Sastavnica Metoda Fokus

Za mjerenje i praćenje IRRBB -a institucije bi trebale upotrijebiti barem jednu mjeru utemeljenu na d obiti i barem jednu metodu mjerenja ekonomske vrijednosti, koje zajedno obuhvaćaju sve sastavnice IRRBB- a. Velike institucije s prekograničnim aktivnostima, posebno institucije u kategorijama 1 i 2 Smjernica za postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP), i institucije sa složenim ili sofisticiranim poslovnim modelima, trebale bi upotrebljavati višestruke metode mjerenja, kako je detaljnije navedeno u Prilogu II.

4.4.3 Scenariji šoka kamatnih stopa za kontinuirano upravljanje

Institucije bi redovito, barem jednom tromjesečno i češće u razdoblju povećane volatilnosti kamatnih stopa ili povećane razine IRRBB - a, trebale mjeriti svoju izloženost IRRBB -u u pogledu promjena ekonomske vrijednosti i dobiti u različitim scenarijima kamatnih šokova za potencijalne promjene u razini i obliku krivulja prinosa kamatnih stopa te promjena u odnosima među različiti m kamatnim stopama (tj. rizik osnove).

Institucije bi također trebale razmotriti hoće li primjenjivati pristup izrade modela uvjetovanih ili bezuvjetnih novčanih tokova. Veće i složenije institucije, a posebno institucije u kategorijama 1 i 2 Smjernica za postupak nadzorne provjere i ocjene, trebale bi uzeti u obzir i scenarije u kojima se izračunavaju različite putanje kamatne stope i u kojima su neke pretpostavke (npr. o ne koje se odnose na ponašanje, doprinos riziku te veličinu i sastav bilance) i same funkcije promjenjivih razina kamatnih stopa.

Institucije trebaju procijeniti izloženosti u svakoj valuti u kojoj imaju pozicije. U pogledu značajnih izloženosti po valuti, scenariji kamatnih šokova trebali bi biti valutno specifični i usklađeni s osnovnim ekonomskim obilježjima. Institucije bi u svoje interne sustave mjerenja trebale uključiti metode agregiranja svojeg IRRBB - a za različite valute. Ako institucije primjenjuj u pretpostavke o ovisnostima između kamatnih stopa u različitim valutama, trebale bi imati potrebnu razinu vještina i sofisticiranosti za to. Institucije bi trebale uzeti u obzir utjecaj pretpostavki o ovisnostima između kamatnih stopa u različitim valutam a.

Pri odabiru scenarija kamatnih šokova institucije bi trebale razmotriti sljedeće:

• (a) Da njihovi vlastiti scenariji kamatnih šokova budu razmjerni vrsti, opsegu i složenosti njihovih aktivnosti te njihovu profilu rizičnosti, uzimajući u obzir iznenadne i postupne paralelne i neparalelne pomake te promjene u krivuljama prinosa. Scenariji bi se trebali temeljiti na povijesnim kretanjima i ponašanju kamatnih stopa te simulacijama budućih kamatnih stopa.
• (b) Scenarije kamatnih stopa koji odražavaju promjene u odnosima između ključnih tržišnih stopa kako bi se poduzele mjere u vezi s rizikom osnove.
• (c) Šest propisanih scenarija kamatnih šokova utvrđenih u Prilogu III.
• (d) Sve dodatne scenarije kamatnih šokova koje zahtijevaju nadzorna tijela.

U okruženjima s niskim kamatnim stopama institucije bi trebale razmotriti i scenarije negativnih kamatnih stopa i mogućnost asimetričnih učinaka negativnih kamatnih stopa na odnosne instrumente osjetljive na kamatne stope.

Rezultati scenarija šoka trebaju biti podloga za donošenje odluka na odgovarajućoj razini upravljanja. To uključuje strateške ili poslovne odluke, raspodjelu internog kapitala i odluke o upravljanju rizicima koje donosi upravljačko tijelo ili njegovi predstavnici. Rezultati se trebaju uzeti u obzir i pri utvrđi vanju i provjeri politika i limita za IRRBB.

