UREDBA (EU) 2024/3005 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. studenoga 2024. o transparentnosti i integritetu aktivnosti dodjele okolišnih, socijalnih i upravljačkih (ESG) rejtinga i izmjeni uredbi (EU) 2019/2088 i (EU) 2023/2859 (Tekst značajan za EGP)

(1)

Opća skupština UN-a 25. rujna 2015. donijela je novi globalni okvir za održivi razvoj, odnosno Program održivog razvoja do 2030. („Program 2030”), koji se temelji na ciljevima održivog razvoja. U Komunikaciji Komisije od 22. studenoga 2016. naslovljenoj „Budući koraci za održivu europsku budućnost: europske mjere za održivost” ciljevi održivog razvoja povezuju se s okvirom politika Unije kako bi se osiguralo da se ciljevi održivog razvoja od samog početka uzimaju u obzir u svim mjerama i inicijativama politike Unije, i na području Unije i globalno. U zaključcima Europskog vijeća od 22. i 23. lipnja 2017. potvrđuje se predanost Unije i država članica potpunoj, usklađenoj, sveobuhvatnoj, integriranoj i učinkovitoj provedbi Programa 2030., u bliskoj suradnji s partnerima i drugim dionicima. Osim toga, u trenutku donošenja ove Uredbe načela odgovornog ulaganja koje podupire UN imaju više od 5 300 potpisnika, koji upravljaju imovinom vrijednosti veće od 120 bilijuna EUR. Komisija je 11. prosinca 2019. objavila svoju Komunikaciju naslovljenu „Europski zeleni plan” („europski zeleni plan”). Europski zakon o klimi donesen je 30. lipnja 2021. kao Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (3), kojim se u pravo Unije ugrađuje cilj utvrđen u europskom zelenom planu da gospodarstvo i društvo Unije do 2050. postanu klimatski neutralni.

(2)

Prelazak na održivo gospodarstvo ključan je za osiguravanje dugoročne konkurentnosti i održivosti gospodarstva Unije te kvalitete života građana u Uniji, kao i za održavanje globalnog zagrijavanja znatno ispod praga od 1,5 oC. Održivost je već dugo u središtu politika Unije, a njezina su socijalna dimenzija i okolišna dimenzija priznate i u Ugovoru o Europskoj uniji i u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(3)

Kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja u Uniji, potrebno je usmjeriti tokove kapitala prema održivim ulaganjima. Potrebno je u potpunosti iskoristiti potencijal unutarnjeg tržišta za postizanje tih ciljeva. U tom je kontekstu presudno ukloniti prepreke učinkovitom kretanju kapitala prema održivim ulaganjima na unutarnjem tržištu, spriječiti pojavu takvih prepreka te utvrditi pravila i standarde kako bi se, s jedne strane, potaknulo održivo financiranje i, s druge strane, destimulirala ulaganja koja mogu negativno utjecati na postizanje ciljeva održivog razvoja.

(4)

Unijin pristup održivom i uključivom rastu temelji se na 20 načela europskog stupa socijalnih prava kako je utvrđen u Komunikaciji Komisije od 26. travnja 2017. naslovljenoj „Uspostava europskog stupa socijalnih prava”, koja imaju za cilj osigurati pravednu tranziciju prema takvom rastu i politike u kojima nitko nije zapostavljen. Nadalje, Unijinom socijalnom stečevinom, uključujući strategijama za Uniju ravnopravnosti, utvrđeni su standardi u području radnog prava, ravnopravnosti, pristupačnosti, zdravlja i sigurnosti na radu te nediskriminacije.

(5)

Financijska tržišta imaju ključnu ulogu u usmjeravanju kapitala prema ulaganjima koja su potrebna za postizanje Unijinih klimatskih i okolišnih ciljeva. Komisija je u svojoj Komunikaciji od 8. ožujka 2018. objavila Akcijski plan o financiranju održivog rasta, u kojem je pokrenula svoju strategiju održivog financiranja. Tim se akcijskim planom nastoji uključiti čimbenike održivosti u upravljanje rizicima i preusmjeriti tokove kapitala prema održivim ulaganjima kako bi se ostvario održiv i uključiv rast.

(6)

U okviru Akcijskog plana o financiranju održivog rasta Komisija je u 2021. naručila studiju pod naslovom „Studija o rejtinzima, podacima i istraživanjima povezanima s održivošću” kako bi analizirala kretanja na tržištu proizvoda i usluga povezanih s održivošću, utvrdila glavne sudionike na tržištu i istaknula potencijalne nedostatke. Ta je studija sadržavala popis i klasifikaciju aktera na tržištu, dostupnih proizvoda i usluga povezanih s održivošću te analizu upotrebe tih proizvoda i usluga i percepcije njihove kvalitete među sudionicima na tržištu. U studiji su istaknuti postojanje sukoba interesa, nedostatak transparentnosti i točnosti metodologija okolišnih, socijalnih i upravljačkih (ESG) rejtinga te nedovoljna jasnoća kad je riječ o terminologiji i poslovanju pružatelja ESG rejtinga.

(7)

U okviru europskog zelenog plana Komisija je predstavila ažuriranu strategiju održivog financiranja koju je donijela 6. srpnja 2021. pod naslovom „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu”.

(8)

Komisija je u toj strategiji kao daljnju mjeru najavila javno savjetovanje o ESG rejtinzima koje će se uključiti u procjenu učinka. U javnom savjetovanju koje je provedeno 2022. dionici su potvrdili zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti metodologija i ciljeva ESG rejtinga te jasnoće u pogledu aktivnosti dodjele ESG rejtinga. S obzirom na to da je povjerenje ključno u funkcioniranju financijskih tržišta, trebalo bi hitno odgovoriti na takav nedostatak transparentnosti i pouzdanosti ESG rejtinga.

