English - European Union - Energy - Environment -

DIREKTIVA (EU) 2024/1275 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 24. travnja 2024. o energetskim svojstvima zgrada (preinaka) (Tekst značajan za EGP)

DIREKTIVA (EU) 2024/1275 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 24. travnja 2024.

o energetskim svojstvima zgrada

(preinaka)

(Tekst značajan za EGP)

1. Pregled

Članak 1. Predmet

Članak 2. Definicije

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

„zgrada” znači građevina s krovom i zidovima u kojoj se koristi energija radi postizanja određenih uvjeta unutarnjeg okoliša;

„zgrada s nultim emisijama” znači zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima, kako je utvrđeno u skladu s Prilogom I., koja ne zahtijeva energiju ili zahtijeva vrlo malu količinu energije, ne proizvodi emisije ugljika iz fosilnih goriva na lokaciji i ne proizvodi ili proizvodi vrlo malu količinu operativnih emisija stakleničkih plinova, u skladu s člankom 11.;

„zgrada gotovo nulte energije” znači zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima, kako je utvrđeno u skladu s Prilogom I., koja nisu lošija od troškovno optimalne razine za 2023. koju su države članice priopćile na temelju članka 6. stavka 2., te u kojoj se ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije u vrlo značajnoj mjeri pokriva energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na lokaciji ili energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu u blizini;

„minimalni standardi energetskih svojstava” znači pravila kojima se zahtijeva da postojeće zgrade ispune određeni zahtjev u pogledu energetskih svojstava u okviru opsežnog plana obnove za fond zgrada ili u određenoj pokretačkoj točki povezanoj s tržištem kao što su prodaja, najam, donacija ili promjena namjene u katastru ili zemljišnim knjigama, u određenom razdoblju ili do određenog datuma, čime se pokreće obnova postojećih zgrada;

„javna tijela” znači javna tijela kako su definirana u članku 2. točki 12. Direktive (EU) 2023/1791;

„tehnički sustav zgrade” znači tehnička oprema zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade za grijanje prostora, hlađenje prostora, ventilaciju, potrošnu toplu vodu, ugrađenu rasvjetu, automatizaciju i upravljanje zgradom, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i skladištenje energije na lokaciji ili kombinaciju navedenog, uključujući sustave koji upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora;

„sustav automatizacije i upravljanja zgradom” znači sustav, koji obuhvaća sve proizvode, softver i inženjerske usluge, kojim se može poduprijeti energetski učinkovito, ekonomično i sigurno funkcioniranje tehničkih sustava zgrade putem automatskog upravljanja i olakšavanjem ručnog upravljanja tim tehničkim sustavima zgrade;

„energetska svojstva zgrade” znači izračunana ili izmjerena količina energije koja je potrebna da se zadovolje energetske potrebe povezane s uobičajenim korištenjem zgrade, što uključuje energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, potrošnu toplu vodu i rasvjetu;

„primarna energija” znači energija iz obnovljivih i neobnovljivih izvora koja nije podvrgnuta nijednom postupku pretvorbe;

10.

„izmjereno” znači izmjereno odgovarajućim uređajem, kao što je brojilo, mjerač snage, uređaj za mjerenje i praćenje snage ili brojilo električne energije;

11.

„faktor neobnovljive primarne energije” znači pokazatelj koji se izračunava dijeljenjem primarne energije iz neobnovljivih izvora za određenog nositelja energije, uključujući isporučenu energiju i izračunane troškove isporuke energije do mjesta korištenja, s isporučenom energijom;

12.

„faktor obnovljive primarne energije” znači pokazatelj koji se izračunava dijeljenjem primarne energije iz obnovljivih izvora koja potječe iz izvora na lokaciji, u blizini zgrade ili daleko od zgrade koja se isporučuje putem određenog nositelja energije, uključujući isporučenu energiju i izračunane troškove isporuke energije do mjesta korištenja, s isporučenom energijom;

13.

„faktor ukupne primarne energije” znači zbroj faktora obnovljive primarne energije i faktora neobnovljive primarne energije za određenog nositelja energije;

14.

„energija iz obnovljivih izvora” znači energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, sunčeva energija (toplinska i fotonaponska), te geotermalna energija, osmotska energija, energija iz okoliša, energija plime i oseke, valova te druga energija oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin;

15.

„ovojnica zgrade” znači ugrađeni dijelovi zgrade koji odvajaju unutrašnjost zgrade od vanjskog okoliša;

16.

„samostalna uporabna cjelina zgrade” znači dio zgrade, kat ili stan unutar zgrade koji je predviđen ili preuređen za zasebno korištenje;

17.

„element zgrade” znači tehnički sustav zgrade ili dio ovojnice zgrade;

18.

„stambena zgrada ili stambena samostalna uporabna cjelina zgrade” znači soba ili apartman u trajnoj zgradi ili strukturno odvojeni dio zgrade koji je namijenjen stanovanju jednog privatnog kućanstva tijekom cijele godine;

19.

„putovnica za obnovu” znači prilagođeni plan za dubinsku obnovu određene zgrade u najvećem broju koraka, čime će se znatno poboljšati energetska svojstva te zgrade;

20.

„dubinska obnova” znači obnova koja je u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, koja je usmjerena na ključne elemente zgrade i kojom se zgrada ili samostalna uporabna cjelina zgrade:

(a)

do 1. siječnja 2030. pretvara u zgradu gotovo nulte energije;

(b)

od 1. siječnja 2030. pretvara u zgradu s nultom emisijom;

21.

„postupna dubinska obnova” znači dubinska obnova koja se provodi u najvećem broju koraka, prema koracima utvrđenima u putovnici za obnovu;

22.

„značajna obnova” znači obnova zgrade kod koje:

(a)

ukupni trošak obnove koji se odnosi na ovojnicu zgrade ili tehnički sustav zgrade prelazi 25 % vrijednosti zgrade, ne računajući vrijednost zemljišta na kojemu se zgrada nalazi; ili

(b)

se obnovi podvrgava više od 25 % površine ovojnice zgrade.

Države članice mogu odabrati primjenu točke (a) ili (b);

23.

„operativne emisije stakleničkih plinova” znači emisije stakleničkih plinova povezane s potrošnjom energije u tehničkim sustavima zgrade tijekom upotrebe i rada zgrade;

24.

„emisije stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa” znači emisije stakleničkih plinova koje nastaju tijekom cijelog životnog ciklusa zgrade, uključujući proizvodnju i prijevoz građevnih proizvoda, aktivnosti na gradilištu, uporabu energije u zgradi i zamjenu građevnih proizvoda te rušenje, prijevoz i gospodarenje otpadnim materijalima i njihovu ponovnu uporabu, recikliranje i konačno odlaganje;

25.

„potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa” znači pokazatelj koji kvantificira doprinos određene zgrade globalnom zagrijavanju tijekom njezina cijelog životnog ciklusa;

26.

„suprotstavljeni interesi” znači suprotstavljeni interesi kako su definirani u članku 2. točki 54. Direktive (EU) 2023/1791;

27.

„energetsko siromaštvo” znači energetsko siromaštvo kako je definirano u članku 2. točki 52. Direktive (EU) 2023/1791;

28.

„ranjiva kućanstva” znači kućanstva u energetskom siromaštvu ili kućanstva, uključujući ona s nižim srednjim dohotkom, koja su posebno izložena visokim troškovima energije i nemaju sredstava za obnovu zgrade u kojoj žive;

29.

„europska norma” znači norma koju je donio Europski odbor za normizaciju, Europski odbor za elektrotehničku normizaciju ili Europski institut za telekomunikacijske norme te koja je stavljena na raspolaganje za javnu uporabu;

30.

„energetski certifikat” znači certifikat koji priznaje država članica odnosno pravna osoba koju je odredila država članica i iz kojega su vidljiva energetska svojstva zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, izračunana u skladu s metodologijom usvojenom na temelju članka 4.;

31.

„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja toplinske i električne ili mehaničke energije u istom postupku;

32.

„troškovno optimalna razina” znači razina energetskih svojstava koja rezultira najmanjim troškom tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja, pri čemu:

(a)

najmanji trošak određuje se uzimajući u obzir:

vrstu i uporabu predmetne zgrade;

ii.

troškove ulaganja povezane s energijom na temelju službenih prognoza;

iii.

troškove održavanja i operativne troškove, uključujući troškove energije, uzimajući u obzir troškove emisijskih jedinica stakleničkih plinova;

iv.

vanjske učinke korištenja energije na okoliš i zdravlje;

zaradu od energije proizvedene na lokaciji, ako je primjenjivo;

vi.

troškove gospodarenja otpadom, ako je primjenjivo; i

(b)

procijenjeni gospodarski vijek trajanja određuje svaka država članica i odnosi se na preostali procijenjeni gospodarski vijek trajanja zgrade ako se zahtjevi u pogledu energetskih svojstava određuju u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na procijenjeni gospodarski vijek trajanja elementa zgrade ako se zahtjevi u pogledu energetskih svojstava određuju u odnosu na elemente zgrade.

Troškovno optimalna razina mora se nalaziti unutar područja razina energetskih svojstava za koje je analiza troškova i koristi tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja pozitivna;

33.

„mjesto za punjenje” znači mjesto za punjenje kako je definirano u članku 2. točki 48. Uredbe (EU) 2023/1804 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 );

34.

„provođenje vodova” znači sve mjere koje su potrebne kako bi se omogućilo postavljanje mjesta za punjenje, uključujući prijenos podataka, kabele, kabelske trase i, kada su potrebna, brojila električne energije;

35.

„parkiralište pod krovom” znači konstrukcija s krovom koja ima najmanje tri parkirna mjesta za automobile i koja ne upotrebljava energiju radi postizanja određenih uvjeta unutarnjeg okoliša;

36.

„mikro izolirani sustav” znači svaki sustav koji ima potrošnju manju od 500 GWh tijekom 2022. i koji nije povezan s drugim sustavima;

37.

„pametno punjenje” znači pametno punjenje kako je definirano u članku 2. drugom stavku točki 14.m Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 );

38.

„dvosmjerno punjenje” znači dvosmjerno punjenje kako je definirano u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2023/1804;

39.

„standardi za hipotekarne kredite” znači mehanizmi kojima se hipotekarni zajmodavci potiču da utvrde put za povećanje medijana energetskih svojstava u portfelju zgrada koje su obuhvaćene njihovim hipotekarnim kreditima do 2030. i 2050. te da potiču potencijalne klijente na poboljšavanje energetskih svojstava svoje imovine u skladu s Unijinom ambicijom u pogledu dekarbonizacije i relevantnim energetskim ciljevima u području potrošnje energije u zgradama, oslanjajući se na kriterije za utvrđivanje okolišno održivih gospodarskih djelatnosti utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) 2020/852;

40.

„financijski program prema načelu ‚plati koliko uštediš” znači program zajmova namijenjen isključivo poboljšanju energetskih svojstava, pri čemu je u osmišljavanju programa utvrđena korelacija između otplata zajma i ostvarenih ušteda energije, uzimajući u obzir i druge gospodarske čimbenike, kao što su indeksacija troškova energije, kamatne stope, povećanje vrijednosti imovine i refinanciranje zajma;

41.

„digitalni dnevnik zgrade” znači zajednički repozitorij svih relevantnih podataka o zgradi, uključujući podatke povezane s energetskim svojstvima kao što su energetski certifikati, putovnice za obnovu i pokazatelji pripremljenosti za pametne tehnologije, kao i podataka povezane s potencijalom globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa, koji olakšava informirano donošenje odluka i razmjenu informacija u građevinskom sektoru te među vlasnicima i korisnicima zgrada, financijskim institucijama i javnim tijelima;

42.

„sustav klimatizacije” znači kombinacija komponenti koje su potrebne za određeni oblik obrade zraka u prostoriji pomoću koje se kontrolira temperatura ili pomoću koje se temperatura može sniziti;

43.

„sustav grijanja” znači kombinacija komponenti koje su potrebne za određeni način obrade zraka u prostoriji pomoću koje se povisuje temperatura;

44.

„sustav ventilacije” znači tehnički sustav zgrade koji prirodnim ili mehaničkim sredstvima dovodi vanjski zrak u prostor;

45.

„generator topline” znači dio sustava grijanja koji proizvodi korisnu toplinu za namjene utvrđene u Prilogu I., primjenom jednog od niže navedenih postupaka ili više njih:

(a)

izgaranjem goriva, primjerice u kotlu;

(b)

Jouleovim učinkom koji se odvija u elektrootpornim grijačima;

(c)

uzimanjem topline iz okolnog zraka, odsisnog zraka ili vode ili tla kao izvora topline s pomoću dizalice topline;

46.

„generator hlađenja” znači dio sustava klimatizacije koji proizvodi korisno hlađenje za namjene utvrđene u Prilogu I.;

47.

„ugovor o energetskom učinku” znači ugovor o energetskom učinku kako je definiran u članku 2. točki 33. Direktive (EU) 2023/1791;

48.

„kotao” znači kombinirana jedinica koja se sastoji od tijela kotla i plamenika i koja je namijenjena prijenosu topline koja se oslobađa izgaranjem na tekućine;

49.

„efektivna nazivna snaga” znači maksimalna kalorijska snaga, izražena u kW, koju navodi i jamči proizvođač tijekom neprekidnog pogona uz istovremeni korisni učinak koji je naznačio;

50.

„centralizirano grijanje” odnosno „centralizirano hlađenje” znači distribuiranje toplinske energije u obliku pare, tople vode ili rashladnih tekućina iz centralnog ili decentraliziranog izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi korištenja za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa;

51.

„korisna podna površina” znači površina poda u zgradi potrebna kao parametar za kvantificiranje određenih uvjeta upotrebe koji se izražavaju po jedinici podne površine te za primjenu pojednostavnjivanja te pravila zoniranja i dodjele ili ponovne dodjele;

52.

„referentna podna površina” znači podna površina koja se koristi kao referentna veličina za procjenu energetskih svojstava zgrade, a izračunava se kao zbroj korisnih podnih površina prostora unutar ovojnice zgrade određenih za procjenu energetskih svojstava;

53.

„granica procjene” znači granica na kojoj se mjere ili izračunavaju isporučena energija i izvezena energija;

54.

„na lokaciji” znači u određenoj zgradi ili na određenoj zgradi ili na zemljištu na kojem se ta zgrada nalazi;

55.

