DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/923 оd 25. ožujka 2021. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima kojima se utvrđuju kriteriji za definiranje upravljačkih odgovornosti i kontrolnih funkcija, značajnih poslovnih jedinica i značajnog utjecaja na profil rizičnosti značajnih poslovnih jedinica te kojima se utvrđuju kriteriji za utvrđivanje zaposlenika ili kategorija zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju utjecaj na profil rizičnosti institucije koji je usporediv s utjecajem zaposlenika ili kategorija zaposlenika iz članka 92. stavka 3. te direktive (Tekst značajan za EGP)

(1)

Profesionalne aktivnosti zaposlenika iz članka 92. stavka 3. točaka (a), (b) i (c) Direktive 2013/36/EU mogu imati značajan utjecaj i na profil rizičnosti institucije i na profesionalne aktivnosti ostalih zaposlenika. To će posebno biti slučaj ako zaposlenici imaju upravljačke odgovornosti za značajne poslovne jedinice ili kontrolne funkcije jer mogu donositi strateške ili druge temeljne odluke koje utječu na poslovne aktivnosti ili primijenjeni kontrolni okvir. Takve kontrolne funkcije obično uključuju upravljanje rizicima, usklađenost s propisima i unutarnju reviziju. Rizici koje preuzimaju značajne poslovne jedinice i način na koji se njima upravlja najvažniji su čimbenici za profil rizičnosti institucije.

(2)

Stoga je potrebno utvrditi kriterije za utvrđivanje zaposlenika, osim zaposlenika iz članka 92. stavka 3. točaka (a), (b) i (c) Direktive 2013/36/EU, čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. Tim bi se kriterijima trebale uzeti u obzir ovlasti i odgovornosti zaposlenika, profil rizičnosti institucije i pokazatelji uspješnosti, unutarnja organizacija institucije te priroda, opseg i složenost predmetne institucije. Nadalje, kriteriji bi trebali omogućiti institucijama da u svojim politikama primitaka utvrde odgovarajuće poticaje kako bi osigurale da predmetni zaposlenici u izvršavanju svojih zadataka postupaju razborito. Naposljetku, ti bi kriteriji trebali odražavati razinu rizika različitih aktivnosti unutar institucije.

(3)

Neki su zaposlenici odgovorni za pružanje interne potpore koja je ključna za poslovanje institucije. Njihove aktivnosti i odluke mogu značajno utjecati i na profil rizičnosti institucije jer instituciju mogu izložiti značajnim operativnim i drugim rizicima.

(4)

Kreditni i tržišni rizici obično se preuzimaju radi stvaranja poslovnih prilika. Ovisno o iznosima i uključenom riziku, takve poslovne aktivnosti mogu imati značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. Stoga je za utvrđivanje zaposlenika čije aktivnosti mogu imati značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije primjereno koristiti kriterije koji se temelje na ograničenjima ovlasti. Ti bi se kriteriji trebali izračunavati najmanje jednom godišnje na temelju podataka o kapitalu i pristupa koji se upotrebljavaju u regulatorne svrhe. Međutim, kako bi se osigurala razmjerna primjena kriterija u malim institucijama, trebalo bi primijeniti prag de minimis za kreditni rizik.

(5)

Kriterijima za utvrđivanje zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije trebalo bi uzeti u obzir i to da neke institucije mogu biti izuzete od odredbi koje se odnose na knjigu trgovanja u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) te da su u toj uredbi na različite načine određena ograničenja za institucije koje primjenjuju različite pristupe na izračun kapitalnih zahtjeva.

(6)

Odgovarajućim kvalitativnim kriterijima trebalo bi osigurati da se zaposlenici svrstaju u zaposlenike koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije ako su odgovorni za skupine zaposlenika čije bi aktivnosti mogle imati značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. To uključuje situacije u kojima aktivnosti pojedinih zaposlenika u njihovoj nadležnosti pojedinačno nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije, no ukupan opseg njihovih aktivnosti mogao bi imati takav utjecaj.

(7)

Ukupni primici zaposlenika obično ovise o njihovu doprinosu postizanju poslovnih ciljeva institucije. Ti primici stoga ovise o odgovornostima, dužnostima, sposobnostima i vještinama zaposlenika te o uspješnosti zaposlenika i institucije. Ako su zaposleniku dodijeljeni ukupni primici koji prelaze određeni prag, razumno je pretpostaviti da su povezani s njegovim doprinosom postizanju poslovnih ciljeva institucije, a stoga i s utjecajem njegovih profesionalnih aktivnosti na profil rizičnosti institucije. Stoga je primjereno koristiti kvantitativne kriterije povezane s ukupnim primicima zaposlenika, u apsolutnom smislu i u odnosu na ostale zaposlenike u istoj instituciji, kako bi se utvrdilo mogu li profesionalne aktivnosti takvog zaposlenika imati značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije.