(9)

Na međunarodnoj razini Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire (IOSCO) objavila je u studenome 2021. izvješće s nizom preporuka koje se odnose na pružatelje ESG rejtinga i podatkovnih proizvoda. Komisija i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4) trebali bi razmotriti primjenu tih preporuka IOSCO-a pri procjeni usklađenosti jurisdikcija trećih zemalja ili pružatelja ESG rejtinga sa zahtjevima iz ove Uredbe za potrebe ekvivalentnosti, prihvaćanja ili priznavanja.

(10)

ESG rejtinzi imaju važnu ulogu na globalnim tržištima kapitala jer ulagatelji, zajmoprimci i izdavatelji sve više upotrebljavaju ESG rejtinge u okviru postupka donošenja utemeljenih odluka koje se odnose na održiva ulaganja i financiranje. Kreditne institucije, investicijska društva, osiguravajuća poduzeća, društva za osiguranje i društva za reosiguranje, među ostalima, u okviru svojih investicijskih aktivnosti često upotrebljavaju ESG rejtinge kao referencu za rezultate u pogledu održivosti ili za rizike i prilike koji proizlaze iz održivosti. Stoga ESG rejtinzi znatno utječu na funkcioniranje tržištâ te na povjerenje ulagatelja i potrošača. Kako bi ESG rejtinzi koji se upotrebljavaju u Uniji bili neovisni, ako je to moguće usporedivi, nepristrani, sustavni i odgovarajuće kvalitete, važno je da se aktivnosti dodjele ESG rejtinga provode u skladu s načelima integriteta, transparentnosti, odgovornosti i dobrog upravljanja doprinoseći pritom programu održivog financiranja Unije. Boljom usporedivošću i većom pouzdanošću ESG rejtinga povećala bi se učinkovitost tog brzorastućeg tržišta, čime bi se olakšao napredak prema ciljevima europskog zelenog plana.

(11)

ESG rejtinzi omogućuju pravilno funkcioniranje tržišta održivog financiranja Unije jer ulagateljima i financijskim institucijama pružaju važne informacije za njihove strategije ulaganja, upravljanje rizikom i obveze objavljivanja informacija. Stoga je potrebno osigurati da se korisnicima ESG rejtinga putem ESG rejtinga pruže bitne informacije za donošenje odluka kako bi bolje razumjeli ciljeve koji se ESG rejtinzima nastoje postići i posebna pitanja i parametre koji se mjere tim rejtinzima.

(12)

Potrebno je uzeti u obzir razne poslovne modele tržišta ESG rejtinga. Prvi je poslovni model onaj u kojem plaća korisnik i u kojem su korisnici ESG rejtinga uglavnom ulagatelji koji kupuju ESG rejtinge radi donošenja odluka o ulaganju. Drugi je poslovni model onaj u kojem plaća izdavatelj i u kojem poduzeća kupuju ESG rejtinge radi procjene rizika i prilika u okviru svojeg poslovanja. Kako bi se osigurala veća pouzdanost ESG rejtinga koji se dodjeljuju u Uniji, stavke kojima se dodjeljuje rejting ili, u slučaju financijskog instrumenta ili financijskog proizvoda, izdavatelji stavki kojima se dodjeljuje rejting trebali bi imati mogućnost provjere podataka kojima se koristi pružatelj ESG rejtinga i isticanja svih činjeničnih pogrešaka u korištenom skupu podataka koje bi mogle utjecati na kvalitetu budućih rejtinga. U tu svrhu stavka kojoj se dodjeljuje rejting ili izdavatelj stavke kojoj se dodjeljuje rejting trebali bi moći, na zahtjev, pristupiti skupu podataka na temelju kojeg je izdan ESG rejting. Mogućnost provjere tog skupa podataka trebala bi biti samo alat za provjeru činjenica, a stavke kojima se dodjeljuje rejting ili izdavatelji stavki kojima se dodjeljuje rejting ni u kojim okolnostima ne bi smjeli ni na koji način utjecati na metodologije dodjele rejtinga ili na ishod rejtinga. Zahtjev da pružatelj ESG rejtinga prije dodjele ESG rejtinga obavijesti stavku kojoj se dodjeljuje rejting ili izdavatelja stavke kojoj se dodjeljuje rejting trebao bi se primjenjivati samo prije prve dodjele rejtinga, a ne na naknadna ažuriranja. Taj zahtjev služi kao sredstvo za obavješćivanje stavke kojoj se dodjeljuje rejting ili izdavatelja stavke kojoj se dodjeljuje rejting da će im pružatelj ESG rejtinga dodijeliti rejting.

(13)

Države članice ne reguliraju niti nadziru aktivnosti pružatelja ESG rejtinga ni uvjete za dodjelu ESG rejtinga. S obzirom na postojeće razlike, nedostatak transparentnosti i zajedničkih pravila, vjerojatno je da bi države članice donijele različite mjere i pristupe, čime bi se onemogućilo usklađivanje s ciljevima održivog razvoja i europskim zelenim planom. Te bi različite mjere i različiti pristupi imali izravan negativan učinak na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i stvorili bi prepreke takvom pravilnom funkcioniranju, a naštetili bi i tržištu ESG rejtinga. Pružatelji ESG rejtinga koji te rejtinge dodjeljuju za potrebe financijskih institucija i poduzeća u Uniji podlijegali bi različitim pravilima u različitim državama članicama. Zbog neusklađenih standarda i tržišnih praksi bilo bi teže postići jasnoću u pogledu izrade ESG rejtinga te ih uspoređivati, čime bi se stvorili nejednaki tržišni uvjeti za korisnike ESG rejtinga. Time bi se uzrokovale dodatne prepreke na unutarnjem tržištu te riskiralo narušavanje odluka o ulaganju.

