Preamble: 1

(1)

Nadzorni okvir uspostavljen Uredbom (EU) 2022/2554 trebao bi se temeljiti na strukturiranoj i stalnoj suradnji europskih nadzornih tijela i nadležnih tijela putem Nadzornog foruma i zajedničkih timova za provjeru.

(2)

Tijela iz članka 40. stavka 2. Uredbe (EU) 2022/2554 trebala bi se pobrinuti da njihovi članovi osoblja koji će se imenovati članovima zajedničkog tima za provjeru iz članka 40. stavka 1. te uredbe imaju tehničko stručno znanje potrebno za profile u zajedničkim timovima za provjeru. Ako se dokaže da članovi osoblja određenog tijela nemaju posebno tehničko stručno znanje potrebno u zajedničkim timovima za provjeru, glavno nadzorno tijelo trebalo bi ga razriješiti obveze da te članove osoblja imenuje u zajednički tim za provjeru. To bi tijelo ipak trebalo imati obvezu riješiti taj nedostatak stručnog znanja i nastojati ojačati svoje kapacitete potpore zajedničkim timovima za provjeru u okviru sljedećeg postupka.

(3)

Članovi osoblja tijelâ iz članka 40. stavka 2. Uredbe (EU) 2022/2554 koji su imenovani članovima zajedničkog tima za provjeru iz članka 40. stavka 1. te uredbe trebali bi i dalje biti zaposlenici tijela za imenovanje s istim radnim vremenom i mjestom rada kako je utvrđeno u njihovim ugovorima o radu.

(4)

Kako bi se resursi u provedbi aktivnosti nadzora što učinkovitije iskoristili, članovi zajedničkih timova za provjeru trebali bi se moći uključiti u više zajedničkih timova za provjeru i nadzirati nekoliko ključnih trećih strana pružatelja IKT usluga. Pri utvrđivanju broja ključnih trećih strana pružatelja IKT usluga koje treba dodijeliti određenom članu zajedničkog tima za provjeru i ukupnih kadrovskih potreba tih timova trebalo bi uzeti u obzir profil rizičnosti ključnih trećih strana pružatelja IKT usluga i predviđenu razinu intenziteta aktivnosti nadzora. Ta mogućnost nadzora više ključnih trećih strana pružatelja IKT usluga uzeta je u obzir u strateškom višegodišnjem planu nadzora, koji glavna nadzorna tijela svake godine prema potrebi ažuriraju i koji je uključen u pojedinačni godišnji plan nadzora. Kako bi tijelo za imenovanje sada i ubuduće imalo konkretnu obvezu imenovati članove osoblja u zajedničke timove za provjeru, glavno nadzorno tijelo trebalo bi se o strateškom višegodišnjem planu nadzora savjetovati sa Zajedničkom nadzornom mrežom i Nadzornim forumom.

(5)

Glavno nadzorno tijelo trebalo bi se koristiti kombinacijom kriterija i načela pri utvrđivanju broja članova osoblja u svakom zajedničkom timu za provjeru i njegova sastava. S obzirom na raznolik tehnološki i geografski otisak i na to da različiti financijski subjekti angažiraju ključne treće strane pružatelja IKT usluga, pri utvrđivanju tih kriterija i načela trebalo bi uzeti u obzir tehničku prirodu nadzornih zadaća, različite razine ovisnosti financijskih subjekata o uslugama koje pružaju ključne treće strane pružatelji IKT usluga, geografsku raspodjelu, veličinu i broj financijskih subjekata koji se oslanjaju na te usluge i, ako je moguće, razmjernu međusektorsku zastupljenost. Pri obavljanju te zadaće glavno nadzorno tijelo trebalo bi se osloniti na informacije koje su nadležna tijela dostavila u kontekstu imenovanja ključnih trećih strana pružatelja IKT usluga, uključujući informacije potrebne za sve potkriterije kako je utvrđeno u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2024/1502 (2), te uzeti u obzir ključnost ključnih trećih strana pružatelja IKT usluga za pružanje određenih financijskih usluga na razini država članica i Unije.

(6)

Kako bi struktura i sastav zajedničkih timova za provjeru bili svrsishodni, a nadzorni okvir kontinuirano učinkovit i djelotvoran, glavno nadzorno tijelo i članovi zajedničkih timova za ispitivanje trebali bi periodično ocjenjivati postignuća zajedničkih timova za provjeru. Glavno nadzorno tijelo i tijela za imenovanje trebali bi na temelju toga provjeriti jesu li članovi zajedničkih timova za provjeru i dalje sposobni obavljati svoje zadaće i, prema potrebi, izmijeniti članstvo zajedničkih timova za provjeru.

(7)

Kako bi se osiguralo da članovi zajedničkih timova za provjeru međusobno surađuju, a aktivnosti nadzora dosljedno se provode, europska nadzorna tijela trebala bi utvrditi postupke nadzora kojih se članovi zajedničkih timova za provjeru i koordinator glavnog nadzornog tijela trebaju pridržavati pri obavljanju svojih zadaća.

(8)

Budući da nadzorne zadaće uključuju obradu povjerljivih informacija, glavno nadzorno tijelo trebalo bi članovima zajedničkog tima za provjeru odobriti pristup takvim informacijama i povezanim informatičkim (uključujući alate, aplikacije i skupove podataka) i drugim resursima (uključujući politiku, postupke i dokumentaciju) na temelju nužnosti pristupa informacijama i u okviru utvrđenih zadaća ako je to potrebno kako bi članovi zajedničkog tima za provjeru pomogli glavnom nadzornom tijelu u obavljanju njegovih propisanih funkcija ili zadaća. Pri utvrđivanju dogovora između glavnog nadzornog tijela i nadležnih tijela za provedbu ove Uredbe, u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2024/1505 (3), radi pravilnog financiranja troškova povezanih sa sredstvima koja su osigurala tijela za imenovanje, glavno nadzorno tijelo trebalo bi u takve dogovore uključiti odjeljak u kojem se detaljno opisuje postupak nadoknade izravnih i neizravnih troškova svih tijela za imenovanje uključenih u zajedničke timove za provjeru. Nadalje, kako bi se aktivnosti nadzora transparentno i pouzdano izvršavale, tim bi dogovorima trebalo osigurati i da članovi zajedničkih timova za provjeru pri obavljanju svojih zadaća nisu u sukobu interesa.

(9)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koje su Europskoj komisiji dostavili Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

(10)

Zajednički odbor europskih nadzornih tijela iz članka 54. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4), članka 54. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i članka 54. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6) proveo je otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se ova Uredba temelji, analizirao je potencijalne troškove i koristi predloženih standarda i zatražio je savjet Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1094/2010 te Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010,