UREDBA (EU) 2017/1938 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (Tekst značajan za EGP)

Članak 1. Predmet

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju odredbe čiji je cilj zaštititi sigurnost opskrbe plinom u Uniji osiguravanjem pravilnog i neprekinutog funkcioniranja unutarnjeg tržišta plina, što se postiže omogućivanjem provedbe iznimnih mjera kada tržište više nije u mogućnosti osigurati potrebne količine plina, uključujući mjeru solidarnosti u krajnjoj nuždi, te utvrđivanjem jasne definicije i podjele odgovornosti između poduzeća za prirodni plin, država članica i Unije u pogledu preventivnog djelovanja i reakcije na konkretne poremećaje u opskrbi plinom. Ovom se Uredbom također utvrđuju, u duhu solidarnosti, transparentni mehanizmi za koordinaciju planiranja za izvanredna stanja na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini Unije kao i odgovora na ta stanja.

Članak 2. Definicije

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

▼M3 —————

▼B

2.

„kupac” znači kupac kako je definiran u članku 2. točki 24. Direktive 2009/73/EZ;

3.

„kupac iz kategorije kućanstvo” znači kupac iz kategorije kućanstvo kako je definiran u članku 2. točki 25. Direktive 2009/73/EZ;

4.

„temeljna socijalna usluga” znači usluga povezana sa zdravstvenom skrbi, temeljnom socijalnom skrbi, hitnim službama, sigurnosnim službama, obrazovanjem ili javnom upravom;

5.

„zaštićeni kupac” znači kupac iz kategorije kućanstvo koji je priključen na plinsku distribucijsku mrežu, a ako dotična država članica tako odluči, može značiti i jedno ili više od sljedećeg, pod uvjetom da poduzeća ili usluge iz točaka (a) i (b) zajedno ne čine više od 20 % ukupne godišnje krajnje potrošnje plina u toj državi članici:

(a)

malo ili srednje poduzeće, ako je priključeno na plinsku distribucijsku mrežu;

(b)

temeljna socijalna usluga, ako je priključena na plinsku distribucijsku ili transportnu mrežu;

(c)

postrojenje centraliziranoga grijanja, u mjeri u kojoj isporučuje toplinsku energiju kupcima iz kategorije kućanstvo, malim ili srednjim poduzećima ili temeljnim socijalnim uslugama, pod uvjetom da takvo postrojenje nema mogućnost prelaska na druga goriva osim plina;

6.

„kupac zaštićen mehanizmom solidarnosti” znači kupac iz kategorije kućanstvo koji je priključen na plinsku distribucijsku mrežu i, osim toga, može uključivati jedno ili oboje od sljedećeg:

(a)

postrojenje centraliziranoga grijanja ako se radi o zaštićenom kupcu u relevantnoj državi članici i samo u mjeri u kojoj isporučuje toplinsku energiju kućanstvima ili temeljnim socijalnim uslugama koje nisu usluge obrazovanja i javne uprave,

(b)

temeljnu socijalnu uslugu ako se radi o zaštićenom kupcu u relevantnoj državi članici, osim usluga obrazovanja i javne uprave;

7.

„nadležno tijelo” znači nacionalno vladino tijelo ili nacionalno regulatorno tijelo koje je imenovala država članica kako bi se osiguralo provedbu mjera predviđenih ovom Uredbom;

8.

„nacionalno regulatorno tijelo” znači nacionalno regulatorno tijelo imenovano u skladu s člankom 39. stavkom 1. Direktive 2009/73/EZ;

9.

„poduzeće za prirodni plin” znači poduzeće za prirodni plin kako je definirano u članku 2. točki 1. Direktive 2009/73/EZ;

10.

„ugovor o opskrbi plinom” znači ugovor o opskrbi plinom kako je definiran u članku 2. točki 34. Direktive 2009/73/EZ;

11.

„transport” znači transport kako je definiran u članku 2. točki 3. Direktive 2009/73/EZ;

12.

„operator transportnog sustava” znači operator transportnog sustava kako je definiran u članku 2. točki 4. Direktive 2009/73/EZ;

13.

„distribucija” znači distribucija kako je definirana u članku 2. točki 5. Direktive 2009/73/EZ;

14.

„operator distribucijskog sustava” znači operator distribucijskog sustava kako je definiran u članku 2. točki 6. Direktive 2009/73/EZ;

15.

„međudržavni spojni plinovod” znači međudržavni spojni plinovod kako je definiran u članku 2. točki 17. Direktive 2009/73/EZ;

16.

„koridori za interventnu opskrbu” znači putovi opskrbe plinom Unije kojima se državama članicama pomaže da bolje ublaže učinke mogućih poremećaja u opskrbi ili infrastrukturi;

17.

„skladišni kapacitet” znači skladišni kapacitet kako je definiran u članku 2. točki 28. Uredbe (EZ) br. 715/2009;

18.

„tehnički kapacitet” znači tehnički kapacitet kako je definiran u članku 2. točki 18. Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća;

19.

„stalni kapacitet” znači stalni kapacitet kako je definiran u članku 2. točki 16. Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća;

20.

„prekidivi kapacitet” znači prekidivi kapacitet kako je definiran u članku 2. točki 13. Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća;

21.

„kapacitet terminala za UPP” znači kapacitet terminala za UPP kako je definiran u članku 2. točki 24. Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća;

22.

„terminal za UPP” znači terminal za UPP kako je definiran u članku 2. točki 11. Direktive 2009/73/EZ;

23.

„sustav skladišta plina” znači sustav skladišta plina kako je definiran u članku 2. točki 9. Direktive 2009/73/EZ;

24.

„sustav” znači sustav kako je definiran u članku 2. točki 13. Direktive 2009/73/EZ;

25.

„korisnik sustava” znači korisnik sustava kako je definiran u članku 2. točki 23. Direktive 2009/73/EZ;

26.

„pomoćne usluge” znači pomoćne usluge kako su definirane u članku 2. točki 14. Direktive 2009/73/EZ;

▼M4

27.

„krivulja punjenja” znači niz indikativnih prijelaznih ciljeva za podzemne sustave skladišta plina svake države članice koji predstavlja plan punjenja te države članice, kako su utvrđeni u skladu s člankom 6.a točkom 7.;

▼M2

28.

„cilj punjenja” znači obvezujući cilj za razinu punjenja zbirnog kapaciteta podzemnih sustava skladišta plina;

29.

►C2

„strateško skladište” znači podzemno

◄

skladište ili dio podzemnog skladišta neukapljenog prirodnog plina koji operatori transportnih sustava, subjekt koji su imenovale države članice ili poduzeće kupuju, kojim upravljaju i koji skladište, i koji se smije pustiti u promet tek nakon prethodnog obavješćivanja ili odobrenje tijela javne vlasti za puštanje u promet te koji se općenito pušta u promet u slučaju:

(a)

velike nestašice u opskrbi;

(b)

poremećaja u opskrbi; ili

(c)

proglašenja izvanrednog stanja kako je navedeno u članku 11. stavku 1. točki (c);

30.

„zaliha za uravnoteženje” znači neukapljeni prirodni plin:

(a)

koji operatori transportnih sustava ili subjekt koji je imenovala država članica kupuju, kojim upravljaju i koji skladište ispod zemlje isključivo u svrhu obavljanja funkcija operatora transportnih sustava i sigurnosti opskrbe plinom; i

(b)

koji se otprema samo ako je to potrebno za održavanje rada sustava pod sigurnim i pouzdanim uvjetima u skladu s člankom 13. Direktive 2009/73/EZ i člancima 8. i 9. Uredbe (EU) br. 312/2014;

31.

„podzemni sustav skladišta plina” znači sustav skladišta plina, kako je definiran u članku 2. točki 9. Direktive 2009/73/EZ, koji se upotrebljava za skladištenje prirodnog plina, među ostalim i zalihe za uravnoteženje, i koji je povezan s transportnim ili distribucijskim sustavom, ali ne uključuje nadzemna kuglasta skladišta ili skladišta za operativnu akumulaciju;

▼M3

32.

„plin” znači prirodni plin kako je definiran u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2024/1788 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 );

▼M5

33.

„odredba o primanju ili plaćanju” znači ugovorna odredba kojom se kupca obvezuje da prihvati isporuku ili plati određenu minimalnu količinu plina u određenom razdoblju, bez obzira na to je li plin stvarno primljen;

34.

„odredba o isporuci ili plaćanju” znači ugovorna odredba kojom se prodavatelja obvezuje na plaćanje ugovorne novčane kazne u slučaju neisporuke plina.

▼B

Članak 3. Odgovornost za sigurnost opskrbe plinom

Članak 4. Koordinacijska skupina za plin

Članak 5. Infrastrukturni standard

Članak 6. Standard opskrbe plinom

Članak 6.a Ciljevi punjenja i krivulje punjenja

Članak 6.b Provedba ciljeva punjenja

Članak 6.c Aranžmani za skladištenje i mehanizam raspodjele opterećenja

Članak 6.d Praćenje i izvršavanje

Članak 7. Procjena rizika

Članak 8. Utvrđivanje planova prevencije i interventnih planova

Članak 8.a Mjere za kibernetičku sigurnost

Članak 9. Sadržaj planova prevencije

Članak 10. Sadržaj interventnih planova

Članak 11. Proglašenje krize

Članak 12. Odgovori na izvanredno stanje na regionalnoj razini i razini Unije

Članak 13. Solidarnost

Članak 13.a Suradnja između neizravno povezanih država članica primjenom tržišnih mjera (dobrovoljne mjere)

Članak 14. Razmjena informacija

Članak 15. Čuvanje poslovne tajne

Članak 16. Suradnja s ugovornim strankama Energetske zajednice

Članak 17. Praćenje koje provodi Komisija

Članak 17.