(14)

Ovom se Uredbom dopunjuju postojeći pravni akti Unije u području održivog financiranja. te se njome nastoji olakšati protok informacija kako bi se olakšalo donošenje odluka o ulaganju.

(15)

Kako bi se na odgovarajući način definiralo teritorijalno područje primjene, ova bi se Uredba trebala temeljiti na konceptu „poslovanja u Uniji”, razlikujući, s jedne strane, slučajeve u kojima pružatelji ESG rejtinga imaju poslovni nastan u Uniji i, s druge strane, slučajeve u kojima pružatelji ESG rejtinga imaju poslovni nastan izvan Unije. U prvom slučaju trebalo bi se smatrati da pružatelji ESG rejtinga s poslovnim nastanom u Uniji posluju u Uniji kada dodjeljuju i objavljuju svoje ESG rejtinge na svojim internetskim stranicama ili na drugi način ili kada dodjeljuju i distribuiraju svoje ESG rejtinge na temelju pretplate ili drugih ugovornih odnosa reguliranim financijskim društvima u Uniji, poduzećima obuhvaćenima područjem primjene Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5) te poduzećima obuhvaćenima područjem primjene Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), posebno u pogledu izdavatelja iz trećih zemalja čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenim tržištima Unije ili institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije ili javnim tijelima država članica. U drugom slučaju, trebalo bi se smatrati da pružatelji s poslovnim nastanom izvan Unije posluju u Uniji samo kada dodjeljuju i distribuiraju svoje ESG rejtinge na temelju pretplate ili drugih ugovornih odnosa istim subjektima kao i pružatelji ESG rejtinga s poslovnim nastanom u Uniji.

(16)

Ovom se Uredbom uređuju dodjeljivanje, distribucija i, prema potrebi, objavljivanje ESG rejtinga, bez namjere reguliranja njihove upotrebe. S obzirom na to da je teritorijalno područje primjene ove Uredbe povezano s konceptom „poslovanja u Uniji”, korisnici ESG rejtinga trebali bi surađivati s pružateljima ESG rejtinga koji imaju odobrenje za rad ili su registrirani na temelju ove Uredbe. Međutim, u ograničenim slučajevima korisnik ESG rejtinga iz Unije trebao bi moći surađivati s pružateljem ESG rejtinga s poslovnim nastanom izvan Unije koji nema odobrenje za rad ili nije priznat na temelju ove Uredbe. U takvim bi se slučajevima trebalo strogo pridržavati posebnih uvjeta kako bi se izbjegao rizik od izbjegavanja zahtjeva iz ove Uredbe.

(17)

Kako bi se na odgovarajući način definirao raspon proizvoda na koje se primjenjuje ova Uredba, definicija ESG rejtinga trebala bi biti ograničena na mišljenja ili ocjene ili kombinaciju mišljenja i ocjena, koji se temelje i na utvrđenoj metodologiji i na definiranom sustavu rangiranja takvih kategorija rangiranja. Na primjer, raspoređivanje stavke u neku kategoriju ili neku ljestvicu koja je pozitivna ili negativna, na temelju utvrđene metodologije u pogledu okolišnih čimbenika, socijalnih čimbenika i čimbenika ljudskih prava ili upravljačkih čimbenika ili u pogledu izloženosti rizicima, trebalo bi smatrati sustavom rangiranja za potrebe ove Uredbe.

(18)

Ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na objavljivanje ili distribuciju podataka o okolišnim čimbenicima, socijalnim čimbenicima i čimbenicima ljudskih prava te upravljačkim čimbenicima koji ne dovode do izrade ESG rejtinga. Osim toga, ova Uredba ne bi se trebala primjenjivati na proizvode ili usluge koji uključuju element ESG rejtinga, uključujući investicijska istraživanja kako je utvrđeno u Direktivi 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7). Vanjska ocjenjivanja europskih zelenih obveznica, kako je predviđeno u Uredbi (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća, (8) i vanjska ocjenjivanja te mišljenja druge strane o obveznicama koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive, obveznicama povezanima s održivošću te obveznicama, zajmovima i drugim vrstama dužničkih instrumenata, koji se stavljaju na tržište kao održivi, također bi trebali biti izvan područja primjene ove Uredbe u mjeri u kojoj takva vanjska ocjenjivanja i mišljenja druge strane ne sadržavaju ESG rejtinge koje je dodijelio vanjski ocjenjivač ili pružatelj mišljenja druge strane. Vanjska ocjenjivanja uključuju ocjene objava prije dodjele, kao što su informativni sažeci europskih zelenih obveznica ili izvješća ili okviri obveznica koje se stavljaju na tržište kao održive, kao i objave nakon dodjele, kao što su godišnji izvještaji o raspodjeli primitaka europskih zelenih obveznica, i izvješća o utjecaju na okoliš europskih zelenih obveznica i izvješća o obveznicama koje se stavljaju na tržište kao održive. Nadalje, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na rejtinge izrađene isključivo za postupke akreditacije ili certifikacije jer takvi rejtinzi nisu usmjereni na investicijsku analizu, financijsku analizu, donošenje investicijskih odluka ili donošenje financijskih odluka. Naposljetku, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na aktivnosti dodjele ESG oznaka pod uvjetom da oznake dodijeljene subjektima, financijskim instrumentima ili proizvodima ne uključuju objavljivanje ESG rejtinga.