„energija iz obnovljivih izvora proizvedena u blizini” znači energija iz obnovljivih izvora proizvedena na lokalnoj ili okružnoj razini udaljenosti od određene zgrade koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)

može se distribuirati i koristiti samo na toj lokalnoj ili okružnoj razini udaljenosti putem namjenske distribucijske mreže;

(b)

omogućava izračun posebnog faktora primarne energije valjanog samo za energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu na toj lokalnoj ili okružnoj razini udaljenosti; i

(c)

može se koristiti na lokaciji putem namjenske veze s izvorom za proizvodnju energije, pri čemu ta namjenska veza zahtijeva posebnu opremu za sigurnu opskrbu i mjerenje količine energije za vlastitu potrebe u zgradi;

56.

„usluge povezane s energetskim svojstvima zgrada” znači usluge kao što su grijanje, hlađenje, ventilacija, potrošna topla voda, rasvjeta i druge čije se korištenje energije uzima u obzir pri izračunu energetskih svojstava zgrada;

57.

„potrebna energija” znači energija koju je potrebno isporučiti u kondicionirani prostor ili uzeti iz njega kako bi se održali željeni prostorni uvjeti u određenom razdoblju, pri čemu se zanemaruje eventualna neučinkovitost tehničkih sustava zgrade;

58.

„korištenje energije” ili „potrošnja energije” znači unos energije u tehnički sustav zgrade za određenu uslugu povezanu s energetskim svojstvima zgrade kojom se ispunjava energetska potreba;

59.

„korištenje za vlastite potrebe” znači korištenje energije iz obnovljivih izvora proizvedene na lokaciji ili energije iz obnovljivih izvora proizvedene u blizini u tehničkim sustavima na lokaciji za usluge povezane s energetskim svojstvima zgrada;

60.

„druge upotrebe na lokaciji” znači upotrebe na lokaciji osim usluga povezanih s energetskim svojstvima zgrada, uključujući uređaje, razne ili pomoćne namjene, ili mjesta za punjenje za elektromobilnost;

61.

„interval za izračun” znači izdvojeni vremenski interval koji se koristi za izračun energetskih svojstava;

62.

„isporučena energija” znači energija, izražena po nositelju energije, koja se isporučuje u tehničke sustave zgrada kroz granicu procjene, a namijenjena je za upotrebe koje se uzimaju u obzir ili za proizvodnju izvezene energije;

63.

„izvezena energija” znači udio energije iz obnovljivih izvora, izražen po nositelju energije i po faktoru primarne energije, koji se izvozi u energetsku mrežu umjesto da se koristi za vlastite potrebe ili za druge potrebe na lokaciji;

64.

„parkirno mjesto za bicikle” znači mjesto određeno za parkiranje najmanje jednog bicikla;

65.

„parkiralište neposredno uz zgradu” znači parkiralište koje je namijenjeno stanarima, posjetiteljima ili radnicima zgrade i koje se nalazi unutar vlasničkog područja zgrade ili u neposrednoj blizini zgrade;

66.

„kvaliteta unutarnjeg okoliša” znači rezultat procjene uvjeta unutar zgrade koji utječu na zdravlje i dobrobit stanara, na temelju parametara poput onih povezanih s temperaturom, vlažnosti, stopom ventilacije i prisutnosti kontaminanata.

Članak 3. Nacionalni plan obnove zgrada

Članak 4. Donošenje metodologije za izračunavanje energetskih svojstava zgrada

Članak 4.

Donošenje metodologije za izračunavanje energetskih svojstava zgrada

Države članice primjenjuju metodologiju za izračunavanje energetskih svojstava zgrada u skladu sa zajedničkim općim okvirom utvrđenim u Prilogu I. Ta se metodologija donosi na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

Komisija izdaje smjernice za izračun energetskih svojstava prozirnih elemenata zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i uzimanju u obzir energije iz okoliša.

Članak 5. Određivanje minimalnih zahtjeva u pogledu energetskih svojstava

Članak 6. Izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva u pogledu energetskih svojstava

Članak 7. Nove zgrade

Članak 8. Postojeće zgrade

Članak 9. Minimalni standardi energetskih svojstava za nestambene zgrade i putanje za►C1postupnu obnovu◄fonda stambenih zgrada

Članak 10. Solarna energija u zgradama

Članak 11. Zgrade s nultim emisijama

Članak 12. Putovnica za obnovu

Članak 13. Tehnički sustavi zgrade

Članak 14. Infrastruktura za održivu mobilnost

Članak 15. Pripremljenost zgrada za pametne tehnologije

Članak 16. Razmjena podataka

Članak 17. Financijski poticaji, vještine i tržišne prepreke

Članak 18. Jedinstvene kontaktne točke za energetska svojstva zgrada

Članak 19. Energetski certifikati

Članak 20. Izdavanje energetskih certifikata

Članak 21. Izlaganje energetskih certifikata

Članak 22. Baze podataka o energetskim svojstvima zgrada

Članak 23. Pregledi sustava

Članak 24. Izvješća o pregledu sustava grijanja, sustava ventilacije i sustava klimatizacije

Članak 25. Neovisni stručnjaci

Članak 26. Certificiranje građevinskih stručnjaka

Članak 27. Neovisni sustav kontrole

Članak 28. Preispitivanje

Članak 28.

Preispitivanje

Komisija uz pomoć odbora iz članka 33. preispituje ovu Direktivu do 31. prosinca 2028. u svjetlu stečenih iskustava i napretka ostvarenog tijekom njezine primjene te prema potrebi daje prijedloge.

U okviru tog preispitivanja Komisija procjenjuje ostvaruje li se primjenom ove Direktive u kombinaciji s drugim zakonodavnim instrumentima koji se odnose na pitanja energetskih svojstava i emisija stakleničkih plinova iz zgrada, posebno putem utvrđivanja cijene ugljika, dovoljan napredak prema postizanju potpuno dekarboniziranog fonda zgrada s nultim emisijama do 2050., te je li potrebno uvesti dodatne obvezujuće mjere na razini Unije, posebno obvezne minimalne standarde energetskih svojstava u cijelom fondu zgrada, među ostalim kako bi se osiguralo postizanje vrijednosti za 2030. i 2035. utvrđenih u članku 9. stavku 2. Komisija ocjenjuje i nacionalne planove, a posebno planirane granične vrijednosti za potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada na temelju članka 7. stavka 4. te razmatra jesu li potrebne dodatne mjere kojima se promiče održiv izgrađeni okoliš. Komisija ispituje i načine na koje bi države članice mogle primijeniti integrirane pristupe na razini okruga ili susjedstva u politici Unije o zgradama i energetskoj učinkovitosti, pritom osiguravajući da svaka zgrada ispunjava minimalne zahtjeve u pogledu energetskih svojstava, na primjer s pomoću integriranih programa obnove i općih programa obnove koji se primjenjuju na određeni broj zgrada u prostornom kontekstu umjesto u kontekstu pojedinačne zgrade. Komisija također ocjenjuje bi li alternativni pokazatelji, kao što su korištenje krajnje energije i potrebe energije, bili prikladniji za potrebe Priloga I.

Članak 29. Obavješćivanje

Članak 30. Savjetovanje

Članak 30.

Savjetovanje

Kako bi se olakšala učinkovita provedba ove Direktive, države članice u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom i prema potrebi provode savjetovanje s relevantnim dionicima, uključujući lokalna i regionalna tijela. To savjetovanje posebno je važno za primjenu članka 29.

Članak 31. Prilagođavanje Priloga I. tehničkom napretku

Članak 31.

Prilagođavanje Priloga I. tehničkom napretku

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 32. radi izmjene ove Direktive u cilju prilagodbe točaka 4. i 5. Priloga I. tehničkom napretku.

Članak 32. Izvršavanje delegiranja ovlasti

Članak 33. Postupak odbora

Članak 34. Sankcije

Članak 34.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o tim pravilima i tim mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

Članak 35. Prenošenje

Članak 36. Stavljanje izvan snage

Članak 36.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2010/31/EU, kako je izmijenjena aktima navedenima u dijelu A Priloga IX. stavlja se izvan snage s učinkom od 30. svibnja 2026., ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo i datuma početka primjene direktiva, koji su navedeni u dijelu B Priloga IX.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga X.

Članak 37. Stupanje na snagu i primjena

Članak 37.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članci 30., 31., 33. i 34. primjenjuju se od 30. svibnja 2026.

Članak 38. Primatelji

Članak 38.

Primatelji

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

PRILOG I. Zajednički opći okvir za izračunavanje energetskih svojstava zgrada

PRILOG I.

Zajednički opći okvir za izračunavanje energetskih svojstava zgrada

(iz članka 4.)

1. Energetska svojstva zgrade utvrđuju se na temelju izračunane ili izmjerene potrošnje energije te se njima odražava uobičajeno korištenje energije u zgradi za grijanje prostora, hlađenje prostora, potrošnu toplu vodu, ventilaciju, ugrađenu rasvjetu te druge tehničke sustave zgrade. Države članice osiguravaju da je uobičajena potrošnja energije reprezentativna za stvarne uvjete rada za svaku relevantnu tipologiju i da odražava tipično ponašanje korisnika. Ako je moguće, uobičajena potrošnja energije i uobičajeno ponašanje korisnika temelje se na dostupnim nacionalnim statističkim podacima, građevinskim propisima i izmjerenim podacima.

Ako je izmjerena potrošnja energije osnova za izračun energetskih svojstava zgrada, metodologijom izračuna mora se moći utvrditi utjecaj ponašanja stanara i lokalne klime, koji se ne smije odražavati u rezultatu izračuna. Izmjerena potrošnja energije za potrebu izračuna energetskih svojstava zgrada zahtijeva očitanja barem svaki mjesec te se mora razlikovati nositelji energije.

Države članice mogu upotrebljavati izmjerenu potrošnju energije u uobičajenim uvjetima rada kako bi provjerile ispravnost izračunate potrošnje energije i omogućile usporedbu između izračunanih i stvarnih svojstava. Izmjerena potrošnja energije za potrebe provjere i usporedbe može se temeljiti na mjesečnim očitanjima.

Energetska svojstva zgrade izražavaju se brojčanim pokazateljem vrijednosti primarne energije po jedinici referentne podne površine godišnje, u kWh/(m2 god.) u svrhu izdavanja energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava. Metodologija koja se primjenjuje za utvrđivanje energetskih svojstava zgrade mora biti transparentna i otvorena za inovacije.

Države članice opisuju svoje nacionalne metodologije izračuna na temelju Priloga A ključnih europskih normi o energetskim svojstvima zgrada, to jest (EN) ISO 52000-1, (EN) ISO 52003-1, (EN) ISO 52010-1, (EN) ISO 52016-1, (EN) ISO 52018-1, (EN) 52120-1, EN 16798-1 i EN 17423 ili dokumenata koji ih zamjenjuju. Ova odredba ne predstavlja pravnu kodifikaciju tih normi.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se, ako se zgrade opskrbljuju iz sustava centraliziranog grijanja ili hlađenja, koristi takve opskrbe priznaju i uzimaju u obzir u metodologiji izračuna, posebno udjela energije iz obnovljivih izvora, putem pojedinačno certificiranih ili priznatih faktora primarne energije.

2. Potrebna energija i potrošnja energije za grijanje prostora, hlađenje prostora, potrošnu toplu vodu, ventilaciju, rasvjetu i druge tehničke sustave zgrade izračunavaju se korištenjem mjesečnog, satnog ili kraćeg intervala za izračun kako bi se uzeli u obzir različiti uvjeti koji znatno utječu na rad i svojstva sustava te unutarnji uvjeti i kako bi se optimizirali zahtjevi u pogledu zdravlja, kvalitete zraka u unutarnjem prostoru, uključujući udobnosti, koje države članice određuju na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Ako propisi za određene proizvode koji se odnose na proizvode koji koriste energiju doneseni na temelju Direktive 2009/125/EZ sadržavaju posebne zahtjeve u pogledu informacija o proizvodu za potrebe izračuna energetskih svojstava i potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa na temelju ove Direktive, nacionalnim metodama izračuna ne smiju se zahtijevati dodatne informacije.

Izračun primarne energije temelji se na redovno ažuriranim i budućim faktorima primarne energije, (uz razlikovanje neobnovljive, obnovljive i ukupne) ili faktorima ponderiranja za svakog nositelja energije, koje moraju priznavati nacionalna tijela, i uzimajući u obzir očekivanu kombinaciju izvora energije na temelju njihova nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Ti faktori primarne energije ili faktori ponderiranja mogu se temeljiti na nacionalnim, regionalnim ili lokalnim informacijama. Faktori primarne energije ili faktori ponderiranja mogu se utvrditi na godišnjoj, sezonskoj, mjesečnoj, dnevnoj ili satnoj osnovi ili prema iscrpnijim informacijama koje su raspoložive za pojedinačne centralizirane sustave.

Države članice određuju faktore primarne energije ili faktore ponderiranja. O odabiru i izvorima podataka izvješćuje se u skladu s normom EN 17423 ili bilo kojim dokumentom koji je zamjenjuje. Države članice mogu se odlučiti za prosječni faktor primarne energije za električnu energiju u Uniji utvrđen na temelju Direktive (EU) 2023/1791 umjesto faktora primarne energije koji odražava kombinaciju izvora električne energije u zemlji.

3. U svrhu iskazivanja energetskih svojstava zgrade države članice određuju dodatne brojčane pokazatelje vrijednosti za ukupnu, neobnovljivu primarnu energiju i obnovljivu primarnu energiju i operativne emisije stakleničkih plinova proizvedenih u kgCO2eq/(m2 god.).

4. Kod utvrđivanja metodologije uzimaju se u obzir barem sljedeći aspekti:

(a)

sljedeće stvarne toplinske značajke zgrade, uključujući unutarnje pregrade:

toplinski kapacitet;

ii.

izolacija;

iii.

pasivno grijanje;

iv.

rashladni elementi;

toplinski mostovi;

(b)

sustavi za grijanje i opskrbu potrošnom toplom vodom, uključujući njihova izolacijska svojstva;

(c)

kapacitet instalirane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i instaliranog skladištenja energije na lokaciji;

(d)

sustavi za klimatizaciju;

(e)

prirodno i mehaničko provjetravanje, koje može uključivati zrakonepropusnost i oporabu topline;

(f)

ugradbena rasvjeta (uglavnom u nestambenom sektoru);

(g)

oblik, položaj i orijentacija zgrade, uključujući vanjsku klimu;

(h)

pasivni solarni sustavi i zaštita od sunca;

(i)

unutarnji klimatski uvjeti, uključujući projektiranu unutarnju klimu;

(j)

unutarnja opterećenja;

(k)

sustavi automatizacije i upravljanja zgradom i njihove sposobnosti praćenja, kontrole i optimizacije energetskih svojstava.