Praćenje koje provodi Komisija

Komisija kontinuirano prati mjere za sigurnost opskrbe plinom i redovito izvješćuje GCG.

▼M5

Komisija kontinuirano prati izloženost energetskog sustava Unije opskrbi, među ostalim putem trećih zemalja, plinom koji potječe iz Ruske Federacije ili se izravno ili neizravno izvozi iz Ruske Federacije, osobito na temelju informacija priopćenih Komisiji i nadležnim tijelima u skladu s člankom 14. stavkom 6. točkom (c).

Komisija procjenjuje provedbu postupnog ukidanja plina koji potječe iz Ruske Federacije ili se izravno ili neizravno izvozi iz Ruske Federacije na temelju Uredbe (EU) 2026/261 na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini Unije na temelju nacionalnih planova diversifikacije za plin iz članka 9. te uredbe i o svojoj procjeni izvješćuje Koordinacijsku skupinu za plin.

Na temelju procjene iz trećeg stavka Komisija objavljuje godišnje izvješće u kojem se iznosi sveobuhvatan pregled napretka koji su države članice ostvarile u provedbi svojih nacionalnih planova diversifikacije za plin.

Prema potrebi, Komisija može u roku od tri mjeseca od dostavljanja nacionalnog plana diversifikacije za plin izdati preporuku u kojoj se utvrđuju moguća djelovanja i mjere kako bi se osigurala sigurna diversifikacija opskrbe plinom i pravodobno postupno ukidanje plina koji potječe iz Ruske Federacije ili se izravno ili neizravno izvozi iz Ruske Federacije.

Nakon te preporuke dotična država članica ažurira svoj nacionalni plan diversifikacije za plin u roku od tri mjeseca, uzimajući u obzir preporuku Komisije.

Članak 17.a Izvješćivanje koje provodi Komisija

Članak 18. Obavješćivanje

Članak 18.

Obavješćivanje

Procjena rizika, planovi prevencije, interventni planovi i svi drugi dokumenti dostavljaju se Komisiji elektroničkim putem s pomoću platforme CIRCABC.

Sva korespondencija u vezi s obavješćivanjem obavlja se elektroničkim putem.

Članak 19. Izvršavanje delegiranja ovlasti

Članak 20. Odstupanje

Članak 21. Stavljanje izvan snage

Članak 21.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 994/2010 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga IX.

Članak 22. Stupanje na snagu

Članak 22.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu četvrtog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. studenog 2017.

Međutim, članak 13. stavci od 1. do 6., članak 13. stavak 8. prvi i drugi podstavak te članak 13. stavci 14. i 15. primjenjuju se od 1. prosinca 2018.

▼M4

Članak 2. točke od 27. do 31., članci od 6.a do 6.d, članak 16. stavak 3., članak 17.a, članak 20. stavak 4. i Prilog I.b primjenjuju se do 31. prosinca 2027.

▼B

PRILOG I. Regionalna suradnja

PRILOG I.

Regionalna suradnja

Skupine za rizik država članica koje služe kao osnova za suradnju u vezi s rizicima kako je navedeno u članku 3. stavku 7. su sljedeće:

1.

Skupina za rizik za opskrbu UPP-om:

(a)

Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska.

2.

Skupina za rizik za opskrbu plinom iz Sjevernog mora:

(b)

Belgija, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Francuska, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Poljska, Finska, Švedska.

3.

Skupina za rizik za opskrbu plinom iz sjeverne Afrike:

(c)

Španjolska, Francuska, Italija, Malta, Austrija, Portugal, Slovenija.

4.

Skupina za rizik za jugoistočnu opskrbu plinom:

(d)

Bugarska, Češka, Grčka, Hrvatska, Italija, Cipar, Mađarska, Austrija, Rumunjska, Slovenija, Slovačka.

ANNEX Ib Shared responsibility for the filling target and the filling trajectory

ANNEX Ib

Shared responsibility for the filling target and the filling trajectory

With regard to the filling target and the filling trajectory pursuant to Article 6a, the Slovak Republic and Czechia share the responsibility concerning the storage facilities of Dolní Bojanovice. The exact ratio and extent of that responsibility of the Slovak Republic and Czechia is subject to a bilateral agreement of those Member States.

Without prejudice to Article 13 and in accordance with Article 11(6), point (b), the Slovak Republic and Czechia shall ensure that, when a crisis is declared pursuant to this Regulation, no measures affecting the Dolní Bojanovice storage facility that are likely to seriously endanger the gas supply situation or to undermine the ability of natural gas undertakings to supply gas to protected customers in line with the national gas supply standard are introduced.

PRILOG II.

Izračun formule N – 1

1. Definicija formule N – 1

Formulom N – 1 opisuje se sposobnost tehničkog kapaciteta plinske infrastrukture da zadovolji ukupnu potražnju za plinom u izračunanom području u slučaju poremećaja najveće pojedinačne plinske infrastrukture u danu iznimno visoke potražnje za plinom kakva se prema statističkoj vjerojatnosti javlja jedanput u 20 godina.

Plinska infrastruktura obuhvaća mrežu za transport plina, uključujući spojne plinovode i proizvodna postrojenja, terminale za UPP i sustave skladišta plina povezane s izračunanim područjem.

Tehnički kapacitet sve preostale raspoložive plinske infrastrukture u slučaju poremećaja najveće pojedinačne plinske infrastrukture odgovara najmanje ukupnoj dnevnoj potražnji za plinom izračunanog područja u danu iznimno visoke potražnje za plinom kakva se prema statističkoj vjerojatnosti javlja jedanput u 20 godina.

Rezultati dobiveni formulom N – 1, kako su izračunani u nastavku, moraju iznositi najmanje 100 %.

2. Metoda izračuna formule N – 1

, N – 1 ≥ 100 %

Parametri koji se upotrebljavaju za izračun moraju biti jasno opisani i opravdani.

Za izračun EPm dostavljaju se detaljni popis ulaznih točaka i njihovi pojedinačni kapaciteti.

3. Definicije parametara formule N – 1

„Izračunano područje” znači geografsko područje za koje se izračunava formula N – 1, kako ga je odredilo nadležno tijelo.

Definicija koja se odnosi na potražnju

„Dmax ” znači ukupna dnevna potražnja za plinom (u mil. m3/dan) izračunanog područja u danu iznimno visoke potražnje za plinom kakva se prema statističkoj vjerojatnosti javlja jedanput u 20 godina.

Definicije koje se odnose na ponudu

„EPm ”: tehnički kapacitet ulaznih točaka (u mil. m3/dan), osim proizvodnih postrojenja, terminala za UPP i sustava skladišta plina obuhvaćenih parametrima Pm, UPPm i Sm, znači zbroj tehničkog kapaciteta svih graničnih ulaznih točaka koje mogu isporučiti plin u izračunano područje.

„Pm ”: najveći tehnički proizvodni kapacitet (u mil. m3/dan) znači zbroj najvećeg tehničkog dnevnog proizvodnog kapaciteta svih postrojenja za proizvodnju plina koji se može dopremiti do ulaznih točaka u izračunanom području.

„Sm ”: najveći tehnički kapacitet dobave iz skladišta (u mil. m3/dan) znači zbroj najvećeg tehničkog dnevnog kapaciteta povlačenja svih sustava skladišta plina koji se može dopremiti do ulaznih točaka izračunanog područja, uzimajući u obzir njihova fizička svojstva.

„UPPm ”: najveći tehnički kapacitet terminala za UPP (u mil. m3/dan) znači zbroj najvećeg tehničkog dnevnog kapaciteta otpreme svih terminala za UPP u izračunanom području, uzimajući u obzir kritične elemente kao što su pražnjenje, pomoćne usluge, privremeno skladištenje i ponovno uplinjavanje UPP-a te tehnički kapacitet otpreme u sustav.

„Im ” znači tehnički kapacitet najveće pojedinačne plinske infrastrukture (u mil. m3/dan) s najvećim kapacitetom opskrbe izračunanog područja. Više plinskih infrastruktura povezanih sa zajedničkom upstream ili downstream infrastrukturom koje se ne mogu odvojeno koristiti smatraju se jednom pojedinačnom plinskom infrastrukturom.

4. Izračun formule N – 1 primjenom mjera koje se odnose na potražnju

, N – 1 ≥ 100 %

Definicija koja se odnosi na potražnju

„Deff ” znači dio (u mil. m3/dan) parametra Dmax koji se u slučaju poremećaja u opskrbi plinom može dostatno i na vrijeme pokriti tržišnim mjerama koje se odnose na potražnju u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (c) i člankom 5. stavkom 2.

5. Izračun formule N – 1 na regionalnoj razini

Izračunano područje iz točke 3. prema potrebi proširuje se na odgovarajuću regionalnu razinu, kako je odrede nadležna tijela dotičnih država članica. Izračun se također može proširiti na regionalnu razinu skupine za rizik ako je tako dogovoreno s nadležnim tijelima skupine za rizik. Za izračun formule N – 1 na regionalnoj razini upotrebljava se najveća pojedinačna plinska infrastruktura od zajedničkog interesa. Najveća pojedinačna plinska infrastruktura od zajedničkog interesa za regiju najveća je pojedinačna plinska infrastruktura u regiji koja izravno ili neizravno doprinosi opskrbi plinom država članica te regije i definira se u procjeni rizika.

