15.2 Razdoblje odgode i udio odgođenih primitaka

258.Razdoblje odgode započinje nakon dodjele (npr. u trenutku isplate neodgođenih varijabilnih primitaka). Odgoda se može primijeniti na obje vrste varijabilnih primitaka, novac i instrumente. 259.Pri određivanju stvarnog razdoblja odgode i udjela čiju je isplatu potrebno odgoditi u skladu s minimalnim zahtjevima iz članka 94. stavka 1. točke (m) i članka 94. stavka 3. Direktive 2013/36/EU, institucije bi trebale razmotriti:

• a. odgovornosti i ovlasti identificiranih zaposlenika i zadatke koje obavljaju;
• b. poslovni ciklus i prirodu aktivnosti institucije;
• c. očekivane fluktuacije u ekonomskoj aktivnosti i uspješnosti te rizike institucije i poslovne jedinice, kao i utjecaj identificiranih zaposlenika na te fluktuacije;
• d. odobreni omjer između varijabilne i fiksne komponente ukupnih primitaka i apsolutni iznos varijabilnih primitaka.

260.Institucije bi trebale odrediti za koje bi se kategorije identificiranih zaposlenika, također uzimajući u obzir njihove uloge i odgovornosti, trebala primijeniti razdoblja dulja od potrebnog minimalnog razdoblja od barem četiri do pet godina kako bi se osiguralo da su varijabilni primitci dugoročno usklađeni s profilom rizičnosti. U slučaju primjene duljih višegodišnjih razdoblja i kada dulje razdoblje obračuna pruža veću sigurnost u pogledu rizika koji su se materijalizirali od početka razdoblja obračuna, pri određivanju razdoblja odgode i razdoblja zadržavanja institucije bi trebale razmotriti ovu činjenicu i mogu, ako je to potrebno, uvesti razdoblja odgode koja su kraća od onih razdoblja odgode koja bi bila primjerena u slučaju korištenja jednogodišnjeg razdoblja obračuna. U svakom se slučaju primjenjuje minimalni zahtjev koji se odnosi na četverogodišnje razdoblje odgode i petogodišnje razdoblje odgode za članove upravljačkog tijela i više rukovodstvo u značajnim institucijama.

261.Za članove upravljačkog tijela i više rukovodstvo, značajne institucije koje ne koriste izuzeće iz članka 94. stavka 3. Direktive 2013/36/EU trebale bi odgoditi znatno veći udio od 50 % varijabilnih primitaka koji se isplaćuju u instrumentima.

262.Institucije bi trebale odrediti primjeren udio primitaka čija bi se isplata trebala odgoditi za kategoriju identificiranih zaposlenika ili za pojedinačnog identificiranog zaposlenika u iznosu od ili iznad minimalnog udjela od 40 %. U slučaju posebno visokih iznosa varijabilnih primitaka udio odgode za takve zaposlenike treba iznositi barem 60 %.

263.Institucije bi trebale odrediti razinu varijabilnih primitaka koja predstavlja posebno visok iznos, uzimajući pritom u obzir prosječne primitke isplaćene unutar institucije, EBA - ino izvješće o određivanju referentnih vrijednosti primitaka i, ako postoje, nacionalne i druge rezultate usporedbe s referentnim vrijednostima primitaka i pragove koje su postavila nadležna tijela. Pri provedbi ovih smjernica nadležna tijela trebala bi odrediti apsolutni ili relativni prag, uz razmatranje prethodno navedenih kriterija. Za primitke u iznosu od ili iznad tog praga treba se uvijek smatrati da se radi o posebno visokom iznosu.

264.Kada institucije odrede udio koji se odgađa nizom apsolutnih iznosa (npr. dio između 0 i 100: 100 % bez odgode, dio između 100 i 200: 50 % bez odgode, a ostatak kao odgoda; i dio iznad 200: 25 % bez odgode, a ostatak kao odgoda), institucije bi trebale moći dokazati nadležnom tijelu da se na prosječnoj ponderiranoj osnovi za svakog identificiranog zaposlenika institucija pridržava 40 % do 60 % minimalnog praga odgode i da je odgođeni udio primjeren i ispravno usklađen s prirodom poslovanja, njezinim rizicima te aktivnostima dotičnog identificiranog zaposlenika.

265.U slučaju kada je značajno smanjenje varijabilnih primitaka kod slabije ili negativne financijske uspješnosti institucije onemogućeno općim načelima nacionalnog ugovornog i radnog prava, institucije bi trebale primijeniti raspored odgode i isplatiti varijabilne primitke u obliku instrumenata kako bi se osigurala najveća moguća primjena naknadnih ispravaka vrijednosti za rizike. Navedeno može uključivati sljedeće:

• a. određivanje duljih razdoblja odgode;
• b. izbjegavanje korištenja razmjernog stjecanja u situacijama u kojima se može primijeniti malus, ali gdje bi primjena mehanizma povrata podlijegala zakonskim preprekama;
• c. dodjelu većeg udjela varijabilnih primitaka u instrumentima koji su usklađeni s uspješnošću institucije i koji podliježu dostatno dugom razdoblju odgode i razdoblju zadržavanja.

1. Pregled

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

3. Povezani standardi

• EBA -

  EN: Guidelines and other publications of the European Banking Authority (EBA), https://www.eba.europa.eu/. © European Banking Authority. Reproduction is authorised provided the source is acknowledged (EBA legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the versions published by the EBA are authoritative.

  DE: Leitlinien und weitere Veröffentlichungen der Europäischen Bankenaufsichtsbehörde (EBA), https://www.eba.europa.eu/. © European Banking Authority. Wiedergabe mit Quellenangabe gestattet (Rechtlicher Hinweis der EBA). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Maßgeblich sind allein die von der EBA veröffentlichten Fassungen.