5. Uzima se u obzir pozitivan utjecaj sljedećih čimbenika:

(a)

mjesni uvjeti osunčanja, aktivni solarni sustavi i drugi sustavi grijanja i električni sustavi na temelju energije iz obnovljivih izvora;

(b)

električna energija proizvedena kogeneracijom;

(c)

sustavi centraliziranog i blokovskoga grijanja i hlađenja;

(d)

prirodna rasvjeta;

(e)

sustavi za skladištenje električne energije;

(f)

sustavi za skladištenje toplinske energije.

6. Zgrade bi u svrhe izračuna energetskih svojstava zgrada trebalo odgovarajuće razvrstati u jednu od sljedećih vrsta:

(a)

različiti tipovi jednoobiteljskih kuća;

(b)

stambene zgrade;

(c)

uredske zgrade;

(d)

zgrade za obrazovanje;

(e)

bolnice;

(f)

hoteli i restorani;

(g)

sportski objekti;

(h)

zgrade veleprodaje i maloprodaje;

(i)

ostali tipovi zgrada koje troše energiju.

PRILOG II. Predložak za nacionalne planove obnove zgrada

PRILOG II.

Predložak za nacionalne planove obnove zgrada

(iz članka 3.)

Ova Direktiva članak 3.	Obvezni pokazatelji	Neobvezni pokazatelji
(a) Pregled nacionalnog fonda zgrada	Broj zgrada i ukupna podna površina (m2): — po tipu zgrade (uključujući javne zgrade i socijalne stanove) — po razredu energetskih svojstava — zgrade gotovo nulte energije — zgrade s najlošijim svojstvima (uključujući definiciju) — 43 % stambenih zgrada s najlošijim svojstvima — procjena udjela zgrada izuzetih na temelju članka 9. stavka 6. točke (b)	Broj zgrada i ukupna podna površina (m2): — po starosti zgrade — po veličini zgrade — po klimatskoj zoni — rušenje (broj zgrada i ukupna podna površina (m2))
	Broj energetskih certifikata: — po tipu zgrade (uključujući javne zgrade) — po razredu energetskih svojstava	Broj energetskih certifikata: — po razdoblju izgradnje
	Godišnje stope obnove: broj i ukupna površina poda (m2) — po tipu zgrade — do razina zgrade gotovo nulte energije i/ili s nultim emisijama — po dubini obnove (ponderirana prosječna obnova) — javne zgrade
	Godišnja potrošnja primarne i isporučena energije (ktoe): — po tipu zgrade — po krajnjoj potrošnji Uštede energije (ktoe): — stambene zgrade — nestambene zgrade — javne zgrade Prosječna primarna energija u kWh/(m2 god.) za stambene zgrade Udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada (ugrađeno MW ili proizvedeno GWh): — za različite potrošnje	Smanjenje troškova energije (EUR) po kućanstvu (prosječno) Primarna energija zgrade koja je u 15 % (prag znatnog doprinosa) i 30 % (prag nenanošenja bitne štete) energetski najučinkovitijih zgrada nacionalnog fonda zgrada, u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2021/2139 Udio sustava grijanja u sektoru zgrada po vrsti kotla/sustava grijanja Udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada (ugrađeno MW ili proizvedeno GWh): — na lokaciji — izvan lokacije
	Godišnje operativne emisije stakleničkih plinova (kgCO2eq/m2 god.): — po tipu zgrade Godišnje smanjenje operativnih emisija stakleničkih plinova (kgCO2eq/(m2 god.): — po tipu zgrade	Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa (kgCO2eq/m2) u novim zgradama: — po tipu zgrade
	Tržišne prepreke i nedostaci (opis): — suprotstavljeni interesi — kapacitet građevinskog i energetskog sektora Evaluacija kapaciteta u građevinskom sektoru, sektoru energetske učinkovitosti i sektoru energije iz obnovljivih izvora	Tržišne prepreke i nedostaci (opis): — administrativni — financijski — tehnički — informiranost — drugo Broj: — poduzeća za energetske usluge — građevinska poduzeća — arhitekti i inženjeri — kvalificirani radnici — jedinstvene kontaktne točke — MSP-ovi u građevinskom sektoru/sektoru obnove — zajednice obnovljive energije i inicijative za obnovu koje predvode građani Predviđanja o radnoj snazi u građevinskom sektoru: — arhitekti/inženjeri/kvalificirani radnici koji se umirovljuju — arhitekti/inženjeri/kvalificirani radnici koji ulaze na tržište — mladi u sektoru — žene u sektoru Pregled i predviđanje kretanja cijena građevinskih materijala i kretanja na nacionalnom tržištu
	Energetsko siromaštvo (definicija): — postotak osoba pogođenih energetskim siromaštvom — udio raspoloživog dohotka kućanstva potrošen na energiju — stanovništvo koje živi u neodgovarajućim stambenim uvjetima (npr. krov koji propušta) ili u neodgovarajućim uvjetima toplinske ugodnosti
	Faktori primarne energije: — po nositelju energije — faktor neobnovljive primarne energije — faktor obnovljive primarne energije — faktor ukupne primarne energije
	Definicija zgrade gotovo nulte energije za nove i postojeće zgrade	Pregled pravnog i administrativnog okvira
	Troškovno optimalni minimalni zahtjevi u pogledu energetskih svojstava za nove i postojeće zgrade
(b) Plan za 2030., 2040., 2050.	Ciljevi za godišnje stope obnove: broj zgrada i ukupna površina poda (m2) — po tipu zgrade — zgrade s najlošijim svojstvima — 43 % stambenih zgrada s najlošijim svojstvima Informacije na temelju članka 9. stavka 1.: — kriteriji za izuzimanje pojedinačnih nestambenih zgrada — procijenjeni udio izuzetih nestambenih zgrada — procjena jednakovrijednih poboljšanja energetskih svojstava zbog izuzetih nestambenih zgrada	Ciljevi za očekivani udio (%) obnovljenih zgrada: — po tipu zgrade — po dubini obnove
	Ciljevi za očekivanu godišnju potrošnju primarne i konačne energije (ktoe): — po tipu zgrade — po krajnjoj potrošnji Očekivane uštede energije: — po tipu zgrade Ciljevi za povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u skladu s člankom 15.a Direktive (EU) 2018/2001 Brojčani ciljevi za uvođenje solarne energije u zgradama	Udio energije iz obnovljivih izvora u građevinskom sektoru (ugrađeno MW ili proizvedeno GWh)
	Ciljevi za očekivane operativne emisije stakleničkih plinova (kgCO2eq/(m2 god.): — po tipu zgrade Ciljevi za očekivano smanjenje operativnih emisija stakleničkih plinova (%): — po tipu zgrade	Podjela na emisije obuhvaćene poglavljem III. [stacionarna postrojenja], poglavljem IV.a [sustav trgovanje emisijama za sektore zgrada i cestovnog prometa te dodatne sektore] Direktive 2003/87/EZ i ostale podatke; Ciljevi za očekivane emisije stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa (kgCO2eq/(m2 god.) u novim zgradama: — po tipu zgrade
	Očekivane šire koristi: — postotak smanjenja broja osoba pogođenih energetskim siromaštvom	— Otvaranje novih radnih mjesta — Povećanje BDP-a (udio i milijarde eura)
	Doprinos države članice ciljevima povećanja energetske učinkovitosti Unije u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2023/1791 koji se može pripisati obnovi njezina fonda zgrada (udio i broj u ktoe)
	Doprinos države članice ciljevima Unije u pogledu energije iz obnovljivih izvora u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 koji se može pripisati obnovi njezina fonda zgrada (udio, ugrađeno MW ili proizvedeno GWh)
(c) Pregled provedenih i planiranih politika i mjera	Politike i mjere povezane sa sljedećim elementima: (a) utvrđivanje troškovno učinkovitih pristupa obnovi za različite tipove zgrada i klimatske zone, uzimajući u obzir moguće relevantne pokretačke točke u životnom ciklusu zgrade; (b) nacionalni minimalni standardi energetskih svojstava u skladu s člankom 9. i druge politike i djelovanja usmjerena na segmente nacionalnog fonda zgrada s najlošijim svojstvima, uključujući zaštitne mjere iz članka 17. stavka 19.; (c) promicanje dubinske obnove zgrada, uključujući ►C1 postupnu dubinsku obnovu ◄ ; (d) jačanje položaja ranjivih kupaca i njihova zaštita te ublažavanje energetskog siromaštva, uključujući politike i mjere u skladu s člankom 24. Direktive (EU) 2023/1791, i cjenovna pristupačnost stanovanja; (e) stvaranje jedinstvenih kontaktnih točaka ili sličnih mehanizama na temelju članka 18. za pružanje tehničkih, administrativnih i financijskih savjeta i pomoći; (f) dekarbonizacija grijanja i hlađenja, među ostalim putem mreža centraliziranog grijanja i hlađenja, te postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju s ciljem potpunog postupnog ukidanja kotlova na fosilna goriva do 2040.; (g) sprečavanje nastajanja i visokokvalitetna obrada građevinskog otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ, posebno u pogledu hijerarhije otpada i ciljeva kružnoga gospodarstva; (h) promicanje obnovljivih izvora energije u zgradama u skladu s okvirnim ciljem za udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada utvrđenim u članku 15.a stavku 1. Direktive (EU) 2018/2001; (i) postavljanje solarnih uređaja na zgrade; (j) smanjenje emisija stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa za izgradnju, obnovu, rad i kraj životnog vijeka zgrada te primjena uklanjanja ugljika; (k) promicanje pristupa na razini okruga i susjedstva i integriranih programa obnove na razini okruga, kojima se mogu obuhvatiti pitanja kao što su energija, mobilnost, zelena infrastruktura, obrada otpada i pročišćavanje voda te drugi aspekti urbanističkog planiranja i kojima se mogu uzeti u obzir lokalni i regionalni resursi, kružnost i dostatnost; (l) poboljšanje zgrada u vlasništvu javnih tijela, uključujući politike i mjere na temelju članaka 5., 6. i 7. Direktive (EU) 2023/1791; (m) promicanje pametnih tehnologija i infrastrukture za održivu mobilnost u zgradama; (n) uklanjanje tržišnih prepreka i tržišnih nedostataka; (o) suočavanje s problemom nedostatka vještina i promicanje obrazovanja, ciljanog osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije u građevinskom sektoru te sektorima energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora (javnima ili privatnima) kako bi se osiguralo da postoji dovoljno radne snage s odgovarajućom razinom vještina koja odgovara potrebama u građevinskom sektoru, s posebnim naglaskom na nedovoljno zastupljenim skupinama; (p) informativne kampanje i drugi savjetodavni alati; te (q) promicanje modularnih i industrijaliziranih rješenja za izgradnju i obnovu zgrada. Za sve politike i mjere: — naziv politike i mjere — kratak opis (precizno područje primjene, cilj i uvjete provedbe) — kvantificirani cilj — vrsta politike ili mjere (kao što je zakonodavna; gospodarska; fiskalna; za osposobljavanje, informiranje) — planirani proračun i izvori financiranja — subjekti odgovorni za provedbu politike — očekivani učinak — stanje provedbe — datum stupanja na snagu — razdoblje provedbe	Politike i mjere povezane sa sljedećim elementima: (a) povećanje otpornosti zgrada na klimatske promjene; (b) promicanje tržišta energetskih usluga; (c) povećanje zaštite od požara; (d) povećanje otpornosti na rizike od katastrofa, uključujući rizike povezane s pojačanom seizmičkom aktivnošću; (e) uklanjanje opasnih tvari, uključujući azbest; (f) pristupačnost za osobe s invaliditetom; (g) uloga zajednica obnovljive energije i energetskih zajednica građana u pristupima na razini okruga i susjedstva; (h) rješavanje neusklađenosti u ljudskim kapacitetima; te (i) rad na poboljšanju kvalitete unutarnjeg okoliša. Za sve politike i mjere: — administrativni resursi i kapaciteti — obuhvaćeno područje ili područja — s najlošijim svojstvima — minimalni standardi energetskih svojstava — energetsko siromaštvo, socijalno stanovanje — javne zgrade — stambeno (jednoobiteljske, višeobiteljske) — nestambeno — industrija — obnovljivi izvori energije — postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju — emisije stakleničkih plinova tijekom cijelog životnog ciklusa — kružno gospodarstvo i otpad — jedinstvene kontaktne točke — putovnice za obnovu — pametne tehnologije — održiva mobilnost u zgradama — pristupi na razini okruga i susjedstva — vještine, osposobljavanje — informativne kampanje i savjetodavni alati
(d) Pregled potreba za ulaganjima, proračunskih izvora i administrativnih resursa	— ukupne potrebe za ulaganjima za 2030., 2040., 2050. (u milijunima EUR) — javna ulaganja (u milijunima EUR) — privatna ulaganja (u milijunima EUR) — proračunska sredstva
(e) Pragovi za nove i obnovljene zgrade s nultim emisijama iz članka 11.	— pragovi za operativne emisije stakleničkih plinova novih zgrada s nultim emisijama; — pragovi za operativne emisije stakleničkih plinova obnovljenih zgrada s nultim emisijama; — pragovi za godišnju primarnu energiju novih zgrada s nultim emisijama; — pragovi za godišnju primarnu energiju obnovljenih zgrada s nultim emisijama
(f) Minimalni standardi energetskih svojstava za nestambene zgrade	— maksimalni pragovi energetskih svojstava, na temelju članka 9. stavka 1.
(g) Nacionalna putanja za postupnu obnovu fonda stambenih zgrada	— nacionalna putanja za ►C1 postupnu obnovu ◄ fonda stambenih zgrada, uključujući ključne točke za 2030. i 2035. za prosječnu primarnu energije u kWh/(m2 god.), na temelju članka 9. stavka 2.

PRILOG III. Izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada na temelju članka 7. stavka 2.

PRILOG III.

Izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada na temelju članka 7. stavka 2.