Izračun formule N – 1 na regionalnoj razini može zamijeniti izračun formule N – 1 na nacionalnoj razini samo ako je najveća pojedinačna plinska infrastruktura od zajedničkog interesa iznimno značajna za opskrbu plinom svih dotičnih država članica u skladu sa zajedničkom procjenom rizika.

Na razini skupine za rizik za izračune iz članka 7. stavka 4. upotrebljava se najveća pojedinačna plinska infrastruktura od zajedničkog interesa za skupine za rizik navedene u Prilogu I.

PRILOG III.

Stalni dvosmjerni kapacitet

1. Za provedbu odredaba navedenih u ovom Prilogu nacionalno regulatorno tijelo može djelovati kao nadležno tijelo ako tako odluči dotična država članica.

2. Kako bi omogućili ili povećali dvosmjerni kapacitet spojnog plinovoda ili ostvarili ili produljili izuzeće od te obveze, operatori transportnog sustava s obje strane spojnog plinovoda, nakon savjetovanja sa svim operatorima transportnog sustava kojih bi se to moglo ticati, svojim nadležnim tijelima („dotična nadležna tijela”) i regulatornim tijelima („dotična regulatorna tijela”) dostavljaju sljedeće:

(a)

prijedlog kojim će se omogućiti stalni fizički kapacitet za transport plina u oba smjera za stalni dvosmjerni kapacitet za suprotni smjer („fizički kapacitet za protok u suprotnom smjeru”); ili

(b)

zahtjev za izuzeće od obveze omogućivanja dvosmjernog kapaciteta.

Operatori transportnog sustava nastoje podnijeti zajednički prijedlog ili zahtjev za izuzeće. U slučaju prijedloga za omogućivanje dvosmjernog kapaciteta operatori transportnog sustava mogu podnijeti utemeljeni prijedlog za prekograničnu raspodjelu troškova. To se podnošenje obavlja najkasnije 1. prosinca 2018. za sve spojne plinovode koji su postojali na dan 1. studenog 2017. i nakon dovršetka faze studije izvedivosti, ali prije početka faze izvedbenog tehničkog projekta za nove spojne plinovode.

3. Po primitku prijedloga ili zahtjeva za izuzeće dotična nadležna tijela bez odgađanja se o tom prijedlogu ili zahtjevu za izuzeće savjetuju s nadležnim tijelima i nacionalnim regulatornim tijelima, ako ona nisu nadležna tijela, države članice koja bi mogla, u skladu s procjenom rizika, imati koristi od kapaciteta za protok u suprotnom smjeru, Agencijom i Komisijom. Tijela s kojima je provedeno savjetovanje mogu izdati mišljenje u roku od četiri mjeseca od primitka zahtjeva za savjetovanje.

4. Dotična regulatorna tijela u roku od šest mjeseci od primitka zajedničkog prijedloga, u skladu s člankom 5. stavcima 6. i 7., nakon savjetovanja s dotičnim promicateljima projekta donose koordinirane odluke o prekograničnoj raspodjeli troškova ulaganja koje snosi svaki operator transportnog sustava tog projekta. Ako dotična regulatorna tijela ne postignu dogovor u tom roku, ona o tome bez odgađanja obavješćuju dotična nadležna tijela.

5. Dotična nadležna tijela donose koordiniranu odluku na temelju procjene rizika, informacija iz članka 5. stavka 5. ove Uredbe, mišljenja zaprimljenih nakon savjetovanja u skladu s točkom 3. ovog Priloga te uzimajući u obzir sigurnost opskrbe plinom i doprinos unutarnjem tržištu plina. Ta koordinirana odluka donosi se u roku od dva mjeseca. Rok od dva mjeseca počinje teći nakon četveromjesečnog roka za mišljenja iz točke 3. ovog Priloga, osim ako su sva mišljenja zaprimljena prije, ili nakon šestomjesečnog roka iz točke 4. ovog Priloga u kojem dotična regulatorna tijela trebaju donijeti koordiniranu odluku. Koordiniranom odlukom:

(a)

prihvaća se prijedlog za dvosmjerni kapacitet. Takva odluka sadržava analizu troškova i koristi, rok za provedbu i aranžmane za njegovu naknadnu uporabu te joj se prilaže koordinirana odluka o prekograničnoj raspodjeli troškova iz točke 4. koju su pripremila dotična regulatorna tijela;

(b)

odobrava se ili produljuje privremeno izuzeće na razdoblje od najdulje četiri godine ako se analizom troškova i koristi uključenom u odluku utvrdi da se kapacitetom za protok u suprotnom smjeru ne bi pojačala sigurnost opskrbe plinom bilo koje relevantne države članice ili da bi troškovi ulaganja znatno nadmašili moguću korist za sigurnost opskrbe plinom; ili

(c)

od operatora transportnog sustava zahtijeva se da izmijene i ponovno podnesu prijedlog ili zahtjev za izuzeće u razdoblju od najdulje četiri mjeseca.

6. Dotična nadležna tijela nadležnim tijelima i nacionalnim regulatornim tijelima koja su dostavila mišljenje u skladu s točkom 3., dotičnim regulatornim tijelima, Agenciji i Komisiji bez odgađanja dostavljaju koordiniranu odluku zajedno s mišljenjima zaprimljenim nakon savjetovanja u skladu s točkom 3.

7. U roku od dva mjeseca od primitka koordinirane odluke nadležna tijela iz točke 6. mogu iznijeti svoje prigovore na koordiniranu odluku i podnijeti ih dotičnim nadležnim tijelima koja su donijela odluku, Agenciji i Komisiji. Prigovori su ograničeni na činjenice i procjenu, a posebno na prekograničnu raspodjelu troškova o kojoj nije provedeno savjetovanje u skladu s točkom 3.

8. U roku od tri mjeseca od primitka koordinirane odluke u skladu s točkom 6. Agencija izdaje mišljenje o elementima koordinirane zajedničke odluke uzimajući u obzir sve moguće prigovore i podnosi ga svim dotičnim nadležnim tijelima i nadležnim tijelima iz točke 6. te Komisiji.

9. U roku od četiri mjeseca od primitka mišljenja koje je Agencija izdala u skladu s točkom 8. Komisija može donijeti odluku kojom traži izmjene koordinirane odluke. Svaka takva odluka Komisije donosi se na temelju kriterija iz točke 5., obrazloženja dotičnih tijela za tu odluku i mišljenja Agencije. Dotična nadležna tijela postupaju u skladu sa zahtjevom Komisije izmjenom svoje odluke u roku od četiri tjedna.

Ako Komisija ništa ne poduzme u gore navedenom roku od četiri mjeseca, smatra se da nije podnijela prigovor na odluku dotičnih nadležnih tijela.

10. Ako dotična nadležna tijela nisu mogla donijeti koordiniranu odluku u roku navedenom u točki 5. ili ako dotična regulatorna tijela nisu mogla postići dogovor o raspodjeli troškova u roku navedenom u točki 4., dotična nadležna tijela o tome obavješćuju Agenciju i Komisiju najkasnije na dan isteka roka. U roku od četiri mjeseca od primitka tih informacija Komisija nakon mogućeg savjetovanja s Agencijom donosi odluku kojom su obuhvaćeni svi elementi koordinirane odluke navedeni u točki 5., osim prekogranične raspodjele troškova, te tu odluku dostavlja dotičnim nadležnim tijelima i Agenciji.

11. Ako se odlukom Komisije u skladu s točkom 10. ovog Priloga zahtijeva dvosmjerni kapacitet, Agencija donosi odluku koja obuhvaća prekograničnu raspodjelu troškova u skladu s člankom 5. stavkom 7. ove Uredbe u roku od tri mjeseca od primitka odluke Komisije. Prije donošenja takve odluke Agencija se savjetuje s dotičnim regulatornim tijelima i operatorima transportnog sustava. Taj tromjesečni rok može se produljiti za dodatno razdoblje od dva mjeseca ako Agencija mora zatražiti dodatne informacije. Dodatno razdoblje počinje na dan koji slijedi nakon primitka potpunih informacija.

12. Komisija, Agencija, nadležna tijela, nacionalna regulatorna tijela i operatori transportnog sustava čuvaju povjerljivost poslovno osjetljivih informacija.

13. Izuzeća od obveze omogućivanja dvosmjernog kapaciteta odobrena u skladu s Uredbom (EU) br. 994/2010 ostaju na snazi osim ako Komisija ili druga dotična država članica zatraži reviziju ili ako istekne njihovo trajanje.

PRILOG IV.

Predložak za zajedničku procjenu rizika

Sljedeći predložak ispunjava se na jeziku dogovorenom unutar skupine za rizik.