(19)

Dodatno, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na rejtinge koje su dodijelili članovi Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) kada se takvi rejtinzi ne objavljuju ili distribuiraju u komercijalne svrhe. Tim ograničenjem područja primjene treba osigurati da ova Uredba nenamjerno ne utječe na mjere ESSB-a kojima se nastoje uzeti u obzir klimatska ili druga okolišna, socijalna i upravljačka pitanja u okviru za kolateral monetarne politike ESSB-a kada ESSB nastoji ostvariti primarni cilja održavanja stabilnosti cijena i, ne dovodeći u pitanje taj cilj, podupire opće ekonomske politike Unije.

(20)

Ako poduzeće ili financijska institucija objavljuje informacije o vlastitim učincima na održivost, rizicima i prilikama ili o onima u svojem lancu vrijednosti, takve se informacije ne bi trebale smatrati ESG rejtingom u skladu s ovom Uredbom.

(21)

Ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na privatne ESG rejtinge dodijeljene na temelju pojedinačnog naloga koji se dodjeljuje isključivo osobi koja je podnijela nalog i koji nisu namijenjeni javnom objavljivanju ni distribuciji na temelju pretplate ili na drugi način. Ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati ni na ESG rejtinge koje su dodijelila regulirana financijska društva u Uniji i koji se upotrebljavaju isključivo u interne svrhe ili za pružanje internih ili unutargrupnih financijskih usluga ili proizvoda.

(22)

Kako bi se dodatno poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i razina zaštite ulagatelja, važno je osigurati dostatnu i dosljednu transparentnost ESG rejtinga koje dodjeljuju regulirana financijska društva u Uniji i koji su uključeni u njihove financijske proizvode ili usluge kada se takvi rejtinzi objavljuju i stoga su vidljivi trećim stranama. Ulagatelji bi trebali dobiti odgovarajuće informacije o metodologijama na kojima se temelje ESG rejtinzi koje bi trebalo objaviti u promidžbenim sadržajima. Stoga bi se ovom Uredbom trebale dopuniti i obveze objavljivanja u vezi s promidžbenim sadržajima utvrđene Uredbom (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Iste informacije trebalo bi zahtijevati i od svakog drugog reguliranog financijskog društva u Uniji koje trećoj strani kao dio svojih promidžbenih sadržaja objavljuje ESG rejting koje je to regulirano financijsko društvo dodijelilo, osim ako ono podliježe Uredbi (EU) 2019/2088. Ulagatelji bi putem poveznice na objave na internetskim stranicama reguliranog financijskog društva u Uniji trebali dobiti iste informacije koje se zahtijevaju od pružatelja ESG rejtinga u skladu s točkom 1. Priloga III. ovoj Uredbi, pritom uzimajući u obzir sadržaj svih informacija koje su sudionici na financijskom tržištu i financijski savjetnici već objavili u skladu s Uredbom (EU) 2019/2088. Druga regulirana financijska društva u Uniji trebala bi objavljivati iste informacije, uzimajući u obzir različite vrste financijskih proizvoda, njihova obilježja i razlike među njima, kao i potrebu da se izbjegne svako dupliciranje objave informacija koje su već objavljene u skladu s drugim primjenjivim regulatornim zahtjevima. Općenito, trebalo bi izbjegavati svako dupliciranje primjenjivih zahtjeva u pogledu objavljivanja. S tim istim ciljem regulirana financijska društva u Uniji koja dodjeljuju ESG rejtinge i uključuju te rejtinge u financijske proizvode ili usluge koje nude trećim stranama trebalo bi isključiti iz područja primjene ove Uredbe.

(23)

Neprofitne organizacije koje dodjeljuju ESG rejtinge u nekomercijalne svrhe i besplatno objavljuju te rejtinge ne bi trebalo smatrati obuhvaćenima područjem primjene ove Uredbe. Međutim, ako je primjenjivo, one bi trebale nastojati integrirati zahtjeve u pogledu transparentnosti utvrđene u ovoj Uredbi. Ako neprofitne organizacije stavkama kojima se dodjeljuje rejting i izdavateljima stavki kojima se dodjeljuje rejting naplaćuju dostavljanje podataka ili dobivanje ESG rejtinga putem njihove platforme ili ako korisnicima ESG rejtinga naplaćuju pristup informacijama o ESG rejtinzima, one bi trebale podlijegati zahtjevima iz ove Uredbe.

(24)

Fizičke osobe, među ostalim članovi akademske zajednice i novinari, koje objavljuju i distribuiraju ESG rejtinge u nekomercijalne svrhe ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe.

(25)

Za ocjenu ESG profila poduzeća te u okviru svojih postupaka odlučivanja o održivim ulaganjima i financiranju, kreditne institucije, investicijska društva, društva za osiguranje i društva za reosiguranje, među ostalima, oslanjaju se na vanjske ESG rejtinge te na vanjske ESG podatkovne proizvode. Financijske institucije trebale bi snositi odgovornost u slučaju optužbi za manipulativni zeleni marketing koje se odnose na njihove financijske proizvode, dok ovom Uredbom ne bi trebala biti obuhvaćena sama distribucija ESG informacija o subjektima ili financijskim proizvodima, koje se oslanjaju na vlasničku ili uspostavljenu metodologiju i koje, među ostalim, uključuju skupove podataka o emisijama i podatke o ESG kontroverzama. Komisija bi trebala provesti preispitivanje ove Uredbe kako bi ocijenila je li utvrđeno područje primjene dostatno za osiguravanje povjerenja ulagatelja i potrošača u održivost financijskih proizvoda i usluga. Komisija bi, prema potrebi, trebala predvidjeti proširenje skupa ESG podatkovnih proizvoda i pružatelja ESG podatkovnih proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom.

