Članak 400. Izuzeća

stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od središnje države, središnjih banaka ili subjekata javnog sektora kojima bi se, kada ne bi bila osigurana, u skladu s dijelom trećim, glavom II., poglavljem 2., dodijelio ponder rizika 0 %;

stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od međunarodnih organizacija ili multilateralnih razvojnih banaka kojima bi se, kada ne bi bila osigurana, u skladu s dijelom trećim, glavom II., poglavljem 2., dodijelio ponder rizika 0 %;

stavke imovine koje predstavljaju potraživanja osigurana eksplicitnim jamstvom središnje države, središnjih banaka, međunarodnih organizacija, multilateralnih razvojnih banaka ili subjekata javnog sektora, ako bi se neosiguranom potraživanju prema tim davateljima jamstva, u skladu s dijelom trećim, glavom II., poglavljem 2., dodijelio ponder rizika 0 %;

ostale izloženosti prema ili za koje jamče središnje države, središnje banke, međunarodne organizacije, multilateralne razvojne banke ili subjekti javnog sektora, ako bi se neosiguranim potraživanjima prema tim subjektima ili prema davateljima jamstava, u skladu s dijelom trećim, glavom II., poglavljem 2., dodijelio ponder rizika 0 %;

stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od područne (regionalne) ili lokalne samouprave država članica ako bi im se, u skladu s dijelom trećim, glavom II., poglavljem 2., dodijelio ponder rizika 0 %, te druge izloženosti prema ili za koje jamče područna (regionalna) ili lokalna samouprava, ako bi im se, u skladu s dijelom trećim, glavom II., poglavljem 2., dodijelio ponder rizika 0 %;

izloženosti prema drugim ugovornim stranama iz članka 113. stavka 6. ili stavka 7. ako bi im u skladu s dijelom trećim, glavom II., poglavljem 2. bio dodijeljen ponder rizika 0 %. Izloženosti koje ne ispunjavaju navedene kriterije, neovisno o tome jesu li izuzete od primjene članka 395. stavka 1., tretiraju se kao izloženosti prema trećoj strani;

stavke imovine i ostale izloženosti osigurane kolateralom u obliku gotovinskih pologa položenih u instituciju kreditora ili instituciju koja je matično društvo ili društvo kći institucije kreditora;

stavke imovine i ostale izloženosti osigurane kolateralom u obliku certifikata o depozitu koje je izdala institucija kreditor ili institucija koja je matično društvo ili društvo kći institucije kreditora te koje su kod njih pohranjene;

izloženosti koje proizlaze iz neiskorištenih kreditnih linija koje su u Prilogu I. klasificirane kao izvanbilančne stavke „razreda 5” ili ugovorni aranžmani koji ispunjavaju uvjete prema kojima ih se ne tretira kao preuzete obveze te pod uvjetom da je sporazum sklopljen s osobom ili grupom povezanih osoba u skladu s kojim se neiskorišteni dio linije može povući samo ako se utvrdi da to neće prouzročiti prekoračenje primjenjivog ograničenja iz članka 395. stavka 1.;

izloženosti iz trgovanja klirinških članova te uplate u jamstveni fond kvalificiranih središnjih drugih ugovornih strana;

izloženosti prema sustavima osiguranja depozita u skladu s Direktivom 94/19/EZ koje proizlaze iz financiranja navedenih programa, ako institucije koje su članovi programa imaju zakonsku ili ugovornu obvezu financirati taj sustav;

izloženosti iz trgovanja klijenata iz članka 305. stavka 2. ili 3.;

udjeli sanacijskih subjekata ili njihovih društava kćeri koja sama po sebi nisu sanacijski subjekti u instrumentima regulatornog kapitala i prihvatljivim obvezama iz članka 45.f stavka 2. Direktive 2014/59/EU koje je izdao bilo koji od sljedećih subjekata:

izloženosti koje proizlaze iz obveze minimalne vrijednosti kojom se ispunjavaju svi uvjeti navedeni u članku 132.c stavku 3.