1. OPĆI OKVIR

U ovom se Prilogu utvrđuje okvir Unije za nacionalni izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa, a rezultati tog izračuna trebali bi biti vidljivi u energetskom certifikatu zgrade u skladu s člankom 7. stavkom 2. Za provjeru usklađenosti s graničnom vrijednošću u skladu s člankom 7. stavkom 5. države članice mogu odlučiti izostaviti neke dijelove faza životnog ciklusa i neke dijelove iz opsega sastavnih dijelova zgrade, na primjer primjenom ponderiranih koeficijenata povezanih s datumom emisija tijekom životnog ciklusa zgrade.

Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada izračunava se u skladu s minimalnim zahtjevima utvrđenima u ovom Prilogu i u skladu s načelima iz norme EN 15978 (EN 15978:2011 Održivost građevina -- Ocjenjivanje svojstva zgrada s obzirom na okoliš -- Proračunska metoda) i uzimajući u obzir sve naknadne norme koje se odnose na održivost građevina i metodu izračuna za procjenu utjecaja zgrada na okoliš. Ovo nije pravna kodifikacija te norme.

Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa objavljen u energetskom certifikatu zgrade odražava stanje nakon izgradnje.

2. REFERENTNO RAZDOBLJE ISPITIVANJA

Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa izračunava se za referentno razdoblje ispitivanja od 50 godina ( 9 ).

3. PODACI ZA IZRAČUN

Ako su dostupni, upotrebljavaju se podaci izdani u skladu s uredbama (EU) br. 305/2011 ( 10 ) ili (EU) 2024/3110 ( 11 ) Europskog parlamenta i Vijeća, koji se u tablici 1 nazivaju „podaci dostupni na temelju Uredbe o građevnim proizvodima”. Ako su kompatibilni s „podacima dostupnima na temelju Uredbe o građevnim proizvodima”, upotrebljavaju se i podaci izdani u skladu s uredbama o proizvodima donesenima na temelju Direktive 2009/125/EZ, Uredbe (EU) 2017/1369 ili Uredbe (EU) 2024/1781 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ), koji se u tablici 1 nazivaju „podaci dostupni u skladu sa zakonodavstvom o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti”. Ako takvi podaci nisu dostupni, mogu se upotrijebiti druge vrste podataka iz tablice 1. Države članice osiguravaju najveću moguću točnost i pouzdanost rezultata izračuna potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa te ih se potiče da dopuste upotrebu podataka specifičnih za određeni projekt ili proizvod koji su kvalitetniji i precizniji od generičkih podataka ili zadanih vrijednosti.

Tablica 1.

Pregled definicija različitih vrsta podataka o građevnim proizvodima

Vrsta podataka	Definicija i upotreba
Podaci dostupni na temelju Uredbe o građevnim proizvodima	Podaci o utjecaju na klimatske promjene dobiveni iz izjave o svojstvima i sukladnosti (DoPC) na temelju Uredbe (EU) br. 305/2011 ili Uredbe (EU) 2024/3110, uključujući DoPC obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom i dokument DoPC izdan u skladu s relevantnim europskim dokumentom za ocjenjivanje i europskom tehničkom ocjenom.
Podaci dostupni u skladu sa zakonodavstvom o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti	Kompatibilni podaci izdani u skladu s uredbama o proizvodima donesenima na temelju Direktive 2009/125/EZ, Uredbe (EU) 2017/1369 ili Uredbe (EU) 2024/1781.
Podaci specifični za određeni projekt	Podaci specifični za određeni projekt izračunani u skladu s normom EN 15804 ili EN 50693 ili kompatibilnom normom, iako nisu izdani na temelju Uredbe (EU) br. 305/2011 ili Uredbe (EU) 2024/3110 ili uredaba o proizvodima donesenih na temelju Direktive 2009/125/EZ, Uredbe (EU) 2017/1369 ili Uredbe (EU) 2024/1781. Ti se podaci mogu koristiti samo ako su izričito dopušteni nacionalnim zakonodavstvom.
Podaci specifični za određeni proizvod	Podaci specifični za određeni proizvod izračunani u skladu s normom EN 15804 ili EN 50693 ili kompatibilnom normom, iako nisu izdani na temelju Uredbe (EU) br. 305/2011 ili Uredbe (EU) 2024/3110 ili uredaba o proizvodima donesenih na temelju Direktive 2009/125/EZ, Uredbe (EU) 2017/1369 ili Uredbe (EU) 2024/1781. Ti se podaci mogu koristiti samo ako su izričito dopušteni nacionalnim zakonodavstvom.
Prosječni podaci za skupinu proizvoda u skladu s normom EN 15804 ili EN 50693	Sektorski podaci o utjecaju na okoliš predstavljaju prosjek više proizvoda iz jednog ili više poduzeća, a pružaju ih industrijska udruženja ili druge ekvivalentne organizacije za taj proizvod. Ti se podaci mogu koristiti samo ako su izričito dopušteni nacionalnim zakonodavstvom.
Generički podaci	Opći podaci o okolišu izračunani u skladu s normom EN 15804 ili EN 50693 ili kompatibilnom normom za skupinu proizvoda za zemlju ili regiju. Ti podaci ne smiju biti specifični za lokaciju ili poduzeće. Države članice utvrđuju jasna pravila o načinu generiranja ili izračuna tih podataka na temelju sličnih postojećih podataka specifičnih za određeni proizvod. Ta se pravila temelje na konzervativnim pretpostavkama kako se ne bi davala prednost generičkim podacima na nepoštenoj osnovi u odnosu na podatke specifične za određeni proizvod. Države članice mogu utvrditi generičke podatke za građevne proizvode koji se ponovno upotrebljavaju, uzimajući u obzir prednosti kružnih pristupa.
Zadane vrijednosti	Podaci o okolišu izračunani u skladu s normom EN 15804 ili EN 50693 ili kompatibilnom normom mogu se upotrijebiti za popunjavanje praznina u podacima ako nije dostupna nijedna od prethodno navedenih vrsta podataka ili ako je potrebno pojednostavniti izračun. Zadane vrijednosti mogu se utvrditi za određeni opseg dijela zgrade ili više elemenata zgrade ili za opseg podmodula životnog ciklusa ili modula životnog ciklusa ili više podmodula životnog ciklusa ili više modula životnog ciklusa. Države članice mogu odrediti zadane vrijednosti s konzervativnim pretpostavkama kako bi poticale izračun s pomoću specifičnih podataka ako su dostupni. Države članice mogu utvrditi niz zadanih vrijednosti kojima se osigurava da je objavljivanje potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada, u skladu s člankom 7. stavkom 2., moguće čak i ako nema specifičnih podataka.

Države članice utvrđuju jasna pravila, uz dosljedan i konzervativan pristup, za generiranje i ažuriranje generičkih podataka i zadanih vrijednosti. Države članice osiguravaju da potrebni podaci, uključujući generičke podatke i zadane vrijednosti, budu javno dostupni, čime se omogućuju izračuni potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa za nove zgrade do datuma utvrđenih u članku 7. stavku 2., među ostalim u slučajevima u kojima nisu dostupni podaci specifični za određeni projekt ili proizvod.

Za vrste podataka koje nisu podaci dostupni u skladu s Uredbom o građevnim proizvodima ili zakonodavstvom o ekološkom dizajnu i označivanju energetske učinkovitosti države članice potiču se da ograniče fragmentaciju tržišta priznavanjem pouzdanih i kompatibilnih dostupnih podataka izdanih u bilo kojoj državi članici, uključujući podatke specifične za određeni proizvod i podatke specifične za određeni projekt izračunane u skladu s normom EN 15804 ili EN 50693 ili kompatibilnom normom. U svakom slučaju, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale dosljednost i kompatibilnost podataka pri kombiniranju tih podataka iz različitih izvora i osigurale pouzdanost konačnih rezultata u pogledu potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa.

4. KORISNA PODNA POVRŠINA

Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa izražava se u jedinicama kg CO2eq/m2 korisne podne površine.

Države članice utvrđuju kako će se definicija korisne podne površine upotrebljavati u praksi za izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada. Korisna podna površina odgovara površini dijelova zgrade koji su obuhvaćeni izračunom potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa i ne smije se protezati izvan ovojnice zgrade. Države članice na nacionalnoj razini opisuju korisnu podnu površinu u smislu njezinih sastavnih dijelova koju su propisale, kako je definirano u skladu s međunarodnim normama za mjerenje nekretnina (IPMS) ( 13 ) ili jednakovrijednom normom, kojima se osiguravaju transparentnost, dosljednost i usporedivost mjerenja podne površine.

Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa izračunava se i objavljuje u energetskom certifikatu zgrade, u skladu s člankom 19. i Prilogom V., ili samostalne uporabne cjeline zgrade, ako je primjenjivo. Ako je to relevantno, države članice mogu utvrditi pravila za dodjelu emisija sastavnih dijelova zgrade koje dijeli više zgrada. Tim se pravilima osigurava da je izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa pravedan, transparentan i dosljedan u različitim zgradama i projektima.

5. OPSEG FAZA ŽIVOTNOG CIKLUSA

Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa izračunava se za svaku fazu životnog ciklusa za koju se to zahtijeva, kako je utvrđeno u tablici 2. Države članice mogu odlučiti isključiti neobvezne faze životnog ciklusa iz izračuna, kako je utvrđeno u tablici 2.

Za svaku fazu životnog ciklusa, ako informacije dostupne na razini proizvoda nude više scenarija, izračun na razini zgrade mora biti što reprezentativniji za projekt zgrade ili zgradu. Ako pouzdane informacije nisu dostupne ili je pojednostavnjeni izračun relevantan, države članice mogu odlučiti dopustiti primjenu zadanog scenarija za izračun na temelju načela najnepovoljnijeg scenarija.

Države članice mogu propisati zadane vrijednosti za sve faze životnog ciklusa ili podciklusa u skladu sa zahtjevima koji se odnose na podatke za izračun iz odjeljka 3 radi popunjavanja praznina u podacima ili kada je potrebno pojednostavniti izračun.

Tablica 2.

Faze životnog ciklusa koje se trebaju izračunati, u skladu s normama EN15978:2011 i prEN15978:2025 i uzimajući u obzir sve naknadne norme koje se odnose na održivost građevina i metodu izračuna za procjenu utjecaja zgrada na okoliš

Faze životnog ciklusa		Obvezno/neobvezno
EN15978:2011	prEN15978:2025	Obvezno/neobvezno
A1: Dobava sirovina	A1: Vađenje i proizvodnja na početku proizvodnog lanca	Obvezno
A2: Prijevoz	A2: Prijevoz do tvornice	Obvezno
A3: Proizvodnja	A3: Proizvodnja	Obvezno
A4: Prijevoz	A4: Prijevoz	Obvezno Države članice mogu odlučiti ograničiti izračun na informacije koje su dostupne na razini proizvoda i jednakovrijedne generičke podatke ili zadanu vrijednost.
A5: Proces ugradnje pri gradnji	A5: Proces ugradnje pri gradnji	Obvezno Države članice mogu odlučiti isključiti procese povezane s rušenjem prije gradnje i prijevozom građevinskih radnika do lokacije i natrag. Ako se uračuna proces povezan s rušenjem prije gradnje ili prijevozom građevinskih radnika do lokacije i natrag, rezultate se prijavljuje kao odvojene pokazatelje.
B1: Korištenje	B1: Korištenje B1.1: Emisije iz materijala i karbonacija B1.2: Fugitivne emisije rashladnih sredstava	Obvezno Države članice mogu odlučiti ograničiti izračun na informacije koje su dostupne na razini proizvoda i jednakovrijedne generičke podatke ili zadanu vrijednost, uključujući utjecaj povezan s fugitivnim emisijama rashladnih sredstava.
B2: Održavanje	B2: Održavanje	Obvezno Države članice mogu odlučiti ograničiti izračun na informacije koje su dostupne na razini proizvoda i jednakovrijedne generičke podatke ili zadanu vrijednost.
B3: Popravci	B3: Popravci	Obvezno Države članice mogu odlučiti ograničiti izračun na informacije koje su dostupne na razini proizvoda i jednakovrijedne generičke podatke ili zadanu vrijednost.
B4: Zamjena	B4: Zamjena sastavnih dijelova zgrade	Obvezno Države članice na nacionalnoj razini jasno utvrđuju pravilo za kvantificiranje broja zamjena za sastavne dijelove ili proizvode koje treba primijeniti, na primjer jednostavan prosječni decimalni broj zamjena, cijeli broj zamjena. Ako su dostupne, upotrebljavaju se informacije o referentnom vijeku trajanja koje su stavljene na raspolaganje u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 ili Uredbom (EU) 2024/3110 ili uredbama o proizvodima donesenima na temelju Direktive 2009/125/EZ, Uredbe (EU) 2017/1369 ili Uredbe (EU) 2024/1781.
B5: Obnavljanje	B5: Obnavljanje	Neobvezno
B6: Operativna potrošnja energije (tj. potrošnja energije pri korištenju)	B6: Operativna potrošnja energije (tj. potrošnja energije pri korištenju) B6.1: Regulirani integrirani sustavi u zgradama (tehnički sustavi) B6.2: Neregulirani integrirani sustavi u zgradama (tehnički sustavi) B6.3: Ostala potrošnja energije povezana s aktivnostima korisnika zgrada	Obvezno Izračun bi trebao biti dosljedan s izračunom operativnih emisija stakleničkih plinova, u skladu sa zajedničkim općim okvirom predviđenim u Prilogu I. Države članice mogu ograničiti izračun na integrirane sustave u zgradama (tehnički sustavi) obuhvaćene ovom Direktivom. Ako države članice odluče za operativne emisije dopustiti dugoročne emisijske faktore stakleničkih plinova (tj. buduće emisije), ti faktori moraju biti opravdani, dosljedni i jasno definirani za cijelo referentno razdoblje ispitivanja. Dodjela utjecaja izvezene energije provodi se u skladu s normom EN 15978. Utjecaj izvezene energije prijavljuje se u fazi životnog ciklusa D2
B7: Operativna potrošnja vode (tj. potrošnja vode pri korištenju)	B7: Operativna potrošnja vode (tj. potrošnja vode pri korištenju) B7.1: Ključni sustavi ugrađeni u zgradu (zahodi, tuševi, kupaonice, grijanje, hlađenje, ventilacija, ovlaživanje i navodnjavanje) B7.2: Ostali sustavi ugrađeni u zgradu (bazeni, saune itd.) B7.3: Sustavi koji nisu ugrađeni u zgradu (npr. perilice posuđa, perilice rublja itd.)	Neobvezno
	B8: Aktivnosti korisnika integrirane u zgrade koje nisu obuhvaćene točkama B1-B7 B8.1: Prijevoz osoba u zgradu i iz nje B8.2: Punjenje električnih vozila na gradilištu B8.3: Ostalo, kao što je upotreba „potrošnog materijala”, kao što je papir za urede ili namještaj i oprema koji nisu pričvršćeni za zgradu	Neobvezno
C1: Razgradnja	C1: Razgradnja/rušenje	Obvezno Države članice mogu odlučiti ograničiti izračun na informacije koje su dostupne na razini proizvoda i jednakovrijedne generičke podatke ili zadanu vrijednost.
C2: Prijevoz	C2: Prijevoz do postrojenja za obradu otpada ili odlagališta	Obvezno Države članice mogu odlučiti ograničiti izračun na informacije koje su dostupne na razini proizvoda i jednakovrijedne generičke podatke ili zadanu vrijednost.
C3: Obrada otpada za ponovnu uporabu, recikliranje i/ili oporabu	C3: Obrada otpada za ponovnu uporabu, recikliranje i/ili oporabu	Obvezno Države članice mogu odlučiti ograničiti izračun na informacije koje su dostupne na razini proizvoda i jednakovrijedne generičke podatke ili zadanu vrijednost.
C4: Zbrinjavanje	C4: Zbrinjavanje otpada	Obvezno Države članice mogu odlučiti ograničiti izračun na informacije koje su dostupne na razini proizvoda i jednakovrijedne generičke podatke ili zadanu vrijednost.
D: Koristi i opterećenja izvan granica sustava	D1: Ponovna uporaba, recikliranje i oporaba energije koja proizlazi iz neto tokova materijala koji izlaze iz granica sustava	Obvezno Države članice mogu odlučiti ograničiti izračun na informacije koje su dostupne na razini proizvoda i jednakovrijedne generičke podatke ili zadanu vrijednost.
D: Koristi i opterećenja izvan granica sustava	D2: Potencijalne koristi i opterećenja od izvezenih komunalnih proizvoda (npr. električna energija, toplinska energija, pitka voda)	Obvezno