(26)

Važno je utvrditi pravila kojima se osigurava odgovarajuća kvaliteta ESG rejtinga koje dodjeljuju pružatelji ESG rejtinga koji imaju odobrenje za rad u Uniji i kojima se osigurava da ti rejtinzi podliježu odgovarajućim zahtjevima kojima se priznaje postojanje različitih poslovnih modela, te se osigurava integritet tržišta. Ta bi se pravila primjenjivala na ukupne ESG rejtinge koji obuhvaćaju ESG čimbenike te na rejtinge u kojima se ocjenjuje samo jedan okolišni, socijalni ili upravljački čimbenik ili podsastavnica takvog čimbenika. Trebali bi se pružati zasebni okolišni (E), socijalni (S) i upravljački (G) rejtinzi, a ne samo jedan ESG rejting koji agregira E, Si G čimbenike. Ako pružatelji ESG rejtinga odluče pružati agregirane rejtinge, trebali bi objaviti stopu i težinu dodijeljenu svakoj E, S i G kategoriji i te bi informacije trebali predstaviti na način kojim se osigurava da se svaka od tih kategorija može usporediti s drugima.

(27)

S obzirom na upotrebu ESG rejtinga pružatelja s poslovnim nastanom izvan Unije te kako bi se osigurali integritet tržišta, zaštita ulagatelja i pravilno izvršavanje ove Uredbe, potrebno je uvesti zahtjeve na temelju kojih pružatelji ESG rejtinga s poslovnim nastanom izvan Unije mogu nuditi svoje usluge u Uniji. Stoga se za pružatelje ESG rejtinga s poslovnim nastanom izvan Unije predlažu tri moguća režima: režim jednakovrijednosti, režim prihvaćanja i režim priznavanja. U pravilu bi nadzor i regulacija u trećoj zemlji trebali biti jednakovrijedni nadzoru i regulaciji ESG rejtinga u Uniji. Stoga bi se ESG rejtinzi koje je dodijelio pružatelj ESG rejtinga s poslovnim nastanom izvan Unije koji ima odobrenje za rad ili je kao takav registriran u trećoj zemlji trebali nuditi u Uniji samo ako je Komisija donijela pozitivnu odluku o jednakovrijednosti režima treće zemlje. Međutim, kako bi se izbjegli negativni učinci koji proizlaze iz mogućeg naglog nestanka ponude ESG rejtinga u Uniji koje je dodjeljivao pružatelj ESG rejtinga s poslovnim nastanom izvan Unije, potrebno je predvidjeti određene druge režime, odnosno prihvaćanje i priznavanje. Svaki pružatelj ESG rejtinga sa strukturom grupe trebao bi moći primijeniti režim prihvaćanja za ESG rejtinge izrađene izvan Unije. U tu bi svrhu unutar strukture grupe trebao osnovati pružatelja ESG rejtinga u Uniji koji ima odobrenje za rad. Taj pružatelj ESG rejtinga koji ima odobrenje za rad trebao bi osigurati da dodjela i distribucija prihvaćenih ESG rejtinga ispunjavaju zahtjeve koji su barem jednako strogi kao zahtjevi iz ove Uredbe. Dodatno, pružatelj ESG rejtinga s poslovnim nastanom u Uniji trebao bi imati potrebno stručno znanje za djelotvorno praćenje dodjele i distribucije ESG rejtinga koje pruža pružatelj s poslovnim nastanom izvan Unije te bi trebao bi postojati objektivan razlog zbog kojeg rejtinge koji se prihvaćaju dodjeljuje pružatelj ESG rejtinga s poslovnim nastanom izvan Unije. Zahtjev za dokazivanje usklađenosti s ovom Uredbom ne bi trebalo dokazivati za svaki pojedinačni ESG rejting koji se prihvaća, nego za ukupne metodologije i postupke koje provodi pružatelj ESG rejtinga. Kad je riječ o pružateljima ESG rejtinga koji su kategorizirani kao mala poduzeća ili male grupe u skladu s kriterijima utvrđenima u Direktivi 2013/34/EU („mali pružatelji ESG rejtinga”), oni bi trebali imati koristi od režima priznavanja. Ako pružatelj ESG rejtinga s poslovnim nastanom izvan Unije podliježe nadzoru u trećoj zemlji, trebalo bi uspostaviti odgovarajuće dogovore o suradnji kako bi se osigurala učinkovita razmjena informacija s relevantnim nadležnim tijelom treće zemlje.

(28)

Pojam poslovnog nastana obuhvaća sve stvarne i djelotvorne djelatnosti koje se obavljaju u okviru stabilnih aranžmana. Pri utvrđivanju ima li subjekt sa sjedištem izvan Unije poslovni nastan u državi članici važno je uzeti u obzir stupanj stabilnosti tih aranžmana, djelotvorno obavljanje djelatnosti u Uniji i specifičnu prirodu gospodarskih djelatnosti i pruženih usluga.

(29)

Unija je jedno od glavnih tržišta ESG rejtinga. To je i jedna od prvih jurisdikcija koja je regulirala transparentnost i integritet ESG rejtinga. Komisija bi trebala nastaviti surađivati s međunarodnim partnerima kako bi se poticalo usklađivanje pravila koja se primjenjuju na pružatelje ESG rejtinga.

