DIREKTIVA (EU) 2015/2193 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 25. studenoga 2015. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (Tekst značajan za EGP)

(1)

Odlukom br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) („Program djelovanja”) potvrđuje se da su tijekom prošlih desetljeća emisije onečišćujućih tvari u zrak znatno smanjene, ali da su istovremeno razine onečišćenja zraka i dalje problematične u mnogim dijelovima Europe te da su građani Unije i dalje izloženi tvarima koje onečišćuju zrak i potencijalno štete njihovom zdravlju i dobrobiti. Prema Programu djelovanja, ekosustavi su i dalje ugroženi prekomjernim taloženjem dušika i sumpora povezanim s emisijama iz prometa, neodrživom poljoprivrednom praksom i proizvodnjom energije. U mnogim područjima Unije razine onečišćenja zraka i dalje su iznad granica koje je postavila Unija te standardi kvalitete zraka Unije i dalje ne ispunjavaju ciljeve koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija.

(2)

Radi osiguranja zdravog okoliša za sve, Programom djelovanja poziva se na dopunu mjera na lokalnoj razini odgovarajućom politikom na nacionalnoj razini i razini Unije. Posebno je potrebno pojačati napore radi ostvarivanja potpune usklađenosti sa zakonodavstvom Unije o kvaliteti zraka i definirati strateške ciljeve i djelovanja nakon 2020.

(3)

Znanstvene ocjene pokazuju da prosječno skraćenje životnog vijeka građana Unije uzrokovano onečišćenjem zraka iznosi osam mjeseci.

(4)

Iako sve više doprinose onečišćenju zraka, emisije onečišćujućih tvari nastalih loženjem goriva u srednjim uređajima za loženje općenito nisu uređene na razini Unije, osobito zbog povećane uporabe biomase kao goriva, potaknute politikama u području klime i energije.

(5)

Loženje goriva u određenim malim uređajima za loženje i napravama obuhvaćeno je provedbenim mjerama kako je navedeno u Direktivi 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Hitno su potrebne dodatne mjere u okviru Direktive 2009/125/EZ kako bi se popunila preostala regulatorna praznina. Loženje goriva u velikim uređajima za loženje obuhvaćeno je Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6) od 7. siječnja 2013., a Direktiva 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) i dalje se primjenjuje na velike uređaje za loženje obuhvaćene člankom 30. stavkom 2. Direktive 2010/75/EU do 31. prosinca 2015.

(6)

Komisija je u svojem izvješću Europskom parlamentu i Vijeću od 17. svibnja 2013. o preispitivanjima koja se provode u skladu s člankom 30. stavkom 9. i člankom 73. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama, a koje se odnosi na emisije od intenzivnog uzgoja stoke i uređaja za loženje, zaključila da je u pogledu loženja goriva u srednjim uređajima za loženje potvrđen jasan potencijal za troškovno učinkovito smanjenje emisija u zrak.

(7)

Međunarodne obveze Unije u vezi s onečišćenjem zraka, koje su osmišljene radi suzbijanja zakiseljavanja, eutrofikacije, prizemnog ozona i emisija krutih čestica, dogovorene su Protokolom iz Göteborga uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka koji je izmijenjen 2012. kako bi se ojačale postojeće obveze smanjivanja sumporova dioksida, dušikovih oksida, amonijaka i hlapljivih organskih spojeva te uvele nove obveze smanjivanja sitnih krutih čestica (PM 2,5) koje treba ostvariti od 2020.

(8)

Komunikacijom Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 18. prosinca 2013. naslovljenom „Program Čisti zrak za Europu” poziva se na djelovanje s ciljem kontrole emisija tvari koje onečišćuju zrak iz srednjih uređaja za loženje, čime se dovršava regulatorni okvir za sektor uređaja za loženje. Programom Čisti zrak nadopunjuje se program za smanjenje onečišćenja do 2020. utvrđen u Komunikaciji Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 21. rujna 2005. naslovljenoj „Tematska strategija o onečišćenju zraka” i razvijaju ciljevi za smanjenje učinaka u razdoblju do 2030. Radi ostvarivanja svih tih strateških ciljeva trebalo bi utvrditi regulatorni plan, uključujući mjere za kontrolu emisija iz srednjih uređaja za loženje.

(9)

Srednje uređaje za loženje trebalo bi izgraditi i njima upravljati tako da se promiče energetska učinkovitost. Pri nadograđivanju srednjih uređaja za loženje ili donošenju odluka o većim ulaganjima posebno bi trebalo uzeti u obzir takva razmatranja, kao i ekonomske aspekte, tehničke mogućnosti i životni vijek postojećih srednjih uređaja za loženje.

