|
+Članak 16. 3. |
Članak 16. 3.Države članice mogu propisati da raspoloživa granica solventnosti može također obuhvaćati:
(a)
kumulativni povlašteni temeljni kapital i podređeni dužnički kapital u visini do 50 % vrijednosti raspoložive granice solventnosti i potrebne granice solventnosti, ovisno o tome koja je od njih niža, od čega su najviše 25 % podređeni zajmovi s fiksnim dospijećem, ili kumulativni povlašteni temeljni kapital s fiksnim rokom dospijeća, pod uvjetom da postoje obvezujući sporazumi u skladu s kojima su, u slučaju stečaja ili likvidacije institucije za mirovinsko strukovno osiguranje, podređeni temeljni kapital ili povlašteni dionički kapital po redoslijedu iza potraživanja svih ostalih vjerovnika i ne isplaćuju se sve dok se ne namire svi ostali dugovi;
(b)
vrijednosne papire koji nemaju specificiran datum dospijeća i ostale instrumente, uključujući kumulativne povlaštene dionice različite od onih iz točke (a), u maksimalnom iznosu od 50 % raspoložive ili potrebne granice solventnosti, ovisno o tome koja je od njih niža, za sve takve vrijednosne papire, i podređeni dužnički kapital iz točke (a) pod uvjetom da oni ispunjavaju sljedeće uvjete:
i.
oni ne smiju biti isplaćeni na inicijativu donositelja ili bez prethodne suglasnosti nadležnog tijela;
ii.
ugovorom o izdavanju mora se omogućiti instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje da odgodi plaćanje kamate na zajam;
iii.
potraživanja zajmodavca od institucije za strukovno mirovinsko osiguranje moraju u cijelosti po redoslijedu biti iza potraživanja svih nepodređenih vjerovnika;
iv.
u dokumentima kojima se uređuje izdavanje vrijednosnih papira mora biti predviđena mogućnost korištenja glavnice i neplaćenih kamata za pokriće gubitaka, istodobno omogućavajući instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje da nastavi poslovati; i
v.
u obzir se moraju uzeti samo iznosi uplaćeni u cijelosti. U svrhu točke (a), podređeni dužnički kapital također ispunjava sljedeće uvjete:
i.
u obzir se moraju uzeti samo sredstva uplaćena u cijelosti;
ii.
za zajmove s fiksnim dospijećem, izvorni rok dospijeća iznosi barem pet godina. Najkasnije godinu dana prije datuma otplate, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nadležnim tijelima na odobrenje dostavlja plan koji pokazuje kako će se raspoloživa granica solventnosti održavati ili dovesti do tražene razine u trenutku dospijeća, osim ako se opseg u kojem se zajam može smatrati komponentnom raspoložive granice solventnosti postupno smanji tijekom posljednjih pet godina prije datuma otplate. Nadležna tijela mogu dopustiti prijevremenu otplatu takvih zajmova pod uvjetom da zahtjev podnese institucija za strukovno mirovinsko osiguranje izdavatelj i da njezina raspoloživa granica solventnosti ne padne ispod zahtijevane razine;
iii.
zajmovi bez fiksnog dospijeća otplaćuju se samo podložno otkaznom roku od pet godina, osim ako se zajmovi više ne smatraju komponentom raspoložive granice solventnosti ili ako se posebno ne traži prethodna suglasnost nadležnih tijela za prijevremenu otplatu. U potonjem slučaju institucija za strukovno mirovinsko osiguranje obavješćuje nadležna tijela najmanje šest mjeseci prije datuma predložene otplate, specificirajući raspoloživu granicu solventnosti i potrebnu granicu solventnosti kako prije tako i nakon te otplate. Nadležna tijela odobravaju prijevremenu otplatu samo ako to ne rezultira smanjenjem raspoložive granice solventnosti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ispod potrebne razine;
iv.
ugovor o zajmu ne sadržava klauzulu kojom se određuje da će u specifičnim okolnostima, osim likvidacije institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, dug postati otplativ prije ugovorenog datuma otplate; i
v.
ugovor o zajmu može biti izmijenjen tek nakon što su nadležna tijela izjavila da nemaju primjedbi na izmjene. 1. Pregled
1.1 Reference1.2 Utvrđeni zahtjevi1.3 Povezani standardi2. Utvrđeni zahtjevi
3. Povezani standardi
|