(30)

Kako bi se osigurala visoka razina povjerenja ulagatelja i potrošača u unutarnje tržište, od pružatelja ESG rejtinga koji pružaju ESG rejtinge u Uniji trebalo bi zahtijevati da imaju odobrenje za rad. Stoga je potrebno utvrditi usklađene uvjete za takvo odobrenje i postupak za izdavanje ili odbijanje te suspenziju ili oduzimanje takvog odobrenja. Pružatelji ESG rejtinga koji imaju odobrenje za rad trebali bi bez nepotrebne odgode obavijestiti ESMA-u o svim bitnim promjenama uvjeta za njihovo početno odobrenje za rad. Bitne promjene uključuju svako otvaranje ili zatvaranje podružnice unutar Unije. Kako bi se pružateljima ESG rejtinga pružila veća jasnoća, ESMA bi izdavanjem smjernica u tu svrhu trebala utvrditi što čini bitnu promjenu.

(31)

Kako bi se ulagateljima i drugim korisnicima ESG rejtinga osigurala visoka razina informacija, informacije o tim rejtinzima i njihovim pružateljima trebale bi biti dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj Uredbom (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(32)

Kako bi se osigurale kvaliteta i pouzdanost ESG rejtinga, pružatelji ESG rejtinga trebali bi se koristiti metodologijama dodjele rejtinga koje su stroge, sustavne, neovisne i mogu se opravdati te koje se primjenjuju kontinuirano i na transparentan način. Pružatelje ESG rejtinga trebalo bi poticati na rješavanje obaju aspekata načela dvostruke materijalnosti. Pružatelji ESG rejtinga trebali bi kontinuirano, a najmanje jednom godišnje, preispitivati metodologije dodjele ESG rejtinga, uzimajući u obzir zbivanja u Uniji i međunarodna zbivanja koja utječu na E, S ili G čimbenike. Međutim, važno je pružateljima ESG rejtinga prepustiti da sami odrede vlastite metodologije u skladu s tim načelima.

(33)

Pružatelji ESG rejtinga trebali bi javnosti objavljivati informacije o metodologijama, modelima i ključnim pretpostavkama povezanima s dodjelom rejtinga koje ti pružatelji upotrebljavaju u okviru svojih aktivnosti dodjele ESG rejtinga i u okviru svakog od svojih proizvoda povezanih s tim rejtingom. S obzirom na to da ulagatelji upotrebljavaju ESG rejtinge, za proizvode s rejtingom trebalo bi jasno navesti na koju se dimenziju načela dvostruke materijalnosti rejting odnosi, odnosno, je li riječ i o materijalnom financijskom riziku za stavku kojoj se dodjeljuje rejting ili izdavatelja stavke kojoj se dodjeljuje rejting i o materijalnom učinku stavke kojoj se dodjeljuje rejting ili izdavatelja stavke kojoj se dodjeljuje rejting na okoliš i društvo općenito, ili se odnosi na samo jedno od tih pitanja. Pružatelji ESG rejtinga također bi trebali jasno navesti odnosi li se rejting na druge dimenzije. Zbog istog razloga pružatelji ESG rejtinga trebali bi korisnicima ESG rejtinga pružiti detaljnije informacije o metodologijama, modelima i ključnim pretpostavkama povezanima s rejtinzima. Te bi informacije korisnicima ESG rejtinga trebale omogućiti da provedu vlastitu dubinsku analizu u okviru procjene toga hoće li se osloniti na te ESG rejtinge. Međutim, u okviru objavljivanja informacija o metodologijama, modelima i ključnim pretpostavkama povezanima s rejtinzima ne bi se trebale otkrivati osjetljive poslovne informacije niti ometati inovacije. Pružatelji ESG rejtinga trebali bi također objaviti jesu li uzeli u obzir E, S ili G čimbenike ili njihovu agregaciju, rejting dodijeljen svakom relevantnom čimbeniku i ponderiranje dodijeljeno svakom od tih čimbenika u agregaciji. Pružatelji ESG rejtinga trebali bi također objaviti ograničenja informacija koje su im dostupne i ograničenja primijenjene metodologije, primjerice kada procjenjuju samo jednu od dviju dimenzija načela dvostruke materijalnosti ili kada je ESG rejting izražen u apsolutnoj ili relativnoj vrijednosti. Također bi trebali objaviti informacije o mogućoj suradnji s dionicima stavke kojoj se dodjeljuje rejting ili izdavateljem stavke kojoj se dodjeljuje rejting.

(34)

Kako bi se osigurala dostatna razina kvalitete preporučuje se da se ESG rejtinzima uzmu u obzir ciljevi Unije i međunarodni standardi za svaki čimbenik. Stoga bi pružatelji ESG rejtinga trebali pružiti informacije o tome uzimaju li se ESG rejtingom u obzir, među ostalim, ciljevi relevantnih međunarodnih sporazuma, uključujući ciljeve Pariškog sporazuma donesenog u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Pariški sporazum”) koji je Unija odobrila 5. listopada 2016. (11) za okolišni čimbenik, usklađenost s temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje za S čimbenik te usklađenost s međunarodnim standardima o utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza za upravljački čimbenik.

(35)

Uredba (EU) 2019/2088, Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (12) i Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća (13) ključne su zakonodavne inicijative za poboljšanje dostupnosti, kvalitete i dosljednosti ESG zahtjevâ u cijelom lancu vrijednosti sudionika na financijskom tržištu, koje doprinose poboljšanju kvalitete ESG rejtinga.

(36)

Ova Uredba ne bi trebala utjecati na metodologije dodjele ni na sadržaj ESG rejtinga. Raznolikost metodologija pružatelja ESG rejtinga osigurava ispunjavanje širokih zahtjeva korisnika ESG rejtinga i promiče tržišno natjecanje.

(37)

Iako bi pružatelju ESG rejtinga trebalo dopustiti da u svojoj metodologiji dodjele rejtinga upotrebljava usklađenost s taksonomijom utvrđenom u Uredbi (EU) 2020/852 kao relevantan čimbenik ili ključni pokazatelj uspješnosti, ESG rejtinzi obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe ne bi se trebali smatrati ESG oznakama koje upućuju na poštovanje ili usklađenost ili pružaju jamstvo poštovanja ili usklađenosti s Uredbom (EU) 2020/852 ili s bilo kojim drugim standardima.

