+Članak 17. Financijski poticaji, vještine i tržišne prepreke
---+Članak 17. 1.
---+Članak 17. 2.
---+Članak 17. 3.
---+Članak 17. 4.
---+Članak 17. 5.
---+Članak 17. 6.
---+Članak 17. 7.
---+Članak 17. 8.
---+Članak 17. 9.
---+Članak 17. 10.
---+Članak 17. 11.
---+Članak 17. 12.
---+Članak 17. 13.
---+Članak 17. 14.
---+Članak 17. 15.
---+Članak 17. 16.
---+Članak 17. 17.
---+Članak 17. 18.
---+Članak 17. 19.
|
Članak 17. Financijski poticaji, vještine i tržišne prepreke
1. Pregled
| Naslov |
Regulativa |
|
Članak 17. 1.
|
Države članice osiguravaju odgovarajuće financiranje, potporne mjere i druge instrumente kojima se može pridonijeti uklanjanju tržišnih prepreka radi osiguravanja potrebnih ulaganja utvrđenih u njihovim nacionalnim planovima obnove zgrada kako bi se do 2050. provela pretvorba njihova fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama.
|
|
Članak 17. 2.
|
Države članice osiguravaju da podnošenje zahtjeva za javno financiranje i postupci javnog financiranja budu jednostavni i racionalizirani kako bi se olakšao pristup financiranju, posebno za kućanstva.
|
|
Članak 17. 3.
|
Države članice procjenjuju i, prema potrebi, odgovaraju na prepreke povezane s početnim troškovima obnove.
|
|
Članak 17. 4.
|
Pri izradi programa financijske potpore za obnovu zgrada države članice razmatraju primjenu parametara utemeljenih na prihodima. Države članice mogu koristiti nacionalne fondove za energetsku učinkovitost za financiranje posebnih sustava i programa za obnovu radi poboljšanja energetskih svojstava ako su takvi fondovi uspostavljeni na temelju članka 30. Direktive (EU) 2023/1791.
|
|
Članak 17. 5.
|
Države članice poduzimaju odgovarajuće regulatorne mjere za uklanjanje negospodarskih prepreka obnovi zgrada. Kad je riječ o zgradama u kojima ima više samostalnih uporabnih cjelina zgrade, te mjere mogu uključivati uklanjanje zahtjeva jednoglasnosti u suvlasničkim strukturama ili dopuštanje da suvlasničke strukture budu izravni primatelji financijske potpore.
|
|
Članak 17. 6.
|
Države članice na najbolji troškovno učinkovit način koriste nacionalno financiranje i financiranje dostupno na razini Unije, posebno u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, Socijalnog fonda za klimatsku politiku, fondova kohezijske politike, programa InvestEU, prihoda od dražbovne prodaje emisijskih jedinica na temelju Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (
5
) i drugih izvora javnog financiranja. Ti se izvori financiranja upotrebljavaju dosljedno kako bi se do 2050. uspostavio fond zgrada s nultim emisijama. |
|
Članak 17. 7.
|
Kako bi se potaknula ulaganja, države članice promiču djelotvorno uvođenje i upotrebu poticajnog financiranja i financijskih alata, kao što su zajmovi za energetsku učinkovitost i hipoteke za obnovu zgrada, ugovori o energetskom učinku, financijski programi prema načelu „plati koliko uštediš”, porezni poticaji, primjerice smanjenje porezne stope na radove na obnovi i materijale za obnovu, programi otplate putem poreza, programi otplate putem računa, jamstveni fondovi, fondovi namijenjeni za dubinske obnove, fondovi namijenjeni za obnove sa znatnim minimalnim pragom ciljanih ušteda energije i standardi za hipotekarne kredite. Ti alati usmjeravaju ulaganja u energetski učinkovit fond zgrada javnog sektora, u skladu sa smjernicama Eurostata o evidenciji ugovora o energetskom učinku u državnim računima. Države članice također mogu promicati i pojednostavniti primjenu javno-privatnih partnerstava.
|
|
Članak 17. 8.
|
Države članice osiguravaju da se informacije o dostupnom financiranju i financijskim alatima stavljaju na raspolaganje javnosti na pristupačan i transparentan način, među ostalim digitalnim sredstvima.