6. DODJELA EMISIJA POVEZANIH S POTROŠNJOM ENERGIJE U ZGRADI I PROIZVODNJOM ENERGIJE U KRUGU ZGRADE

U tablici 3 navedena su tri moguća pristupa dodjeli ugrađenih emisija povezanih s potrošnjom energije u zgradi i proizvodnjom energije u krugu zgrade. Kako bi se osigurala transparentnost, dosljednost i točnost izračuna, države članice odabiru jedan od pristupa navedenih u tablici 3, to jest pristup A, pristup B1 ili pristup B2. Ako se pristupi B1 ili B2 prihvate na nacionalnoj razini, države članice javno objavljuju odabrana pravila za dodjelu koja su potrebna za izračun u skladu s izračunom energije i relevantnim normama.

Za potrebe izračuna potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa, dodjela operativnih emisija povezanih s potrošnjom energije zgrade i proizvodnjom energije u krugu zgrade tijekom svih faza životnog ciklusa provodi se u skladu s odabirom dodjele ugrađenih emisija i u skladu s normom EN 15978.

Tablica 3.

Izračun ugrađenih emisija iz proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u krugu zgrade

Faktor koji utječe	Pristup A	Pristup B1 ili B2
Vrsta dodjele ugrađenih emisija sastavnih dijelova za skladištenje energije zgradi	Potpuna dodjela zgradi
Vrsta dodjele ugrađenih emisija zgradi drugih dijelova sustava	Potpuna dodjela zgradi	B1: Razmjerna dodjela zgradi na temelju udjela uhvaćene/proizvedene energije koja se upotrebljava za vlastitu potrošnju	B2: Dodjela zgradi za sastavne dijelove koji su integrirani u ovojnicu zgrade i tvore njezinu površinu, kao i razmjerna dodjela preostalih ugrađenih emisija zgradi na temelju udjela uhvaćene/proizvedene energije koja se upotrebljava za vlastitu potrošnju

7. OPSEG ELEMENATA ZGRADE I TEHNIČKE OPREME

Izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa uključuje barem elemente zgrade i tehničku opremu navedene u razini 2 u okviru kategorija ovojnice i jezgre zgrade iz tablice 4. Države članice osiguravaju sveobuhvatan i točan izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa, pri čemu se na nacionalnoj razini jasno opisuju elementi zgrade i tehnička oprema zgrade koji su potrebni za izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa. U tu svrhu države članice mogu slijediti primjere prikazane u 3. i 4. razini tablice 4 i navesti sva znatna odstupanja u nacionalnom zakonodavstvu.

Elementi zgrade i tehnička oprema ili sustavi obuhvaćeni energetskim certifikatom procijenjene zgrade uzimaju se u obzir pri izračunu ako države članice smatraju da su njihovo vlasništvo i održavanje djelomično ili isključivo odgovornost vlasnika zgrade ( 14 ), čak i ako su izvan zgrade i strukturno neovisni o ocijenjenoj zgradi. Ako su elementi zgrade i tehnička oprema izvan zgrade i strukturno neovisni o ocijenjenoj zgradi, emisije povezane s tim elementima zgrade i tehničkom opremom uzimaju se u obzir u analizi ugrađenog ugljika i analizi operativnog ugljika, ali se njihova podna površina ne uzima u obzir za podne površine.

Države članice mogu utvrditi generičke podatke ili zadane vrijednosti za sve elemente navedene u razinama u tablici 4, u skladu sa zahtjevima koji se odnose na podatke za izračun iz odjeljka 3 radi popunjavanja praznina u podacima ili kada je potrebno pojednostavniti izračun.

Tablica 4.

