+DIREKTIVA VIJEĆA od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (91/676/EEZ)
---+Članak 1.
---+Članak 2.
---+Članak 3.
------+Članak 3. 1.
------+Članak 3. 2.
------+Članak 3. 3.
------+Članak 3. 4.
------+Članak 3. 5.
---+Članak 4.
------+Članak 4. 1.
------+Članak 4. 2.
---+Članak 5.
------+Članak 5. 1.
------+Članak 5. 2.
------+Članak 5. 3.
------+Članak 5. 4.
------+Članak 5. 5.
------+Članak 5. 6.
------+Članak 5. 7.
---+Članak 6.
------+Članak 6. 1.
------+Članak 6. 2.
---+Članak 7.
---+Članak 8.
---+Članak 9.
------+Članak 9. 1.
------+Članak 9. 2.
------+Članak 9. 3.
---+Članak 10.
------+Članak 10. 1.
------+Članak 10. 2.
---+Članak 11.
---+Članak 12.
------+Članak 12. 1.
------+Članak 12. 2.
------+Članak 12. 3.
---+Članak 13.
---+PRILOG I. KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE VODA IZ ČLANKA 3. STAVKA 1.
---+PRILOG II. KODEKS(I) DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
---+PRILOG III. MJERE KOJE SE UKLJUČUJU U PROGRAME DJELOVANJA PREMA ČLANKU 5. STAVKU 4. TOČKI (a)
---+PRILOG IV. REFERENTNE MJERNE METODE
---+PRILOG V. PODACI KOJE TREBA NAVESTI U IZVJEŠĆIMA IZ ČLANKA 10.

English - European Union - Environment -

DIREKTIVA VIJEĆA od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (91/676/EEZ)

DIREKTIVA VIJEĆA

od 12. prosinca 1991.

o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora

(91/676/EEZ)

1. Pregled

Članak 1.

Ova Direktiva ima za cilj:

—

smanjiti onečišćenje voda uzrokovano ili izazvano nitratima iz poljoprivrednih izvora, i

—

spriječiti daljnje takvo onečišćenje.

Članak 2.

Za potrebe ove Direktive:

(a)

„podzemne vode” znači sve vode ispod površine tla u zoni zasićenosti i u izravnom doticaju s tlom ili podzemljem;

(b)

„slatka voda” znači prirodno tekuća voda s niskom koncentracijom soli koja se često smatra prikladnom za crpljenje i preradu u proizvodnji vode za piće;

(c)

„dušikov spoj” znači tvar koja sadrži dušik, osim plinovitih molekula dušika;

(d)

„stoka” znači sve životinje koje se uzgajaju radi koristi ili dobiti;

(e)

„gnojivo” znači tvar koja sadrži jedan od ili više dušikovih spojeva, a koji se koristi za poticanje rasta vegetacije; uključuje stajsko gnojivo, ostatke iz uzgajališta riba i mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

(f)

„umjetno gnojivo” znači svako gnojivo koje je proizvedeno industrijskim postupkom;

(g)

„stajsko gnojivo” znači stočne fekalije ili mješavinu slame i fekalija, čak i u prerađenom obliku;

(h)

„primjena u tlu” znači dodavanje materijala u tlo rasprostiranjem po površini, ubrizgavanjem, stavljanjem ispod površine ili miješanjem s površinskim slojevima tala;

(i)

„eutrofikacija” znači obogaćivanje vode dušikovim spojevima, čime se uzrokuje ubrzani rast algi i viših biljnih vrsta te se izaziva neželjeno narušavanje prirodne ravnoteže organizama prisutnih u vodi i pogoršanje kakvoće vode;

(j)

„onečišćenje” znači izravno ili neizravno ispuštanje dušikovih spojeva iz poljoprivrednih izvora u vodni okoliš, čije posljedice mogu prouzročiti opasnost za zdravlje ljudi, ugroziti žive resurse i ekosustave voda, naštetiti pogodnostima ili narušiti ostale dozvoljene upotrebe vode;

(k)

„ranjiva zona” znači zemljišni prostor određen u skladu s člankom 3. stavkom 2.

Članak 3.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 7.

Komisija može propisati smjernice za nadzor iz članaka 5. i 6. u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 9. stavku 2.

Članak 8.

Komisija može priloge ovoj Direktivi prilagoditi znanstvenom i tehničkom napretku.

Te se mjere, namijenjene izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 9. stavka 3.