pokrivene obveznice iz članka 129.;

stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od područne (regionalne) ili lokalne samouprave država članica ako bi im u skladu s dijelom trećim, glavom II., poglavljem 2. bio dodijeljen ponder rizika 20 % te druge izloženosti prema ili za koje jamče područna (regionalna) ili lokalna samouprava, ako bi im u skladu s dijelom trećim, glavom II., poglavljem 2. bio dodijeljen ponder rizika 20 %;

izloženosti institucije, među ostalim i na temelju sudjelujućih udjela ili drugih vrsta udjela, prema njezinom matičnom društvu, drugim društvima kćerima tog matičnog društva ili vlastitim društvima kćerima i kvalificiranim udjelima, u mjeri u kojoj su ta društva obuhvaćena nadzorom na konsolidiranoj osnovi kojoj podliježe i sama institucija, u skladu s ovom Uredbom, Direktivom 2002/87/EZ ili istovjetnim standardima na snazi u trećoj zemlji; izloženosti koje ne ispunjavaju navedene kriterije, izuzete ili neizuzete od primjene članka 395. stavka 1. ove Uredbe, tretiraju se kao izloženosti prema trećoj strani;

stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od i druge izloženosti prema, uključujući sudjelujući udio ili druge vrste ulaganja, regionalnim ili središnjim kreditnim institucijama s kojima je kreditna institucija, u skladu sa zakonskim ili ugovornim odredbama povezana u mrežu, te koje su odgovorne, prema tim odredbama, za poslove poravnanja gotovinskih transakcija unutar mreže;

stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od i druge izloženosti prema kreditnim institucijama koje imaju kreditne institucije od kojih jedna posluje na nekonkurentnoj osnovi te pruža ili jamči za kredite na temelju zakonskih programa ili njezinih statuta, kako bi promicale posebne sektore gospodarstva pod određenim oblikom državnog nadzora i ograničenja korištenja kredita, pod uvjetom da relevantne izloženosti proizlaze iz navedenih kredita koje kreditne institucije plasiraju korisnicima ili iz jamstva za te kredite;

stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od i druge izloženosti prema institucijama, pod uvjetom da te izloženosti nisu dio regulatornog kapitala navedenih institucija, ne traju duže od sljedećeg radnog dana te nisu iskazane u nekoj od važnijih valuta trgovanja;

stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od središnjih banaka u obliku minimalnih obveznih pričuva koje se drže kod tih središnjih banaka i koje su nominirane u njihovim nacionalnim valutama;

stavke imovine koje predstavljaju potraživanja od središnjih država u obliku zakonski propisanih likvidnosnih zahtjeva koje se drže u državnim vrijednosnim papirima koji su nominirani i s izvorima sredstava u njihovim nacionalnim valutama, pod uvjetom da prema prosudbi nadležnog tijela kreditna procjena koju je tim središnjim državama dodijelio odabrani VIPKR predstavlja investicijski rejting;

50 % izvanbilančnih stavki u obliku dokumentarnih akreditiva „razreda 4” i izvanbilančnih neiskorištenih kreditnih linija „razreda 3” iz Priloga I. s izvornim rokom dospijeća do godine dana i uključujući godinu dana te, uz suglasnost nadležnih tijela, 80 % jamstava, osim kreditnih jamstava, koja su izdana za njihove članove na osnovi zakonskih ili podzakonskih propisa na temelju zajedničkog sustava osiguranja u statusu kreditnih institucija;

zakonski zahtijevana jamstva koja se upotrebljavaju kada se hipotekarni krediti financirani izdavanjem hipotekarnih obveznica isplaćuju hipotekarnom dužniku prije konačnog upisa hipoteke u zemljišne knjige pod uvjetom da se jamstvo ne koristi za smanjenje rizika pri izračunu iznosa izloženosti ponderiranog rizikom;

izloženosti u obliku kolaterala ili jamstva za stambene kredite, koje daje priznati pružatelj zaštite iz članka 201. koji ispunjava uvjete za kreditni rejting koji je barem niži od sljedećih vrijednosti:

izloženosti u obliku jamstva za službeno podupirane izvozne kredite koje daje agencija za kreditiranje izvoza koja ispunjava uvjete za kreditni rejting koji je barem niži od sljedećih vrijednosti:

posebna priroda izloženosti, druge ugovorne strane ili odnosa između institucije i druge ugovorne strane uklanja ili smanjuje rizik izloženosti; i

preostalim koncentracijskim rizikom može se upravljati drugim jednako učinkovitim sredstvima kao što su aranžmani, procesi i mehanizmi iz članka 81. Direktive 2013/36/EU.