data quality objectives in the table according to ISO 11222:2002 — ‘Determination of the uncertainty of the time average of air quality measurements’ will be met.
II. Requirements for air quality models
Where an air quality model is used for assessment, references to descriptions of the model and information on the uncertainty shall be compiled. The uncertainty for modelling is defined as the maximum deviation of the measured and calculated concentration levels, over a full year, without taking into account the timing of the events.
III. Requirements for objective estimation techniques
Where objective estimation techniques are used, the uncertainty shall not exceed 100 %.
IV. Standardisation
For substances to be analysed in the PM10 fraction, the sampling volume refers to ambient conditions.
|
|
ANNEX V Reference methods for assessment of concentrations in ambient air and deposition rates
|
ANNEX V
Reference methods for assessment of concentrations in ambient air and deposition rates
▼M2
I.
Reference method for the sampling and analysis of arsenic, cadmium and nickel in ambient air
The reference method for the sampling of arsenic, cadmium and nickel in ambient air is described in EN 12341:2014. The reference method for the measurement of arsenic, cadmium and nickel in ambient air is that described in EN 14902:2005 ‘Ambient air quality — Standard method for the measurement of Pb, Cd, As and Ni in the PM10 fraction of suspended particulate matter’.
A Member State may also use any other methods which it can demonstrate give results equivalent to the above method.
II.
Reference method for the sampling and analysis of polycyclic aromatic hydrocarbons in ambient air
The reference method for the sampling of polycyclic aromatic hydrocarbons in ambient air is described in EN 12341:2014. The reference method for the measurement of benzo(a)pyrene in ambient air is that described in EN 15549:2008 ‘Air quality — Standard method for the measurement of concentration of benzo[a]pyrene in ambient air’. In the absence of a CEN standard method for the other polycyclic aromatic hydrocarbons referred to in Article 4(8), Member States are allowed to use national standards methods or ISO methods such as ISO standard 12884.
A Member State may also use any other method which it can demonstrate give results equivalent to the above method.
III.
Reference method for the sampling and analysis of mercury in ambient air
The reference method for the measurement of total gaseous mercury concentrations in ambient air is that described in EN 15852:2010 ‘Ambient air quality — Standard method for the determination of total gaseous mercury’.
A Member State may also use any other method which it can demonstrate give results equivalent to the above method.
IV.
Reference method for the sampling and analysis of the deposition of arsenic, cadmium, mercury, nickel and polycyclic aromatic hydrocarbons
The reference method for the determination of the deposition of arsenic, cadmium, and nickel is that described in EN 15841:2009 ‘Ambient air quality — Standard method for determination of arsenic, cadmium, lead and nickel in atmospheric deposition’.
The reference method for the determination of the deposition of mercury is that described in EN 15853:2010 ‘Ambient air quality — Standard method for determination of mercury deposition’.
The reference method for the determination of the deposition of benzo(a)pyrene and the other polycyclic hydrocarbons referred to in Article 4(8) is that described in EN 15980:2011 ‘Air quality. Determination of the deposition of benz[a]anthracene, benzo[b]fluoranthene, benzo[j]fluoranthene, benzo[k]fluoranthene, benzo[a]pyrene, dibenz[a,h]anthracene and indeno[1,2,3-cd]pyrene’.
▼M1
V. Reference air quality modelling techniques
Reference air quality modelling techniques cannot be specified at present. The Commission may make amendments to adapt this point to scientific and technical progress. Those measures, designed to amend non-essential elements of this Directive, shall be adopted in accordance with the regulatory procedure with scrutiny referred to in Article 6(3).
|
,
1.1 Reference
1.2 Utvrđeni zahtjevi
1.3 Povezani standardi
2. Utvrđeni zahtjevi
3. Povezani standardi
- Builddate: 18.09.2015 00:00:00 -Doknr: CELEX:32004L0107
- EULAW -
EN: Legal acts of the European Union from EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © European Union. Re-use is authorised by Decision 2011/833/EU, provided the source is acknowledged; the consolidated texts are licensed under CC BY 4.0 (EUR-Lex legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the legislation published in the Official Journal of the European Union is deemed authentic.
DE: Rechtsakte der Europäischen Union aus EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © Europäische Union. Weiterverwendung nach Beschluss 2011/833/EU mit Quellenangabe gestattet; die konsolidierten Fassungen stehen unter CC BY 4.0 (Rechtlicher Hinweis von EUR-Lex). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Verbindlich sind allein die im Amtsblatt der Europäischen Union veröffentlichten Rechtsakte.
|