Članak 9.

Članak 10.

Članak 11.

Na temelju informacija dobivenih sukladno članku 10. i u roku od šest mjeseci nakon primitka izvješća od država članica, Komisija objavljuje sažetke izvješća i dostavlja ih Europskom parlamentu i Vijeću. S obzirom na provedbu ove Direktive, a posebno odredaba iz Priloga III., Komisija do 1. siječnja 1988. Vijeću podnosi izvješće, prema potrebi s priloženim prijedlozima za reviziju ove Direktive.

Članak 12.

Članak 13.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

PRILOG I. KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE VODA IZ ČLANKA 3. STAVKA 1.

PRILOG I.

KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE VODA IZ ČLANKA 3. STAVKA 1.

Vode iz članka 3. stavka 1. određuju se primjenjujući, između ostalog, sljedeće kriterije:

sadrže li površinske vode, a posebno one koje se koriste ili su namijenjene crpljenju vode za piće, ili bi, ako se djelovanje sukladno članku 5. ne poduzme, mogle sadržavati koncentraciju nitrata veću od one utvrđene u skladu s Direktivom 75/440/EEZ,

sadrže li podzemne vode više od 50 mg/l nitrata ili bi mogle sadržavati više od 50 mg/l nitrata ako se djelovanje sukladno članku 5. ne poduzme;

je li za prirodna slatkovodna jezera, ostale slatke vode, estuariji, obalne i morske vode utvrđeno da su eutrofične ili da bi u skoroj budućnosti mogle postati eutrofične ako se djelovanje sukladno članku 5. ne poduzme.

U primjeni ovih kriterija države članice uzimaju u obzir:

fizikalna i ekološka obilježja voda i tla;

trenutačna saznanja o ponašanju dušikovih spojeva u okolišu (voda i tlo);

trenutačna saznanja o učinku djelovanja poduzetog sukladno članku 5.

PRILOG II. KODEKS(I) DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

PRILOG II.

KODEKS(I) DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE

Kodeks ili kodeksi dobre poljoprivredne prakse koji imaju za cilj smanjenje onečišćenja nitratima i koji vode računa o uvjetima u različitim područjima Zajednice trebaju sadržavati odredbe koje se odnose na sljedeća pitanja, u mjeri u kojoj su ona relevantna:

razdoblja u kojima nije prikladno primjenjivati gnojivo na tlu;

primjena gnojiva na tlu na strmom terenu;

primjena gnojiva na tlu na vodom zasićenom, poplavljenom, zaleđenom ili snijegom prekrivenom terenu;

uvjeti primjene gnojiva na tlu u blizini vodenih tokova;

kapacitet i izrada spremnika za stajsko gnojivo, uključujući mjere zaštite od onečišćenja voda uzrokovanog istjecanjem tekućina koje sadrže stajsko gnojivo te otpadnih voda iz pohranjenih biljnih materijala, kao na primjer silaže, i njihovim prodiranjem u podzemne i površinske vode;

postupci primjene umjetnih i stajskih gnojiva na tlu, uključujući postotak i ravnomjernost nanošenja, kojima se gubitak hranjivih tvari u vodi održava na prihvatljivoj razini.

U kodeks(e) dobre poljoprivredne prakse države članice mogu uključiti i sljedeća pitanja:

upravljanje zemljištem, uključujući upotrebu rotacijskog sustava usjeva i omjer zemljišta namijenjen trajnim usjevima vezanima uz godišnje obrađene kulture;

održavanje minimalne količine biljnog pokrova tijekom (kišnih) razdoblja, jer se time iz tla upija dušik koji bi inače mogao prouzročiti onečišćenje voda nitratima;

izrada planova za upotrebu gnojiva prema individualnim potrebama uzgajivača i vođenje evidencije o upotrebi gnojiva;

10.

zaštita od onečišćenja voda uzrokovanog istjecanjem i otjecanjem vode izvan dosega korijena u sustavima navodnjavanja.

PRILOG III. MJERE KOJE SE UKLJUČUJU U PROGRAME DJELOVANJA PREMA ČLANKU 5. STAVKU 4. TOČKI (a)

PRILOG III.