4.4.4 Scenariji stresa kamatnih stopa

Testiranje otpornosti na stres IRRBB-a trebalo bi se uzeti u obzir u sklopu ICAAP-a, u kojem bi institucije trebale provoditi stroga testiranja buduće otpornosti na stres, kojima se utvrđuju moguće štetne posljedice značajnih promjena tržišnih uvjeta na njihov kapital ili zaradu, uključujući i putem promjena u ponašanju njihove baze klijenata. Testiranje otpornosti na stres za IRRBB trebalo bi se uključiti u opći okvir za ispitiva nje otpornosti na stres institucija, uključujući povratno testiranje otpornosti na stres, te bi trebalo biti razmjerno njihovoj vrsti, veličini i složenosti, kao i njihovim poslovnim aktivnostima i općem profilu rizičnosti.

Testiranje otpornosti na stres IRRBB- a treba se provoditi redovito, najmanje jednom godišnje, a češće u razdobljima povećane volatilnosti kamatnih stopa i povećanih razina IRRBB -a.

Okvir sustava za testiranje otpornosti na stres IRRBB- a trebao bi uključivati jasno definirane ciljeve, sce narije prilagođene poslovanju i rizicima institucije, dobro dokumentirane pretpostavke i pouzdane metodologije.

U testiranjima otpornosti na stres na razini društv a trebalo bi izračunati povezanost IRRBB -a s drugim kategorijama rizika (npr. kreditni rizik, likvidnosni rizik, tržišni rizici) i značajne sekundarne utjecaje.

Institucije bi trebale provesti povratne testove otpornosti na stres kako bi (i) utvrdile scenarije kamatnih stopa koji bi mogli ozbiljno ugroziti kapital i dobit institucije te (ii) otkrile slabosti koje proizlaze iz njezinih strategija zaštite od rizika te potencijalnih bihevioralnih reakcija svojih klijenata.

Pri testiranju slabosti u stresnim okolnostima institucije bi trebale primjenjivati veće i ekstremnije pomake i promjene kamatnih stopa od onih koje se upotrebljavaju za potrebe kontinuiranog upravljanja, uključujući barem sljedeće:

• a) značajne promjene u odnosima između ključnih tržišnih stopa (rizik osnove),
• b) iznenadne i znatne pomake krivulje prinosa (paralelne i neparalelne),
• c) raščlambu ključnih pretpostavki o ponašanju kategorija imovine i obveza,
• d) promjene u pretpostavkama o ključnim korelacijama kamatnih stopa,
• e) značajne promjene trenutačnih tržišnih uvjeta i makrouvjeta te konkurentnog i gospodarskog okruženja te njihov mogući razvoj i
• f) posebne scenarije koji se odnose na pojedinačni poslovni model i profil institucije.

Rezultati stresnih scenarija trebali bi pridonijeti donošenju odluka na odgovarajućoj razini upravljanja. To uključuje strateške ili poslovne odluke, raspodjelu interno g kapitala i odluke o upravljanju rizicima koje donosi upravljačko tijelo ili njegovi predstavnici. Rezultati bi se trebali uzeti u obzir i pri utvrđivanju i provjeri politika i limita za IRRBB. 4.4.5 Pretpostavke mjerenja

Pri mjerenju IRRBB-a institucije bi tre bale u potpunosti razumjeti i dokumentirati ključne bihevioralne pretpostavke i pretpostavke modela. Te se pretpostavke trebaju uskladiti s poslovnim strategijama i redovito ispitivati.

U pogledu obje vrste mjera IRRBB-a, mjere koja se temelji na ekonomskoj vrijednosti i mjere dobiti, institucije bi trebale uzeti u obzir pretpostavke utvrđene za potrebe kvantifikacije rizika u odnosu na barem sljedeća područja:

• a) izvršavanje kamatnih opcija (automatskih ili bihevioralnih) institucije i njezina klijenta po posebnim šokovima i stresnim scenarijima kamatnih stopa,
• b) tretman salda izloženosti i tokova kamata koji proizlaze iz NMD -ova,
• c) tretman oročenih depozita koji su povezani s rizikom od prijevremenog razročenja,
• d) tretman kredita s fiksnom kamatnom stopom i obveza po kreditima s fiksnom kamatnom stopom,
• e) tretman vlastitog kapitala u internim mjerama ekonomske vrijednosti,
• f) posljedice računovodstvenih praksi za mjerenje IRRBB - a, a posebno učinkovitost računovodstva zaštite.

Budući da se tržišni uvjeti, konkurentna okruženja i strategije mijenjaju tijekom vremena, institucije trebaju najmanje jednom godišnje provjeriti bitne pretpostavke mjerenja te češće u tržišnim uvjetima koji se brzo mijenjaju.