Opće informacije

—

države članice u skupini za rizik

—

ime nadležnih tijela odgovornih za izradu procjene rizika ( 9 )

1. Opis sustava

Ukratko opišite plinski sustav skupine za rizik, uključujući sljedeće:

(a)

glavne podatke o potrošnji plina ( 10 ): godišnju krajnju potrošnju plina (milijarde m3) i podjelu po vrsti kupaca ( 11 ), vršnu potražnju (ukupna i podjela prema kategoriji potrošača u mil. m3/dan);

(b)

opis funkcioniranja plinskog sustava u skupini za rizik: glavni tokovi (ulaz/izlaz/tranzit), infrastrukturni kapacitet na točkama ulaza u regiju i izlaza iz regije i po državi članici, uključujući stopu iskorištenosti, terminale za UPP (najveći dnevni kapacitet, stopa iskorištenosti i režim pristupa) itd.;

(c)

podjelu po izvoru za uvoz plina po zemlji podrijetla, u mjeri u kojoj je to moguće ( 12 );

(d)

opis uloge sustava skladišta plina važnih za skupinu rizika, uključujući prekogranični pristup:

i.

skladišni kapacitet (ukupni i radni plin) u odnosu na potražnju u sezoni grijanja;

ii.

najveći dnevni kapacitet povlačenja na različitim razinama punjenja (u idealnom slučaju s punim skladištima i razinama na kraju sezone);

(e)

opis uloge domaće proizvodnje u skupni za rizik:

i.

količina proizvodnje u odnosu na godišnju krajnju potrošnju plina;

ii.

najveći dnevni proizvodni kapacitet;

(f)

opis uloge plina u proizvodnji električne energije (npr. važnost, uloga plina kao rezerve za obnovljive izvore energije), uključujući kapacitet proizvodnje električne energije iz plina (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije) i kogeneraciju (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije).

2. Infrastrukturni standard (članak 5.)

Opišite izračune formule/formula N – 1 na regionalnoj razini za skupinu za rizik, ako je tako dogovoreno s nadležnim tijelima skupine za rizik, i postojeće dvosmjerne kapacitete na sljedeći način:

(a)

formula N – 1

i.

utvrđivanje najveće pojedinačne plinske infrastrukture od zajedničkog interesa za skupinu za rizik;

ii.

izračun formule N – 1 na regionalnoj razini;

iii.

opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli N – 1, uključujući međuvrijednosti upotrijebljene za izračun (npr. za EPm navedite kapacitet za sve ulazne točke koje se uzimaju u obzir u okviru tog parametra);

iv.

naznaka metodologija i pretpostavki upotrijebljenih za izračun parametara u formuli N – 1 (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima);

(b)

dvosmjerni kapacitet

i.

navedite točke međusobnog povezivanja opremljene dvosmjernim kapacitetom i najveći kapacitet takvih dvosmjernih protoka;

ii.

navedite aranžmane kojima se uređuje takav kapacitet za protok u suprotnom smjeru (npr. prekidivi kapacitet);

iii.

navedite točke međusobnog povezivanja za koje je odobreno izuzeće u skladu s člankom 5. stavkom 4., trajanje izuzeća i osnovu na temelju koje je odobreno,

3. Utvrđivanje rizika

Opišite glavni transnacionalni rizik za koji je skupina osnovana i čimbenike rizika u različitim slučajevima na temelju kojih bi se taj rizik mogao materijalizirati, njihovu vjerojatnost i posljedice.

Netaksativan popis čimbenika rizika koje treba uključiti u procjenu samo ako relevantno nadležno tijelo smatra da su primjenjivi:

(a)

politički:

—

poremećaj opskrbe iz trećih zemalja zbog različitih razloga,

—

politički nemiri (u zemlji podrijetla ili tranzitnoj zemlji),

—

rat/građanski rat (u zemlji podrijetla ili tranzitnoj zemlji),

—

terorizam;

(b)

tehnološki:

—

eksplozija/požari,

—

požari (unutar određenog objekta),

—

curenje,

—

nedostatak odgovarajućeg održavanja,

—

kvar na opremi (nemogućnost pokretanja, kvar za vrijeme rada itd.),

—

manjak električne energije (ili drugog izvora energije),

—

kvar IKT-a (kvar hardvera ili problemi sa softverom, internet, problemi sa SCADA-om itd.),

—

kibernapad,

—

učinak zbog radova kopanja (iskapanje, zabijanje metalnih ili betonskih stupova u zemlju), radovi na temeljima itd.;

(c)

komercijalni/tržišni/financijski:

—

dogovori s opskrbljivačima iz trećih zemalja,

—

trgovački sporovi,

—

infrastrukturu važnu za sigurnost opskrbe plinom kontroliraju subjekti iz trećih zemalja, što bi moglo podrazumijevati, među ostalim, rizike od nedovoljnih ulaganja, ugrožavanje diversifikacije ili nepoštovanje prava Unije,

—

nestabilnost cijena,

—

nedovoljna ulaganja,

—

iznenadni, neočekivani rast potražnje,

—

drugi rizici koji bi mogli dovesti do strukturnih problema;

(d)

društveni:

—

štrajk (u različitih povezanim sektorima, kao što su sektor plina, luke, promet itd.),

—

sabotaža,

—

vandalizam,

—

krađa;

(e)

prirodni

—

potresi,

—

odroni tla,

—

poplave (obilne kiše, rijeke),

—

oluje (more),

—

snježne lavine,

—

ekstremni vremenski uvjeti,

—

požari (izvan objekta, primjerice u obližnjim šumama, livadama itd.).

Analiza

(a)

Opišite glavni transnacionalni rizik i bilo kakve druge čimbenike rizika relevantne za skupinu za rizik, uključujući njihovu vjerojatnost i učinak te odnos i korelaciju rizika između država članica, prema potrebi;

(b)

opišite kriterije koji se upotrebljavaju za utvrđivanje izloženosti sustava velikim/neprihvatljivim rizicima;

(c)

utvrdite popis relevantnih scenarija rizika u skladu s izvorima rizika i opišite kako je izvršen odabir;

(d)

navedite u kojoj su se mjeri razmatrali scenariji koje je izradio ENTSOG.

4. Analiza i procjena rizika

Analizirajte skup relevantnih scenarija rizika utvrđenih u točki 3. Uključite u simulaciju scenarija rizika postojeće mjere za sigurnost opskrbe plinom, kao što su infrastrukturni standard izračunan upotrebom formule N – 1 kako je navedeno u točki 2. Priloga II., prema potrebi, i standard opskrbe plinom. Scenarij za svaki rizik:

(a)

detaljno opišite scenarij rizika, uključujući sve pretpostavke i, ako je primjenjivo, metodologije za njihov izračun;

(b)

detaljno opišite rezultate provedene simulacije, uključujući brojčano izražen učinak (npr. količine nedostavljenog plina, socioekonomski učinak, učinak na centralizirano grijanje, učinak na proizvodnju električne energije).

5. Zaključci

Opišite glavne rezultate zajedničke procjene rizika, uključujući identifikaciju scenarija rizika koji zahtijevaju poduzimanje dodatnih mjera.

PRILOG V.

Predložak za nacionalnu procjenu rizika

Opće informacije

Ime nadležnog tijela odgovornog za izradu ove procjene rizika ( 13 )

1. Opis sustava

1.1

Dostavite kratak konsolidirani opis regionalnog plinskog sustava za svaku skupinu za rizik ( 14 ) u kojoj sudjeluje država članica, uključujući sljedeće:

(a)

glavne podatke o potrošnji plina ( 15 ): godišnju krajnju potrošnju plina (milijarde m3 i MWh) i podjelu po vrsti kupaca ( 16 ), vršnu potražnju (ukupna i podjela prema kategoriji potrošača u mil. mm3/dan);

(b)

opis funkcioniranja jednog ili više plinskih sustava u relevantnoj skupini za rizik: glavne tokove (ulaz/izlaz/tranzit), infrastrukturni kapacitet na točkama ulaza u regiju/regije skupine za rizik i izlaza iz regije/regija skupine za rizik i po državi članici, uključujući stopu iskorištenosti, terminale za UPP (najveći dnevni kapacitet, stopa iskorištenosti i režim pristupa) itd.;

(c)

podjelu po izvoru za uvoz plina u postocima po zemlji podrijetla, u mjeri u kojoj je to moguće ( 17 );

(d)

opis uloge sustava skladišta plina važnih za skupinu rizika, uključujući prekogranični pristup:

i.

skladišni kapacitet (ukupni i radni plin) u odnosu na potražnju u sezoni grijanja;

ii.

najveći dnevni kapacitet povlačenja na različitim razinama punjenja (u idealnom slučaju s punim skladištima i razinama na kraju sezone);

(e)

opis uloge domaće proizvodnje u skupini ili skupinama za rizik:

i.

količina proizvodnje u odnosu na godišnju krajnju potrošnju plina;

ii.

najveći dnevni proizvodni kapacitet i opis načina na koji se njime može obuhvatiti najveća dnevna potrošnja;

(f)

opis uloge plina u proizvodnji električne energije (npr. važnost, uloga plina kao rezerve za obnovljive izvore energije), uključujući kapacitet proizvodnje električne energije iz plina (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije) i kogeneraciju (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije).

1.2

Ukratko opišite plinski sustav države članice, uključujući sljedeće:

(a)

glavne podatke o potrošnji plina: godišnju krajnju potrošnju plina (milijarde m3) i podjelu po vrsti kupaca, vršnu potražnju (mil. m3/dan);

(b)

opis funkcioniranja plinskog sustava na nacionalnoj razini, uključujući infrastrukturu (u mjeri u kojoj to nije obuhvaćeno točkom 1.1. podtočkom (b)). Ako je primjenjivo, uključite sustav za niskokalorični plin;

(c)

identifikaciju ključne infrastrukture važne za sigurnost opskrbe plinom;

(d)

podjelu po izvoru za uvoz plina na nacionalnoj razini po zemlji podrijetla, u mjeri u kojoj je to moguće;

(e)

opis uloge skladištenja, uključujući sljedeće:

i.

skladišni kapacitet (ukupni i radni) u odnosu na potražnju u sezoni grijanja;

ii.

najveći dnevni kapacitet povlačenja na različitim razinama punjenja (u idealnom slučaju s punim skladištima i razinama na kraju sezone);

(f)

opis uloge domaće proizvodnje, uključujući sljedeće:

i.

količinu proizvodnje u odnosu na godišnju krajnju potrošnju plina;

ii.

najveći dnevni proizvodni kapacitet;

(g)

opis uloge plina u proizvodnji električne energije (npr. važnost, uloga plina kao rezerve za obnovljive izvore energije), uključujući kapacitet proizvodnje električne energije iz plina (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije) i kogeneraciju (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije).