(8)

Trebalo bi utvrditi jasne i odgovarajuće pragove za utvrđivanje zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije. Od institucija bi trebalo očekivati da pravovremeno primijene kvantitativne kriterije. Kako bi bili realistični, kvantitativni kriteriji trebali bi pratiti kretanje primitaka. Prema prvoj metodi koja prati to kretanje kriteriji se temelje na ukupnim primicima dodijeljenima u prethodnoj radnoj godini, što uključuje fiksne primitke plaćene za tu radnu godinu i varijabilne primitke dodijeljene u toj radnoj godini. Prema drugoj metodi koja prati to kretanje kriteriji se temelje na ukupnim primicima dodijeljenima u prethodnoj radnoj godini, što uključuje fiksne primitke plaćene za tu radnu godinu i varijabilne primitke dodijeljene u tekućoj radnoj godini za prethodnu financijsku godinu. Druga metoda omogućuje bolje usklađivanje postupka utvrđivanja sa stvarnim primicima dodijeljenima za radno razdoblje, ali se može primijeniti samo ako je i dalje moguć pravovremeni izračun za primjenu kvantitativnih kriterija. Ako takav izračun više nije moguć, trebalo bi upotrijebiti prvu metodu. Bez obzira na metodu varijabilni primici mogu uključivati iznose koji se dodjeljuju na temelju radnih razdoblja duljih od jedne godine, ovisno o kriterijima uspješnosti koje institucija primjenjuje.

(9)

Člankom 92. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU određuje se kvantitativni prag od 500 000 EUR u kombinaciji s prosjekom primitaka članova upravljačkog tijela i višeg rukovodstva za utvrđivanje zaposlenika čije aktivnosti značajno utječu na profil rizičnosti značajne poslovne jedinice. Stoga se u slučaju primitaka koji su iznad tog kvantitativnog praga ili koji se po iznosu ubrajaju među najviše primitke u instituciji stvara čvrsta pretpostavka da aktivnosti zaposlenika s takvim primicima imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije, a u tom slučaju trebalo bi primijeniti dodatnu nadzornu kontrolu kako bi se utvrdilo imaju li profesionalne aktivnosti takvih zaposlenika značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije.

(10)

Ako institucije na temelju dodatnih objektivnih kriterija, uzimajući u obzir sve rizike kojima je institucija izložena ili bi mogla biti izložena, utvrde da aktivnosti tih zaposlenika zapravo nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije, na te se zaposlenike ne bi trebao primjenjivati članak 94. Direktive 2013/36/EU. Da bi se osigurala učinkovita i dosljedna primjena tih objektivnih kriterija, nadležna tijela trebala bi odobriti izuzeće najviše plaćenih zaposlenika koji su utvrđeni prema kvantitativnim kriterijima. Kad je riječ o zaposlenicima kojima je isplaćeno više od 1 000 000 EUR (osobe s visokim primanjima), nadležna tijela trebala bi prije odobravanja izuzeća obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo („EBA”) kako bi ono moglo procijeniti dosljednu primjenu tih kriterija.

(11)

Da bi nadležna tijela i revizori mogli pregledati procjene koje provode institucije kako bi utvrdile svoje zaposlenike čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na njihov profil rizičnosti, presudno je da institucije vode evidenciju o izvršenim procjenama i njihovim rezultatima, uključujući za zaposlenike koji su utvrđeni prema kriterijima na temelju ukupnih primitaka, ali za čije se profesionalne aktivnosti procjenjuje da nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije.

(12)

Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 604/2014 (3) trebalo bi staviti izvan snage. Međutim, investicijska društva kako su definirana u članku 4. stavku 1. točki 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 ne bi trebala snositi neopravdane troškove pri usklađivanju s ovom Uredbom. Delegirana uredba (EU) br. 604/2014 trebala bi se stoga i dalje primjenjivati na takva poduzeća do 26. lipnja 2021., do kada države članice moraju donijeti i objaviti mjere u skladu s Direktivom (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(13)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je EBA dostavila Komisiji.

(14)

EBA je provela otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5),