Hijerarhija opsega elemenata zgrade i tehničke opreme

Razina 1	Razina 2	Razina 3 (primjer)	Razina 4 (primjeri)
Ovojnica	Potkonstrukcija	Stupovi i podnožje stupova u temeljima	Trajni stupovi i kesoni
		Stupovi i podnožje stupova u temeljima	Potpornji pod zgradom
		Temelji	Bočni potpornji
			Betonske podloge, ploče na stupovima, temelji zidova; grede među temeljima stupova i stupovima
			Podstrukturni zidovi i stupovi
			Ploče i grede u prizemlju (ako zgrada ima podrum, ploče pod podom podruma treba ubrojiti u odgovarajuće „elemente podruma” razine 3)
			Dno okna dizala (podne ploče i zidovi)
		Elementi podruma	Bočni potpornji podruma
			Podne ploče i podloga poda podruma
			Potporni zidovi
			Nosivi zidovi podruma, bočni potpornji i stupovi
			Podrumske grede, podne horizontalne grede, bočni potpornji i ploče
			Podrumska stubišta i rampe
			Vertikalna vodonepropusna izolacija, drenažni sloj, odvodi i ventilirajuće fasade
			Horizontalna vodonepropusna izolacija, drenažni sloj, odvodi i gornji sloj betonske ploče
			Izolacija podruma
			Podrumska okna dizala, sabirne jame, provodnice
		Kompozitni elementi, prefabricirani elementi i razno u kategoriji „Potkonstrukcija” (1)
	Konstrukcija	Okviri i ploče (iznad gornjeg sloja ploče prizemlja)	Nosivi zidovi, bočni potpornji i stupovi
			Grede viših katova, podne horizontalne grede, bočni potpornji i ploče
			Krovne grede, podne horizontalne grede, bočni potpornji i ploče
			Stubišta (koja su dio konstrukcije)
			Zaštita čelične konstrukcije od požara
		Spremnici, bazeni i razno	Samo ako se nalaze unutar ovojnice zgrade (inače su obuhvaćeni vanjskim radovima)
		Kompozitni elementi, prefabricirani elementi i razno u kategoriji „Konstrukcija” (2)
	Vanjski arhitektonski radovi (nestrukturni)	Fasada	Nenosivi vanjski zidovi i elementi
			Pokrivanje vanjskih zidova osim obloga
			Obloge fasade i ovješene fasade
			Vanjski prozori
			Vanjska vrata
			Vanjski izlozi
			Obične rolete i protupožarne rolete
		Krov	Završni slojevi krova
			Krovni prozori
			Hidroizolacija
			Izolacija
			Krajobrazno oblikovanje krova (tvrdo i mekano)
		Kompozitni elementi, prefabricirani elementi i ostalo u kategoriji „Vanjski arhitektonski radovi (nestrukturni)” (3)
Jezgra	Unutarnji ili natkriveni arhitektonski radovi (nestrukturni)	Unutarnje pregrade	Nenosivi unutarnji zidovi i pregrade
			Izolacija
			Unutarnji izlozi
			Kabine za zahode
			Pokretne pregrade
			Hladnjače
			Unutarnja vrata
			Unutarnji prozori
			Obične rolete i protupožarne rolete
			Razni betonski elementi
		Oprema i razno	Balustrade, ograde i rukohvati
			Stubišta i šetnice koje nisu dio strukture, mačje ljestve
			Ugradbeni (4) ormari, ostave, spremišta, ormarići, sjedala, police, šalteri, klupe
			Ugradbeni dekorativni elementi
			Pristupni poklopci
		Natkrivene završne obrade	Podni pokrovi (unutarnji i vanjski, tj. natkriveni i na balkonima)
			Unutarnji zidni premazi i obloge
			Završne obrade stropa i spušteni stropovi (unutarnji ili vanjski)
			Izolacija
		Kompozitni elementi, prefabricirani elementi i razno u kategoriji „Unutarnji ili natkriveni arhitektonski radovi (nestrukturni)” (5)
	Tehnički sustavi i oprema zgrade: sustavi za vodu i otpadne vode	Sanitarije	Zahodi, vodokotlići, tuš kabine, kade, slavine, sustavi za upravljanje, tuš glave, umivaonici, sudoperi, grijači vode
		Sustavi za hladnu vodu	Termostat, toplinski mjerači, brojila hladne vode, pumpe/pojačivači, druga brojila, cjevovodi, izolacija cijevi, nosači/vješalice, zaštita od smrzavanja i oprema za kontinuirano grijanje
		Spremnici za hladnu vodu	Spremnik u kombinaciji s bilo kojim sustavom za obradu i filtraciju za kontrolu kvalitete vode
		Odvodnja površinske vode / kišnice / otpadne vode	Cjevovodi, izolacija, nosači, spremnik kišnice, kontrola protoka, izlazi, pumpe, odvodne cijevi, kanalizacijski cjevovodi, cjevovodi kondenzata, izolacija, vodokotlići, klopke, pumpe, odvodi
		Sustavi za ponovnu upotrebu vode	Spremnik za prikupljanje potrošne vode / kišnice, cjevovod i oprema za obradu unutar označene linije zgrade
	Tehnički sustavi i oprema zgrade: sustavi grijanja	Oprema za grijanje i toplu vodu	Plinski/električni kotao, dizalice topline iz zraka, vode ili tla, rashladni uređaj, lokalni grijač vode, peć na drva, kotao na biomasu, solarni toplinski sustavi za grijanje i toplu vodu. Zajednički sustavi grijanja koji se nalaze unutar otiska zgrade uključeni su u ovo područje primjene do točke brojila. Dalje od brojila, te se sustave smatra dijelom distribucijske mreže. Okno i ispušna grana uključeni su čak i ako se nalaze izvan otiska zgrade. Pločasti izmjenjivač topline koji se priključuje na mrežu centraliziranog grijanja. Uključuje se i oprema za proizvodnju tople vode (na primjer, kalibrator).
		Distribucija topline i tople vode, sustavi za upravljanje, pomoćni uređaji, odašiljači, izmjenjivači/terminalne jedinice	Električni radijator, vodeni radijator, podno grijanje, jedinica za toplinsko sučelje, izmjenjivač topline za ploče, pumpe, mehanička sklopna ploča, jedinica za održavanje tlaka, dozirna posuda, regulator strujnog kruga, odvlaživač, vibracijski nosači, termostat, toplinska brojila, brojilo tople vode, cjevovodi, izolacija cijevi, nosači/vješalice, zaštita od smrzavanja i oprema za kontinuirano grijanje
		Oprema za skladištenje topline	Spremnici tople vode, akumulacijska (bafer) posuda, ekspanzijska posuda
	Tehnički sustavi i oprema zgrade: namjenski rashladni sustavi (ako sustav služi i za grijanje i za hlađenje, obuhvaćen je smo kategorijom „sustavi grijanja”)	Oprema za hlađenje	Rashladni toranj, zavojnice ventilatora, klima uređaji
		Element za hlađenje, izmjenjivači/toplinske jedinice, pomoćna oprema i sustavi za upravljanje, distribucija, skladištenje	Spremnik za hladnu vodu, akumulacijska (bafer) posuda, ekspanzijska posuda za hlađenje, pumpe, mehanička razvodna ploča, jedinica za tlak, posuda za doziranje, regulator strujnog kruga, odvlaživač, vibracijski nosači, termostat, toplinska brojila, brojilo hladne vode, cjevovodi, izolacija cijevi, nosači/vješalice, zaštita od smrzavanja i oprema za kontinuirano grijanje
	Tehnički sustavi i oprema zgrade: ventilacijski sustavi	Sustavi strujanja zraka	Ventilatori, mehanička ventilacija s povratom topline, jedinice za obradu zraka, stropni ventilatori, kuhinjska ventilacija, zračne zavjese
		Terminali za zrak	Difuzori, rešetke, sustavi s promjenjivim volumenom zraka, sustavi s konstantnim volumenom zraka, ventilacijski otvori
		Ventilacijski kanali i razvodi	Izolacija ventilacijskih kanala i njezini nosači, vatrootporni ventilacijski kanali i njihovi nosači
		Kontrolni zaklopci, sustavi za ublažavanje i sprečavanje požara za ventilacijsku opremu	Zaklopka za promjenjivi volumen zraka, zaklopka za kontrolu volumena, vatrootporna zaklopka, odvod dima i pare, motorizirana zaklopka za dim, tlačenje stubišta, vatrootporni ventilatori, zaklopke za rasterećenje pritiska, sustavi za upravljanje, ventilacijski otvori, izvlačenje plina, akustička redukcija
	Tehnički sustavi i oprema zgrade: sustavi rasvjete	Unutarnja rasvjeta	Unutarnji rasvjetni elementi, izlaz, razvodna kutija, utičnica, kontrola svjetla, kabel, prekidač
		Vanjska rasvjeta (montirana na zgradu)	Svjetiljke/stupovi/nosači itd. koje su montirane na zgradu Vanjski rasvjetni elementi, izlaz, razvodna kutija, utičnica, kontrola svjetla, kabel, prekidač
		Rasvjeta za slučaj nužde	Svjetla za slučaj nužde, sustavi za upravljanje, kabel, prekidač
		Druga rasvjeta	Radna rasvjeta, scenska/zabavna rasvjeta, rasvjeta za prikaz u maloprodaji, arhitektonska rasvjeta uključujući pripadajuće rasvjetne elemente, izlaz, razvodna kutija, utičnica, kontrola svjetla, kabel, prekidač
	Tehnički sustavi i oprema zgrade: tehnički sustavi u području električne energije, komunikacija, sigurnosti, informacijske tehnologije i otkrivanje požara	Električna energija	Uključuje unutarnje i na zgradu montirane instalacije Energetski kabeli, ležišta za kabele, razvodne ploče i razdjelnici, oprema za rezervno napajanje, sabirnica, transformator, utičnice/prekidači, podne kutije, senzori, visoki napon, srednji napon, niski napon, mala snaga, ograde
		Sustavi niskog napona (ELV)/komunikacija/sigurnost	Sustavi niskog napona. Oprema za komunikaciju i audiovizualna oprema. Sigurnost: oprema za televiziju zatvorenog kruga, sigurnosni senzori i alarmi
		IT i podaci	Informatička oprema: sve povezano s informacijskom tehnologijom, npr. oprema za wi-fi, poslužitelj, glavna i strukturna kabelska instalacija, računala, pisači, ormari za podatke, razvodne ploče
		Sustav upravljanja zgradom	Sustavi upravljanja zgradom/kontroleri na ventilatorskim jedinicama, daljinske stanice, glavni kontrolni sustav s računalom, potrebna kabelska instalacija, kontrolni ventili, senzori za praćenje temperature
		Rezervno generiranje električne energije	Uređaji za neprekidno napajanje (UPS), rezervni generator, napajanje baterija, pričuvni generatori unutar označene linije zgrade
		Otkrivanje požara i uzbunjivanje	Protupožarni alarmni sustavi uključujući otkrivanje, kabelsku instalaciju, ploču za gašenje požara i završnu jedinicu za poziv
	Tehnički sustavi i oprema zgrade: proizvodnja energije iz obnovljivih izvora na lokaciji	Obnovljiva energija – proizvodnja električne energije na lokaciji i montirana na zgradu	Solarni fotonaponski (PV) panel, inverter, vjetroturbina, vodena turbina montirana na zgradu ili unutar otiska zgrade
		Obnovljiva energija – skladištenje na lokaciji	Baterija unutar otiska zgrade
	Tehnički sustavi i oprema zgrade: instalacije sustava za sigurnost života, goriva i kretanja	Sustav navodnjavanja raspršivanjem	Cjevovodi, glave, ventili, spremnici, crijeva, pumpe
		Sustavi zaštite od požara	Suhe i mokre vertikale, hidrant, unutar označenog otiska zgrade, sustavi za upravljanje/senzori automatskog otvaranja ventilacijskih otvora, sustav za suzbijanje požara
		Zaštita od udara munje / uzemljenje	Gromobranski vodič, uzemljivači
		Postrojenja za fosilna goriva	Sve zalihe goriva osim struje, sve što se pumpa ili je pod tlakom. Plinska oprema: priključak, plinsko brojilo, regulator tlaka, cjevovodi, ventili. Spremnik za skladištenje goriva na lokaciji, suha skladišta. Svrdla.
		Dizalo, dizalo uz stepenice, platforma za podizanje	Uključeni su sustavi za dizala, dizala uz stepenice i platforme za podizanje. Napajanje tih sustava uključuje se u električna postrojenja.
		Pokretne stepenice i pokretne staze	Treba uključiti sustave pokretnih stepenica i pokretnih staza. Napajanje tih sustava uključuje se u električna postrojenja.
	Tehnički sustavi i oprema zgrade: sustavi za zbrinjavanje otpada	Specijalizirani i zajednički sustavi za zbrinjavanje otpada	Postrojenja za spaljivanje otpada i svi sustavi za tokove i odstranjivanje otpada
		Kompozitni elementi, prefabricirani elementi i razno u kategoriji „Tehnički sustavi i oprema zgrade” (6)
Vanjski radovi (Neobvezno)	Vanjske ceste, staze, popločanja i druge površine prikladne za promet ljudi ili vozila unutar građevinskog zemljišta	Ceste i staze projektirane za pješački ili vozni promet	Uključeni su pripremni radovi na podlozi uključujući obradu, polaganje, ravnanje, nagibanje i zbijanje. Prekrivanje, beton na licu mjesta uključujući oplatu, armaturu, spojeve, drenažu/membrane za korov, rubnike, rubove, dodatnu opremu, površinske oznake za pločnik/cestu/teren, završna obrada, npr.: — obložena makadamska ili asfaltna završna obrada — zidanje, popločavanje, pločice, kaldrma, kocke za pločnike — šljunak, kamene iverke, drvne sječke — perforirana prostirka za travu — površine za igrališta, sport ili druge specijalizirane namjene — svi sustavi potrebni za upravljanje površinskom odvodnjom i protokom vode — stepenice, stubišta i rampe (uključujući potkonstrukciju, formiranje i završnu obradu) izvan označene linije zgrade
		Staze
		Popločanja i mekane površine za pješački promet
	Vanjski elementi i oprema za ocrtavanje vanjskih prostora, granica i zona zemljišta građevinskog zemljišta i u estetske svrhe	Vanjske ograde	Uključene su drvene, metalne, betonske, zidane ograde, kapije, zidovi i zidići koji su vanjski, novoizgrađeni i nisu dio toplinske ovojnice zgrade. Uključene su i prepreke za vozila i pješake projektirane za konkretno opterećenje radi zaštite, s pripadajućim vratima. Uključeni su zahtjevi potkonstrukcije, komponente, stupovi, pričvršćivači, okovi, dodatna oprema kao što su završne obrade, električna oprema, sustavi za upravljanje i završna obrada. Ova kategorija uključuje potporne zidove koji nisu dio zgrade, obično oblikovane od betona, drva ili zidanjem, uključujući sve zahtjeve potkonstrukcije/temeljne konstrukcije, armirano tlo, zahtjeve drenaže, membrane, komponente, pričvršćivače, dodatnu opremu kao što su završne obrube, spojevi, konzervansi, završna obrada, gabioni.
		Vanjske ograde
		Vanjski zidovi
		Vanjski elementi	Ulična oprema, uključujući ulazna vrata (ako nisu dio ograde ili barijera), okretna vrata, fiksne/sklopive/uklonjive stupiće, sjedala, klupe, stolove, spremnike za smeće/šljunak, plakatne/oglasne ploče, stalke/spremišta za bicikle, pokazivače smjera, jarbole za zastave, vanjsku sportsku opremu/opremu za igrališta, manje pješačke mostove, autobusne postaje, nadstrešnice, telefonske govornice, poštanske sandučiće, skulpture/vanjska umjetnička djela, ukrasna vodna obilježja, uključujući sve potrebne potkonstrukcije, spremnike, komponente, cjevovode, uređaje za upravljanje i opremu
	Vanjski tehnički sustavi zgrade. Općenita napomena: ova kategorija obuhvaća sve tehničke sustave koji nisu ugrađeni uz zgradu ili su smješteni izvan otiska zgrade.	Vanjska odvodnja	Otpadna voda / površinska voda / drenaža tla ispod i iznad zemlje, od prvog šahta izvan obodnog zida zgrade, priključak na kanalizaciju ili drugi ispust (npr. uređaji za obradu otpadnih voda na lokaciji). Uključeni su i kanali, cjevovodi, priključci, podloge, ležajevi, oslonci, potpornji, spojevi, šahtovi i rešetke (na primjer, na cestama). Sklopive crpne stanice, ispusti/izlazne glave, završni premazi, montažni kanali, komore, šahtovi, kanali, procjednice, septičke jame, separatori ulja. Uključene su i sve preinake, popravci, punjenje ili čišćenje postojećih sustava odvodnje, otvora i rešetki. Uključena su i postrojenja povezana s održivim gradskim sustavima odvodnje (koji nisu ukopani), odvodnjom opasnih tekućina kao što su kemikalije i industrijskim tekućim otpadom.
		Vanjski tehnički sustavi – voda	Sustavi za opskrbu vodom putem cjevovoda dovode vodu od glavnih vodovoda službenog dobavljača do točke ulaska u zgradu, uključujući distribuciju do vanjskih korisničkih točaka (npr. vanjskih postrojenja i hidranata za gašenje požara). Hidranti za gašenje požara/recikliranje kišnice/recikliranje sive vode izvan označene linije zgrade. Uključeni su i spremnici, cjevovodi, sustavi za kontinuirano grijanje, izolacija i spojevi.
		Vanjski tehnički sustavi – električna energija	Distribucija visokonaponske električne energije iz opskrbe zakonskog izvođača transformatorskoj stanici na lokaciji, distribucija niskonaponske električne energije iz transformatora na lokaciji do glavne rasklopne ploče unutar zgrade i vanjskih postrojenja za opskrbu električnom energijom, uključujući generatore za slučaj nužde ili generatore u pripravnosti. Uključeni su i kabeli, ožičenje, ploče, kanali, pristupni poklopci, spojevi, distribucija, kanali, jame, sklopive/transformatorske podstanice, uređaji za neprekidno napajanje (UPS)
		Vanjski tehnički sustavi – plin	Sustavi za opskrbu prirodnim plinom putem cjevovoda, koji dovode plin od glavnih vodovoda službenog dobavljača do plinomjera i dopremaju ukapljeni naftni plin (LPG) iz vanjskih skladišnih posuda do distribucijske točke, uključujući opskrbu plinovodom i distribuciju plina do vanjskih korisničkih točaka (na primjer, do vanjskih postrojenja i opreme). Uključeni su i distribucija, pristupni poklopci, spojevi, kanali, jame, spremnici/boce.
		Vanjski tehnički sustavi – telekomunikacije i slično	Povezivanje telekomunikacijskih sustava, kabelske televizije, interneta i drugih komunikacijskih sustava od isporuke koju obavlja zakonski ili drugi pružatelj usluga do glavne distribucijske točke unutar zgrade. Uključeni su i kabeli, ožičenje, ploče, kanali, pristupni poklopci, spojevi, distribucija, kanali, jame.
		Vanjski tehnički sustavi – skladištenje goriva	Vanjsko skladištenje goriva i sustavi distribucije cjevovodima. Spremnici i posude izvan zgrade, te sustavi dostave putem cjevovoda koji distribuiraju ulje, benzin ili dizel iz spremnika ili posuda do ulazne točke unutar zgrade ili vanjskoj opremi i postrojenjima. Uključeni su i distribucija, crpke, ventili, pristupni poklopci, spojevi, oprema za praćenje, kanali, jame, spremnici/boce.
		Vanjski tehnički sustavi – rasvjeta	Vanjski sustavi rasvjete na lokaciji/ulici, uključujući pješačke zone, staze, ceste, osvijetljene prometne znakove, vanjsku rasvjetu. Uključeni su i kabeli, ožičenje, ploče, kanali, pristupni poklopci, spojevi, distribucija, kanali, jame, sustavi za upravljanje i sami rasvjetni elementi/žarulje uključujući rasvjetu za sportske terene.
		Vanjski tehnički sustavi – sigurnosni sustavi	Sigurnosni sustavi uključujući CCTV, stupove za kamere, vanjsku opskrbu energijom za sigurnosnu opremu i namjensku sigurnosnu rasvjetu.
		Kompozitni elementi, prefabricirani elementi i razno u kategoriji „Vanjski tehnički sustavi” (7)
	Vanjske zgrade (8)	Male pomoćne zgrade	Odvojene vanjske male pomoćne zgrade koje su povezane sa sustavima zgrade i služe za normalno funkcioniranje zgrade i pristup lokaciji, uključujući kotlovnice, podstanice, zgrade za skladištenje goriva, skladišta za bicikle, hangare, skladišne jedinice i kućice za čuvare.
		Odvojene konstrukcije za parkiranje (9)	Nadzemne ili podzemne strukture koje su namijenjene privatnom ili zajedničkom korištenju od strane stanara zgrade.
		Kompozitni elementi, prefabricirani elementi i razno u kategoriji „Vanjske zgrade” (10)
(1) Izolacija, hidroizolacija, estrih, priključci, oprema ili elementi za odvodnju, elementi za tehničke sustave koji su umetnuti ili ugrađeni zajedno s građevinskim objektima, a koji već nisu obuhvaćeni posebnim unosima u ovoj tablici 4 ili drugdje. (2) Zaštita od požara, izolacija, vodootpornost, vijci, spojevi, priključci, rampe, trajni kalupi, mezaninske konstrukcije, podupirači za tribine, putovi održavanja ili drugi elementi koji su umetnuti ili ugrađeni zajedno s građevinskim objektima, a koji nisu već obuhvaćeni posebnim unosima u ovoj tablici 4 ili drugdje. (3) Zaštita od požara, izolacija, hidroizolacija, estrih, spojevi i učvršćenja na strukturu, oprema, rampe, zasjenjenje, žaluzine, strehe, zaštita od insekata, rešetkasti sklopovi, parapeti, ograde, zeleni zidovi, dimnjaci ili drugi elementi koji se umeću ili ugrađuju zajedno s vanjskim arhitektonskim radovima, ali koji nisu već uključeni u specifične stavke ovdje ili drugdje. (4) Ugradbeni se odnosi na ugradnju relevantnih građevinskih elemenata tijekom faze izgradnje i prije predaje zgrade vlasniku. (5) Zaštita od požara, izolacija, hidroizolacija, estrih, spojevi i pričvršćenja za strukturu ili rute za održavanje, okviri, brtvljenje, ljepila, plivajući podovi, elastični podovi, završne obrade, oznake linija, ukrasne letvice, lajsne, oprema, rampe, rešetkasti sklopovi, parapeti, ograde, kamini ili drugi elementi koji se umeću ili ugrađuju zajedno s unutarnjim arhitektonskim radovima, ali koji nisu već uključeni u specifične stavke u ovoj Tablici 4 ili drugdje. (6) Sve druge instalacije, oprema ili drugi elementi koji su umetnuti ili ugrađeni zajedno s tehničkim sustavima zgrade i infrastrukturom, a koji već nisu uključeni u posebne stavke u ovoj tablici 4 ili drugdje. (7) Sve druge instalacije, oprema ili drugi elementi povezani s instalacijom vode, plina, struje, grijanja, ventilacije, odvodnje iznad zemlje, telekomunikacija i drugih usluga, uključujući kanale, zaštitne premaze, rupe, utore, provodnice, poklopce, zaštitu od požara, oznake i postolja itd., koji nisu obuhvaćeni drugdje. (8) Odnosi se na zgrade koje su izvan i strukturno neovisne o ocijenjenoj zgradi, ali se nalaze unutar kruga ocijenjene zgrade i služe stanarima ili tehničkim sustavima i infrastrukturi ocijenjene zgrade. Strukturna neovisnost podrazumijeva nepostojanje zajedničkih temelja i drugih nosivih strukturnih elemenata. (9) Parkirališta koja dijele strukturne elemente i koja su u okviru ovojnice zgrade ne smatraju se vanjskim zgradama, već dijelom cijele zgrade, pa se u analizu ubrajaju njihov ugrađeni ugljik, operativni ugljik i površina. Naprotiv, kad je riječ o neovisnim parkirališnim konstrukcijama koje se smatraju vanjskim zgradama, u analizi se mogu uzeti u obzir povezani ugrađeni i operativni ugljik, ali ne i njihove podne površine. U slučaju da je parkiralište dio zajedničke strukture više od jedne zgrade, ili cijeli kompleks zgrada čini jednu jedinicu za procjenu ili se ugrađeni učinci ugljika i površina poda parkirališta dodjeljuju na temelju relativnih udjela parkirnih mjesta namijenjenih svakoj zgradi. (10) Sve druge instalacije, oprema ili drugi elementi povezani s izgradnjom vanjskih zgrada koje nisu obuhvaćene drugdje.