2. Infrastrukturni standard (članak 5.)

Opišite kako se zadovoljava infrastrukturni standard, uključujući glavne vrijednosti koje se upotrebljavaju za formulu N – 1 i alternativne mogućnosti za zadovoljavanje tog standarda (s izravno povezanim državama članicama, mjere koje se odnose na potražnju) i postojeće dvosmjerne kapacitete, na sljedeći način:

(a)

formula N – 1

i.

utvrđivanje najveće pojedinačne plinske infrastrukture;

ii.

izračun formule N – 1 na nacionalnoj razini;

iii.

opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli N – 1, uključujući međuvrijednosti upotrijebljene za izračun formule (npr. za EPm navedite kapacitet za sve ulazne točke koje se uzimaju u obzir u okviru tog parametra);

iv.

ako ih ima, naznaka metodologija upotrijebljenih za izračun parametara u formuli N – 1 (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima);

v.

objašnjenje rezultata izračuna formule N – 1 uzimajući u obzir razinu u skladištima na 30 % i 100 % maksimalnog radnog kapaciteta;

vi.

objašnjenje glavnih rezultata simulacije izračuna formule N – 1 uporabom hidrauličnog modela;

vii.

ako država članica tako odluči, izračun formule N – 1 uporabom mjera koje se odnose na potražnju:

—

izračun formule N – 1 u skladu s točkom 2. Priloga II.,

—

opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli N – 1, uključujući međuvrijednosti upotrijebljene za njihov izračun (ako su različite od vrijednosti opisanih u točki 2. podtočki (a) iii.),

—

ako ih ima, naznaka metodologija upotrijebljenih za izračun parametara u formuli N – 1 (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima),

—

objašnjenje tržišnih mjera koje se odnose na potražnju, a koje su donesene/će biti donesene za nadoknadu poremećaja u opskrbi plinom i njegova očekivanog učinka (Deff);

viii.

ako je tako dogovoreno s nadležnim tijelima jedne ili više relevantnih skupina za rizik ili s izravno povezanim državama članicama, zajednički izračun ili izračuni formule N – 1:

—

izračun formule N – 1 u skladu s točkom 5. Priloga II.,

—

opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli N – 1, uključujući međuvrijednosti upotrijebljene za njihov izračun (ako su različite od vrijednosti opisanih u točki 2. podtočki (a) iii.),

—

ako ih ima, naznaka metodologija i pretpostavki upotrijebljenih za izračun parametara u formuli N – 1 (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima),

—

objašnjenje toga osigurava li se dogovorenim mehanizmima usklađenost s formulom N – 1.;

(b)

dvosmjerni kapacitet

i.

navedite točke međusobnog povezivanja opremljene dvosmjernim kapacitetom i najveći kapacitet takvih dvosmjernih protoka;

ii.

navedite aranžmane kojima se uređuje takav kapacitet za protok u suprotnom smjeru (npr. prekidivi kapacitet);

iii.

navedite točke međusobnog povezivanja za koje je odobreno izuzeće u skladu s člankom 5. stavkom 4., trajanje izuzeća i osnovu na temelju koje je odobreno.

3. Utvrđivanje rizikâ

Opišite čimbenike rizika koji bi mogli imati negativan učinak na sigurnost opskrbe plinom u državi članici, njihovu vjerojatnost i posljedice.

Netaksativan popis vrsta čimbenika rizika koje treba uključiti u procjenu samo ako relevantno nadležno tijelo smatra da su primjenjivi:

(a)

politički

—

poremećaj opskrbe iz trećih zemalja zbog različitih razloga,

—

politički nemiri (u zemlji podrijetla ili tranzitnoj zemlji),

—

rat/građanski rat (u zemlji podrijetla ili tranzitnoj zemlji),

—

terorizam;

(b)

tehnološki

—

eksplozija/požari,

—

požari (unutar određenog objekta),

—

curenje,

—

nedostatak odgovarajućeg održavanja,

—

kvar na opremi (nemogućnost pokretanja, kvar za vrijeme rada itd.),

—

manjak električne energije (ili drugog izvora energije),

—

kvar IKT-a (kvar hardvera ili problemi sa softverom, internet, problemi sa SCADA-om itd.),

—

kibernapad,

—

učinak zbog radova kopanja (iskapanje, zabijanje metalnih ili betonskih stupova u zemlju), radovi na temeljima itd.;

(c)

komercijalni/tržišni/financijski

—

dogovori s opskrbljivačima iz trećih zemalja,

—

trgovački sporovi,

—

infrastrukturu važnu za sigurnost opskrbe plinom kontroliraju subjekti iz trećih zemalja, što bi moglo podrazumijevati, među ostalim, rizike od nedovoljnih ulaganja, ugrožavanje diversifikacije ili nepoštovanje prava Unije,

—

nestabilnost cijena,

—

nedovoljna ulaganja,

—

iznenadni, neočekivani rast potražnje,

—

drugi rizici koji bi mogli dovesti do strukturnih problema;

(d)

društveni

—

štrajk (u različitih povezanim sektorima, kao što su sektor plina, luke, promet itd.),

—

sabotaža,

—

vandalizam,

—

krađa;

(e)

prirodni

—

potresi,

—

odroni tla,

—

poplave (obilne kiše, rijeke),

—

oluje (more),

—

snježne lavine,

—

ekstremni vremenski uvjeti,

—

požari (izvan objekta, primjerice u obližnjim šumama, livadama itd.).

Analiza

(a)

utvrdite relevantne čimbenike rizika za državu članicu, uključujući njihovu vjerojatnost i učinak;

(b)

opišite kriterije koji se upotrebljavaju za utvrđivanje izloženosti sustava velikim/neprihvatljivim rizicima;

(c)

utvrdite popis relevantnih scenarija rizika u skladu s čimbenicima rizika i vjerojatnost njihove pojave te opišite kako je izvršen odabir.

4. Analiza i procjena rizika

Analizirajte skup relevantnih scenarija rizika utvrđenih u točki 3. Uključite u simulaciju scenarija rizika postojeće mjere za sigurnost opskrbe plinom, kao što su, među ostalim, infrastrukturni standard izračunan upotrebom formule N – 1 kako je navedeno u točki 2. Priloga II. i standard opskrbe plinom. Scenarij za svaki rizik:

(a)

detaljno opišite scenarij rizika, uključujući sve pretpostavke i, ako je primjenjivo, metodologije za njihov izračun;

(b)

detaljno opišite rezultate provedene simulacije, uključujući brojčano izražen učinak (npr. količine nedostavljenog plina, socioekonomski učinak, učinak na centralizirano grijanje, učinak na proizvodnju električne energije).

5. Zaključci

Opišite glavne rezultate zajedničke procjene rizika u kojoj je država članica sudjelovala, uključujući identifikaciju scenarija rizika koji zahtijevaju poduzimanje dodatnih mjera.

PRILOG VI.

Predložak za plan prevencije

Opće informacije

—

države članice u skupini za rizik

—

ime nadležnog tijela odgovornog za izradu plana ( 18 )

1. Opis sustava

1.1

Dostavite kratak konsolidirani opis regionalnog plinskog sustava za svaku skupinu za rizik ( 19 ) u kojoj sudjeluje država članica, uključujući sljedeće:

(a)

glavne podatke o potrošnji plina ( 20 ): godišnju krajnju potrošnju plina (milijarde m3) i podjelu po vrsti kupaca ( 21 ), vršnu potražnju (ukupna i podjela prema kategoriji potrošača u mil. m3/dan);

(b)

opis funkcioniranja plinskog sustava u skupinama za rizik: glavni tokovi (ulaz/izlaz/tranzit), infrastrukturni kapacitet na točkama ulaza u regiju/regije skupine za rizik i izlaza iz regije/regija skupine za rizik i po državi članici, uključujući stopu iskorištenosti, terminale za UPP (najveći dnevni kapacitet, stopa iskorištenosti i režim pristupa) itd.,;

(c)

podjelu po izvoru za uvoz plina po zemlji podrijetla, u mjeri u kojoj je to moguće ( 22 );

(d)

opis uloge sustava skladišta plina važnih za regiju, uključujući prekogranični pristup:

i.

skladišni kapacitet (ukupni i radni plin) u odnosu na potražnju u sezoni grijanja;

ii.

najveći dnevni kapacitet povlačenja na različitim razinama punjenja (u idealnom slučaju s punim skladištima i razinama na kraju sezone);

(e)

opis uloge domaće proizvodnje u regiji:

i.

količina proizvodnje u odnosu na godišnju krajnju potrošnju plina;

ii.

najveći dnevni proizvodni kapacitet;

(f)

opis uloge plina u proizvodnji električne energije (npr. važnost, uloga plina kao rezerve za obnovljive izvore energije), uključujući kapacitet proizvodnje električne energije iz plina (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije) i kogeneraciju (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije);

(g)

opis uloge mjera energetske učinkovitosti i njihovog učinka na godišnju krajnju potrošnju plina.