MJERE KOJE SE UKLJUČUJU U PROGRAME DJELOVANJA PREMA ČLANKU 5. STAVKU 4. TOČKI (a)

Mjere uključuju propise vezane uz:

razdoblja u kojima je zabranjena upotreba određenih vrsta gnojiva

kapacitet spremnika stajskoga gnojiva; mora premašivati kapacitet potreban za skladištenje gnojiva tijekom najduljeg razdoblja u kojem je na snazi zabrana njegove upotrebe u ranjivim zonama, osim u slučaju kada se nadležnom tijelu dokaže da će se sva količina gnojiva koja premašuje trenutni kapacitet spremnika, odložiti na način koji nije štetan za okoliš

ograničenje upotrebe gnojiva, u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom i uzimajući u obzir obilježja dotične ranjive zone, a posebno:

(a)

uvjete, vrstu i nagib tla;

(b)

klimatske uvjete, padaline i navodnjavanje;

(c)

upotrebu tla i poljoprivrednu praksu, uključujući rotacijski sustav usjeva;

a temelji se na ravnoteži između:

predviđene potrebe usjeva za dušikom,

ii.

opskrbe usjeva dušikom iz tla te gnojidbom, a odnosi se na:

—

količinu dušika koji je prisutan u tlu, u trenutku kada ga usjev počinje koristiti u značajnijoj mjeri (iznimne količine na kraju zime),

—

opskrbu dušikom putem neto mineralizacije rezervi organskog dušika u tlu,

—

dodavanje dušikovih spojeva iz stajskoga gnojiva,

—

dodavanje dušikovih spojeva iz umjetnih i drugih gnojiva.

Ove mjere, za svako pojedinačno poljoprivredno gospodarstvo ili stočnu jedinicu, osiguravaju da količina stajskoga gnojiva, upotrijebljena u godini dana, uključujući gnojivo rasprostranjeno od samih životinja, ne premaši određenu količinu po hektaru.

Spomenuta količina po hektaru odgovara količini gnojiva koje sadrži 170 kg dušika. Međutim:

(a)

u prvom četverogodišnjem programu djelovanja, države članice mogu dozvoliti količinu gnojiva koja sadržava do 210 kg dušika;

(b)

tijekom i nakon prvog četverogodišnjeg programa djelovanja, države članice određuju drukčiju količinu od gore navedene. Te količine ne smiju dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva iz članka 1. i moraju se opravdati na temelju nepristranih kriterija, kao npr.:

—

dugotrajno razdoblje rasta,

—

usjevi s visokim stupnjem upijanja dušika,

—

velika količina neto padalina u ranjivim zonama,

—

tlo s iznimno visokim kapacitetom denitrifikacije.

▼M2

Ako država članica na temelju točke (b) drugog podstavka dopusti drukčiji iznos, o tom obavješćuje Komisiju koja, u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 9. stavka 2., provjerava opravdanost takve odluke;

▼M3

(c)

države članice mogu odobriti upotrebu određenih gnojidbenih materijala iz prerađenog stajskog gnojiva iznad količine od 170 kg dušika po hektaru godišnje kako je utvrđeno u ovom odlomku i do zasebne dodatne granične vrijednosti od 80 kg dušika po hektaru godišnje, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

komponenta stajskog gnojiva koja se nalazi u gnojidbenom materijalu podvrgnuta je postupku obrade kojim se povećava koncentracija dušika u mineralnom obliku, dušika iz uree ili kristalno vezanog dušika, izražena kao maseni postotak ukupnog dušika u usporedbi s unosom u postupak obrade, čime se dobiva jedno od sljedećeg:

amonijeva sol (sol za ispiranje) dobivena postupkom pročišćavanja plina ili kontrole emisija radi uklanjanja amonijaka iz ispušnih plinova;

mineralni koncentrat dobiven reverznom osmozom;

fosfatna sol bogata dušikom (struvit) taložena iz stajskog gnojiva;

ii.

gnojidbeni materijali dosljedne su kvalitete u svim serijama i imaju omjer između mineralnog dušika i ukupnog dušika od najmanje 90 % ili omjer organski vezanog ugljika i ukupnog dušika od najviše 3, pri čemu se u oba slučaja vrše prilagodbe za dušik iz sastavnih materijala koji nisu dobiveni iz stajskog gnojiva i koji sadržavaju više od 3 % dušika na temelju suhe tvari;

iii.

gnojidbeni materijali ne prelaze sljedeće gornje granične vrijednosti:

—

bakar (Cu): 300 mg kg-1 suhe tvari,

—

cink (Zn): 800 mg kg-1 suhe tvari;

iv.