(38)

Pružatelji ESG rejtinga trebali bi se osigurati da su ESG rejtinzi koje pružaju neovisni, nepristrani, sustavni i odgovarajuće kvalitete. Važno je uvesti organizacijske zahtjeve kojima se osiguravaju sprečavanje i ublažavanje mogućeg sukoba interesa. Kako bi se osigurala njihova neovisnost, pružatelji ESG rejtinga trebali bi izbjegavati sukob interesa i primjereno upravljati takvim sukobom ako je neizbježan. Pružatelji ESG rejtinga trebali bi pravodobno objaviti da postoji sukob interesa. Također bi trebali voditi evidenciju o svim značajnim prijetnjama svojoj neovisnosti i neovisnosti svojih zaposlenika i drugih osoba uključenih u postupak dodjele rejtinga te o zaštitnim mjerama koje se primjenjuju za ublažavanje tih prijetnji. Osim toga, kako bi se izbjegli mogući sukobi interesa, pružateljima ESG rejtinga ne bi trebalo dopustiti da u okviru istog subjekta nude niz drugih djelatnosti, uključujući savjetodavne usluge, dodjelu kreditnih rejtinga, pružanje referentnih vrijednosti, investicijske aktivnosti, djelatnosti revizije ili djelatnosti kreditnih institucija te djelatnosti osiguranja i reosiguranja. Naposljetku, kako bi se spriječio, utvrdio, uklonio i objavio svaki sukob interesa te kako bi se njime upravljalo i kako bi se u svakom trenutku osigurali kvaliteta, integritet i temeljitost postupka dodjele ESG rejtinga i njihova preispitivanja, pružatelji ESG rejtinga trebali bi uspostaviti odgovarajuće interne politike i postupke u odnosu na zaposlenike i druge osobe uključene u postupak dodjele rejtinga. Takve politike i postupci trebali bi osobito uključivati mehanizme unutarnje kontrole i funkciju nadzora.

(39)

Kako bi se odgovorilo na rizike od sukoba interesa, neke djelatnosti trebali bi nuditi zasebni pravni subjekti. Međutim, neke od tih djelatnosti mogle bi se nuditi u okviru istog pravnog subjekta ako predmetni pružatelj ESG rejtinga ima uspostavljene dostatne mjere i postupke kako bi osigurao da se svaka djelatnost obavlja samostalno i kako bi izbjegao stvaranje potencijalnih rizika od sukoba interesa pri donošenju odluka u okviru svojih aktivnosti dodjele ESG rejtinga. Takvo odstupanje ne bi trebalo biti moguće za djelatnosti povezane s kreditnim rejtingom te za revizijske i savjetodavne djelatnosti. Savjetodavne djelatnosti uključuju razvoj strategija održivosti i strategija za upravljanje rizicima ili učincima održivosti. U pogledu djelatnosti pružanja referentnih vrijednosti, ESMA bi trebala procijeniti jesu li mjere koje je predložio pružatelj ESG rejtinga primjerene ili dostatne u pogledu potencijalnih rizika od sukoba interesa. Takvom procjenom trebalo bi uzeti u obzir nudi li administrator referentne vrijednosti kojima se nastoje postići ciljevi održivosti, a posebno referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom u skladu s Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(40)

Pružatelji ESG rejtinga trebali bi osigurati da njihovi zaposlenici i druge osobe uključene u postupak dodjele rejtinga ne sudjeluju niti na drugi način utječu na određivanje ESG rejtinga bilo koje stavke kojoj se dodjeljuje rejting ako postoji bilo kakav dokaz o samoprovjeri, vlastitom interesu, zagovaranju ili familijarnosti koje proizlaze iz financijskih, osobnih, poslovnih, radnih ili drugih odnosa između tih osoba i stavke kojoj se dodjeljuje rejting ili izdavatelja stavke kojoj se dodjeljuje rejting zbog čega bi objektivna, razumna i informirana treća strana, uzimajući u obzir primijenjene zaštitne mjere, zaključila da je neovisnost tih osoba ugrožena. Ako se tijekom razdoblja u kojem su zaposlenici pružatelja ESG rejtinga ili druge osobe koje su uključene u postupak dodjele rejtinga dio aktivnosti ocjenjivanja, stavku kojoj se dodjeljuje rejting ili izdavatelja stavke kojoj se dodjeljuje rejting pripoji ili preuzme drugi subjekt, te bi osobe trebale utvrditi i evaluirati sve postojeće ili nedavne interese ili odnose koji bi, uzimajući u obzir dostupne zaštitne mjere, mogli ugroziti neovisnost i sposobnost tih osoba da nastave sudjelovati u aktivnostima ocjenjivanja nakon datuma stupanja na snagu pripojenja ili preuzimanja.

(41)

Kako bi se osigurala veća jasnoća i povećalo povjerenje u pogledu poslovanja pružatelja ESG rejtinga, potrebno je utvrditi zahtjeve za kontinuirani nadzor nad pružateljima ESG rejtinga u Uniji. S obzirom na značajne sličnosti između djelatnosti agencija za kreditni rejting i djelatnosti pružatelja ESG rejtinga, povezano blisko usklađivanje središnjih aspekata regulatornog okvira za pružatelje ESG rejtinga s regulatornim okvirom koji se primjenjuje na agencije za kreditni rejting na temelju Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (15) te kako bi se osigurala usklađena primjena ove Uredbe i ujednačen nadzor, smatra se poželjnim, uzimajući u obzir odluku donesenu na temelju Uredbe (EZ) br. 1060/2009 o povjeravanju nadzora ESMA-i, da se nadzor nad pružateljima ESG rejtinga povjeri ESMA-i. Činjenica da se ovom Uredbom nadzor povjerava ESMA-i ne predstavlja presedan i ne bi je trebalo tumačiti kao uspostavljanje prakse ili politike o dodjeli nadzornih odgovornosti u sektoru financijskih usluga.