(10)

Kako bi se osiguralo da se zbog rada srednjih uređaja za loženje ne pogorša kvaliteta zraka, mjere za ograničenje emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica u zrak ne bi smjele dovesti do porasta emisija ostalih onečišćujućih tvari poput ugljikova monoksida.

(11)

Iz područja primjene ove Direktive trebalo bi izuzeti srednje uređaje za loženje koji već podliježu minimalnim zahtjevima na razini Unije, poput uređaja na koje se primjenjuje pravilo akumulacije iz poglavlja III. Direktive 2010/75/EU ili uređaja za spaljivanje ili suspaljivanje krutog ili tekućeg otpada i koji su stoga obuhvaćeni poglavljem IV. te direktive.

(12)

Iz područja primjene ove Direktive trebalo bi izuzeti i određene druge srednje uređaje za loženje na temelju njihovih tehničkih svojstava ili njihove upotrebe za određene djelatnosti.

(13)

Budući da srednji uređaji za loženje u kojima se upotrebljavaju rafinerijska goriva, sama ili s drugim gorivima, za proizvodnju energije u okviru rafinerija mineralnih ulja i plina, kao i kotlovi utilizatori unutar postrojenja za proizvodnju celuloze podliježu razinama emisija koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) iz zaključaka o NRT-u koji su već uspostavljeni Direktivom 2010/75/EU, ova se Direktiva ne bi trebala primjenjivati na takve uređaje.

(14)

Ova Direktiva trebala bi se primjenjivati na uređaje za loženje, uključujući kombinaciju koju čine dva nova srednja uređaja za loženje ili više njih, s ukupnom ulaznom toplinskom snagom jednakom ili većom od 1 MW i manjom od 50 MW. Pojedinačni uređaji za loženje ulazne toplinske snage manje od 1 MW ne bi se trebali uzimati u obzir za potrebe izračunavanja ukupne ulazne toplinske snage kombinacije uređaja za loženje. Kako bi se izbjegla regulatorna praznina, ova Direktiva trebala bi se primjenjivati i na kombinaciju koju čine novi srednji uređaji za loženje ako je ukupna ulazna toplinska snaga jednaka ili veća od 50 MW, ne dovodeći u pitanje poglavlje III. Direktive 2010/75/EU.

(15)

Kako bi se osiguralo kontrolu emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica u zrak, svaki srednji uređaj za loženje trebao bi raditi samo ako mu je nadležno tijelo izdalo dozvolu ili ako ga je nadležno tijelo registriralo, na temelju informacija koje je dostavio operater.

(16)

Radi kontrole emisija u zrak iz srednjih uređaja za loženje, u ovoj bi Direktivi trebalo utvrditi granične vrijednosti emisije i zahtjeve za praćenje.

(17)

Granične vrijednosti emisije navedene u Prilogu II. ne bi se trebale primjenjivati na srednje uređaje za loženje smještene na Kanarskim otocima, u francuskim prekomorskim departmanima, na Azorima i Madeiri zbog tehničkih i logističkih problema povezanih s izoliranim lokacijama takvih uređaja. Dotične države članice trebale bi odrediti granične vrijednosti emisije za takve uređaje kako bi se smanjile njihove emisije u zrak i potencijalni rizici za ljudsko zdravlje i okoliš.

(18)

Kako bi se postojećim srednjim uređajima za loženje ostavilo dovoljno vremena za tehničku prilagodbu zahtjevima ove Direktive, granične vrijednosti emisije trebale bi se početi primjenjivati na te uređaje po isteku utvrđenog roka od datuma početka primjene ove Direktive.

(19)

Kako bi se u obzir uzele određene specifične okolnosti kad bi primjena graničnih vrijednosti emisije uzrokovala nerazmjerno visoke troškove u usporedbi s koristima za okoliš, državama članicama trebalo bi omogućiti da od obveze usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije navedenima u ovoj Direktivi izuzmu srednje uređaje za loženje koji se upotrebljavaju u izvanrednim situacijama te koji su pušteni u pogon na određeno vrijeme.

(20)

Zbog infrastrukturnih ograničenja s kojima se suočavaju postojeći srednji uređaji za loženje koji su dio malih izoliranih sustava (SIS) ili mikro izoliranih sustava (MIS) i zbog potrebe da se omogući njihovo međusobno povezivanje, takvim bi uređajima trebalo dati više vremena da se prilagode graničnim vrijednostima emisije navedenima u ovoj Direktivi.