patogeni u gnojidbenim materijalima koji sadržavaju više od 1 % organskog ugljika ne prelaze sljedeće gornje granične vrijednosti:

Mikroorganizmi za testiranje	Planovi uzorkovanja			Granična vrijednost
Mikroorganizmi za testiranje	n	c	m	M
Salmonela spp.	5	0	0	Odsutnost u 25 g ili 25 ml
Escherichia coli ili enterokoki	5	5	0	1 000 u 1 g ili 1 ml
pri čemu je: n = broj uzoraka za testiranje, c = broj uzoraka u kojima broj bakterija izražen u jedinicama koje tvore kolonije (CFU) iznosi između m i M, m = granična vrijednost broja bakterija izraženog u CFU koji se smatra zadovoljavajućim, M = maksimalna vrijednost broja bakterija izražena u CFU.

države članice provode stroge standarde kvalitete kako bi osigurale dosljedan udio hranjivih tvari u svim proizvodnim serijama gnojidbenih materijala u skladu s kriterijima utvrđenima u točki ii.;

vi.

države članice osiguravaju da je uz gnojidbeni materijal priložena dokumentacija koja sadržava informacije o udjelu dušika (N) i fosfata (P2O5) ako koncentracija bilo kojeg od tih elemenata premašuje 1 % suhe tvari, uz maksimalno odstupanje od deklarirane vrijednosti od 25 %;

vii.

države članice osiguravaju da se broj stoke i proizvodnja stajskog gnojiva ne povećavaju zbog primjene ove točke i. na nacionalnoj razini ako udio dušika u ukupnoj godišnjoj nacionalnoj proizvodnji stajskog gnojiva po hektaru korištene poljoprivredne površine (KPP) premašuje 75 % granične vrijednosti od 170 kg dušika po hektaru utvrđene u ovom odlomku i ii. na razini prostornih jedinica NUTS 2 za koje se dodjeljuje odobrenje, ako udio dušika u ukupnoj godišnjoj proizvodnji gnojiva po hektaru KPP-a na tim prostornim jedinicama premašuje 75 % granične vrijednosti od 170 kg dušika po hektaru utvrđene u ovom odlomku;

viii.

države članice postrožuju granične vrijednosti upotrebe gnojiva (stope gnojidbe) utvrđene u točki 1. podtočki 3. ovog Priloga, kako bi se uzeo u obzir povećani rizik od gubitka dušika u vodi i zraku koji proizlazi iz upotrebe gnojidbenih materijala koji ispunjavaju uvjete iz podtočaka od i. do iv. ove točke, uz primjenu koeficijenta ekvivalentnosti anorganskih gnojiva od 1 za takve materijale. Države članice u najvećoj mogućoj mjeri osiguravaju održavanje živog biljnog pokrova ili jednakovrijedne mjere na zemljištu na kojem se upotrebljavaju gnojidbeni materijali koji ispunjavaju uvjete iz podtočaka od i. do iv. ove točke. Države članice osiguravaju da se pri upotrebi gnojidbenih materijala koji ispunjavaju uvjete iz podtočaka od i. do iv. ove točke prema potrebi poduzmu odgovarajuće mjere opreza kako bi se spriječio gubitak amonijaka iz poljoprivrednih tala, posebno ubrizgavanjem, neposrednim unošenjem površinskih materijala ili jednakovrijednim mjerama;

ix.

države članice poduzimaju mjere kako bi u najvećoj mogućoj mjeri spriječile emisije, uključujući emisije u zrak, koje proizlaze iz skladištenja gnojidbenih materijala koji ispunjavaju uvjete iz podtočaka od i. do iv. utvrđivanjem odgovarajućih uvjeta skladištenja i zahtjeva za takve materijale;

države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da upotreba gnojidbenih materijala koji ispunjavaju uvjete utvrđene u podtočkama od i. do iv. ove točke ne utječe negativno na postizanje ciljeva ove Direktive, Direktive Vijeća 92/43/EEZ ( 3 ) i direktiva 2000/60/EZ ( 4 ), (EU) 2016/2284 ( 5 ), (EU) 2020/2184 ( 6 ) i 2008/50/EZ ( 7 ) Europskog parlamenta i Vijeća u mjeri u kojoj su mjere iz programa djelovanja relevantne za te direktive. Države članice poduzimaju mjere za sprečavanje negativnih učinaka na područjima mreže Natura 2000 i oko njih te u blizini točaka za zahvaćanje pitke vode, u skladu s Direktivom 92/43/EEZ odnosno Direktivom (EU) 2020/2184.