8. REZULTATI IZRAČUNA POTENCIJALNOG GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA TIJEKOM ŽIVOTNOG CIKLUSA

Za potrebe izvješćivanja o rezultatima u energetskom certifikatu zgrade, potencijalno globalno zagrijavanje tijekom životnog ciklusa zgrade prijavljuje se u transparentnom formatu, pri čemu se rezultati prikazuju barem za svaku fazu životnog ciklusa u skladu s tablicom 5.

Tablica 5.

Potencijalno globalno zagrijavanje tijekom životnog ciklusa objavljeno u energetskom certifikatu zgrade

	Faza proizvodnje (A1-A3)	Faza procesa izgradnje (A4-A5)	Faza korištenja, održavanja, zamjene (B1-B4)	Faza operativne potrošnje energije (B6)	Kraj životnog ciklusa (C1-C4)	Potencijal za ponovnu upotrebu, recikliranje i oporabu (D1)	Potencijalne koristi i opterećenja od izvezenih komunalnih proizvoda (npr. električna energija, toplinska energija, pitka voda) (D2)
Ukupno potencijalno globalno zagrijavanje (1)
(1) Ukupno potencijalno globalno zagrijavanje je zbroj potencijalnog globalnog zagrijavanja od fosilnih goriva, biogenog potencijalnog globalnog zagrijavanja i potencijalnog globalnog zagrijavanja od korištenja zemljišta i prenamjene zemljišta.

PRILOG IV. Zajednički opći okvir za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije

PRILOG IV.

Zajednički opći okvir za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije

1. Komisija utvrđuje definiciju pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije i metodologiju za njegov izračun radi procjene sposobnosti da se funkcioniranje zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade prilagodi potrebama stanara i mreže te da se poboljša njezina energetska učinkovitost i sveukupna energetska svojstva.

Pokazateljem pripremljenosti za pametne tehnologije obuhvaćaju se značajke za poboljšanu uštedu energije, upotrebu referentnih vrijednosti i fleksibilnost, poboljšane funkcionalnosti i sposobnosti koje proizlaze iz više međusobno povezanih i pametnih uređaja.

Metodologijom se uzimaju u obzir značajke kao što je moguće postojanje digitalnog blizanca zgrade.

U okviru metodologije uzimaju se u obzir značajke poput pametnih brojila, sustava automatizacije i upravljanja zgradom, samoregulacijskih uređaja za regulaciju unutarnje temperature, ugrađenih kućanskih aparata, mjesta za punjenje električnih vozila, skladištenje energije i detaljnih funkcionalnosti te interoperabilnost tih značajki, kao i koristi za unutarnje klimatske uvjete, energetsku učinkovitost, razine radnih karakteristika i omogućenu fleksibilnost.

2. Metodologija se temelji na sljedećim ključnim funkcionalnostima koje se odnose na zgradu i njezine tehničke sustave zgrade, a to su:

(a)

sposobnost održavanja energetskih svojstava i funkcioniranja zgrade prilagodbom potrošnje energije, primjerice korištenjem energije iz obnovljivih izvora;

(b)

mogućnost prilagodbe načina rada potrebama stanara pri čemu se posebna pozornost posvećuje dostupnosti pristupačnosti za korisnike, održavanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta i mogućnosti izvješćivanja o korištenju energije;

(c)

fleksibilnost sveukupne potražnje za energijom u zgradi, uključujući sposobnost omogućivanja sudjelovanja u aktivnom i pasivnom te implicitnom i eksplicitnom odgovoru na potražnju, njezinim skladištenjem energije i otpuštanjem energije natrag u mrežu, primjerice s pomoću kapaciteta za fleksibilnost i prijenos opterećenja; i

(d)

sposobnost poboljšanja energetske učinkovitosti i sveukupnih svojstava zgrade primjenom tehnologija za uštedu energije.

3. U okviru metodologije može se dodatno uzeti u obzir sljedeće:

(a)

interoperabilnost među sustavima (pametna brojila, sustavi automatizacije i upravljanja zgradom, ugrađeni kućanski aparati, samoregulacijski uređaji za regulaciju unutarnje temperature unutar zgrade, senzori za kvalitetu zraka u unutarnjem prostoru i ventilacija); i

(b)

pozitivan utjecaj postojećih komunikacijskih mreža, osobito postojanje fizičke infrastrukture unutar zgrade prilagođene mreži velike brzine, poput neobvezne oznake „broadband ready”, te postojanje pristupne točke zgrade s više stambenih samostalnih uporabnih cjelina zgrade, u skladu s člankom 8. Direktive 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 15 ).

4. Metodologijom se ne smije negativno utjecati na postojeće nacionalne sustave energetskog certificiranja te se njome nadovezuje na povezane inicijative na nacionalnoj razini, pri čemu se istodobno uzimaju u obzir načelo odgovornosti stanara, zaštita podataka, privatnost i sigurnost, u skladu s relevantnim pravom Unije u području zaštite podataka i privatnosti, kao i najboljim raspoloživim tehnikama za kibernetičku sigurnost.

5. U metodologiji se navodi najprikladniji format parametra pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije koji je jednostavan, transparentan i lako razumljiv za potrošače, vlasnike, investitore te sudionike na tržištu odgovora na potražnju.

PRILOG V. Predložak za energetske certifikate

PRILOG V.

Predložak za energetske certifikate

(iz članka 19.)

1. Na prvoj stranici energetskog certifikata prikazuju se barem sljedeći elementi:

(a)

razred energetskih svojstava;

(b)

izračunata godišnja primarna energija u kWh/(m2.god.);

(c)

izračunata godišnja krajnja energija u kWh/(m2.god.);

(d)

energija iz obnovljivih izvora proizvedena na lokaciji u postotku korištenja energije;

(e)

operativne emisije stakleničkih plinova (kg CO2/(m2.god.)) i vrijednost potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa (ako je dostupna).

U energetskom certifikatu prikazuju se i barem sljedeći elementi:

(a)

izračunana godišnja potrošnja primarne i konačne energije u kWh ili MWh;

(b)

proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u kWh ili MWh; glavni nositelj energije i vrsta obnovljivog izvora energije;

(c)

izračunata potrebna energija u kWh/(m2.god.);

(d)

naznaka da/ne o tome je li zgrada sposobna reagirati na vanjske signale i prilagoditi potrošnju energije;

(e)

naznaka da/ne o tome je li sustav distribucije topline u zgradi sposoban za rad na niskim ili učinkovitijim temperaturama, ako je primjenjivo;

(f)

kontaktni podaci relevantne jedinstvene kontaktne točke za savjete o obnovi.

2. Osim toga, energetski certifikat može uključivati sljedeće pokazatelje:

(a)

potrebnu energiju, vršno opterećenje, veličinu generatora ili sustava, glavni nositelj energije i glavnu vrstu elementa za svaku namjenu: grijanje, hlađenje, potrošnu toplu vodu, ventilaciju i ugrađenu rasvjetu;

(b)

razred emisija stakleničkih plinova (ako je primjenjivo);

(c)

informacije o uklanjanju ugljika povezanog s privremenim skladištenjem ugljika u ili na zgradama;

(d)

naznaku da/ne o tome je li putovnica za obnovu dostupna za zgradu;

(e)

prosječnu U-vrijednost za neprozirne elemente ovojnice zgrade;

(f)

prosječnu U-vrijednost za prozirne elemente ovojnice zgrade;

(g)

vrstu najčešćeg prozirnog elementa (npr. prozor s dvostrukim staklom);

(h)

rezultate analize rizika od pregrijavanja (ako su dostupni);

(i)

prisutnost fiksnih senzora koji prate kvalitetu unutarnjeg okoliša;

(j)

postojanje fiksnih upravljačkih uređaja koji odgovaraju na razine kvalitete unutarnjeg okoliša;

(k)

broj i vrstu mjesta za punjenje električnih vozila;

(l)

prisutnost, vrstu i veličinu sustava za skladištenje energije;

(m)

očekivani preostali životni vijek sustava i uređaja za grijanje ili klimatizaciju, ako je primjenjivo;

(n)

izvedivost prilagodbe sustava grijanja za rad pri učinkovitijim postavkama temperature;

(o)

izvedivost prilagodbe sustava potrošne tople vode pri učinkovitijim postavkama temperature;

(p)

izvedivost prilagodbe sustava klimatizacije za rad pri učinkovitijim postavkama temperature;

(q)

izmjerenu potrošnju energije;

(r)

postoji li mogućnost priključka na mrežu centraliziranog grijanja i hlađenja te, ako su dostupne, informacije o potencijalnom priključenju na učinkovit sustav centraliziranog grijanja i hlađenja;

(s)

lokalne faktore primarne energije i povezane faktore emisija ugljika lokalne mreže centraliziranog grijanja i hlađenja na koju je zgrada priključena;

(t)

operativne emisije sitnih čestica (PM 2,5 ).

Energetski certifikat može uključivati sljedeće poveznice s drugim inicijativama ako se one primjenjuju u relevantnoj državi članici:

(a)

naznaku da/ne o tome je li za zgradu provedena procjena pripremljenosti za pametne tehnologije;

(b)

ako je dostupna, vrijednost procjene pripremljenosti za pametne tehnologije;

(c)

naznaku da/ne o tome je li za zgradu dostupan digitalni dnevnik zgrade.

Osobe s invaliditetom moraju imati jednak pristup informacijama u energetskim certifikatima.

PRILOG VI. Neovisni sustavi kontrole energetskih certifikata

PRILOG VI.

Neovisni sustavi kontrole energetskih certifikata

1. Definicija valjanog energetskog certifikata

Države članice jasno definiraju što se smatra valjanim energetskim certifikatom.

Definicijom valjanog energetskog certifikata osigurava se:

(a)

provjera valjanosti ulaznih podataka zgrade (uključujući provjere tijekom posjeta na lokaciji) koji su korišteni kod izdavanja energetskog certifikata i rezultata navedenih u certifikatu;

(b)

valjanost izračunâ;

(c)

najveće odstupanje za energetska svojstva zgrade, po mogućnosti izraženo brojčanim pokazateljem vrijednosti primarne energije (kWh/(m2.god.));

(d)

najmanji broj elemenata koji se razlikuju od zadanih ili standardnih vrijednosti.

Države članice mogu uključiti dodatne elemente u definiciju valjanog energetskog certifikata, kao što je najveće odstupanje za specifične vrijednosti posebnih ulaznih podataka.

2. Kvaliteta neovisnog sustava kontrole energetskih certifikata

Države članice moraju jasno definirati ciljeve kvalitete i razinu statističke pouzdanosti koje bi trebalo postići okvirom energetskih certifikata. Neovisni sustav kontrole mora osiguravati najmanje 90 % valjanih izdanih energetskih certifikata sa statističkom pouzdanošću od 95 % za evaluirano razdoblje, koje ne smije biti dulje od jedne godine.

Razina kvalitete i razina pouzdanosti neovisnog sustava kontrole energetskih certifikata mjere se nasumičnim uzorkovanjem, pri čemu se uzimaju u obzir svi elementi navedeni u definiciji valjanog energetskog certifikata. Države članice zahtijevaju provjeru koju provodi treća strana radi evaluacije najmanje 25 % nasumičnog uzorka ako su neovisni sustavi kontrole delegirani nevladinim tijelima.

Valjanost ulaznih podataka provjerava se na temelju informacija koje dostavlja neovisni stručnjak. Takve informacije mogu uključivati certifikate proizvoda, specifikacije ili planove zgrade koji uključuju pojedinosti o svojstvima različitih elemenata uključenih u energetski certifikat.

Valjanost ulaznih podataka provjerava se posjetima na lokaciji, koji se, kada je to primjereno, mogu provesti virtualnim sredstvima, u najmanje 10 % energetskih certifikata koji su dio nasumičnog uzorkovanja upotrijebljenog za procjenu sveukupne kvalitete programa.

Uz minimalno nasumično uzorkovanje za određivanje sveukupne razine kvalitete, države članice mogu se koristiti različitim strategijama za posebno otkrivanje i usmjeravanje na lošu kvalitetu energetskih certifikata radi poboljšanja ukupne kvalitete programa. Takva ciljana analiza ne može se upotrijebiti kao osnova za mjerenje sveukupne kvalitete programa.

Države članice uvode preventivne i reaktivne mjere kako bi osigurale kvalitetu sveukupnog okvira energetskih certifikata. Te mjere mogu uključivati dodatno osposobljavanje neovisnih stručnjaka, ciljano uzorkovanje, obvezu ponovnog podnošenja energetskih certifikata, razmjerne novčane kazne te privremene ili trajne zabrane za stručnjake.