|
|
Članak 17. 9.
|
Poticajno financiranje i financijski alati mogu uključivati zajmove za obnovu ili jamstvene fondove za obnovu radi poboljšanja energetskih svojstava, među ostalim u kombinaciji s relevantnim programima Unije, ako je to primjenjivo.
|
|
Članak 17. 10.
|
Do 29. svibnja 2025. Komisija u skladu s člankom 32. donosi delegirani akt kojim se dopunjuje ova Direktiva uspostavljanjem sveobuhvatnog okvira za portfelj kojim se financijske institucije mogu služiti na dobrovoljnoj osnovi i kojim se zajmodavce podupire u usmjeravanju i povećanju obujma kreditiranja, u skladu s Unijinom ambicijom u pogledu dekarbonizacije i relevantnim energetskim ciljevima, kako bi se djelotvorno potaknulo financijske institucije da povećaju opseg sredstava namijenjenih obnovi radi poboljšanja energetskih svojstava. Mjere utvrđene u sveobuhvatnom okviru obuhvaćaju povećanje obujma kreditiranja za energetske obnove i uključuju predložene zaštitne mjere za zaštitu ranjivih kućanstava s pomoću rješenja za mješovito financiranje. U okviru se opisuju najbolje prakse kojima se zajmodavce potiče da identificiraju zgrade s najlošijim svojstvima u svojim portfeljima i djeluju u skladu s time.
|
|
Članak 17. 11.
|
Države članice olakšavaju agregiranje projekata kako bi se ulagačima omogućio pristup, a potencijalnim klijentima osigurala rješenja u paketu. Države članice donose mjere kojima se promiču kreditni proizvodi energetske učinkovitosti za obnovu zgrada, kao što su zelene hipoteke i zeleni krediti, osigurani i neosigurani, i osiguravaju da ih financijske institucije nude široko i na nediskriminirajući način te da su vidljivi i dostupni potrošačima. Države članice osiguravaju da banke i druge financijske institucije i ulagači dobivaju informacije o prilikama za sudjelovanje u financiranju poboljšanja energetskih svojstava zgrada.
|
|
Članak 17. 12.
|
Države članice uvode mjere i osiguravaju financiranje za promicanje obrazovanja i osposobljavanja s ciljem osiguravanja dovoljno radne snage s odgovarajućom razinom vještina koje odgovaraju potrebama u sektoru zgrada, a prema potrebi su osobito usmjerene na MSP-ove, uključujući mikropoduzeća. Jedinstvene kontaktne točke uspostavljene na temelju članka 18. mogu olakšati pristup takvim mjerama i financiranju.
|
|
Članak 17. 13.
|
Komisija prema potrebi i na zahtjev država članica pomaže kod određivanja nacionalnih ili regionalnih programa financijske potpore s ciljem poboljšanja energetskih svojstava zgrada, posebno postojećih zgrada, među ostalim podupirući razmjenu najbolje prakse među odgovornim nacionalnim ili regionalnim vlastima ili tijelima. Države članice osiguravaju da su takvi programi osmišljeni tako da budu dostupni organizacijama s nižim administrativnim, financijskim i organizacijskim kapacitetima.
|
|
Članak 17. 14.
|
Vodeći računa o ranjivim kućanstvima, države članice povezuju svoje financijske mjere za poboljšanje energetskih svojstava i smanjenje emisija stakleničkih plinova u obnovi zgrada s ciljanim ili ostvarenim uštedama energije i poboljšanjima, određenima prema jednom od sljedećih kriterija ili više njih:
(a)
energetskim svojstvima opreme ili materijala koji se upotrebljava u obnovi i smanjenju povezanih emisija stakleničkih plinova; u tom slučaju opremu ili materijal koji se upotrebljava u obnovi postavlja instalater s odgovarajućom razinom certifikacije ili kvalifikacije te ta oprema ili materijal mora biti u skladu s barem minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava za elemente zgrade ili višim referentnim vrijednostima za poboljšana energetska svojstva zgrada;
(b)
standardnim vrijednostima za izračun ušteda energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova u zgradama;
(c)
ostvarenim poboljšanjem zbog takve obnove usporedbom energetskih certifikata izdanih prije i nakon obnove;
(d)
rezultatima energetskog pregleda;
(e)
rezultatima neke druge relevantne, transparentne i razmjerne metode kojom se pokazuje poboljšanje energetskih svojstava, primjerice usporedbom potrošnje energije prije i nakon obnove s pomoću mjernih sustava, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u Prilogu I.