Ako države članice primjenjuju ovu točku drugog odlomka, o tome obavješćuju Komisiju. Osim toga, u okviru izvješća iz članka 10. izvješćuju o primjeni ove točke, uključujući godišnje podatke o količini proizvedenih materijala koji ispunjavaju uvjete utvrđene u podtočkama od i. do iv. ove točke te o gustoći stoke i proizvodnji gnojiva na nacionalnoj razini i razini prostornih jedinica NUTS 2 kako su uspostavljene Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 ).

▼B

Države članice izračunavaju količine iz stavka 2. na temelju broja životinja.

Države članice obavješćuju Komisiju o načinu primjene odredaba iz stavka 2. S obzirom na dobivene informacije, Komisija, ako to smatra potrebnim, iznosi Vijeću odgovarajuće prijedloge u skladu s člankom 11.

PRILOG IV. REFERENTNE MJERNE METODE

PRILOG IV.

REFERENTNE MJERNE METODE

Umjetno gnojivo

Mjerna metoda za dušikove spojeve opisana je u Direktivi Komisije 77/535/EEZ od 22. lipnja 1977. o usklađivanju zakonodavstava država članica o metodama uzorkovanja i analize gnojiva ( 9 ), kako je izmijenjena Direktivom 89/519/EEZ ( 10 ).

Slatke, obalne i morske vode

Koncentracija nitrata mjeri se u skladu s člankom 4.a stavkom 3. Odluke Vijeća 77/795/EEZ od 12. prosinca 1977. o uvođenju zajedničkog postupka razmjene informacija o kakvoći površinskih slatkih voda u Zajednici ( 11 ), kako je izmijenjena Odlukom 86/574/EEZ ( 12 ).

PRILOG V. PODACI KOJE TREBA NAVESTI U IZVJEŠĆIMA IZ ČLANKA 10.

PRILOG V.

PODACI KOJE TREBA NAVESTI U IZVJEŠĆIMA IZ ČLANKA 10.

Izjava o poduzetim preventivnim djelovanjima sukladno članku 4.

Karta koja pokazuje sljedeće:

(a)

vode određene u skladu s člankom 3. stavkom 1. i Prilogom I., navodeći za svaku vodu koji je kriterij iz Priloga I. upotrijebljen u svrhu određivanja;

(b)

lokaciju proglašene ranjive zone, razlikujući postojeće zone od zona proglašenih nakon posljednjeg izvješća.

Sažetak rezultata praćenja provedenog sukladno članku 6., uključujući razmatranja na temelju kojih je proglašena pojedina ranjiva zona i na temelju kojih je došlo do revizije ili dopuna proglašenih ranjivih zona.

Sažetak programa djelovanja izrađenih sukladno članku 5., a posebno:

(a)

mjere propisane člankom 5. stavkom 4. točkama (a) i(b);

(b)

informacije propisane Prilogom III. stavkom 4.;

(c)

sve dodatne mjere ili jača djelovanja poduzeti sukladno članku 5. stavku 5.;

(d)

sažetak rezultata programa praćenja provedenih sukladno članku 5. stavku 6.;

(e)

pretpostavke država članica o vjerojatnom roku unutar kojeg se očekuje utjecaj mjera iz programa djelovanja na vode određene u skladu s člankom 3. stavkom 1., uz navođenje stupnja neizvjesnosti tih pretpostavki.

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

Zahtjevi
Izvor	Zahtjev

3. Povezani standardi

Standardi
Izvor	Zahtjev

Builddate: 02.03.2026 00:00:00 -Doknr: CELEX:31991L0676
EULAW -
EN: Legal acts of the European Union from EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © European Union. Re-use is authorised by Decision 2011/833/EU, provided the source is acknowledged; the consolidated texts are licensed under CC BY 4.0 (EUR-Lex legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the legislation published in the Official Journal of the European Union is deemed authentic.

DE: Rechtsakte der Europäischen Union aus EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © Europäische Union. Weiterverwendung nach Beschluss 2011/833/EU mit Quellenangabe gestattet; die konsolidierten Fassungen stehen unter CC BY 4.0 (Rechtlicher Hinweis von EUR-Lex). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Verbindlich sind allein die im Amtsblatt der Europäischen Union veröffentlichten Rechtsakte.