1.2

Ukratko opišite plinski sustav po državi članici, uključujući sljedeće:

(a)

glavne podatke o potrošnji plina: godišnju krajnju potrošnju plina (milijarde m3) i podjelu po vrsti kupaca, vršnu potražnju (mil. m3/dan);

(b)

opis funkcioniranja plinskog sustava na nacionalnoj razini, uključujući infrastrukturu (u mjeri u kojoj to nije obuhvaćeno točkom 1.1. podtočkom (b));

(c)

identifikaciju ključne infrastrukture važnu za sigurnost opskrbe;

(d)

podjelu po izvoru za uvoz plina na nacionalnoj razini po zemlji podrijetla, u mjeri u kojoj je to moguće;

(e)

opis uloge skladištenja u državi članici, uključujući sljedeće:

i.

skladišni kapacitet (ukupni i radni) u odnosu na potražnju u sezoni grijanja;

ii.

najveći dnevni kapacitet povlačenja na različitim razinama punjenja (u idealnom slučaju s punim skladištima i razinama na kraju sezone);

(f)

opis uloge domaće proizvodnje, uključujući sljedeće:

i.

količinu proizvodnje u odnosu na godišnju krajnju potrošnju plina;

ii.

najveći dnevni proizvodni kapacitet;

(g)

opis uloge plina u proizvodnji električne energije (npr. važnost, uloga plina kao rezerve za obnovljive izvore energije), uključujući kapacitet proizvodnje električne energije iz plina (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije) i kogeneraciju (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije);

(h)

opis uloge mjera energetske učinkovitosti i njihovog učinka na godišnju krajnju potrošnju plina.

2. Sažetak procjene rizika

Ukratko opišite rezultate relevantne zajedničke i nacionalne procjene rizika provedene u skladu s člankom 7., uključujući sljedeće:

(a)

popis ispitanih scenarija i kratak opis pretpostavki koje se primjenjuju za svaki scenarij te utvrđene rizike/nedostatke;

(b)

glavne zaključke procjena rizika.

3. Infrastrukturni standard (članak 5.)

Opišite kako se zadovoljava infrastrukturni standard, uključujući glavne vrijednosti koje se upotrebljavaju za formulu N – 1 i alternativne mogućnosti za zadovoljavanje tog standarda (sa susjednim državama članicama, mjere koje se odnose na potražnju) i postojeće dvosmjerne kapacitete, na sljedeći način:

3.1 Formula N – 1

i.

utvrđivanje najveće pojedinačne plinske infrastrukture od zajedničkog interesa za regiju;

ii.

izračun formule N – 1 na regionalnoj razini;

iii.

opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli N – 1, uključujući međuvrijednosti upotrijebljene za izračun (npr. za EPm navedite kapacitet za sve ulazne točke koje se uzimaju u obzir u okviru tog parametra);

iv.

ako ih ima, naznaka metodologija i pretpostavki upotrijebljenih za izračun parametara u formuli N – 1 (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima).

3.2 Nacionalna razina

(a)

Formula N – 1

i.

utvrđivanje najveće pojedinačne plinske infrastrukture;

ii.

izračun formule N – 1 na nacionalnoj razini;

iii.

opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli N – 1, uključujući međuvrijednosti upotrijebljene za izračun (npr. za EPm navedite kapacitet za sve ulazne točke koje se uzimaju u obzir u okviru tog parametra);

iv.

ako ih ima, naznaka metodologija upotrijebljenih za izračun parametara u formuli N – 1 (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima);

v.

ako država članica tako odluči, izračun formule N – 1 uporabom mjera koje se odnose na potražnju:

—

izračun formule N – 1 u skladu s točkom 2. Priloga II.,

—

opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli N – 1, uključujući međuvrijednosti upotrijebljene za izračun (ako su različite od vrijednosti opisanih u točki 3. podtočki (a) iii. ovog Priloga),

—

ako ih ima, naznaka metodologija upotrijebljenih za izračun parametara u formuli N – 1 (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima),

—

objašnjenje tržišnih mjera koje se odnose na potražnju, a koje su donesene/će biti donesene za nadoknadu poremećaja u opskrbi plinom i njegova očekivanog učinka (Deff);

vi.

ako je tako dogovoreno s nadležnim tijelima jedne ili više relevantnih skupina za rizik ili s izravno povezanim državama članicama, zajednički izračun ili izračuni formule N – 1:

—

izračun formule N – 1 u skladu s točkom 5. Priloga II.,

—

opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli N – 1, uključujući međuvrijednosti upotrijebljene za izračun (ako su različite od vrijednosti opisanih u točki 3. podtočki (a) iii. ovog Priloga),

—

ako ih ima, naznaka metodologija i pretpostavki upotrijebljenih za izračun parametara u formuli N – 1 (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima),

—

objašnjenje toga osigurava li se dogovorenim mehanizmima usklađenost s formulom N – 1.;

(b)

dvosmjerni kapacitet

i.

navedite točke međusobnog povezivanja opremljene dvosmjernim kapacitetom i najveći kapacitet takvih dvosmjernih protoka;

ii.

navedite aranžmane kojima se uređuje takav kapacitet za protok u suprotnom smjeru (npr. prekidivi kapacitet);

iii.

navedite točke međusobnog povezivanja za koje je odobreno izuzeće u skladu s člankom 5. stavkom 4., trajanje izuzeća i osnovu na temelju koje je odobreno.

4. Usklađenost sa standardom opskrbe (članak 6.)

Opišite mjere donesene za usklađivanje sa standardom opskrbe i sa svakim povećanim standardom opskrbe ili dodatnom obvezom određenom zbog razloga sigurnosti opskrbe plinom:

(a)

primijenjena definicija zaštićenih kupaca, uključujući obuhvaćene kategorije kupaca i njihovu godišnju potrošnju plina (po kategoriji, neto vrijednosti i postotku nacionalne godišnje krajnje potrošnje plina);

(b)

količine plina potrebne za usklađivanje sa standardom opskrbe u skladu sa scenarijima opisanima u članku 6. stavku 1. prvom podstavku;

(c)

kapacitet potreban za usklađivanje sa standardom opskrbe u skladu sa scenarijima opisanima u članku 6. stavku 1. prvom podstavku;

(d)

mjera/mjere na snazi za usklađivanje sa standardom opskrbe:

i.

opis mjere/mjera;

ii.

na koga su usmjerene;

iii.

ako postoji, opišite ex ante sustav praćenja usklađenosti sa standardom opskrbe;

iv.

sustav sankcija, ako je primjenjivo;

v.

za svaku mjeru opišite sljedeće:

—

gospodarski učinak, djelotvornost i učinkovitost mjere,

—

učinak mjere na okoliš,

—

učinak mjere na potrošača;

vi.

u slučaju primjene netržišnih mjera (za svaku mjeru):

—

obrazložite zašto je mjera potrebna (tj. zašto se sigurnost opskrbe ne može postići samo tržišnim mjerama),

—

obrazložite zašto je mjera proporcionalna (tj. zašto je netržišna mjera najmanje ograničavajuće sredstvo za postizanje predviđenog učinka),

—

navedite analizu učinka takve mjere:

1.

na sigurnost opskrbe druge države članice;

2.

na nacionalno tržište;

3.

na unutarnje tržište;

vii.

u slučaju mjera uvedenih 1. studenog 2017. ili nakon tog datuma, navedite kratak sažetak procjene učinka ili poveznicu na objavljenu procjenu učinka jedne ili više mjera provedenih u skladu s člankom 9. stavkom 4.;

(e)

prema potrebi opišite povećani standard opskrbe ili dodatnu obvezu određenu zbog razloga sigurnosti opskrbe plinom:

i.

opis mjere/mjera;

ii.

mehanizam za njegovo smanjenje na uobičajene vrijednosti u duhu solidarnosti i u skladu s člankom 13.;

iii.

prema potrebi opišite novi povećani standard opskrbe ili dodatnu obvezu određenu zbog razloga sigurnosti opskrbe plinom donesenu 1. studenog 2017. ili nakon tog datuma;

iv.

na koga su usmjerene;

v.

zahvaćene količine plina i kapaciteti;

vi.

navedite na koji je način ta mjera u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 6. stavka 2.

5. Preventivne mjere

Opišite preventivne mjere koje su na snazi ili se trebaju donijeti:

(a)

opišite svaku donesenu preventivnu mjeru za svaki utvrđeni rizik u skladu s procjenom rizika, uključujući opis sljedećeg:

i.

njihove nacionalne ili regionalne dimenzije;

ii.

njihova gospodarskog učinka, djelotvornosti i učinkovitosti;

iii.

njihova učinka na kupce.

Prema potrebi uključite sljedeće:

—

mjere poboljšanja spojnih plinovoda između susjednih država članica,

—

mjere diversifikacije putova i izvora opskrbe plinom,

▼M3

—

mjere za sprečavanje gomilanja kapaciteta,

▼B

—

mjere zaštite ključne infrastrukture važne za sigurnost opskrbe u vezi s kontrolom koju provode subjekti iz trećih zemalja (uključujući, prema potrebi, opće zakone ili zakone koji se odnose na pojedinačni sektor u pogledu provjere ulaganja, posebna prava određenih dioničara itd.);

(b)

opišite druge mjere koje su donesene zbog razloga koji ne uključuju procjenu rizika, ali koje imaju pozitivan učinak na sigurnost opskrbe u državi članici jedne ili više relevantnih skupina za rizik;

(c)

u slučaju primjene netržišnih mjera (za svaku mjeru):

i.

obrazložite zašto je mjera potrebna (tj. zašto se sigurnost opskrbe ne može postići samo tržišnim mjerama);

ii.

obrazložite zašto je mjera proporcionalna (tj. zašto je netržišna mjera najmanje ograničavajuće sredstvo za postizanje predviđenog učinka);

iii.

navedite analizu učinka takve mjere:

—

obrazložite zašto je mjera potrebna (tj. zašto se sigurnost opskrbe ne može postići samo tržišnim mjerama),

—

obrazložite zašto je mjera proporcionalna (tj. zašto je netržišna mjera najmanje ograničavajuće sredstvo za postizanje predviđenog učinka),

—

navedite analizu učinka takve mjere:

1.

na sigurnost opskrbe druge države članice;

2.

na nacionalno tržište;

3.

na unutarnje tržište;

4.

objasnite do koje su se mjere razmatrale mjere učinkovitosti, uključujući one koje se odnose na potražnju, radi povećanja sigurnosti opskrbe;

5.

objasnite do koje su se mjere razmatrali obnovljivi izvori energije radi povećanja sigurnosti opskrbe.

