+15. Kad je riječ o procjeni značajnosti okolišnih rizika, institucije trebaju upotrebljavati …

15. Kad je riječ o procjeni značajnosti okolišnih rizika, institucije trebaju upotrebljavati …

Kad je riječ o procjeni značajnosti okolišnih rizika, institucije trebaju upotrebljavati kvalitativne i kvantitativne informacije. Institucije trebaju razmotriti dovoljno velik opseg okolišnih čimbenika, koji uključuje barem čimbenike povezane s klimom, degradaciju ekosustava i gubitak biološke raznolikosti. Institucije trebaju procijeniti pokretače rizika tranzicijskih i fizičkih rizika, uzimajući u obzir barem sljedeće:

a) za tranzicijske rizike:

i. glavne

gospodarske sektore koje financirana imovina podržava ili u kojima

druga ugovorna strana institucije obavlja svoje glavne djelatnosti

ii. aktualne i moguće buduće bitne promjene javnih politika, tehnologija i tržišnih sklonosti (npr. novi propisi o zaštiti okoliša ili porezni poticaji, razvoj inovativne niskougljične tehnologije, promjene u potražnji potrošača ili ulagača)
iii. za rizike povezane s klimatskim promjenama:

1. 2.

izloženosti prema sektorima koji u velikoj mjeri doprinose klimatskim promjenama, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818, odnosno sektorima navedenima u odjeljcima od A do H i odjeljku L Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006⁸ , pri čemu se osobita pozornost pridaje izloženosti prema subjektima iz sektora fosilnih goriva stupanj usklađenosti ili neusklađenosti portfelja s relevantnim regulatornim ciljevima država u kojima posluju – u slučaju malih i jednostavnih institucija i drugih institucija koje nisu velike institucije barem na temelju kvalitativne procjene visoke razine

b) za fizičke rizike:
i. zemljopisna područja na kojima se nalazi ključna imovina drugih ugovornih

strana odnosu		(npr. mjesta proizvodnje) te u kojima se, osobito za izloženosti u na nekretnine, nalazi kolateral u obliku materijalne imovine
ii. razinu		osjetljivosti na okolišne opasnosti (npr. opasnosti povezane s

temperaturom, vjetrom, vodom, opasnosti povezane s krutom masom) povezane s različitim klimatskim scenarijima i tranzicijskim postupcima, odnosno kad je riječ o malim i jednostavnim institucijama i ostalim institucijama koje nisu velike institucije, povezane s barem jednim nepovoljnim scenarijem.

⁸ Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1818 od 17. srpnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu minimalnih standarda za referentne vrijednosti EU - a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU - a usklađene s Pariškim sporazumom (SL L 406, .3.12.2020., str. 17.) - Uredba o referentnim vrijednostima za klimatsku tranziciju - uvodna izjava 6.: sektori navedeni u odjeljcima od A do H i odjeljku L Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006

1. Pregled

Naslov	Regulativa

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

Zahtjevi
Izvor	Zahtjev

3. Povezani standardi

Standardi
Izvor	Zahtjev

EBA -
EN: Guidelines and other publications of the European Banking Authority (EBA), https://www.eba.europa.eu/. © European Banking Authority. Reproduction is authorised provided the source is acknowledged (EBA legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the versions published by the EBA are authoritative.

DE: Leitlinien und weitere Veröffentlichungen der Europäischen Bankenaufsichtsbehörde (EBA), https://www.eba.europa.eu/. © European Banking Authority. Wiedergabe mit Quellenangabe gestattet (Rechtlicher Hinweis der EBA). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Maßgeblich sind allein die von der EBA veröffentlichten Fassungen.