|
|
Članak 17. 15.
|
Države članice od 1. siječnja 2025. ne daju nikakve financijske poticaje za ugradnju samostalnih kotlova na fosilna goriva, uz iznimku onih koji su za ulaganje odabrani prije 2025., u skladu s Uredbom (EU) 2021/241, člankom 7. stavkom 1. točkom (h) podtočka i. trećom alinejom Uredbe (EU) 2021/1058 te s člankom 73. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (
6
). |
|
Članak 17. 16.
|
Države članice potiču dubinsku obnovu i
►C1
postupnu dubinsku obnovu ◄ većom financijskom, poreznom, administrativnom i tehničkom potporom. Ako pretvorba zgrade u zgradu s nultim emisijama nije tehnički ili gospodarski izvediva, obnova koja dovodi do smanjenja primarne energije za najmanje 60 % smatra se dubinskom obnovom za potrebe ovog stavka. Države članice potiču veće programe koji obuhvaćaju velik broj zgrada, posebno zgrada s najlošijim svojstvima, primjerice s pomoću integriranih programa obnove na razini okruga, i koji rezultiraju ukupnim smanjenjem primarne energije za najmanje 30 % tako što će za njih pružati veću financijsku, poreznu, administrativnu i tehničku potporu, u skladu s postignutom razinom svojstava. |
|
Članak 17. 17.
|
Ne dovodeći u pitanje njihove nacionalne gospodarske i socijalne politike i sustave u području prava vlasništva, države članice odgovaraju na problem deložacije ranjivih kućanstava uzrokovan nerazmjernim povećanjem najamnine nakon energetske obnove njihove stambene zgrade ili stambene samostalne uporabne cjeline zgrade.
|
|
Članak 17. 18.
|
Financijski poticaji moraju prvenstveno biti usmjereni na ranjiva kućanstva, osobe pogođene energetskim siromaštvom i osobe koje žive u socijalnim stanovima, u skladu s člankom 24. Direktive (EU) 2023/1791.
|
|
Članak 17. 19.
|
Države članice prilikom pružanja financijskih poticaja vlasnicima zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada za obnovu iznajmljenih zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada nastoje da financijski poticaji koriste i vlasnicima i najmoprimcima. Države članice uvode djelotvorne zaštitne mjere kako bi zaštitile osobito ranjiva kućanstva, među ostalim pružanjem potpore za plaćanje najamnine ili ograničavanjem povećanja najamnina, a mogu poticati financijske programe za rješavanje problema početnih troškova obnova, kao što su programi otplate putem računa, programi prema načelu „plati koliko uštediš” ili ugovori o energetskom učinku, kako je navedeno u članku 2. točki 33. i članku 29. Direktive (EU) 2023/1791.
|
,
1.1 Reference
1.2 Utvrđeni zahtjevi
1.3 Povezani standardi
2. Utvrđeni zahtjevi
3. Povezani standardi
- Builddate: 24.05.2026 00:00:00 -Doknr: CELEX:32024L1275
- EULAW -
EN: Legal acts of the European Union from EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © European Union. Re-use is authorised by Decision 2011/833/EU, provided the source is acknowledged; the consolidated texts are licensed under CC BY 4.0 (EUR-Lex legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the legislation published in the Official Journal of the European Union is deemed authentic.
DE: Rechtsakte der Europäischen Union aus EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © Europäische Union. Weiterverwendung nach Beschluss 2011/833/EU mit Quellenangabe gestattet; die konsolidierten Fassungen stehen unter CC BY 4.0 (Rechtlicher Hinweis von EUR-Lex). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Verbindlich sind allein die im Amtsblatt der Europäischen Union veröffentlichten Rechtsakte.
|