6. Druge mjere i obveze (npr. sigurnosni rad sustava)

Opišite druge mjere i obveze određene poduzećima za prirodni plin i drugim relevantnim tijelima koje bi mogle utjecati na sigurnost opskrbe plinom, kao što su obveze u pogledu sigurnog rada sustava te navedite na koga bi ta obveza utjecala te koje bi količine plina bile obuhvaćene. Objasnite točno kada i kako bi se te mjere primjenjivale.

7. Infrastrukturni projekti

(a)

opišite buduće infrastrukturne projekte, uključujući projekte od zajedničkog interesa u relevantnim skupinama za rizik i u opis uključite procijenjene rokove za njihovo stavljanje u uporabu, kapacitete i procijenjeni učinak na sigurnost opskrbe plinom u skupini za rizik;

(b)

navedite kako se infrastrukturnim projektima uzima u obzir desetogodišnji plan razvoja mreže na razini Unije koji je izradio ENTSOG u skladu s člankom 8. stavkom 10. Uredbe (EZ) br. 715/2009.

8. Obveze javne usluge povezane sa sigurnošću opskrbe

Navedite postojeće obveze javne usluge povezane sa sigurnošću opskrbe i ukratko ih opišite (detaljne informacije navedene su u prilozima). Objasnite tko mora ispunjavati te obveze i kako to mora učiniti. Ako je primjenjivo, opišite kako i kada bi se aktivirale te obveze javne usluge.

9. Savjetovanja s dionicima

U skladu s člankom 8. stavkom 2. ove Uredbe opišite mehanizam koji se upotrebljava za savjetovanja u svrhu izrade plana i interventnog plana te rezultate tih savjetovanja provedenih sa sljedećim tijelima:

(a)

poduzećima za plin;

(b)

relevantnim organizacijama koje zastupaju interese kućanstava;

(c)

relevantnim organizacijama koje zastupaju interese industrijskih kupaca plina, uključujući proizvođače električne energije;

(d)

nacionalnim regulatornim tijelom.

10. Regionalna dimenzija

Navedite sve okolnosti i mjere na nacionalnoj razini bitne za sigurnost opskrbe koje nisu obuhvaćene prethodnim odjeljcima plana.

Navedite na koji su način razmotreni komentari zaprimljeni nakon savjetovanja opisanog u članku 8. stavku 2.

11.1 Izračun formule N – 1 na razini skupine za rizik ako su se tako dogovorila nadležna tijela skupine za rizik

Formula N – 1

(a)

utvrđivanje najveće pojedinačne plinske infrastrukture od zajedničkog interesa za skupinu za rizik;

(b)

izračun formule N – 1 na razini skupine za rizik;

(c)

opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli N – 1, uključujući međuvrijednosti upotrijebljene za izračun (npr. za EPm navedite kapacitet za sve ulazne točke koje se uzimaju u obzir u okviru tog parametra);

(d)

ako ih ima, naznaka metodologija i pretpostavki upotrijebljenih za izračun parametara u formuli N – 1 (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima).

11.2 Mehanizmi razvijeni za suradnju

Opišite mehanizme koji se upotrebljavaju za suradnju između država članica unutar relevantnih skupina za rizik, među ostalim za pripremu prekograničnih mjera u planu prevencije i interventnom planu.

Opišite mehanizme koji se upotrebljavaju za suradnju s drugim državama članicama pri izradi i donošenju odredaba koje su potrebne za primjenu članka 13.

11.3 Preventivne mjere

Opišite preventivne mjere koje su na snazi ili se trebaju donijeti u skupini za rizik ili kao rezultat dogovora na regionalnoj razini:

(a)

opišite svaku donesenu preventivnu mjeru za svaki utvrđeni rizik u skladu s procjenom rizika, uključujući opis sljedećeg:

i.

njihova učinka u državama članicama skupine za rizik;

ii.

njihova gospodarskog učinka, djelotvornosti i učinkovitosti;

iii.

njihova učinka na okoliš;

iv.

njihova učinka na kupce.

Prema potrebi uključite sljedeće:

—

mjere poboljšanja spojnih plinovoda između susjednih država članica,

—

mjere diversifikacije putova i izvora opskrbe plinom,

▼M3

—

mjere za sprečavanje gomilanja kapaciteta,

▼B

—

mjere zaštite ključne infrastrukture važne za sigurnost opskrbe u vezi s kontrolom koju provode subjekti iz trećih zemalja (uključujući, prema potrebi, opće zakone ili zakone koji se odnose na pojedinačni sektor u pogledu provjere ulaganja, posebna prava određenih dioničara itd.);

(b)

opišite druge mjere koje su donesene zbog razloga koji ne uključuju procjenu rizika, ali koje imaju pozitivan učinak na sigurnost opskrbe skupine za rizik;

(c)

u slučaju primjene netržišnih mjera (za svaku mjeru):

i.

obrazložite zašto je mjera potrebna (tj. zašto se sigurnost opskrbe ne može postići samo tržišnim mjerama);

ii.

obrazložite zašto je mjera proporcionalna (tj. zašto je netržišna mjera najmanje ograničavajuće sredstvo za postizanje predviđenog učinka);

iii.

navedite analizu učinka takve mjere:

—

obrazložite zašto je mjera potrebna (tj. zašto se sigurnost opskrbe ne može postići samo tržišnim mjerama),

—

obrazložite zašto je mjera proporcionalna (tj. zašto je netržišna mjera najmanje ograničavajuće sredstvo za postizanje predviđenog učinka),

—

navedite analizu učinka takve mjere:

1.

na sigurnost opskrbe druge države članice;

2.

na nacionalno tržište;

3.

na unutarnje tržište;

(d)

objasnite do koje su se mjere razmatrale mjere učinkovitosti, uključujući one koje se odnose na potražnju, radi povećanja sigurnosti opskrbe;

(e)

objasnite do koje su se mjere razmatrali obnovljivi izvori energije radi povećanja sigurnosti opskrbe.

PRILOG VII.

Predložak za interventni plan

Opće informacije

Ime nadležnog tijela odgovornog za izradu ovog plana ( 23 )

1. Definicija kriznih razina

(a)

navedite tijelo odgovorno za proglašenje svake krizne razine i postupke koji se primjenjuju u slučaju svakog od tih proglašenja;

(b)

uključite pokazatelje ili parametre, ako postoje, na temelju kojih se utvrđuje može li događaj uzrokovati znatno pogoršanje stanja opskrbe i odlučuje o proglašenju određene krizne razine.

2. Mjere koje se donose za svaku kriznu razinu ( 24 )

2.1 Rano upozoravanje

Opišite mjere koje će se primjenjivati u ovoj fazi i za svaku mjeru navedite sljedeće:

i.

kratak opis mjere i glavnih uključenih aktera;

ii.

opišite koje postupke treba slijediti, ako je primjenjivo;

iii.

navedite očekivani doprinos mjere suzbijanju učinka bilo kojeg događaja ili pripremanju za pojavu tog događaja unaprijed;

iv.

opišite protok informacija među uključenim akterima.

2.2 Razina uzbunjivanja

(a)

opišite mjere koje će se primjenjivati u ovoj fazi i za svaku mjeru navedite sljedeće:

i.

kratak opis mjere i glavnih uključenih aktera;

ii.

opišite koje postupke treba slijediti, ako je primjenjivo;

iii.

navedite očekivani doprinos mjere rješavanju situacije na razini uzbunjivanja;

iv.

opišite protok informacija među uključenim akterima;

(b)

opišite obveze izvješćivanja određene poduzećima za prirodni plin na razini uzbunjivanja.

2.3 Razina izvanrednog stanja

(a)

sastavite popis unaprijed definiranih postupaka koji se odnose na ponudu i potražnju za osiguravanje raspoloživosti plina u slučaju izvanrednog stanja, uključujući trgovačke sporazume između stranaka koje sudjeluju u tim postupcima i mehanizme naknade za poduzeća za prirodni plin, prema potrebi;

(b)

opišite tržišne mjere koje će se primjenjivati u ovoj fazi i za svaku mjeru navedite sljedeće:

i.

kratak opis mjere i glavnih uključenih aktera;

ii.

opišite koje postupke treba slijediti;

iii.

navedite očekivani doprinos mjere ublažavanju situacije na razini izvanrednog stanja;

iv.

opišite protok informacija među uključenim akterima;

(c)

opišite netržišne mjere koje se planiraju ili će se provesti za razinu izvanrednog stanja te za svaku mjeru navedite sljedeće:

i.

kratak opis mjere i glavnih uključenih aktera;

ii.

navedite procjenu nužnosti takve mjere za suočavanje s krizom, uključujući stupanj uporabe takve mjere;

iii.

detaljno opišite postupak za provedbu mjere (npr. što bi bio pokretač za uvođenje takve mjere, tko bi donio tu odluku);

iv.

navedite očekivani doprinos mjere ublažavanju situacije na razini izvanrednog stanja kao nadopunu za tržišne mjere;

v.

ocijenite druge učinke mjere;

vi.

obrazložite usklađenost mjere s uvjetima utvrđenima u članku 11. stavku 6.;

vii.

opišite protok informacija među uključenim akterima;

(d)

opišite obveze izvješćivanja određene poduzećima za prirodni plin.