(42)

Osim njihove upotrebe u sektoru financijskih usluga, ESG rejtinzi upotrebljavaju se i u kontekstu nabave i lanca opskrbe. Stoga bi ESMA pri nadzoru pružatelja ESG rejtinga trebala uzeti u obzir razliku između pružatelja ESG rejtinga u sektorima financijskih usluga i onih u sektorima nefinancijskih usluga.

(43)

ESMA bi trebala moći zahtijevati sve informacije koje su joj potrebne za djelotvorno obavljanje njezinih nadzornih zadaća. Stoga bi takve informacije trebala moći zahtijevati od pružatelja ESG rejtinga, osoba uključenih u aktivnosti dodjele ESG rejtinga, stavki kojima se dodjeljuje rejting i izdavatelja stavki kojima se dodjeljuje rejting, trećih strana kojima su pružatelji ESG rejtinga eksternalizirali operativne funkcije ili aktivnosti, osoba koje su na drugi način usko i značajno povezane s pružateljima ESG rejtinga ili aktivnostima dodjele ESG rejtinga te pravnih zastupnika imenovanih na temelju režima priznavanja.

(44)

ESMA bi trebala moći obavljati svoje nadzorne zadaće, a osobito prisiliti pružatelje ESG rejtinga da prestanu s povredom, da dostave potpune i točne informacije odnosno da se podvrgnu istrazi ili neposrednom nadzoru. Kako bi se osiguralo da može obavljati te nadzorne zadaće, ESMA bi trebala moći izricati novčane kazne i periodične penale.

(45)

S obzirom na njezinu ulogu kao tijela Unije za izdavanje odobrenja za rad i nadzor pružatelja ESG rejtinga, ESMA bi trebala izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda i podnijeti ga Komisiji. ESMA bi trebala dodatno utvrditi informacije potrebne za izdavanje odobrenja za rad pružateljima ESG rejtinga. Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje ESG regulatornih tehničkih standarda delegiranim aktom na temelju članka 290. UFEU-a i u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(46)

Pri izdavanju odobrenja za rad i provedbi nadzora nad pružateljima ESG rejtinga, ESMA bi trebala moći naplaćivati naknade za nadzor subjektima koje nadzire. Takve bi naknade trebale biti razmjerne i primjerene veličini pružatelja ESG rejtinga i opsegu njihova nadzora.

(47)

Kako bi se pobliže odredili tehnički elementi ove Uredbe, Komisiju bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi sa specifikacijama postupaka kojima se izriču novčane kazne ili periodični penali, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o rokovima, odredbe o naplati novčanih kazni ili periodičnih penala te detaljna pravila o rokovima zastare za izricanje i izvršenje novčanih kazni ili periodičnih penala te u vezi s vrstama naknada, situacijama u kojima se plaćaju naknade, iznosu naknada i načinu njihova plaćanja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (16). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica, a njihovi bi stručnjaci trebali sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(48)

Potrebno je uvesti niz mjera za potporu malim pružateljima ESG rejtinga kako bi im se omogućio nastavak poslovanja ili ulazak na tržište nakon datuma početka primjene ove Uredbe. U tom bi kontekstu trebalo uvesti privremeni režim kako bi se malim pružateljima ESG rejtinga olakšao ulazak na tržište i podržao razvoj postojećih malih pružatelja ESG rejtinga koji su poslovali u Uniji prije stupanja na snagu ove Uredbe. U skladu s tim privremenim režimom mali pružatelji ESG rejtinga trebali bi se registrirati pri ESMA-i bez potrebe za ishođenjem odobrenja za poslovanje u Uniji te bi trebali podlijegati samo odredbama ove Uredbe o organizacijskim zahtjevima i zahtjevima u pogledu transparentnosti. ESMA-u bi trebalo ovlastiti za zahtijevanje informacija i provođenje općih istraga i neposrednog nadzora te za donošenje administrativnih mjera. ESMA bi trebala osigurati da se izbjegnu rizici od izbjegavanja ove Uredbe, posebno sprečavanjem malih poduzeća unutar srednjih ili velikih skupina u skladu s kriterijima utvrđenim u Direktivi 2013/34/EU da se koriste privremenim režimom. Nakon isteka privremenog režima, mali pružatelji ESG rejtinga trebali bi podnijeti zahtjev za odobrenje za poslovanje u Uniji i imati koristi od proporcionalnih zahtjeva povezanih s upravljanjem i naknada za nadzor koje su razmjerne godišnjem neto prihoda predmetnog pružatelja ESG rejtinga.

(49)

Ako stavka, izdavatelj stavke ili ulagatelj traži ESG rejting od najmanje dva pružatelja ESG rejtinga, može razmotriti imenovanje barem jednog pružatelja ESG rejtinga čiji tržišni udio aktivnosti dodjele ESG rejtinga u Uniji ne prelazi 10 %.

(50)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno utvrđivanje dosljednog i djelotvornog režima kako bi se odgovorilo na nedostatke i ranjivosti koje predstavljaju ESG rejtinzi, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(51)

Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje primjenu članaka 101. i 102. UFEU-a.

(52)

Europska središnja banka dala je svoje samoinicijativno mišljenje 4. listopada 2023.,