Kad se informacije dodaju u bazu podataka, nacionalnim tijelima mora biti omogućeno utvrđivanje autora unosa radi praćenja i provjere.

3. Dostupnost energetskih certifikata

Neovisnim sustavom kontrole provjerava se dostupnost energetskih certifikata potencijalnim kupcima i najmoprimcima kako bi se osiguralo da je pri donošenju odluke o kupnji ili najmu zgrade moguće uzeti u obzir energetska svojstva zgrade.

Neovisni sustav kontrole provjerava vidljivost pokazatelja energetskih svojstava i razreda u oglašivačkim medijima.

4. Obrada tipologija zgrada

U neovisnom sustavu kontrole uzimaju se u obzir različite tipologije zgrada, posebno one tipologije zgrada koje prevladavaju na tržištu nekretnina, kao što su jednostambene, višestambene, uredske ili maloprodajne.

5. Javna objava

Države članice u nacionalnoj bazi podataka o energetskim svojstvima zgrada redovito objavljuju najmanje sljedeće informacije o sustavu kvalitete:

(a)

definicija valjanog energetskog certifikata;

(b)

ciljevi kvalitete za program energetskih certifikata;

(c)

rezultati procjene kvalitete, uključujući broj evaluiranih certifikata i relativnu veličinu u odnosu na ukupan broj izdanih certifikata u određenom razdoblju (po tipologiji);

(d)

izvanredne mjere za poboljšanje sveukupne kvalitete energetskih certifikata.

PRILOG VII.

Usporedni metodološki okvir za utvrđivanje troškovno optimalnih razina zahtjeva u pogledu energetskih svojstava za zgrade i elemente zgrada

Usporedni metodološki okvir omogućuje državama članicama da utvrde energetska svojstva te svojstva u pogledu emisija zgrada i elemenata zgrada i gospodarske aspekte mjera povezanih s energetskim svojstvima te svojstvima u pogledu emisija te da ih stave u međuodnos kako bi utvrdile troškovno optimalnu razinu za postizanje ciljeva smanjenja emisija i klimatske neutralnosti do 2030., kao i fonda zgrada s nultim emisijama najkasnije do 2050.

Usporedni metodološki okvir popraćen je smjernicama u kojima se opisuje primjena tog okvira u izračunavanju troškovno optimalnih razina svojstava.

Usporedni metodološki okvir omogućuje da se uzmu u obzir sljedeći čimbenici: obrasci korištenja, vanjski klimatski uvjeti i njihove buduće promjene u skladu s najboljim dostupnim klimatskim predviđanjima, uključujući valove vrućine i hladnoće, troškovi ulaganja, vrste zgrade, troškovi održavanja i operativni troškovi (uključujući troškove i uštede energije) te prema potrebi zarada od proizvedene energije, vanjski učinci korištenja energije na okoliš i zdravlje, troškovi gospodarenja otpadom te tehnološki razvoj. Trebao bi se temeljiti na europskim normama koje su relevantne za ovu Direktivu.

Osim toga, Komisija osigurava:

—

smjernice uz usporedni metodološki okvir, koje će omogućiti državama članicama da poduzmu korake navedene u nastavku,

—

informacije o procijenjenim dugoročnim trendovima cijena energije.

Opći uvjeti za primjenu usporednog metodološkog okvira u državama članicama, izraženi u parametrima, utvrđuju se na razini država članica. Komisija prema potrebi izdaje preporuke državama članicama u vezi s njihovim razinama troškovne optimalnosti.

Na temelju usporednog metodološkog okvira države članice dužne su:

—

definirati referentne zgrade za koje je značajna funkcionalnost i geografski položaj, uključujući unutarnje i vanjske klimatske uvjete, i koje su u tom smislu reprezentativne. Referentne zgrade obuhvaćaju stambene i nestambene zgrade, nove i postojeće,

—

utvrditi mjere energetske učinkovitosti koje se ocjenjuju u odnosu na referentne zgrade. To mogu biti mjere za pojedinačne zgrade u cjelini, pojedinačne elemente zgrada ili kombinaciju elemenata zgrade,

—

procijeniti potrebe referentnih zgrada za krajnjom i primarnom energijom i njihove posljedične emisije s primijenjenim utvrđenim mjerama energetske učinkovitosti,

—

izračunati troškove (tj. neto sadašnju vrijednost) mjera energetske učinkovitosti (kako je navedeno u drugoj alineji) tijekom očekivanoga gospodarskog vijeka trajanja u odnosu na referentne zgrade (kako je navedeno u prvoj alineji) primjenom načela usporednog metodološkog okvira.

Izračunavanjem troškova mjera energetske učinkovitosti tijekom očekivanoga gospodarskog vijeka trajanja države članice procjenjuju troškovnu učinkovitost različitih razina minimalnih zahtjeva u pogledu energetskih svojstava. To će omogućiti da se odrede troškovno optimalne razine zahtjeva u pogledu energetskih svojstava.

PRILOG VIII. Zahtjevi u pogledu putovnica za obnovu

PRILOG VIII.

Zahtjevi u pogledu putovnica za obnovu

1. Putovnica za obnovu sadržava:

(a)

informacije o trenutačnim energetskim svojstvima zgrade;

(b)

grafički prikaz odnosno grafičke prikaze plana i njegovih koraka za ►C1 postupnu dubinsku obnovu ◄ ;

(c)

informacije o relevantnim nacionalnim zahtjevima kao što su minimalni zahtjevi u pogledu energetskih svojstava za zgrade, minimalni standardi energetskih svojstava i pravila u državi članici o postupnom ukidanju fosilnih goriva koja se koriste u zgradama za grijanje i hlađenje, uključujući datume primjene;

(d)

sažeto objašnjenje optimalnog redoslijeda koraka;

(e)

informacije o svakom koraku, uključujući:

naziv i opis mjera obnove za taj korak, uključujući relevantne opcije za tehnologije, tehnike i materijale koje treba upotrebljavati;

ii.

procijenjene uštede energije u potrošnji primarne i krajnje energije, u kWh i postotnom poboljšanju u odnosu na potrošnju energije prije tog koraka;

iii.

procijenjeno smanjenje operativnih emisija stakleničkih plinova;

iv.

procijenjene uštede na računu za energiju, uz jasno navođenje pretpostavki o troškovima energije upotrijebljenih za izračun;

procijenjeni razred energetskih svojstava iz energetskog certifikata koji treba postići nakon završetka koraka;

(f)

informacije o potencijalnom priključenju na učinkovit sustav centraliziranog grijanja i hlađenja;

(g)

udio pojedinačne ili zajedničke proizvodnje i vlastite potrošnje energije iz obnovljivih izvora za koji se procjenjuje da će se postići nakon obnove;

(h)

opće informacije o dostupnim mogućnostima za poboljšanje kružnosti građevnih proizvoda i smanjenje emisija stakleničkih plinova tijekom njihova cijelog životnog ciklusa, kao i šire koristi povezane sa zdravljem i ugodnošću, kvalitetom unutarnjeg okoliša i poboljšanjem sposobnosti prilagodbe zgrade klimatskim promjenama;

(i)

informacije o dostupnom financiranju i poveznice na relevantne internetske stranice koje naznačuju izvore takvog financiranja;

(j)

informacije o tehničkim savjetima i savjetodavnim uslugama, uključujući podatke za kontakt i poveznice na internetske stranice jedinstvenih kontaktnih točaka.

2. Putovnica za obnovu može sadržavati:

(a)

okvirni vremenski raspored koraka;

(b)

za svaki korak:

detaljan opis tehnologija, tehnika i materijala koje treba upotrebljavati, njihovih prednosti, nedostataka i troškova;

ii.

usporedbu energetskih svojstava zgrade s minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava za zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, zahtjevima za zgrade gotovo nulte energije i zahtjevima za zgrade s nultim emisijama nakon dovršetka tog koraka te usporedbu energetskih svojstava zamijenjenih elemenata zgrade s minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava za pojedinačne elemente zgrade, ako postoje;

iii.

procijenjene troškove provedbe koraka;

iv.

procijenjeno razdoblje povrata ulaganja za taj korak, s dostupnom financijskom potporom i bez nje;

procijenjeno vrijeme potrebno za provedbu koraka;

vi.

ako su dostupne, referentne vrijednosti emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa za materijale i opremu te poveznice na relevantne internetske stranice na kojima se mogu pronaći;

vii.

procijenjeni vijek trajanja mjera i procijenjene troškove održavanja;

(c)

zasebne module u kojima se navodi sljedeće:

uobičajene djelatnosti koje su potrebne ili preporučene za provedbu energetske obnove (arhitekti, savjetnici, izvođači, dobavljači i instalater itd.) ili poveznice na relevantne internetske stranice;

ii.

popis relevantnih arhitekata, savjetnika, izvođača, dobavljača ili instalatera u tom području, koji može uključivati samo one koji ispunjavaju određene uvjete, kao što su posjedovanje višeg stupnja kvalifikacije ili certifikacijskih oznaka ili ispunjavanje uvjeta za certificiranje, ili poveznice na relevantne internetske stranice;

iii.

tehnički uvjeti potrebni za optimalno uvođenje grijanja na niskim temperaturama;

iv.

kako bi se koracima obnove i dodatnima mjerama mogla poboljšati pripremljenost zgrade za pametne tehnologije;

tehnički i sigurnosni zahtjevi za materijale i radove;

vi.

osnovne pretpostavke na kojima se temelje navedeni izračuni ili poveznica na relevantnu internetsku stranicu na kojoj se mogu pronaći;

(d)

informacije o tome kako pristupiti digitalnoj verziji putovnice za obnovu;

(e)

svaku veću obnovu zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade iz članka 8. stavka 1. i svaku naknadnu ugradnju ili zamjenu elementa zgrade koji čini dio ovojnice zgrade i ima značajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade, kako je navedeno u članku 8. stavku 2., ako su takve informacije dostupne stručnjaku koji izrađuje putovnicu za obnovu;

(f)

informacije koje se odnose na seizmičku sigurnost, ako su takve informacije relevantne za zgradu raspoložive stručnjaku;

(g)

na zahtjev trenutačnog vlasnika zgrade i na temelju informacija koje je on stavio na raspolaganje, privitak koji sadrži dodatne informacije, kao što su prilagodljivost prostora potrebama koje se mijenjaju i sve planirane obnove.

3. Kad je riječ o stanju zgrade prije koraka obnove, u putovnici za obnovu u obzir se uzimaju, u mjeri u kojoj je to moguće, informacije sadržane u energetskom certifikatu.

4. Svaki parametar koji se upotrebljava za procjenu učinka koraka temelji se na skupu standardnih uvjeta.

PRILOG IX.

Dio A

Direktiva stavljena izvan snage i popis njezinih naknadnih izmjena

(iz članka 36.)

Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 153, 18.6.2010., str. 13.)

Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 156, 19.6.2018., str. 75.)

samo članak 1.

Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 328, 21.12.2018., str. 1.)

samo članak 53.

Dio B

Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo i datumi početka primjene

(iz članka 36.)

Direktiva

Rok za prenošenje

Datum početka primjene

2010/31/EU

9. srpnja 2012.

Kad je riječ o člancima 2., 3., 9., 11., 12., 13., 17., 18., 20. i 27., 9. siječnja 2013.

Kad je riječ o člancima od 4. do 8., 14., 15. i 16., 9. siječnja 2013. na zgrade u uporabi javnih tijela, a na ostale zgrade najkasnije 9. srpnja 2013.

(EU) 2018/844

10. ožujka 2020.

PRILOG X. Korelacijska tablica

PRILOG X.

Korelacijska tablica

Direktiva 2010/31/EU	Ova Direktiva
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2. točka 1.	Članak 2. točka 1.
—	Članak 2. točka 2.
Članak 2. točka 2.	Članak 2. točka 3.
—	Članak 2. točke 5. i 6.
Članak 2. točke 3, 3.a, 4. i 5.	Članak 2. točke od 7. do 10.
—	Članak 2. točke 12., 13. i 14.
Članak 2. točke 6., 7., 8. i 9.	Članak 2. točke od 15. do 18.
—	Članak 2. točke od 19. do 22.
Članak 2. točka 10.	Članak 2. točka 23.
—	Članak 2. točke od 24. do 29.
Članak 2. točke 11., 12., 13. i 14.	Članak 2. točke od 30. do 33.
—	Članak 2. od točke 34., od 37. do 40. i 42.
Članak 2. točka 15.	Članak 2. točka 42.
Članak 2. točke 15., 15.a, 15.b, 15.c, 16. i 17.	Članak 2. točke 43., 44., od 47. do 50.
Članak 2. točka 18.	—
Članak 2. točka 19.	Članak 2. točka 51.
—	Članak 2. točke od 52. do 64.
Članak 2. točka 20.	—
Članak 2.a	Članak 3.
Članak 3.	Članak 4.
Članak 4.	Članak 5.
Članak 5.	Članak 6.
Članci 6. i 9.	Članak 7.
Članak 7.	Članak 8.
—	Članak 9.
—	Članak 12.
Članak 8. stavci 1. i 9.	Članak 13.
Članak 8. stavci od 2. do 8.	Članak 14.
Članak 8. stavci 10. i 11.	Članak 15.
—	Članak 16.
Članak 10.	Članak 17.
Članak 11.	Članak 19.
Članak 12.	Članak 20.
Članak 13.	Članak 21.
—	Članak 22.
Članci 14. i 15.	Članak 23.
Članak 16.	Članak 24.
Članak 17.	Članak 25.
—	Članak 26.
Članak 18.	Članak 27.
Članak 19.	Članak 28.
Članak 19.a	—
Članak 20.	Članak 29.
Članak 21.	Članak 30.
Članak 22.	Članak 31.
Članak 23.	Članak 32.
Članak 26.	Članak 33.
Članak 27.	Članak 34.
Članak 28.	Članak 35.
Članak 29.	Članak 36.
Članak 30.	Članak 37.
Članak 31.	Članak 38.
Prilog I.	Prilog I.
—	Prilog II.
—	Prilog III.
Prilog I.A	Prilog IV.
—	Prilog V.
Prilog II.	Prilog VI.
Prilog III.	Prilog VII.
Prilog IV.	Prilog IX.
Prilog V.	Prilog X.

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

Zahtjevi
Izvor	Zahtjev

3. Povezani standardi

Standardi
Izvor	Zahtjev

Builddate: 24.05.2026 00:00:00 -Doknr: CELEX:32024L1275
EULAW -
European Regulation published on http://eur-lex.europa.eu/