3. Posebne mjere za električnu energiju i centralizirano grijanje

(a)

centralizirano grijanje

i.

ukratko opišite vjerojatni učinak poremećaja u opskrbi plinom na sektor centraliziranoga grijanja;

ii.

navedite mjere i radnje koje se trebaju poduzeti u svrhu ublažavanja mogućeg učinka poremećaja u opskrbi plinom na centralizirano grijanje. U protivnom, navedite zašto donošenje posebnih mjera nije primjereno;

(b)

opskrba električnom energijom proizvedenom iz plina

i.

ukratko opišite vjerojatni učinak poremećaja u opskrbi plinom na sektor električne energije;

ii.

navedite mjere i radnje koje se trebaju poduzeti u svrhu ublažavanja mogućeg učinka poremećaja u opskrbi plinom na sektor električne energije. U protivnom, navedite zašto donošenje posebnih mjera nije primjereno;

iii.

navedite mehanizme/postojeće odredbe za osiguranje odgovarajuće koordinacije, uključujući razmjenu informacija, među glavnim akterima u sektorima plina i električne energije, posebno operatorima transportnog odnosno prijenosnog sustava, na različitim kriznim razinama.

4. Krizni upravitelj ili krizni tim

Navedite tko je krizni upravitelj i koja je njegova uloga.

5. Uloge i odgovornosti različitih aktera

(a)

Za svaku kriznu razinu navedite uloge i odgovornosti, uključujući odnose s nadležnim tijelima, i, prema potrebi, s nacionalnim regulatornim tijelom, sljedećih dionika:

i.

poduzeća za prirodni plin;

ii.

industrijskih kupaca;

iii.

relevantnih proizvođača električne energije;

(b)

za svaku kriznu razinu navedite ulogu i odgovornosti nadležnih tijela i tijela kojima su delegirane zadaće.

6. Mjere u vezi s neopravdanom potrošnjom kupaca koji nisu zaštićeni kupci

Opišite mjere na snazi usmjerene na sprečavanje, u mjeri u kojoj je to moguće i bez ugrožavanja sigurnog i pouzdanog rada plinskog sustava ili stvaranja nesigurnih situacija, toga da se kupci koji nisu zaštićeni kupci koriste opskrbom plina namijenjenom zaštićenim kupcima tijekom izvanrednog stanja. Navedite prirodu mjere (administrativna, tehnička itd.), glavne aktere i postupke koje treba slijediti.

7. Ispitivanja za situacije izvanrednog stanja

(a)

Navedite vremenski raspored simulacija odgovora na izvanredne situacije u stvarnom vremenu;

(b)

navedite uključene aktere, postupke i konkretne simulirane scenarije s velikim i srednjim učinkom.

Za potrebe ažuriranja interventnog plana: ukratko opišite ispitivanja provedena nakon predstavljanja zadnjeg interventnog plana i glavne rezultate. Navedite koje su mjere donesene slijedom tih ispitivanja.

8. Regionalna dimenzija

8.1 Mjere koje se donose za svaku kriznu razinu

8.1.1 Rano upozoravanje

Opišite mjere koje će se primjenjivati u ovoj fazi i za svaku mjeru navedite sljedeće:

i.

kratak opis mjere i glavnih uključenih aktera;

ii.

opišite koje postupke treba slijediti, ako je primjenjivo;

iii.

navedite očekivani doprinos mjere suzbijanju učinka bilo kojeg događaja ili pripremanju za pojavu tog događaja unaprijed;

iv.

opišite protok informacija među uključenim akterima.

8.1.2 Razina uzbunjivanja

(a)

opišite mjere koje će se primjenjivati u ovoj fazi i za svaku mjeru navedite sljedeće:

i.

kratak opis mjere i glavnih uključenih aktera;

ii.

opišite koje postupke treba slijediti, ako je primjenjivo;

iii.

navedite očekivani doprinos mjere suzbijanju učinka bilo kojeg događaja ili pripremanju za pojavu tog događaja unaprijed;

iv.

opišite protok informacija među uključenim akterima;

(b)

opišite obveze izvješćivanja određene poduzećima za prirodni plin na razini uzbunjivanja.

8.1.3 Razina izvanrednog stanja

(a)

sastavite popis unaprijed definiranih postupaka koji se odnose na ponudu i potražnju za osiguravanje raspoloživosti plina u slučaju izvanrednog stanja, uključujući trgovačke sporazume između stranaka koje sudjeluju u tim postupcima i mehanizme naknade za poduzeća za prirodni plin, prema potrebi;

(b)

opišite tržišne mjere koje će se primjenjivati u ovoj fazi i za svaku mjeru navedite sljedeće:

i.

kratak opis mjere i glavnih uključenih aktera;

ii.

opišite koje postupke treba slijediti;

iii.

navedite očekivani doprinos mjere ublažavanju situacije na razini izvanrednog stanja;

iv.

opišite protok informacija među uključenim akterima;

(c)

opišite netržišne mjere koje se planiraju ili će se provesti za razinu izvanrednog stanja te za svaku mjeru navedite sljedeće:

i.

kratak opis mjere i glavnih uključenih aktera;

ii.

navedite procjenu nužnosti takve mjere za suočavanje s krizom, uključujući stupanj uporabe takve mjere;

iii.

detaljno opišite postupak za provedbu mjere (npr. što bi bio pokretač za uvođenje mjere, tko bi donio tu odluku);

iv.

navedite očekivani doprinos mjere ublažavanju situacije na razini izvanrednog stanja kao nadopunu za tržišne mjere;

v.

ocijenite druge učinke mjere;

vi.

obrazložite usklađenost mjere s uvjetima iz članka 11. stavka 6.;

vii.

opišite protok informacija među uključenim akterima;

(d)

opišite obveze izvješćivanja određene poduzećima za prirodni plin.

8.2 Mehanizmi suradnje

(a)

Opišite mehanizme koji su na snazi za suradnju unutar svake od relevantnih skupina za rizik i osiguravanje odgovarajuće koordinacije za svaku kriznu razinu. Opišite postupke za donošenje odluke o primjerenim reakcijama na regionalnoj razini za svaku kriznu razinu, ako postoje i ako nisu obuhvaćeni točkom 2.;

(b)

opišite mehanizme na snazi za suradnju s drugim državama članicama izvan skupina za rizik i za koordinaciju djelovanja za svaku kriznu razinu.

8.3 Solidarnost među državama članicama

(a)

Opišite dogovorene mehanizme među državama članicama koje su izravno povezane radi osiguravanja primjene načela solidarnosti iz članka 13.;

(b)

ako je primjenjivo, opišite dogovorene mehanizme među državama članicama koje su međusobno povezane putem treće zemlje radi osiguravanja primjene načela solidarnosti iz članka 13.

PRILOG VIII.

Popis netržišnih mjera za sigurnost opskrbe plinom

Nadležno tijelo kod izrade plana prevencije i interventnog plana uzima u obzir doprinos sljedećeg indikativnog i netaksativnog popisa mjera samo u slučaju izvanrednog stanja:

(a)

mjere koje se odnose na ponudu:

—

korištenje strateških zaliha plina,

—

prisilna uporaba zaliha alternativnih goriva (npr. u skladu s Direktivom Vijeća 2009/119/EZ ( 25 )),

—

obvezno korištenje električnom energijom iz izvora koji nisu plin,

—

obvezno povećanje razina proizvodnje plina,

—

obvezno povlačenje iz skladišta;

(b)

mjere koje se odnose na potražnju:

—

različiti koraci obveznog smanjenja potražnje uključujući:

—

obvezan prelazak na drugo gorivo,

—

obvezna uporaba ugovora s mogućnosti prekida, ako nisu u potpunosti iskorišteni u sklopu tržišnih mjera,

—

prisilno isključivanje.

PRILOG IX.

Korelacijska tablica

Uredba (EU) br. 994/2010	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2.	Članak 2.
Članak 3.	Članak 3.
Članak 6.	Članak 5.
Članak 8.	Članak 6.
Članak 9.	Članak 7.
Članak 4.	Članak 8.
Članak 5.	Članak 9.
Članak 10.	Članak 10.
Članak 10.	Članak 11.
Članak 11.	Članak 12.
—	Članak 13.
Članak 13.	Članak 14.
Članak 12.	Članak 4.
—	Članak 15.
—	Članak 16.
Članak 14.	Članak 17.
—	Članak 18.
—	Članak 19.
Članak 16.	Članak 20.
Članak 15.	Članak 21.
Članak 17.	Članak 22.
Prilog I.	Prilog II.
Članak 7.	Prilog III.
Prilog IV.	Prilog I.
—	Prilog IV.
—	Prilog V.
—	Prilog VI.
—	Prilog VII.
Prilog II.	—
Prilog III.	Prilog VIII.
—	Prilog IX.

UREDBA (EU) 2017/1938 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (Tekst značajan za EGP)

1. Pregled

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

3. Povezani standardi