(21)

S obzirom na ukupne prednosti grijanja energijom iz toplana u smislu doprinosa smanjenju uporabe goriva u kućanstvima koja uzrokuju visoke razine onečišćenja zraka i u smislu poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO2, državama članicama trebalo bi omogućiti da postojećim srednjim uređajima za loženje koji ustupaju znatnu količinu proizvedene korisne toplinske energije javnoj mreži za isporuku toplinske energije daju više vremena da se prilagode graničnim vrijednostima emisije navedenima u ovoj Direktivi.

(22)

S obzirom na novija ulaganja u postrojenja na biomasu čija je svrha povećati upotrebu obnovljivih izvora energije, a koja su već dovela do smanjenih emisija onečišćujućih tvari te kako bi se uzelo u obzir s tim povezane investicijske cikluse, državama članicama trebalo bi omogućiti da tim postrojenjima daju više vremena da se prilagode graničnim vrijednostima emisije navedenima u ovoj Direktivi.

(23)

S obzirom na ključnu ulogu stanica za komprimiranje plina za pouzdanost i siguran rad nacionalnih mreža za transport plina i specifična ograničenja koja se odnose na njihovu modernizaciju, državama članicama trebalo bi omogućiti da srednjim uređajima za loženje koji pokreću takve stanice daju više vremena za prilagodbu graničnim vrijednostima emisije dušikovih oksida navedenima u ovoj Direktivi.

(24)

U skladu s člankom 193. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ova Direktiva ne sprečava države članice da zadrže ili uvedu strože zaštitne mjere. Takve mjere primjerice mogu biti potrebne u zonama u kojima se ne poštuju granične vrijednosti kvalitete zraka. U takvim slučajevima države članice trebale bi procijeniti je li potrebno primjenjivati strože granične vrijednosti emisije od onih koje se zahtijevaju u ovoj Direktivi, kao dio izrade planova za kvalitetu zraka u skladu s Direktivom 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8). Pri takvim procjenama trebalo bi uzeti u obzir ishod razmjene informacija o najvećem ostvarivom smanjenju emisija koje se može postići najboljim raspoloživim tehnologijama i onima koje su u nastanku. Komisija bi takvu razmjenu informacija trebala organizirati s državama članicama, zainteresiranim granama industrije, uključujući operatere i pružatelje tehnologija, te nevladinim organizacijama, uključujući one koje se zalažu za zaštitu okoliša.

(25)

Države članice trebale bi osigurati da operater srednjeg uređaja za loženje poduzme potrebne mjere u slučaju neusklađenosti s ovom Direktivom. Države članice trebale bi uspostaviti sustav za provjeru usklađenosti srednjih uređaja za loženje sa zahtjevima ove Direktive.

(26)

Kako bi se osigurala učinkovita primjena i provedba ove Direktive, inspekcije bi po mogućnosti i prema potrebi trebalo uskladiti s onima koje se zahtijevaju na temelju ostalog zakonodavstva Unije.

(27)

Odredbe ove Direktive o pristupu informacijama koje se odnose na njezinu provedbu trebalo bi primjenjivati tako da se osigura puni učinak Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(28)

Kako bi se smanjilo opterećenje malim i srednjim poduzećima koja upravljaju srednjim uređajima za loženje, administrativne obveze operatera koje se odnose na pružanje informacija, praćenje i izvješćivanje trebaju biti proporcionalne i izbjegavati udvostručavanje, a pritom nadležnom tijelu omogućivati učinkovitu provjeru usklađenosti.

(29)

Kako bi osigurala dosljednost i usklađenost informacija koje države članice dostavljaju u vezi s provedbom ove Direktive i promicala razmjenu informacije između država članica i Komisije, Komisija bi, uz pomoć Europske agencije za okoliš, trebala razviti elektronički sustav izvješćivanja koji bi bio dostupan i državama članicama za internu upotrebu u svrhu nacionalnog izvješćivanja i upravljanja podacima.

(30)

Komisija bi trebala na temelju najsuvremenijih tehnologija procijeniti potrebu da se izmijene granične vrijednosti emisije navedene u Prilogu II. za nove srednje uređaje za loženje. U tom bi kontekstu Komisija trebala razmotriti i potrebu određivanja posebnih graničnih vrijednosti emisije za druge onečišćujuće tvari, poput ugljikova monoksida, i moguće minimalne standarde energetske učinkovitosti.

(31)

Radi prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s prilagođavanjem odredaba o procjeni usklađenosti iz Priloga III. dijela 2. točke 2. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(32)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive te kako bi se obveze država članica u pogledu izvješćivanja pojednostavile i učinile učinkovitijima, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu određivanja tehničkih formata izvješćivanja. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(33)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest poboljšanje kvalitete okoliša i zdravlja ljudi, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(34)

Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata posebno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Ovom se Direktivom posebno nastoji osigurati primjena članka 37. Povelje o zaštiti okoliša.

(35)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (11), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive, zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata,