PRILOG V.

1. U ovom se Prilogu navode dodatne upute za obrasce financijskog izvješćivanja iz priloga III. i IV. ovoj Uredbi. Ovim se Prilogom dopunjuju upute sadržane u obliku upućivanja u obrascima u prilozima III. i IV.

2. Institucije koje primjenjuju nacionalne računovodstvene standarde koji su usklađeni s MSFI-jem („odgovarajuća nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela”) primjenjuju zajedničke upute i upute koje se odnose na MSFI navedene u ovom Prilogu, osim ako je predviđeno drukčije. Time se ne dovodi u pitanje usklađenost zahtjeva iz odgovarajućih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela sa zahtjevima iz BAD-a. Institucije koje primjenjuju zahtjeve iz nacionalnih računovodstvenih standarda koji nisu usklađeni s MSFI-jem ili koji još nisu usklađeni sa zahtjevima iz MSFI-ja 9 primjenjuju zajedničke upute i upute koje se odnose na BAD navedene u ovom Prilogu, osim ako je predviđeno drukčije.

3. Podaci utvrđeni u obrascima sastavljaju se u skladu s pravilima o priznavanju, prijeboju i vrednovanju relevantnog računovodstvenog okvira kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 77. Uredbe (EU) br. 575/2013.

4. Institucije podnose samo one dijelove obrazaca koji se odnose na:

5. Za potrebe priloga III. i IV. te ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

6. Za potrebe priloga III. i IV. sivo osjenčana točka podataka znači da ona nije zatražena ili da izvješćivanje o njoj nije moguće. U Prilogu IV. redak ili stupac s crno osjenčanim upućivanjima znači da odgovarajuće podatke ne podnose one institucije koje primjenjuju pravnu osnovu iz tog retka ili stupca.

7. Obrascima iz priloga III. i IV. obuhvaćena su implicitna pravila validacije koja su u samim obrascima definirana na temelju konvencija.

8. Upotreba zagrada u oznaci stavke u obrascu znači da tu stavku treba oduzeti kako bi se dobio ukupni iznos, ali to ne znači da se ta stavka iskazuje kao negativna vrijednost.

9. Stavke koje se iskazuju kao negativna vrijednost navode se pri ispunjavanju obrazaca tako da se ispred njihove oznake navede „(–)”, poput stavke „(–) Trezorske dionice”.

10. U „obrascu s točkama podataka” („DPM”) za obrasce izvješćivanja o financijskim informacijama iz priloga III. i IV. svaka točka podataka (ćelija) ima „osnovnu stavku” kojoj se pripisuje „potraživanje/dugovanje”. Na taj se način osigurava da svi subjekti koji izvješćuju o točkama podataka primjenjuju „znakovno pravilo” te omogućava poznavanje atributa „potraživanje/dugovanje” koji se odnosi na svaki podatak.

11. U shematskom pogledu to pravilo funkcionira kao u tablici 1.

12. Osim ako je ovim Prilogom drukčije utvrđeno, obrasci financijskog izvješćivanja sastavljaju se u okviru bonitetne konsolidacije u skladu s dijelom 1. glavom II. poglavljem 2. odjeljkom 2. CRR-a. Institucije izvješćuju o svojim društvima kćerima, zajedničkim pothvatima i pridruženim društvima s pomoću jednakih metoda kao i kod bonitetne konsolidacije:

13. Za potrebe priloga III. i IV. te ovog Priloga „računovodstveni portfelji” znači financijski instrumenti agregirani prema pravilima o vrednovanju. U te agregirane vrijednosti nisu uključena ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva, salda potraživanja po viđenju klasificiranih kao „Novčana sredstva i novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju”, kao ni oni financijski instrumenti klasificirani kao „Namijenjeni za prodaju” navedeni u stavkama „Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju” i „Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju”.

14. Institucije kojima je u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima dopuštena ili propisana primjena određenih pravila o vrednovanju za financijske instrumente u skladu s MSFI-jem izvješćuju o relevantnim računovodstvenim portfeljima u skladu s MSFI-jem u mjeri u kojoj se oni primjenjuju. Ako pravila o vrednovanju za financijske instrumente čija je primjena institucijama dopuštena ili propisana u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a upućuju na pravila o vrednovanju iz MRS-a 39, institucije izvješćuju o računovodstvenim portfeljima na temelju BAD-a za sve svoje financijske instrumente sve dok se pravila o vrednovanju koja primjenjuju ne počnu upućivati na pravila o vrednovanju iz MSFI-ja 9.

15. Za financijsku imovinu primjenjuju se sljedeći računovodstveni portfelji na temelju MSFI-ja:

16. Za financijsku imovinu primjenjuju se sljedeći računovodstveni portfelji na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela:

17. „Financijska imovina kojom se trguje” uključuje svu financijsku imovinu klasificiranu kao imovinu kojom se trguje na temelju relevantnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a. Neovisno o metodologiji mjerenja koja se primjenjuje na temelju relevantnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a, sve izvedenice koje predstavljaju pozitivni saldo za instituciju koja izvješćuje koje nisu klasificirane u kategoriju računovodstvo zaštite u skladu s točkom 22. ovog dijela iskazuju se u kategoriji financijska imovina kojom se trguje. Ta se klasifikacija primjenjuje i na izvedenice koje se, u skladu s relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, ne priznaju u bilanci ili za koje se samo promjene njihove fer vrijednosti priznaju u bilanci ili koje su klasificirane kao ekonomske zaštite kako je definirano u dijelu 2. točki 137. ovog Priloga.

18. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a koja vrijede za financijsku imovinu, „metode troška” obuhvaćaju pravila o vrednovanju prema kojima se dužnički instrument mjeri po trošku uz uvećanje za obračunate kamate i umanjenje za gubitke zbog umanjenja vrijednosti.

19. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, „neizvedena financijska imovina kojom se ne trguje i koja se mjeri metodom troška” uključuje financijske instrumente koji se mjere metodom troška i instrumente koji se mjere po trošku ili tržišnoj vrijednosti (LOCOM), ovisno o tome koji je iznos niži, na povremenoj osnovi (umjereni LOCOM) neovisno o njihovu stvarnom mjerenju od referentnog izvještajnog datuma. Imovina koja se mjeri po umjerenom LOCOM-u imovina je na koju se LOCOM primjenjuje samo u posebnim okolnostima. U primjenjivom računovodstvenom okviru predviđaju se te okolnosti, primjerice umanjenje vrijednosti, dugotrajniji pad fer vrijednosti u usporedbi s troškom ili promjena upravljačkih ciljeva.

20. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, stavka „Ostala neizvedena financijska imovina kojom se ne trguje” obuhvaća financijsku imovinu koja nije kvalificirana za uključivanje u ostale računovodstvene portfelje. Tim računovodstvenim portfeljem, među ostalim, obuhvaćena je financijska imovina koja se trajno mjeri po LOCOM-u („strogi LOCOM”). Imovina koja se mjeri po strogom LOCOM-u imovina je za koju primjenjivi računovodstveni okvir predviđa početno ili naknadno mjerenje po LOCOM-u ili početno mjerenje po trošku i naknadno mjerenje po LOCOM-u.

21. Neovisno o metodi njihova mjerenja, ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva koji nisu u potpunosti ili proporcionalno konsolidirani u okviru opsega regulatorne konsolidacije iskazuju se pod stavkom „Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva”, osim ako se klasificiraju kao ulaganja namijenjena za prodaju u skladu s MSFI-jem 5.

22. Stavkom „Izvedenice - računovodstvo zaštite” obuhvaćene su izvedenice koje predstavljaju pozitivni saldo za instituciju koja izvješćuje koje se drže radi računovodstva zaštite na temelju MSFI-ja. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, izvedenice iz knjige pozicija kojima se ne trguje klasificiraju se kao izvedenice koje se drže radi računovodstva zaštite samo ako se na izvedenice iz knjige pozicija kojima se ne trguje primjenjuju posebna računovodstvena pravila u skladu s relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a i ako se izvedenicama smanjuje rizike neke druge pozicije u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

23. Za financijske obveze primjenjuju se sljedeći računovodstveni portfelji na temelju MSFI-ja:

24. Za financijske obveze primjenjuju se sljedeći računovodstveni portfelji na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela:

25. „Financijske obveze kojima se trguje” uključuju sve financijske obveze klasificirane kao obveze kojima se trguje na temelju relevantnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a. Neovisno o metodologiji mjerenja koja se primjenjuje na temelju relevantnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a, sve izvedenice koje predstavljaju negativni saldo za instituciju koja izvješćuje koje nisu klasificirane u kategoriju računovodstvo zaštite u skladu s točkom 26. ovog dijela iskazuju se u kategoriji financijske obveze kojima se trguje. Ta se klasifikacija primjenjuje i na izvedenice koje se, u skladu s relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, ne priznaju u bilanci ili za koje se samo promjene njihove fer vrijednosti priznaju u bilanci ili koje su klasificirane kao ekonomske zaštite kako je definirano u dijelu 2. točki 137. ovog Priloga.

26. Stavkom „Izvedenice – računovodstvo zaštite” obuhvaćene su izvedenice koje predstavljaju negativni saldo za instituciju koja izvješćuje koje se drže radi računovodstva zaštite na temelju MSFI-ja. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, izvedenice iz knjige pozicija kojima se ne trguje klasificiraju se kao računovodstvo zaštite samo ako se na izvedenice iz knjiga pozicija kojima se ne trguje primjenjuju posebna računovodstvena pravila u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a i ako se izvedenicama smanjuje rizik neke druge pozicije u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

27. Za potrebe priloga III. i IV. te ovog Priloga „knjigovodstvena vrijednost” znači iznos koji treba iskazati u bilanci. Knjigovodstvena vrijednost financijskih instrumenata uključuje obračunate kamate. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a knjigovodstvena vrijednost izvedenica jednaka je knjigovodstvenoj vrijednosti na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela uključujući vremenska razgraničenja, premije i rezerviranja ako je primjenjivo, ili iznosi nula ako izvedenice nisu priznate u bilanci.

28. Ako su priznati na temelju relevantnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a, aktivna i pasivna vremenska razgraničenja financijskih instrumenata, uključujući obračunate kamate, premije i diskonte ili troškove transakcije, iskazuju se zajedno s instrumentom, a ne pod ostalom imovinom ili ostalim obvezama.

29. Ako je primjenjivo u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, iskazuju se „Korektivni faktori za pozicije trgovanja vrednovane po fer vrijednosti”. Korektivni faktori smanjuju vrijednost imovine kojom se trguje i povećavaju vrijednost obveza kojima se trguje.

30. Financijska imovina raspodjeljuje se prema sljedećim kategorijama instrumenata: „novac u blagajni”, „izvedenice”, „vlasnički instrumenti”, „dužnički vrijednosni papiri” i „krediti i predujmovi”.

31. „Dužnički vrijednosni papiri” jesu dužnički instrumenti koje drži institucija izdani kao vrijednosni papiri koji nisu krediti, kako je definirano u tablici u dijelu 2. Priloga II. Uredbi ESB-a o BSI-ju.

32. „Krediti i predujmovi” jesu dužnički instrumenti koje drži institucija i koji nisu vrijednosni papiri. Ta stavka uključuje kredite kako su definirani u tablici u dijelu 2. Priloga II. Uredbi ESB-a o BSI-ju (uključujući depozite po viđenju u kreditnim institucijama i središnjim bankama, neovisno o njihovoj klasifikaciji u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom) te predujmove koji se ne mogu klasificirati kao krediti kako su definirani u tablici u dijelu 2. Priloga II. Uredbi ESB-a o BSI-ju. „Predujmovi koji nisu krediti” dodatno se opisuju u točki 85. podtočki (g) dijela 2. ovog Priloga.

33. Kod financijskog izvješćivanja stavkom „dužnički instrumenti” obuhvaćeni su „krediti i predujmovi” i „dužnički vrijednosni papiri”.

34. Bruto knjigovodstvena vrijednost dužničkih instrumenata znači sljedeće:

35. Financijske obveze raspodjeljuju se prema sljedećim kategorijama instrumenata: „izvedenice”, „kratke pozicije”, „depoziti”, „izdani dužnički vrijednosni papiri” i „ostale financijske obveze”.

36. Za potrebe priloga III. i IV. te ovog Priloga primjenjuje se definicija „depozita” iz tablice u dijelu 2. Priloga II. Uredbi ESB-a o BSI-ju.

37. „Izdani dužnički vrijednosni papiri” jesu dužnički instrumenti koje institucija izdaje kao vrijednosne papire koji nisu depoziti, kako je definirano u tablici u dijelu 2. Priloga II. Uredbi ESB-a o BSI-ju.

38. „Ostale financijske obveze” uključuju sve financijske obveze osim izvedenica, kratkih pozicija, depozita i izdanih dužničkih vrijednosnih papira.

39. Na temelju MSFI-ja „ostale financijske obveze” uključuju preuzeta financijska jamstva ako se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (MSFI 9.4.2.1.(a)) ili po početno priznatom iznosu umanjenom za kumulativnu amortizaciju (MSFI 9.4.2.1(c)(ii)). Preuzete obveze po kreditima iskazuju se kao „ostale financijske obveze” ako su iskazane kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (MSFI 9.4.2.1.(a)) ili kad je riječ o obvezama za davanje kredita po kamatnoj stopi ispod tržišne (MSFI 9.2.3.(c), MSFI 9.4.2.1.(d)).

40. Ako se preuzete obveze po kreditima, financijska jamstva i ostale preuzete obveze mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, sve promjene fer vrijednosti, uključujući promjene zbog kreditnog rizika, iskazuju se kao „ostale financijske obveze”, a ne kao rezerviranja za stavku „Preuzete obveze i jamstva”.

41. „Ostale financijske obveze” uključuju i dividende koje treba isplatiti, dugovanja za privremene i prijelazne stavke te dugovanja za buduće namire transakcija vrijednosnim papirima ili devizama ako su dugovanja za transakcije priznata prije datuma plaćanja.

42. Ako je potrebna raščlamba prema drugoj ugovornoj strani, raščlanjuje se prema sljedećim sektorima druge ugovorne strane:

43. Raščlamba ugovornih strana po sektoru temelji se isključivo na naravi neposredne druge ugovorne strane. Klasifikacija zajedničkih izloženosti više dužnika obavlja se na temelju obilježja dužnika koji je bio relevantniji ili odlučniji pri odobravanju izloženosti institucije. Među ostalim klasifikacijama, distribucija zajedničkih izloženosti prema sektoru druge ugovorne strane, zemlji rezidentnosti i šiframa NACE temelji se na obilježjima relevantnijeg i odlučnijeg dužnika.

44. Neposredna druga ugovorna strana u sljedećim transakcijama jest:

1. „Novac u blagajni” uključuje nacionalne i strane novčanice i kovanice u optjecaju koje se uobičajeno koriste za plaćanja.

2. „Sredstva u središnjim bankama” uključuju „kredite i predujmove” koji su salda potraživanja po viđenju u središnjima bankama.

3. „Ostali depoziti po viđenju” uključuju „kredite i predujmove” koji su salda potraživanja po viđenju u kreditnim institucijama.

4. „Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva” uključuju ulaganja u pridružena društva, zajedničke pothvate i društva kćeri koji nisu u potpunosti ili proporcionalno konsolidirani u okviru regulatorne konsolidacije, osim ako se klasificiraju kao ulaganja namijenjena za prodaju u skladu s MSFI-jem 5, neovisno o načinu mjerenja, među ostalim i ako se na temelju računovodstvenih standarda mogu uključiti u različite računovodstvene portfelje namijenjene financijskim instrumentima. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja obračunata metodom udjela uključuje povezani goodwill.

5. Imovina koja nije financijska imovina i koja se zbog svoje prirode ne može klasificirati u posebne stavke u bilanci iskazuje se kao „ostala imovina”. Ostala imovina uključuje, među ostalim, zlato, srebro i ostalu robu, čak i ako se drži s namjerom trgovanja.

6. U skladu s relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a knjigovodstvena vrijednost ponovno kupljenih vlastitih dionica iskazuje se kao „ostala imovina” ako je iskazivanje u kategoriji imovine dopušteno u skladu s relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima.

7. „Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju” ima jednako značenje kao i u MSFI-ju 5.

8. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, rezerviranja za nepredviđene gubitke koji proizlaze iz neefektivnog dijela zaštite portfelja iskazuju se u retku „Izvedenice – računovodstvo zaštite” ako gubitak proizlazi iz vrednovanja izvedenice namijenjene zaštiti od rizika ili u retku „Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od kamatnog rizika” ako gubitak proizlazi iz vrednovanja zaštićene pozicije. Ako nije moguće razlikovati gubitak koji proizlazi iz vrednovanja izvedenice namijenjene zaštiti od rizika od gubitka koji proizlazi iz vrednovanja zaštićene pozicije, sva rezerviranja za nepredviđene gubitke koji proizlaze iz neefektivnog dijela zaštite portfelja iskazuju se u retku „Izvedenice – računovodstvo zaštite”.

9. Rezerviranja za stavku „Mirovine i ostale obveze za definirana primanja nakon prestanka radnog odnosa” uključuju iznos neto obveza za definirana primanja.

10. Na temelju MSFI-ja rezerviranja za stavku „Ostala dugoročna primanja zaposlenih” uključuju iznos manjkova u dugoročnim planovima primanja zaposlenih navedenim u MRS-u 19.153. Obračunati rashodi za kratkoročna primanja zaposlenih (MRS 19.11.(a)), planove definiranih doprinosa (MRS 19.51.(a)) i primanja po prestanku radnog odnosa (MRS 19.169.(a)) uključeni su u stavku „Ostale obveze”.

11. Na temelju MSFI-ja rezerviranja za stavku „Preuzete obveze i jamstva” uključuju rezerviranja koja se odnose na sve obveze i jamstva neovisno o tome utvrđuje li se njihovo umanjenje vrijednosti u skladu s MSFI-jem 9 ili se njihova rezerviranja temelje na MRS-u 37 ili se tretiraju kao ugovori o osiguranju na temelju MSFI-ja 4. Obveze koje proizlaze iz obveza i financijskih jamstava koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ne iskazuju se kao rezerviranja iako su uzrokovane kreditnim rizikom, već kao „ostale financijske obveze” u skladu s točkom 40. dijela 1. ovog Priloga. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, rezerviranja za stavku „Preuzete obveze i jamstva” uključuju rezerviranja koja se odnose na sve obveze i jamstva.

12. „Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev” uključuje instrumente kapitala koje izdaje institucija koji ne ispunjavaju kriterije za klasifikaciju u vlasničke instrumente. U ovu stavku institucije uključuju udjele u zadrugama koji ne ispunjavaju kriterije za klasifikaciju u vlasničke instrumente.

13. Obveze koje nisu financijske obveze i koje se zbog svoje prirode ne mogu klasificirati u posebne stavke u bilanci iskazuju se kao „ostale obveze”.

14. „Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju” imaju jednako značenje kao i u MSFI-ju 5.

15. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, „rezerve za opće bankovne rizike” jesu iznosi koji su dodijeljeni u skladu s člankom 38. BAD-a. Ako su priznata, pojavljuju se odvojeno kao obveze pod stavkom „Rezerviranja” ili unutar vlasničkih instrumenata pod stavkom „Ostale rezerve” u skladu s relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima.

16. Na temelju MSFI-ja vlasnički instrumenti jesu financijski instrumenti kojima su obuhvaćeni ugovori iz područja primjene MRS-a 32.

17. Na temelju relevantnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a, „neuplaćeni kapital koji je pozvan na plaćanje” uključuje knjigovodstvenu vrijednost kapitala koji izdaje institucija za koji ulagači nisu izvršili plaćanje na referentni datum. Ako se povećanje kapitala koje još nije uplaćeno iskazuje kao povećanje temeljnog kapitala, neuplaćeni kapital koji je pozvan na plaćanje iskazuje se u kategoriji „Neuplaćeni kapital koji je pozvan na plaćanje” u obrascu 1.3. te u kategoriji „Ostala imovina” u obrascu 1.1. Ako se na temelju relevantnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a povećanje kapitala može iskazati samo nakon primitka uplate dioničara, neuplaćeni kapital ne iskazuje se u obrascu 1.3.

18. „Komponenta kapitala u složenim financijskim instrumentima” uključuje komponentu kapitala u složenim financijskim instrumentima (odnosno financijske instrumente koji sadržavaju komponente obveza i komponentu kapitala) koje institucija izdaje ako su odvojeni u skladu s relevantnim računovodstvenim okvirom (uključujući složene financijske instrumente s višestruko ugrađenim izvedenicama čije su vrijednosti međuovisne).

19. „Ostali izdani vlasnički instrumenti” uključuju vlasničke instrumente koji su financijski instrumenti osim „Kapitala” i „Komponente kapitala u složenim financijskim instrumentima”.

20. „Ostale stavke kapitala” uključuju sve vlasničke instrumente koji nisu financijski instrumenti uključujući, među ostalim, plaćanja na temelju dionica namirom u vlasničkim instrumentima (MSFI 2.10.).

21. „Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit” uključuju akumulirane dobitke i gubitke zbog promjena fer vrijednosti ulaganja u vlasničke instrumente za koje je subjekt koji izvješćuje neopozivo odlučio iskazivati promjene fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

22. „Neefektivnost zaštita fer vrijednosti od rizika za vlasničke instrumente mjerene po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit” uključuje akumuliranu neefektivnost zaštite od rizika koja proizlazi iz zaštita fer vrijednosti od rizika u kojima je zaštićena stavka vlasnički instrument mjeren po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Neefektivnost zaštite od rizika iskazana u ovom retku jednaka je razlici akumulirane promjene fer vrijednosti vlasničkog instrumenta iskazane pod stavkom „Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (zaštićena stavka)” i akumuliranih promjena fer vrijednosti izvedenice namijenjene zaštiti od rizika iskazanih pod stavkom „Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (instrument zaštite)” (MSFI 9.6.5.3. i MSFI 9.6.5.8.).

23. „Promjene fer vrijednosti financijskih obveza koje se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se mogu pripisati promjenama u kreditnom riziku” uključuju akumulirane dobitke i gubitke priznate kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i koji se odnose na vlastiti kreditni rizik za obveze određene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neovisno o tome provodi li se to određivanje pri početnom priznavanju ili naknadnom priznavanju.

24. „Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel)” uključuje rezervu za zamjenu strane valute za efektivni udjel tekućih zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje i zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje koje se više ne primjenjuju iako se inozemno poslovanje i dalje priznaje u bilanci.

25. „Izvedenice namijenjene zaštiti od rizika. Rezerva na osnovi zaštite novčanih tokova (efektivni udjel)” uključuje rezervu na osnovi zaštite novčanih tokova za efektivni udjel u promjeni fer vrijednosti izvedenica namijenjenih zaštiti od rizika u zaštiti novčanog toka za tekuće zaštite novčanih tokova i zaštite novčanih tokova koje se više ne primjenjuju.

26. „Promjene fer vrijednosti dužničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit” uključuju akumulirane dobitke ili gubitke po dužničkim instrumentima koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, ne uključujući rezerviranja za umanjenje vrijednosti koje se mjere na izvještajni datum u skladu s MSFI-jem 9.5.5.

27. „Instrumenti zaštite od rizika (elementi koji nisu određeni)” uključuju akumulirane promjene fer vrijednosti sljedećih elemenata:

28. Na temelju MSFI-ja stavka „Revalorizacijske rezerve” uključuje iznos rezervi zbog prve primjene MRS-a koje nisu oslobođene za druge vrste rezervi.

29. „Ostale rezerve” dijele se na „Rezerve ili akumulirani gubici od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela” i „Ostalo”. „Rezerve ili akumulirani gubici od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva obračunatih metodom udjela” uključuju akumulirani iznos prihoda i rashoda od navedenih ulaganja kroz dobit ili gubitak ranijih godina ako su obračunata metodom udjela. „Ostalo” uključuje rezerve koje nisu posebno iskazane u ostalim stavkama te mogu uključivati zakonske rezerve i obvezne rezerve.

30. „Trezorske dionice” uključuju sve financijske instrumente koji imaju obilježja vlastitih vlasničkih instrumenata koje je institucija ponovno stekla iako nisu prodani ili amortizirani, osim ako se na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a iskazuju kao „ostala imovina”.

31. Kamatni prihodi i kamatni rashodi od financijskih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak i od izvedenica namijenjenih zaštiti od rizika klasificiranih u kategoriju „Računovodstvo zaštite” iskazuju se odvojeno od ostalih dobitaka i gubitaka pod stavkama „Kamatni prihodi” i „Kamatni rashodi” („čista cijena”) ili kao dio gubitaka ili dobitaka od tih kategorija instrumenata („prljava cijena”). Pristup temeljen na čistoj ili prljavoj cijeni dosljedno se primjenjuje na sve financijske instrumente mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak i izvedenice namijenjene zaštiti od rizika klasificirane u kategoriju „Računovodstvo zaštite”.

32. Institucije iskazuju sljedeće stavke, koje uključuju prihode i rashode u odnosu na povezane strane koje nisu u potpunosti ili proporcionalno konsolidirane u okviru regulatorne konsolidacije, raščlanjene prema računovodstvenim portfeljima:

33. „Kamatni prihodi. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja” i „Kamatni rashodi. Financijske obveze koje se drže radi trgovanja” uključuju, ako se primjenjuje čista cijena, iznose povezane s izvedenicama klasificiranima u kategoriji „držanje radi trgovanja” koji su instrumenti zaštite od rizika s ekonomskog, ali ne i računovodstvenog stajališta kako bi se predočili točni kamatni prihodi i rashodi od zaštićenih financijskih instrumenata.

34. Ako se primjenjuje čista cijena, „Kamatni prihodi. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja” i „Kamatni rashodi. Financijske obveze koje se drže radi trgovanja” uključuju i vremenski kategorizirane naknade i preostala plaćanja povezane s kreditnim izvedenicama koje se mjere po fer vrijednosti i koriste za upravljanje kreditnim rizikom cijelog ili dijela financijskog instrumenta određenog po fer vrijednosti u tom trenutku (MSFI 9.6.7.).

35. „Kamatni prihodi. Izvedenice – računovodstvo zaštite, kamatni rizik” i „Kamatni rashodi. Izvedenice – računovodstvo zaštite, kamatni rizik” uključuju, ako se primjenjuje čista cijena, iznose koji se odnose na izvedenice klasificirane u kategoriju „Računovodstvo zaštite”, što obuhvaća kamatni rizik, među ostalim i zaštite skupine stavki s rizičnim pozicijama koje se prebijaju (zaštite neto pozicije) čiji zaštićeni rizik utječe na različite stavke računa dobiti i gubitka. Ako se primjenjuje čista cijena, ti iznosi iskazuju se kao kamatni prihodi i rashodi na bruto osnovi kako bi se predočili točni kamatni prihodi i rashodi od zaštićenih stavki s kojima su povezani. Uz primjenu čiste cijene, ako zaštićena stavka generira kamatne prihode (rashode), ti se iznosi iskazuju kao kamatni prihodi (rashodi) čak i kad je iznos negativan (pozitivan).

36. „Kamatni prihodi – ostala imovina” uključuju iznose kamatnih prihoda koji nisu navedeni u ostalim stavkama, primjerice kamatne prihode povezane s novčanim sredstvima i novčanim potraživanjima i obvezama u središnjim bankama i drugim depozitima po viđenju te s dugotrajnom imovinom i grupama za otuđenje klasificiranima kao namijenjenima za prodaju te neto kamatne prihode od neto imovine na temelju definiranih primanja.

37. Na temelju MSFI-ja i ako se relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima ne predviđa drugačije, kamate u odnosu na financijske obveze s negativnom efektivnom kamatnom stopom iskazuju se kao „kamatni prihodi po obvezama”. Na temelju tih obveza i s njima povezanih kamata institucija ostvaruje pozitivan prinos.

38. „Kamatni prihodi – ostale obveze” uključuju iznose kamatnih rashoda koji nisu navedeni u ostalim stavkama, primjerice kamatne rashode povezane s obvezama uključenima u grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju, rashode nastale zbog povećanja knjigovodstvene vrijednosti rezerviranja zbog proteka vremena ili neto kamatne rashode na temelju neto obveza za definirana primanja.

39. Na temelju MSFI-ja i ako se relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima ne predviđa drugačije, kamate u odnosu na financijsku imovinu s negativnom efektivnom kamatnom stopom iskazuju se kao „kamatni rashodi po imovini”. Na temelju te imovine i s njome povezanim kamatama institucija ostvaruje negativan prinos.

40. Prihodi od dividende od vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak iskazuju se kao „prihodi od dividende” odvojeno od ostalih gubitaka i dobitaka iz tih kategorija instrumenata ako se primjenjuje čista cijena ili kao dio dobitaka ili gubitaka iz tih kategorija instrumenata ako se primjenjuje prljava cijena.

41. Prihodi od dividende od vlasničkih instrumenata određenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuju dividende koje se odnose na instrumente koji se tijekom referentnog izvještajnog razdoblja prestaju priznavati i dividende koje se odnose na instrumente koji se drže na kraju referentnog izvještajnog razdoblja.

42. Prihodi od dividende od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva uključuju dividende od tih ulaganja ako se ona obračunavaju metodom koja nije metoda udjela.

43. „Dobici ili (–) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drži radi trgovanja, neto” uključuju dobitke i gubitke od ponovnog mjerenja i prestanka priznavanja financijskih instrumenata klasificiranih pod držanje radi trgovanja. Ova stavka uključuje i dobitke i gubitke po kreditnim izvedenicama koje se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak i koriste za upravljanje kreditnim rizikom cijelog ili dijela financijskog instrumenta koji se mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, kao i dividende i kamatne prihode i rashode po financijskoj imovini i obvezama koji se drže radi trgovanja ako se primjenjuje prljava cijena.

44. „Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak” uključuju i iznos priznat u računu dobiti i gubitka za vlastiti kreditni rizik obveza koje se mjere po fer vrijednosti ako priznavanje promjena vlastitog kreditnog rizika u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti stvara ili proširuje računovodstvenu neusklađenost (MSFI 9.5.7.8.). Ova stavka uključuje i dobitke i gubitke po zaštićenim instrumentima za koje je određeno da se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ako se određivanje primjenjuje za upravljanje kreditnim rizikom, kao i kamatne prihode i rashode po financijskoj imovini i obvezama mjerenima po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ako se primjenjuje prljava cijena.

45. „Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koji nisu mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak” ne uključuju dobitke po vlasničkim instrumentima koje je subjekt koji izvješćuje odlučio mjeriti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (MSFI 9.5.7.1.(b)).

46. Ako zbog promjene poslovnog modela dolazi do reklasifikacije financijske imovine u neki drugi računovodstveni portfelj, dobici i gubici od reklasifikacije iskazuju se u relevantnim redcima računovodstvenog portfelja u koji je financijska imovina reklasificirana u skladu sa sljedećim:

47. U okviru zaštite fer vrijednosti u skladu s MSFI-jem 9.6.5.8. „Dobici ili (–) gubici od računovodstva zaštite, neto” uključuju dobitke i gubitke po instrumentima zaštite od rizika i zaštićenim stavkama, uključujući one po zaštićenim stavkama mjerenima po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit osim vlasničkih instrumenata. Uključuju i neefektivni dio promjene fer vrijednosti instrumenata zaštite od rizika u zaštiti novčanog toka. Reklasifikacije rezerve na osnovi zaštite novčanog toka ili rezerve za zaštitu neto ulaganja u inozemno poslovanje priznaju se u istim redcima „Računa dobiti i gubitka” kao i one na koje utječu novčani tokovi od zaštićenih stavki. „Dobici ili (–) gubici od računovodstva zaštite, neto” uključuju i dobitke i gubitke od zaštite neto ulaganja u inozemno poslovanje. Ova stavka uključuje i dobitke po zaštitama neto pozicija.

48. „Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine” uključuju dobitke i gubitke po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, osim ako se klasificira kao nefinancijska imovina namijenjena za prodaju ili kao ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva.

48.i. „Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita” uključuju iznose doprinosa sanacijskim odborima i sustavima osiguranja uplaćenim u gotovu novcu. Ako je doprinos u obliku obveze plaćanja, ta obveza plaćanja uključuje se u „rezerviranja ili (–) ukidanje rezerviranja” ako u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardom zbog te obveze plaćanja nastaje obveza.

49. „Dobici ili (–) gubici zbog promjena, neto” uključuju iznose koji proizlaze iz usklađivanja bruto knjigovodstvenih vrijednosti financijske imovine kako bi se u obzir uzeli ponovno dogovoreni ili promijenjeni ugovorni novčani tokovi (MSFI 9.5.4.3. i Dodatak A). Dobici ili gubici zbog promjena ne uključuju učinak promjena na iznos očekivanih kreditnih gubitaka koji se iskazuju u stavci „Umanjenje vrijednosti ili (–) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak”.

50. „Rezerviranja ili (–) ukidanje rezerviranja. Preuzete obveze i jamstva” uključuju neto naknade u „Računu dobiti i gubitka” za rezerviranja za sve obveze i jamstva na koje se primjenjuje MSFI 9, MRS 37 ili MSFI 4 u skladu s točkom 11. ovog dijela ili u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a. Na temelju MSFI-ja svaka promjena fer vrijednosti obveza i financijskih jamstava koji se mjere po fer vrijednosti iskazuje se u stavci „Dobici ili (–) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto”. Rezerviranja stoga uključuju iznos umanjenja za obveze i jamstva za koje se umanjenje vrijednosti utvrđuje u skladu s MSFI-jem 9 ili se njihova rezerviranja temelje na MRS-u 37 ili se tretiraju kao ugovori o osiguranju na temelju MSFI-ja 4.

51. Na temelju MSFI-ja „Umanjenje vrijednosti ili (–) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak” uključuje sve dobitke ili gubitke zbog umanjenja vrijednosti dužničkih instrumenata koje proizlazi iz primjene odredbi o umanjenju vrijednosti iz MSFI-ja 9.5.5., neovisno o tome je li se u skladu s MSFI-jem 9.5.5 očekivani kreditni gubici procjenjuju u dvanaestomjesečnom razdoblju ili tijekom vijeka trajanja, i uključujući dobitke ili gubitke zbog umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca, ugovorne imovine i potraživanja na temelju najma (MSFI 9.5.5.15.).

52. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, u kategoriju „umanjenje vrijednosti ili (–) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak” uključuju se svi ispravci vrijednosti i ukidanja ispravaka vrijednosti financijskih instrumenata koji se mjere metodama troška zbog promjene kreditne sposobnosti dužnika ili izdavatelja, kao i, ovisno o specifikacijama nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela, ispravci vrijednosti zbog umanjenja vrijednosti financijskih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz kapital i na temelju drugih metoda mjerenja, uključujući LOCOM.

53. „Umanjenje vrijednosti ili (–) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak” uključuje i otpisane iznose, kako je definirano u točkama 72. i 74. i točki 165. podtočki (b) ovog dijela ovog Priloga, koji premašuju iznos rezerviranja za umanjenje vrijednosti na datum otpisa i stoga se u računu dobiti i gubitka izravno priznaje kao gubitak, kao i povrat prethodno otpisanih iznosa iskazanih izravno u računu dobiti i gubitka.

54. Udio dobiti ili gubitka od društava kćeri, pridruženih društava i zajedničkih pothvata koji se obračunavaju primjenom metode udjela u okviru regulatorne konsolidacije iskazuje se pod stavkom „Udjel dobiti ili (–) gubitka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva koji se obračunavaju primjenom metode udjela”. U skladu s MRS-om 28.10., knjigovodstvena vrijednost ulaganja umanjuje se za iznos dividendi koji plaćaju ti subjekti. Umanjenje vrijednosti tih ulaganja iskazuje se kao „(Umanjenje vrijednosti ili (–) ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva)”. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja tih ulaganja iskazuju se u skladu s točkama 55. i 56. ovog dijela.

55. „Dobit ili gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti” uključuje dobit ili gubitak od dugotrajne imovine i grupa za otuđenje klasificiranih kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti.

56. Na temelju MSFI-ja, dobici ili gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva iskazuju se pod stavkom „Dobit ili (–) gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti” ako se na temelju MSFI-ja 5 smatraju poslovanjem koje se neće nastaviti. Ako su se ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva prestala priznavati a da prethodno nisu bila klasificirana kao namijenjena za prodaju i nisu se smatrala poslovanjem koje se neće nastaviti u skladu s MSFI-jem 5, svi dobici ili gubici po prestanku priznavanja tih ulaganja iskazuju se pod stavkom „Dobici ili (–) gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva, neto”, neovisno o primijenjenoj metodi konsolidacije. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, svi dobici i gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva iskazuju se pod stavkom „Dobici ili (–) gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva, neto”.

57. „Dobici ili (–) gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit” uključuju promjenu akumulirane neefektivnosti zaštite od rizika koja proizlazi iz zaštita fer vrijednosti od rizika u kojima je zaštićena stavka vlasnički instrument mjeren po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Promjena akumulirane neefektivnosti zaštite od rizika iskazane u ovom retku jednaka je razlici promjena fer vrijednosti vlasničkog instrumenta iskazane pod stavkom „Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (zaštićena stavka)” i promjena fer vrijednosti izvedenice namijenjene zaštiti od rizika iskazanih pod stavkom „Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (instrument zaštite)”.

58. „Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel)” uključuje promjenu akumulirane rezerve za zamjenu strane valute za efektivni udjel tekućih zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje i zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje koje se više ne primjenjuju.

59. Iznosi zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje i zaštita novčanih tokova iskazani u stavci „Preneseno u dobit ili gubitak” uključuju prenesene iznose jer su zaštićeni tokovi realizirani i više se ne očekuju.

60. „Instrumenti zaštite (elementi koji nisu određeni)” uključuju promjene akumuliranih promjena fer vrijednosti svih sljedećih elemenata ako nisu određeni kao komponenta zaštite od rizika:

61. Kod opcija iznosi reklasificirani u dobit ili gubitak i iskazani u stavci „Preneseno u dobit ili gubitak” uključuju reklasifikacije zbog opcija kojima se štiti stavka zaštićena od rizika povezana s transakcijom i opcija kojima se štiti stavka zaštićena od rizika povezana s razdobljem.

62. „Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit” uključuju dobitke ili gubitke po dužničkim instrumentima mjerenima po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, osim dobitke ili gubitke zbog umanjenja vrijednosti i dobitke i gubitke zbog razmjena valuta, koji se iskazuju u stavci „(Umanjenje vrijednosti ili (–) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak)” odnosno u stavci „Tečajne razlike [dobit ili (–) gubitak], neto” u obrascu 2. „Preneseno u dobit ili gubitak” uključuje prijenos u dobit ili gubitak zbog prestanka priznavanja ili reklasifikacije u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak.

63. Ako se financijska imovina reklasificira iz kategorije mjerenja po amortiziranom trošku u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (MSFI 9.5.6.4.), dobici ili gubici koji proizlaze iz reklasifikacije iskazuju se u stavci „Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit”.

64. Ako se financijska imovina reklasificira iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (MSFI 9.5.6.7.) ili u kategoriju mjerenja po amortiziranom trošku (MSFI 9.5.6.5.), reklasificirani kumulativni dobici ili gubici prethodno priznati kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iskazuju se u stavci „Preneseno u dobit ili gubitak” odnosno u stavci „Ostale reklasifikacije”, pri čemu se u potonjem slučaju usklađuje knjigovodstvena vrijednost financijske imovine.

65. Za sve komponente ostale sveobuhvatne dobiti „ostale reklasifikacije” uključuju prijenose osim reklasifikacija iz ostale sveobuhvatne dobiti u dobit ili gubitak ili u početnu knjigovodstvenu vrijednost zaštićenih stavki u slučaju zaštita novčanih tokova.

66. Na temelju MSFI-ja stavke „Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti reklasificirane” i „Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili (–) gubitak” (MRS 1.91. (b), UP6) iskazuju se kao odvojene stavke.

67. Financijska imovina raščlanjuje se prema računovodstvenom portfelju i instrumentu i – prema potrebi – prema drugoj ugovornoj strani. Kod dužničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i po amortiziranom trošku, bruto knjigovodstvena vrijednost imovine i akumulirana umanjenja vrijednosti raščlanjuju se prema fazama umanjenja vrijednosti, osim kad su ti instrumenti kupljena ili stvorena financijska imovina kojoj je pri početnom priznavanju vrijednost umanjena za kreditne gubitke kako je definirano u Dodatku A MSFI-ju 9. Kod te se imovine bruto knjigovodstvena vrijednost i akumulirano umanjenje vrijednosti iskazuju zasebno, izvan faza umanjenja vrijednosti, u obrascima 4.3.1. i 4.4.1.

68. Izvedenice koje se na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a iskazuju kao financijska imovina kojom se trguje uključuju instrumente koji se mjere po fer vrijednosti i instrumente koji se mjere metodom troška ili po LOCOM-u.

69. Za potrebe priloga III. i IV. te ovog Priloga, „akumulirane negativne promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika” znači, u slučaju neprihodonosnih izloženosti, akumulirane promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika ako je akumulirana neto promjena negativna. Akumulirana neto promjena fer vrijednosti zbog kreditnog rizika izračunava se dodavanjem svih negativnih i pozitivnih promjena fer vrijednosti zbog kreditnog rizika koje su nastale nakon priznavanja dužničkog instrumenta. Taj se iznos iskazuje samo ako se dodavanjem pozitivnih i negativnih promjena fer vrijednosti zbog kreditnog rizika dobiva negativan iznos. Dužnički instrumenti vrednuju se na razini pojedinačnih financijskih instrumenata. Za svaki dužnički instrument „Akumulirane negativne promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika” iskazuju se sve do prestanka priznavanja instrumenta.

70. Za potrebe priloga III. i IV. te ovog Priloga, „akumulirano umanjenje vrijednosti” znači sljedeće:

71. Na temelju MSFI-ja akumulirano umanjenje vrijednosti uključuje rezerviranje za očekivane kreditne gubitke u okviru svake faze umanjenja vrijednosti utvrđene u MSFI-ju 9 i rezerviranje za umanjenje vrijednosti za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, ono uključuje specifičan ili opći ispravak vrijednosti za kreditni rizik i opći ispravak vrijednosti za bankovni rizik ako se njime smanjuje knjigovodstvena vrijednost dužničkih instrumenata. Akumulirano umanjenje vrijednosti uključuje i vrijednosna usklađenja potaknuta kreditnim rizikom po financijskoj imovini na temelju LOCOM-a.

72. „Akumulirani djelomični otpisi” i „Akumulirani potpuni otpisi” uključuju akumulirani djelomični odnosno ukupni iznos glavnice na izvještajni datum i obračunatih dospjelih kamata i naknada svakog dužničkog instrumenta koji se do tog trenutka prestao priznavati primjenom jedne od metoda opisanih u točki 74. jer institucija nema razumnih očekivanja u pogledu povrata ugovorenih novčanih tokova. Ti se iznosi iskazuju do potpunog prestanka svih prava institucije koja izvješćuje zbog isteka roka zastare, otpusta ili drugih uzroka ili do povrata. Stoga, ako se otpisani iznosi ne naplate, oni se iskazuju dok su predmet prisilne naplate.

73. Ako se s vremenom dužnički instrument u cijelosti otpiše zbog uzastopnih djelomičnih otpisa, kumulativni iznos otpisa reklasificira se iz stupca „Akumulirani djelomični otpisi” u stupac „Akumulirani potpuni otpisi”.

74. Otpis je događaj koji dovodi do prestanka priznavanja i odnosi se na financijsku imovinu u cijelosti ili na njezin dio, među ostalim ako promjena imovine dovodi do toga da se institucija odriče svojeg prava da prikuplja novčane tokove od dijela ili cijele imovine kako je dodatno objašnjeno u točki 72. Otpisi uključuju iznose koji su posljedica smanjenja knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine izravno priznate u dobiti ili gubitku, kao i smanjenja iznosa na kontima ispravaka vrijednosti zbog kreditnih gubitaka povezanih s knjigovodstvenom vrijednošću financijske imovine.

75. Stupac „od čega: Instrumenti s niskim kreditnim rizikom” uključuje instrumente za koje je na izvještajni datum određen nizak kreditni rizik i za koje institucija pretpostavlja da nije došlo do znatnog povećanja kreditnog rizika nakon početnog priznavanja u skladu s MSFI-jem 9.5.5.10.

76. Potraživanja od kupaca u smislu MRS-a 1.54.(h), ugovorna imovina i potraživanja na temelju najma za koje se pojednostavnjeni pristup iz MSFI-ja 9.5.5.15. primijenio za procjenu rezerviranja za umanjenje vrijednosti iskazuju se kao krediti i predujmovi u obrascu 4.4.1. Odgovarajuće rezerviranje za umanjenje vrijednosti za tu imovinu koja nije kupljena ili stvorena financijska imovina umanjena za kreditne gubitke iskazuje se u stavci „Akumulirano umanjenje vrijednosti za imovinu sa značajnim povećanjem kreditnog rizika nakon početnog priznavanja, ali kojoj nije umanjena vrijednosti za kreditne gubitke (faza 2)” ili u stavci „Akumulirano umanjenje vrijednosti za imovinu kojoj je umanjena vrijednost za kreditne gubitke (faza 3)”, ovisno o tome smatraju li se na temelju pojednostavnjenog pristupa potraživanja od kupaca, ugovorna imovina ili potraživanja na temelju najma imovinom kojoj je umanjena vrijednost za kreditne gubitke.

78. U obrascu 4.5. institucije iskazuju knjigovodstvenu vrijednost stavki „Krediti i predujmovi” i „Dužnički vrijednosni papiri” koje su obuhvaćene definicijom „podređenog duga” iz točke 100. ovog dijela.

79. U obrascu 4.8 informacije koje se iskazuju ovise o tome podliježe li neizvedena financijska imovina kojom se ne trguje koja se mjeri po fer vrijednosti kroz kapital zahtjevima o umanjenju vrijednosti na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a. Ako ta financijska imovina podliježe zahtjevima o umanjenju vrijednosti, institucije u ovom obrascu iskazuju informacije koje se odnose na knjigovodstvenu vrijednost, bruto knjigovodstvenu vrijednost imovine kojoj nije umanjena vrijednost i imovine kojoj je umanjena vrijednost i akumulirane otpise. Ako ta financijska imovina ne podliježe zahtjevima o umanjenju vrijednosti, institucije iskazuju akumulirane negativne promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika za neprihodonosne izloženosti.

80. U obrascu 4.9 financijska imovina koja se mjeri po umjerenom LOCOM-u i s njome povezana vrijednosna usklađenja utvrđuju se odvojeno od ostale financijske imovine koja se mjeri metodom troška i s njome povezanog umanjenja vrijednosti. Financijska imovina koja se mjeri metodom troška, uključujući financijsku imovinu koja se mjeri po umjerenom LOCOM-u, iskazuje se kao imovina kojoj nije umanjena vrijednost ako nema vrijednosnih usklađenja ili umanjenja vrijednosti povezanog s njome, te kao imovina kojoj je umanjena vrijednost ako postoje vrijednosna usklađenja koja se smatraju umanjenjem vrijednosti ili umanjenjem vrijednosti koje je povezano s njome. Vrijednosna usklađenja koja se smatraju umanjenjem vrijednosti jesu vrijednosna usklađenja potaknuta kreditnim rizikom koja odražavaju pogoršanje kreditne sposobnosti druge ugovorne strane. Financijska imovina koja se mjeri po umjerenom LOCOM-u s vrijednosnim usklađenjima potaknutima tržišnim rizikom koja odražavaju učinak promjena tržišnih uvjeta na vrijednost imovine ne smatra se imovinom kojoj je umanjena vrijednost. Akumulirana vrijednosna usklađenja potaknuta kreditnim rizikom i potaknuta tržišnim rizikom iskazuju se odvojeno.

81. U obrascu 4.10 imovina koja se mjeri po strogom LOCOM-u kao i s njome povezana vrijednosna usklađenja iskazuju se odvojeno od imovine koja se mjeri drugim metodama mjerenja. Financijska imovina koja se mjeri po strogom LOCOM-u i financijska imovina koja se mjeri drugim metodama mjerenja iskazuje se kao imovina kojoj nije umanjena vrijednost ako nema vrijednosnih usklađenja potaknutih kreditnim rizikom kako je definirano u točki 80. ili umanjenja vrijednosti povezanog s njome. Financijska imovina koja se mjeri po strogom LOCOM-u s vrijednosnim usklađenjima potaknutima tržišnim rizikom kako je definirano u točki 80. ne smatra se imovinom kojoj je umanjena vrijednost. Akumulirana vrijednosna usklađenja potaknuta kreditnim rizikom i potaknuta tržišnim rizikom iskazuju se odvojeno.

82. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, iznos općih ispravaka vrijednosti za bankovni rizik koji treba iskazati u odgovarajućem obrascu jednak je samo dijelu koji utječe na knjigovodstvenu vrijednost dužničkih instrumenata (članak 37. stavak 2. BAD-a).

83. Krediti i predujmovi osim onih koji se drže radi trgovanja, imovine kojom se trguje ili je namijenjena za prodaju raščlanjuju se prema vrsti proizvoda i prema sektoru druge ugovorne strane za knjigovodstvenu vrijednost te prema vrsti proizvoda samo za bruto knjigovodstvenu vrijednost.

84. Salda potraživanja po viđenju klasificirana kao „Novčana sredstva i novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju” isto se tako iskazuju u tom obrascu neovisno o tome na koji se način mjere.

85. Krediti i predujmovi pridružuju se sljedećim proizvodima:

86. Krediti i predujmovi klasificiraju se na temelju primljenog kolaterala kako slijedi:

87. Krediti i predujmovi klasificiraju se na temelju kolaterala i neovisno o namjeni kredita. Knjigovodstvena vrijednost kredita i predujmova koji su osigurani s više vrsta kolaterala klasificira se i iskazuje kao vrijednost kolateralizirana nekretninom ako su ti krediti i predujmovi osigurani nekretninom kao kolateralom, bez obzira na druge vrste kolaterala kojima su osigurani.

88. Krediti i predujmovi klasificiraju se na temelju svoje namjene kako slijedi:

89. Krediti se klasificiraju na temelju načina njihove otplate. „Krediti za financiranje projekata” uključuju kredite koji imaju karakteristike izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja iz članka 147. stavka 8. CRR-a.

90. Bruto knjigovodstvena vrijednost kredita i predujmova nefinancijskim društvima osim onih uključenih u portfelje imovine koja se drži radi trgovanja, kojom se trguje ili je namijenjena za prodaju klasificira se prema sektoru gospodarskih djelatnosti s pomoću šifri djelatnosti NACE na temelju osnovne djelatnosti druge ugovorne strane.

91. Klasifikacija zajedničkih izloženosti više dužnika obavlja se u skladu s točkom 43. dijela 1. ovog Priloga.

92. Izvješćivanje o šiframa djelatnosti NACE obavlja se uz prvu razinu disgregacije (prema „odjeljku”). Institucije iskazuju kredite i predujmove nefinancijskim društvima koja se bave financijskim ili osiguravateljnim djelatnostima u „K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”.

93. Na temelju MSFI-ja, financijska imovina koja podliježe umanjenju vrijednosti imovina je uključena u sljedeće računovodstvene portfelje: i. financijska imovina po amortiziranom trošku i ii. financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, financijska imovina koja podliježe umanjenju vrijednosti uključuje financijsku imovinu koja se mjeri metodom troška, uključujući na temelju LOCOM-a. Ovisno o specifikacijama pojedinih relevantnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela, ona može uključivati i. financijsku imovinu koja se mjeri po fer vrijednosti kroz kapital i ii. financijsku imovinu koja se mjeri drugim metodama mjerenja.

94. Knjigovodstvena vrijednost dužničkih instrumenata koji su uključeni u računovodstvene portfelje koji podliježu umanjenju vrijednosti iskazuje se u obrascu 7.1. samo ako su dospjeli. Dospjeli instrumenti raspoređuju se u odgovarajuća razdoblja dospijeća na temelju njihove pojedinačne situacije.

95. Računovodstveni portfelji koji podliježu umanjenju vrijednosti jesu financijska imovina koja podliježe umanjenju vrijednosti, kako je definirano u točki 93. ovog dijela.

96. Financijska imovina smatra se dospjelom ako bilo koji iznos glavnice, kamata ili naknade nije plaćen na dan dospijeća. Izloženosti koje su dospjele iskazuju se u njihovoj cjelokupnoj knjigovodstvenoj vrijednosti i raščlanjuju prema broju dana najdulje neplaćenog dospjelog iznosa na referentni datum. U skladu s MSFI-jima, knjigovodstvene vrijednosti imovine koja nije kupljena ili stvorena financijska imovina umanjena za kreditne gubitke iskazuju se prema fazama umanjenja vrijednosti; knjigovodstvena vrijednost kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke iskazuje se zasebno. Na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a, dospjela imovina iskazuje se prema statusu umanjenja vrijednosti u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima.

97. „Depoziti” i raščlamba proizvoda definiraju se u skladu s tablicom u dijelu 2. Priloga II. Uredbi ESB-a o BSI-ju. Regulirani štedni depoziti klasificiraju se u skladu s Uredbom ESB-a o BSI-ju i raspoređuju prema drugoj ugovornoj strani. Konkretno, neprenosivi štedni depoziti po viđenju, koji, iako zakonski otkupivi na zahtjev, podliježu znatnim penalima i ograničenjima i vrlo su slični prekonoćnim depozitima, klasificiraju se kao depoziti otkupivi uz najavu.

98. „Izdani dužnički vrijednosni papiri” disgregiraju se u sljedeće vrste proizvoda:

99. Izdane „podređene financijske obveze” tretiraju se jednako kao i ostale nastale financijske obveze. Podređene obveze izdane u obliku vrijednosnih papira klasificiraju se kao „Izdani dužnički vrijednosni papiri”, dok se podređene obveze u obliku depozita klasificiraju kao „Depoziti”.

100. Obrazac 8.2. uključuje knjigovodstvenu vrijednost stavki „Depoziti” i „Izdani dužnički vrijednosni papiri” koji su podređeni dug, kako je utvrđeno u tablici u dijelu 2. Priloga II. Uredbi ECB-a o BSI-ju, klasificirane prema računovodstvenim portfeljima. Instrumenti „podređenog duga” za instituciju koja ih izdaje čine sporedna potraživanja koja se mogu izvršiti tek nakon što se podmire sva potraživanja višeg statusa.

101. „Akumulirane promjene fer vrijednosti zbog promjena vlastitog kreditnog rizika” uključuju sve navedene akumulirane promjene fer vrijednosti neovisno o tome priznaju li se kroz dobit ili gubitak ili kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

102. Izvanbilančne izloženosti uključuju izvanbilančne stavke navedene u Prilogu I. CRR-u. U obrascima 9.1., 9.1.1. i 9.2. sve izvanbilančne izloženosti navedene u Prilogu I. CRR-u raščlanjuju se na preuzete obveze po kreditima, financijska jamstva i ostale preuzete obveze.

103. Informacije o preuzetim obvezama po kreditima, financijskim jamstvima i ostalim preuzetim i primljenim obvezama uključuju opozive i neopozive preuzete obveze.

104. Preuzete obveze po kreditima, financijska jamstva i ostale preuzete obveze navedene u Prilogu I. CRR-u mogu biti instrumenti na koje se primjenjuje MSFI 9 ako se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili ako podliježu zahtjevima o umanjenju vrijednosti iz MSFI-ja 9, kao i instrumenti na koje se primjenjuje MRS 37 ili MSFI 4.

105. Na temelju MSFI-ja preuzete obveze po kreditima, financijska jamstva i ostale preuzete obveze iskazuju se u obrascu 9.1.1. ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

106. Obveze koje se priznaju kao kreditni gubici po financijskim jamstvima i preuzetim obvezama iz podtočaka (a) i (c) točke 105. ovog dijela ovog Priloga iskazuju se kao rezerviranja neovisno o primijenjenim kriterijima mjerenja.

107. Na temelju MSFI-ja institucije iskazuju nominalni iznos i rezerviranja instrumenata koji podliježu zahtjevima o umanjenju vrijednosti iz MSFI-ja 9, uključujući one mjerene prema početnom trošku, umanjeno za priznatu kumulativnu dobit i raščlanjeno prema fazama umanjenja vrijednosti, osim ako se pri početnom priznavanju smatralo da im je vrijednost umanjena za kreditne gubitke u skladu s definicijom kupljene ili stvorene imovine iz Dodatka A MSFI-ju 9. Kod tih se izloženosti nominalni iznos i rezerviranja iskazuju zasebno, izvan faza umanjenja vrijednosti, u obrascu 9.1.1.

108. U obrascu 9.1.1. iskazuju se samo nominalni iznos ako dužnički instrument uključuje bilančni instrument i izvanbilančnu komponentu. Ako subjekt koji izvješćuje ne može zasebno utvrditi očekivane kreditne gubitke po bilančnim i izvanbilančnim komponentama, očekivani kreditni gubici po obvezama iskazuju se zajedno s akumuliranim umanjenjem vrijednosti po bilančnoj komponenti. Ako kombinirani očekivani kreditni gubici premašuju bruto knjigovodstvenu vrijednost dužničkog instrumenta, preostali saldo očekivanih kreditnih gubitaka iskazuje se kao rezerviranje u odgovarajućem stupcu u obrascu 9.1.1. (MSFI 9.5.5.20. i MSFI 7.B8E).

109. Financijsko jamstvo i obveza davanja kredita po kamatnoj stopi ispod tržišne koja se mjeri u skladu s MSFI-jem 9.4.2.1 (d) i za koje se rezerviranje za umanjenje vrijednosti utvrđuje u skladu s MSFI-jem 9.5.5 iskazuju se u odgovarajućem stupcu.

110. Ako se preuzete obveze po kreditima, financijska jamstva i ostale preuzete obveze mjere po fer vrijednosti u skladu s MSFI-jem 9, institucije iskazuju nominalni iznos i akumulirane negativne promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika tih financijskih jamstava i obveza u obrascu 9.1.1. u posebnim stupcima. „Akumulirane negativne promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika” iskazuju se primjenom kriterija iz točke 69. ovog dijela.

111. Nominalni iznos i rezerviranja ostalih obveza ili jamstava na koje se primjenjuje MRS 37 ili MSFI 4 iskazuju se u posebnim stupcima.

112. Institucije u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a u obrascu 9.1. iskazuju nominalni iznos obveza i financijskih jamstava iz točaka 102. i 103. te iznos rezerviranja potrebnih za te izvabilančne izloženosti.

113. „Preuzete obveze po kreditima” jesu čvrste obveze davanja kredita pod ranije utvrđenim uvjetima, osim izvedenica jer se one mogu namiriti neto u novcu ili isporukom ili izdavanjem drugog financijskog instrumenta. Sljedeće stavke iz Priloga I. CRR-u klasificirane su kao „Preuzete obveze po kreditima”:

114. „Financijska jamstva” jesu ugovori kojima se od izdavatelja zahtijeva izvršavanje određenih plaćanja kao naknade imatelju za nastali gubitak jer određeni dužnik nije u roku izvršio plaćanje u skladu s izvornim ili promijenjenim uvjetima dužničkog instrumenta, uključujući jamstva osigurana za druga financijska jamstva. Na temelju MSFI-ja ti su ugovori u skladu s definicijom ugovora o financijskom jamstvu iz MSFI-ja 9.2.1(e) i MSFI-ja 4.A. Sljedeće stavke iz Priloga I. CRR-u klasificirane su kao „financijska jamstva”:

115. „Ostale preuzete obveze” uključuju sljedeće stavke iz Priloga I. CRR-u:

116. Na temelju MSFI-ja sljedeće se stavke priznaju u bilanci i zato ih ne treba iskazati kao izvanbilančne izloženosti:

117. Stavka „od čega: neprihodonosne” uključuje nominalni iznos tih preuzetih obveza po kreditima, financijskih jamstava i ostalih preuzetih obveza koji se smatraju neprihodonosnima u skladu s točkama od 213. do 239. ovog dijela.

118. Kod financijskih jamstava, preuzetih obveza po kreditima i ostalih preuzetih obveza, „Nominalni iznos” jest iznos koji najbolje predstavlja najvišu izloženost institucije kreditnom riziku bez uzimanja u obzir primljenih kolaterala ili ostalih kreditnih poboljšanja. Konkretno, nominalni iznos preuzetih financijskih jamstava jest najviši iznos koji bi subjekt platio u slučaju aktiviranja jamstva. Nominalni iznos preuzetih obveza po kreditima jest neiskorišteni iznos koji se institucija obvezala pozajmiti. Nominalni iznosi jesu vrijednosti izloženosti prije primjene konverzijskih faktora i tehnika smanjenja kreditnog rizika.

119. U obrascu 9.2. nominalni iznos primljenih obveza po kreditima jest ukupni neiskorišteni iznos koji se druga ugovorna strana obvezala pozajmiti instituciji. Nominalni iznos ostalih primljenih obveza jest ukupni iznos na koji se obvezala druga strana u transakciji. Kod primljenih financijskih jamstava „najviši iznos jamstva koji se može razmatrati” jest najviši iznos koji bi druga ugovorna strana platila u slučaju aktiviranja jamstva. Ako je primljeno financijsko jamstvo izdalo više davatelja jamstva, iznos jamstva iskazuje se samo jedanput u ovom obrascu; iznos jamstva raspodjeljuje se davatelju jamstva koji je relevantniji za smanjenje kreditnog rizika.

120. Za potrebe obrazaca 10. i 11. izvedenice se smatraju izvedenicama za zaštitu od rizika ako se koriste u kvalificiranom odnosu zaštite od rizika u skladu s MSFI-jem ili relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, ili izvedenicama koje se drže radi trgovanja u drugim slučajevima.

121. Knjigovodstvena vrijednost i zamišljeni iznos izvedenica koje se drže radi trgovanja, uključujući ekonomske zaštite, i izvedenica koje se drže radi računovodstva zaštite iskazuju se u obrascima 10. i 11. raščlanjeni prema vrsti odnosnog rizika, vrsti tržišta i prema vrsti proizvoda. Institucije iskazuju izvedenice koje se drže radi računovodstva zaštite raščlanjene i prema vrsti zaštite. Informacije o neizvedenim instrumentima zaštite od rizika iskazuju se zasebno i raščlanjeno prema vrsti zaštite.

122. U skladu s relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, sve izvedenice iskazuju se u ovim obrascima neovisno o tome priznaju li se u bilanci u skladu s relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima.

123. Raščlamba knjigovodstvene vrijednosti, fer vrijednosti i zamišljenog iznosa izvedenica namijenjenih trgovanju i zaštiti od rizika prema računovodstvenim portfeljima i vrsti zaštite provodi se uzimajući u obzir računovodstvene portfelje i vrste zaštita koje se primjenjuju u MSFI-ju ili nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, neovisno o tome koji se okvir primjenjuje na subjekt koji izvješćuje.

124. Izvedenice namijenjene trgovanju i zaštiti od rizika koje se, na temelju nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a, mjere po trošku ili LOCOM-u zasebno se utvrđuju.

125. Obrazac 11. sadržava instrumente zaštite od rizika i zaštićene stavke neovisno o tome koji se računovodstveni standard primjenjuje za priznavanje kvalificiranog odnosa zaštite od rizika, među ostalim i ako se taj kvalificirani odnos zaštite od rizika odnosi na neto poziciju. Ako je institucija za računovodstvo zaštite odlučila nastaviti primjenjivati MRS 39 (MSFI 9.7.2.21.), upućivanja i nazivi za vrste zaštite i računovodstvene portfelje tumače se kao relevantna upućivanja i nazivi iz MRS-a 39.9: „Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit” odnosi se na „Imovinu raspoloživu za prodaju”, a „Imovina po amortiziranom trošku” obuhvaća stavke „Držanje do dospijeća” i „Krediti i potraživanja”.

126. Izvedenice uključene u hibridne instrumente koje su odvojene od osnovnog ugovora iskazuju se u obrascima 10. i 11. u skladu s vrstom izvedenice. U tim se obrascima ne navodi iznos osnovnog ugovora. Međutim, ako se hibridni instrument mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, ugovor se iskazuje u cijelosti i ugrađene izvedenice ne iskazuju se u obrascima 10. i 11.

127. Obveze koje se smatraju izvedenicama (MSFI 9.2.3(b)) i kreditne izvedenice koje nisu u skladu s definicijom financijskog jamstva iz točke 114. ovog dijela ovog Priloga iskazuju se u obrascu 10. i obrascu 11. na temelju iste raščlambe kao i ostali izvedeni instrumenti, ali ne iskazuju se u obrascu 9.

128. Knjigovodstvena vrijednost neizvedene financijske imovine ili neizvedenih financijskih obveza koje se priznaju kao instrumenti zaštite na temelju primjene MSFI-ja ili relevantnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a iskazuje se zasebno u obrascu 11.3.

129. Sve su izvedenice klasificirane u jednu od sljedećih kategorije rizika:

130. Ako je izvedenica pod utjecajem više vrsta odnosnog rizika, instrument se raspoređuje u najosjetljiviju vrstu rizika. Kod izvedenica s višestrukom izloženošću u slučaju dvojbe transakcije se raspoređuju u skladu sa sljedećim redoslijedom po važnosti:

131. Na temelju MSFI-ja „knjigovodstvena vrijednost” za sve izvedenice (za zaštitu ili trgovanje) jest fer vrijednost. Izvedenice s pozitivnom fer vrijednošću (većom od nule) jesu „financijska imovina”, dok su izvedenice s negativnom fer vrijednošću (manjom od nule) „financijske obveze”. „Knjigovodstvena vrijednost” iskazuje se odvojeno za izvedenice s pozitivnom fer vrijednošću („financijska imovina”) i za izvedenice s negativnom fer vrijednošću („financijske obveze”). Na datum početnog priznavanja izvedenica je klasificirana kao „financijska imovina” ili „financijske obveze” u skladu sa svojom početnom fer vrijednošću. Nakon početnog priznavanja, ovisno o povećanjima ili smanjenjima fer vrijednosti izvedenice, uvjeti razmjene mogu za instituciju postati povoljni (i izvedenica je klasificirana kao „financijska imovina”) ili nepovoljni (izvedenica je klasificirana kao „financijska obveza”). Knjigovodstvena vrijednost izvedenica namijenjenih zaštiti od rizika jest njihova cjelokupna fer vrijednost, uključujući prema potrebi komponente te fer vrijednosti koje nisu određene kao instrumenti zaštite od rizika.

132. Osim knjigovodstvenih vrijednosti kako je definirano u točki 27. dijela 1. ovog Priloga, institucije koje izvješćuju iskazuju fer vrijednosti za sve izvedene instrumente u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, neovisno o tome je li u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a propisano da ih se knjiži bilančno ili izvanbilančno.

133. „Zamišljeni iznos” jest bruto nominalni iznos svih zaključenih i još nepodmirenih transakcija na referentni datum, neovisno o tome jesu li zbog tih transakcija izloženosti izvedenica knjižene bilančno. Točnije, kod utvrđivanja zamišljenog iznosa uzima se u obzir sljedeće:

134. Stupac „Zamišljeni iznos” izvedenica uključuje za svaku stavku zbroj zamišljenih iznosa svih ugovora u kojima je institucija druga ugovorna strana, neovisno o tome smatraju li se izvedenice imovinom ili obvezama na prednjoj strani bilance ili se ne knjiže bilančno. Svi zamišljeni iznosi iskazuju se neovisno o tome je li fer vrijednost izvedenica pozitivna, negativna ili jednaka nuli. Netiranje zamišljenih iznosa nije dopušteno.

135. „Zamišljeni iznos” iskazuje se pod stavkama „ukupno” i „od čega: prodano” za stavke: „OTC opcije”, „Opcije organiziranog tržišta”, „Kredit”, „Roba” i „Ostalo”. Stavka „od čega: prodano” uključuje zamišljene iznose (fiksna cijena) ugovora prema kojima druge ugovorne strane (imatelji opcija) institucije (prodavatelj opcije) imaju pravo realizirati opciju, a za stavke povezane s izvedenicama kreditnog rizika zamišljene iznose ugovora prema kojima je institucija (prodavatelj zaštite) prodala (pruža) zaštitu svojim drugim ugovornim stranama (kupci zaštite).

136. Razvrstavanje transakcije pod „OTC” ili „Organizirano tržište” temelji se na vrsti tržišta na kojemu se transakcija provodi, a ne na tome podliježe li ta transakcija obveznoj namiri. „Organizirano tržište” je uređeno tržište u smislu članka 4. stavka 1. točke 92. CRR-a. Stoga, ako subjekt koji izvješćuje sklopi ugovor o izvedenicama na OTC tržištu na kojem je obvezno središnje poravnanje, ono tu izvedenicu klasificira kao „OTC”, a ne kao „Organizirano tržište”.

137. Izvedenice koje se drže radi zaštite, a koje ne ispunjavaju kriterije za učinkovite instrumente zaštite od rizika u skladu s MSFI-jem 9, MRS-om 39 ako se MRS 39 primjenjuje za potrebe računovodstva zaštite ili računovodstvenim okvirom u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, iskazuju se u obrascu 10. kao „ekonomske zaštite”. To se primjenjuje i na sve sljedeće slučajeve:

138. „Ekonomske zaštite” ne uključuje izvedenice za trgovanje za vlastiti račun.

139. Izvedenice koje su u skladu s definicijom „ekonomskih zaštita” iskazuju se odvojeno u obrascu 10. za svaku vrstu rizika.

140. Kreditne izvedenice koje se koriste za upravljanje kreditnim rizikom cijelog ili dijela financijskog instrumenta određenog po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak pri početnom priznavanju ili naknadnom priznavanju ili dok je nepriznat u skladu s MSFI-jem 9.6.7. iskazuju se u posebnom stupcu u obrascu 10. pod stavkom „kreditni rizik”. Ostale ekonomske zaštite kreditnog rizika na koje subjekt koji izvješćuje ne primjenjuje MSFI 9.6.7. iskazuju se zasebno.

141. Knjigovodstvena vrijednost i ukupni zamišljeni iznos izvedenica koje se drže radi trgovanja i izvedenica koje se drže radi računovodstva zaštite kojima se trguje na OTC tržištu iskazuju se prema drugim ugovornim stranama s pomoću sljedećih kategorija:

142. Sve OTC izvedenice, bez obzira na vrstu rizika s kojom su povezane, raščlanjuju se prema tim drugim ugovornim stranama.

143. Ako je u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a propisana raščlamba izvedenica namijenjenih zaštiti od rizika prema kategorijama zaštite, te se izvedenice iskazuju zasebno za svaku primjenjivu kategoriju: „zaštite fer vrijednosti”, „zaštite novčanog toka”, „zaštite na temelju troška”, „zaštite neto ulaganja u inozemno poslovanje”, „zaštite fer vrijednosti portfelja od kamatnog rizika” i „zaštite novčanog toka portfelja od kamatnog rizika”.

144. Ako je primjenjivo u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, „zaštite na temelju troška” odnose se na kategoriju zaštite od rizika u kojoj se izvedenica namijenjena zaštiti od rizika općenito vrednuje prema trošku pribavljanja.

145. Iznos koji za neizvedene instrumente zaštite od rizika treba iskazati jednak je njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti u skladu s primjenjivim odredbama o mjerenju za računovodstvene portfelje kojima pripadaju u skladu s MSFI-jima ili nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a. Za neizvedene instrumente zaštite od rizika ne iskazuje se „zamišljeni iznos”.

146. Knjigovodstvena vrijednost zaštićenih stavki u okviru zaštite fer vrijednosti priznatih u izvješću o financijskom položaju raščlanjuje se prema računovodstvenom portfelju i prema vrsti zaštićenog rizika za zaštićenu financijsku imovinu i zaštićene financijske obveze. Ako se financijski instrument štiti od najmanje dva rizika, iskazuje se pod vrstom rizika pod kojom se instrument zaštite iskazuje u skladu s točkom 129.

147. „Mikrozaštite od rizika” su zaštite od rizika koje nisu zaštite portfelja od kamatnog rizika u skladu s MRS-om 39.89 A. Mikrozaštite od rizika uključuje zaštite neto pozicija u skladu s MSFI-jem 9.6.6.6.

148. „Usklađivanje zaštite po mikrozaštitama od rizika” uključuje sva usklađenja zaštite za sve mikrozaštite od rizika kako su definirane u točki 147.

149. „Usklađivanja zaštite uključena u knjigovodstvenu vrijednost imovine/obveza” jednaka su akumuliranom iznosu dobitaka i gubitaka po zaštićenim stavkama na temelju kojih se uskladila knjigovodstvena vrijednost tih stavki te su priznata u dobiti ili gubitku. Usklađivanja zaštite za zaštićene stavke koje su vlasnički instrumenti mjereni po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iskazuju se u obrascu 1.3. Ne iskazuju se usklađenja zaštite za nepriznate čvrste obveze ili njihove komponente.

150. „Preostala usklađenja za mikrozaštite od rizika koje su se prestale primjenjivati uključujući zaštite neto pozicija” uključuju ona usklađenja zaštite koja se, nakon prestanka primjene odnosa zaštite od rizika i nakon što se zaštićena stavka prestane usklađivati za dobitke ili gubitke od zaštite od rizika, i dalje amortiziraju u dobit ili gubitak na temelju ponovno izračunane efektivne kamatne stope za zaštićene stavke mjerene po amortiziranom trošku ili u iznosu koji predstavlja kumulativne dobitke ili gubitke od zaštite od rizika koji su prethodno priznati za zaštićenu imovinu mjerenu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

151. Ako je skupina financijske imovine ili financijskih obveza, uključujući skupinu financijske imovine ili financijskih obveza koje predstavljaju neto poziciju, prihvatljiva kao zaštićena stavka, financijska imovina i financijske obveze koje čine tu grupu iskazuju se po knjigovodstvenoj vrijednosti na bruto osnovi, prije netiranja instrumenata unutar grupe, u stavci „Imovina ili obveze uključene u zaštitu neto pozicije (prije netiranja)”.

152. „Zaštićene stavke u zaštiti portfelja od kamatnog rizika” uključuju financijsku imovinu i financijske obveze uključene u zaštitu fer vrijednosti izloženosti kamatnom riziku portfelja financijske imovine ili financijskih obveza. Ti se financijski instrumenti iskazuju po njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti na bruto osnovi, prije netiranja instrumenata unutar portfelja.

153. Obrazac 12.0 sadržava usklađenje početnih i završnih stanja konta ispravka vrijednosti za financijsku imovinu koja se mjeri metodama troška i financijsku imovinu koja se mjeri drugim metodama ili po fer vrijednosti kroz kapital ako je nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a propisano da ta imovina podliježe umanjenju vrijednosti (uključujući sredstva u središnjim bankama i ostale depozite po viđenju). Vrijednosna usklađenja imovine mjerene po trošku ili tržišnoj vrijednosti, ovisno o tome koji je iznos niži, ne iskazuju se u obrascu 12.0.

154. „Povećanja zbog iznosa rezerviranih za procijenjene kreditne gubitke tijekom razdoblja” iskazuju se ako je, za glavnu kategoriju imovine ili za drugu ugovornu stranu, priznavanje neto rashoda posljedica procjene umanjenja vrijednosti za razdoblje; odnosno ako za predmetnu kategoriju ili drugu ugovornu stranu povećanja umanjenja vrijednosti za razdoblje premaše smanjenja. „Smanjenja zbog iznosa ukinutih rezerviranja za procijenjene kreditne gubitke tijekom razdoblja” iskazuju se ako je, za glavnu kategoriju imovine ili za drugu ugovornu stranu, priznavanje neto prihoda posljedica procjene umanjenja vrijednosti za razdoblje; odnosno ako za predmetnu kategoriju ili drugu ugovornu stranu smanjenja umanjenja vrijednosti za razdoblje premaše povećanja.

155. Promjene iznosa ispravka vrijednosti zbog otplate ili otuđenja financijske imovine iskazuju se u stavci „Ostala usklađenja”. Otpisi se iskazuju u skladu s točkama od 72. do 74.

156. Obrazac 12.1 sadržava usklađenje početnog i završnog stanja konta ispravka vrijednosti za financijsku imovinu mjerenu po amortiziranom trošku i po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit raščlanjenu prema fazama umanjenja vrijednosti, prema instrumentu (uključujući sredstva u središnjim bankama i ostale depozite po viđenju) i prema drugoj ugovornoj strani. U obrascu se iskazuje zasebno usklađenje za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke.

157. Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti koje podliježu zahtjevima o umanjenju vrijednosti iz MSFI-ja 9 iskazuju se prema fazama umanjenja vrijednosti i zasebno za kupljene ili stvorene izloženosti umanjene za kreditne gubitke. Umanjenje vrijednosti obveza po kreditima iskazuje se kao rezerviranje samo ako se ne tretiraju zajedno s umanjenjem vrijednosti izvanbilančne imovine u skladu s MSFI-jem 9.7.B8E i točkom 108. ovog dijela. Kretanje rezerviranja za obveze i financijska jamstva koji se mjere u skladu s MRS-om 37 i financijska jamstva koja se tretiraju kao ugovori o osiguranju u skladu s MSFI-jem 4 ne iskazuju se u ovom obrascu, već u obrascu 43. Promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika obveza i financijskih jamstava koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u skladu s MSFI-jem 9 ne iskazuju se u ovom obrascu, već u stavci „Dobici ili (–) gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto” u skladu s točkom 50. ovog dijela.

158. Stavke „od čega: skupno mjereni ispravci vrijednosti” i „od čega: pojedinačno mjereni ispravci vrijednosti” uključuju kretanja kumulativnog iznosa umanjenja vrijednosti koje se odnose na financijsku imovinu koja je mjerena na skupnoj ili pojedinačnoj osnovi.

159. „Povećanja zbog iniciranja i stjecanja” uključuju iznos povećanja očekivanih gubitaka obračunanih pri početnom priznavanju inicirane ili stečene financijske imovine. To povećanje ispravka vrijednosti iskazuje se na prvi referentni izvještajni datum nakon izdavanja ili stjecanja te financijske imovine. Povećanja ili smanjenja očekivanih gubitaka po toj financijskoj imovini nakon njezina početnog priznavanja iskazuju se u drugim stupcima. Inicirana ili stečena imovina uključuje imovinu koja proizlazi iz povlačenja izvanbilančnih preuzetih obveza.

160. „Smanjenja zbog prestanka priznavanja” uključuju iznos promjena ispravaka vrijednosti zbog financijske imovine koja se u referentnom izvještajnom razdoblju u cijelosti prestaje priznavati zbog razloga koji ne uključuju otpise, što uključuje prijenose trećim stranama ili istek ugovornih prava zbog cijele otplate, otuđenje te financijske imovine ili njezin prijenos u drugi računovodstveni portfelj. Promjena ispravka vrijednosti priznaje se u ovom stupcu na prvi referentni izvještajni datum nakon otplate, otuđenja ili prijenosa. Za izvanbilančne izloženosti ova stavka uključuje i smanjenja umanjenja vrijednosti do kojeg dolazi kad izvanbilančna stavka postane bilančna stavka.

161. „Promjene zbog promjene kreditnog rizika (neto)” uključuju neto iznos promjena očekivanih gubitaka na kraju referentnog izvještajnog razdoblja zbog povećanja ili smanjenja kreditnog rizika nakon početnog priznavanja neovisno o tome je li zbog tih promjena došlo do prijenosa financijske imovine u drugu fazu. Učinak na ispravak vrijednosti zbog povećanja ili smanjenja iznosa financijske imovine zbog obračunatih i uplaćenih kamatnih prihoda iskazuje se u ovom obrascu. Ta stavka uključuje i učinak proteka vremena na očekivane gubitke izračunane u skladu s MSFI-jem 9.5.4.1. (a) i (b). Promjene procjena zbog ažuriranja ili revizije parametara rizika i promjene budućih ekonomskih podataka iskazuju se u ovom stupcu. Promjene očekivanih gubitaka zbog djelomične otplate izloženosti u obrocima iskazuju se u ovom stupcu uz iznimku zadnjeg obroka, koji se iskazuje u stupcu „Smanjenja zbog prestanka priznavanja”.

162. Sve promjene očekivanih kreditnih gubitaka koji se odnose na obnovljive izloženosti iskazuju se u stavci „Promjene zbog promjene kreditnog rizika (neto)”, osim onih promjena koje se odnose na otpise i ažuriranja metodologije institucije za procjenu kreditnih gubitaka. Obnovljive izloženosti su one za koje je dopuštena fluktuacija iskorištenih iznosa klijenata na temelju njihovih odluka da se zaduže i vrate dug u iznosu koji je utvrdila institucija.

163. „Promjene zbog ažuriranja metodologije institucije za procjenu (neto)” uključuju promjene zbog ažuriranja metodologije institucije za procjenu očekivanih gubitaka zbog promjena postojećih modela ili uspostave novih modela koji se primjenjuju za procjenu umanjenja vrijednosti. Metodološka ažuriranja uključuju i učinak donošenja novih standarda. Promjene metodologije zbog kojih dolazi do toga da imovina mijenja fazu umanjenja vrijednosti smatraju se promjenom modela u cijelosti. Promjene procjena zbog ažuriranja ili revizije parametara rizika i promjene budućih ekonomskih podataka ne iskazuju se u ovom stupcu.

164. Izvješćivanje o promjenama očekivanih gubitaka koje se odnose na promijenjenu imovinu (MSFI 9.5.4.3. i Dodatak A) ovisi o obilježju promjene u skladu sa sljedećim:

165. Otpisi se iskazuju u skladu sa točkama od 72. do 74. ovog dijela ovog Priloga u skladu sa sljedećim:

166. „Ostala usklađenja” uključuju sve iznose koji nisu iskazani u prethodnim stupcima, uključujući usklađenja očekivanih gubitaka zbog tečajnih razlika ako je to u skladu s izvješćivanjem o učinku tečaja u obrascu 2.

166.i. „Dobici ili gubici po prestanku priznavanja dužničkih instrumenata” uključuju razliku između knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine mjerene na datum prestanka priznavanja i primljene naknade.

167. Kod financijske imovine koja je uključena u računovodstvene portfelje i izvanbilančnih izloženosti, osim kupljenih ili stvorenih financijskih izloženosti umanjenih za kreditne gubitke, koje podliježu zahtjevima o umanjenju vrijednosti iz MSFI-ja 9, bruto knjigovodstvena vrijednost i nominalni iznos koji su preneseni između faza umanjenja vrijednosti tijekom referentnog izvještajnog razdoblja iskazuju se u obrascu 12.2.

168. Iskazuju se samo bruto knjigovodstvena vrijednost ili nominalni iznos te financijske imovine ili izvanbilančnih izloženosti koje su na referentni izvještajni datum u fazama umanjenja vrijednosti koje se razlikuju od onih u kojima su bile na početku financijske godine ili njihova početnog priznavanja. Za izvanbilančne izloženosti za koje umanjenje vrijednosti iskazano u obrascu 12.1 uključuje izvanbilančnu komponentu (MSFI 9.5.5.20 i MSFI 7.B8E), uzima se u obzir promjena faze bilančne i izvanbilančne komponente.

169. Kod izvješćivanja o prijenosima koji su se odvijali tijekom financijske godine, financijska imovina ili izvanbilančne izloženosti koje su višestruko promijenile fazu umanjenja vrijednosti od početka financijske godine ili njihova početnog priznavanja iskazuju se kao da su bile prenesene iz njihove faze umanjenja vrijednosti na početku financijske godine ili početnog priznavanja u fazu umanjenja vrijednosti u koju su uključene na referentni izvještajni datum.

170. Bruto knjigovodstvena vrijednost ili nominalni iznos koji treba iskazati u obrascu 12.2 znači bruto knjigovodstvena vrijednost ili nominalni iznos na izvještajni datum, neovisno o tome je li taj iznos veći ili manji na datum prijenosa.

171. Kolateral i jamstva kojima su osigurani krediti i predujmovi uključeni u računovodstvene portfelje, neovisno o njihovu pravnom obliku, iskazuju se prema vrsti zaloga: krediti s nekretninom kao kolateralom i ostali krediti s kolateralom i prema primljenim financijskim jamstvima. Krediti i predujmovi raščlanjuju se prema drugim ugovornim stranama i namjeni. Stavka „od čega: neprihodonosni”, krediti i predujmovi iskazuje se kako je definirano u točkama od 213. do 239. ili u točki 260. ovog dijela.

172. U obrascu 13.1. iskazuje se „najviši iznos kolaterala ili jamstva koji se može razmatrati”. Zbroj iznosa financijskog jamstva i/ili kolaterala naveden u povezanim stupcima obrasca 13.1. ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost povezanog kredita.

173. Za iskazivanje kredita i predujmova prema vrsti zaloga vrijede sljedeće definicije:

174. Kod kredita i predujmova koji su istodobno osigurani s nekoliko vrsta kolaterala ili jamstava „najviši iznos kolaterala/jamstva koji se može razmatrati” raspoređuje se prema svojoj kvaliteti, počevši od najkvalitetnijeg. Kod kredita s nekretninom kao kolateralom kolateral u obliku nekretnine uvijek se iskazuje prvi, neovisno o njegovog kvaliteti u usporedbi s ostalim kolateralom. Ako „najviši iznos kolaterala/jamstva koji se može razmatrati” premašuje vrijednost kolaterala u obliku nekretnine, njegova preostala vrijednost raspoređuje se ostalim vrstama kolaterala i jamstvima prema njegovoj kvaliteti, počevši od najkvalitetnijeg.

175. Ovaj se obrazac koristi za iskazivanje informacija o kolateralu koji je stečen od početka do kraja referentnog razdoblja i koji se i dalje priznaje u bilanci na referentni datum. Kolateral dobiven u posjed uključuje imovinu koju dužnik nije založio kao kolateral, nego je dobivena u zamjenu za poništenje duga, na dobrovoljnoj osnovi ili u sudskom postupku. Vrste kolaterala navedene su u točki 173., osim onih iz podtočke (b) podpodtočke i. te točke.

175.i. „Vrijednost pri početnom priznavanju” znači bruto knjigovodstvena vrijednost kolaterala dobivenog u posjed u trenutku početnog priznavanja u bilanci institucije koja izvješćuje.

175.ii. „Akumulirane negativne promjene” jesu razlika, na razini pojedinačne stavke kolaterala, između vrijednosti pri početnom priznavanju kolaterala i knjigovodstvene vrijednosti na referentni izvještajni datum, kada je ta razlika negativna.

176. Kolateral dobiven u posjed koji se na referentni datum i dalje priznaje u bilanci, bez obzira na trenutak njegova dobivanja, iskazuje se u obrascu 13.3.1. Uključeni su i kolaterali dobiveni u posjed klasificirani kao „Nekretnine, postrojenja i oprema” i drugi kolaterali dobiveni u posjed. Kolateral dobiven u posjed uključuje imovinu koju dužnik nije založio kao kolateral, nego je dobivena u zamjenu za poništenje duga, na dobrovoljnoj osnovi ili u sudskom postupku.

177. Institucije iskazuju vrijednost financijskih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti u skladu s hijerarhijom navedenom u MSFI-ju 13.72. Ako je i nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a propisano raspoređivanje imovine mjerene po fer vrijednosti po različitim razinama fer vrijednosti, institucije u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima izvješćuju i u ovom obrascu.

178. Stavka „Promjena fer vrijednosti za razdoblje” uključuje dobitke ili gubitke od mjerenja, u skladu s MSFI-jem 9. MSFI-jem 13 ili nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima, ako je primjenjivo, tijekom razdoblja instrumenata koji još uvijek postoje na izvještajni datum. Ti dobici i gubici iskazuju se kao za uključivanje u račun dobiti i gubitka ili, ako je primjenjivo, u izvješće o sveobuhvatnoj dobiti; zato se iskazuju iznosi prije oporezivanja.

179. „Akumulirana promjena fer vrijednosti prije oporezivanja” uključuje iznos gubitaka ili dobitaka od mjerenja instrumenata akumuliran od početnog priznavanja do referentnog datuma.

180. Obrazac 15. sadržava informacije o prenesenoj financijskoj imovini koja djelomično ili u cijelosti ne ispunjava kriterije za prestanak priznavanja i financijsku imovinu koja se u potpunosti prestala priznavati za koju institucija zadržava prava servisiranja.

181. Povezane obveze iskazuju se prema portfelju u kojem je povezana prenesena financijska imovina navedena na strani imovine, a ne prema portfelju u kojem je ona navedena na strani obveza.

182. Stupac „Iznosi koje se prestalo priznavati zbog kapitalnih zahtjeva” uključuje knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine priznate u računovodstvene svrhe, ali koja se prestala priznavati u bonitetne svrhe jer je institucija tretira kao sekuritizacijske pozicije zbog kapitalnih zahtjeva u skladu s člancima 109., 243. i 244. CRR-a.

183. „Repo ugovori” jesu transakcije u kojima institucija prima novac u zamjenu za financijsku imovinu koja se prodaje po određenoj cijeni na temelju preuzete obveze da ponovno kupi istu (ili identičnu) imovinu po fiksnoj cijeni na određeni budući datum. Transakcije koje uključuju privremeni prijenos zlata na temelju gotovinskog kolaterala također se smatraju „repo ugovorima”. Iznosi koje institucija primi u zamjenu za financijsku imovinu prenesenu trećoj strani („privremeni stjecatelj”) klasificiraju se pod stavku „repo ugovori” ako postoji obveza izvršenja obratne operacije, a ne samo opcija za nju. Repo ugovori uključuju i operacije vrste repo koje mogu uključivati:

184. „Repo ugovori” i „obratni repo ugovori” uključuju novac koji institucija primi ili pozajmi.

185. Kod sekuritizacijske transakcije, ako se prenesena financijska imovina prestaje priznavati, institucije iskazuju nastale dobitke (gubitke) prema stavci u računu dobiti i gubitka koja odgovara „računovodstvenim portfeljima” u kojima je financijska imovina bila navedena prije prestanka priznavanja.

186. Za odabrane stavke računa dobiti i gubitka iskazuju se dodatne raščlambe dobitaka (ili prihoda) i gubitaka (ili rashoda).

187. Kamatni prihodi raščlanjuju se u skladu sa sljedećim:

188. Kamatni rashodi raščlanjuju se u skladu sa sljedećim:

189. Kamatni prihodi po financijskoj imovini i financijskim obvezama s negativnom efektivnom kamatnom stopom uključuju kamatne prihode po izvedenicama koje se drže radi trgovanja, dužničkim vrijednosnim papirima, kreditima i predujmovima te depozitima, izdanim dužničkim vrijednosnim papirima i ostalim financijskim obvezama s negativnom efektivnom kamatnom stopom.

190. Kamatni rashodi po financijskim obvezama i financijskoj imovini s negativnom efektivnom kamatnom stopom uključuju kamatne rashode po izvedenicama koje se drže radi trgovanja, depozitima, izdanim dužničkim vrijednosnim papirima i ostalim financijskim obvezama te dužničkim vrijednosnim papirima, kreditima i predujmovima s negativnom efektivnom kamatnom stopom.

191. Za potrebe obrasca 16.1. kratke pozicije razmatraju se u okviru ostalih financijskih obveza. U obzir se uzimaju svi instrumenti u raznim portfeljima, osim instrumenata navedenih pod stavkama „Izvedenice – računovodstvo zaštite” koji se ne upotrebljavaju za zaštitu od kamatnog rizika.

192. Stavka „Izvedenice – računovodstvo zaštite” uključuje kamatne prihode i rashode po instrumentima zaštite ako se u zaštićenim stavkama generira kamata.

193. Ako se primjenjuje čista cijena, kamate na izvedenice koje se drže radi trgovanja uključuju iznose povezane s izvedenicama koje se drže radi trgovanja koje su kvalificirane kao „ekonomske zaštite” uključene kao kamatni prihodi ili rashodi radi korekcije prihoda i rashoda zaštićenih financijskih instrumenata s ekonomskog, ali ne i računovodstvenog stajališta. U tom slučaju kamatni prihodi po izvedenicama klasificiranima kao ekonomske zaštite iskazuju se zasebno pod stavkom kamatni prihodi od izvedenica kojima se trguje. Vremenski kategorizirane naknade i preostala plaćanja povezana s kreditnim izvedenicama koje se mjere po fer vrijednosti i koriste za upravljanje kreditnim rizikom cijelog ili dijela financijskog instrumenta određenog po fer vrijednosti u tom se trenutku iskazuju i pod stavkom kamate na izvedenice kojima se trguje.

194. Na temelju MSFI-ja „od čega: kamatni prihodi po financijskoj imovini kojoj je umanjena vrijednost” znači kamatni prihodi po financijskoj imovini kojoj je umanjena vrijednost za kreditne gubitke, uključujući kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu kojoj je umanjena vrijednost za kreditne gubitke ako se potonja smatra neprihodonosnom u skladu s točkom 215. ovog dijela. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, to uključuje kamatne prihode po imovini kojoj je umanjena vrijednost na temelju specifičnog ispravka vrijednosti za kreditni rizik.

194.i. „Od čega: potrošački kredit” i „od čega: kreditiranje kupnje stana ili kuće” znači prihode i rashode za kredite i predujmove kako su opisani u točki 88. ovog dijela.

194.ii. „Od čega: kamatni prihodi od najmova” znači kamatni prihodi najmodavca od potraživanja po najmu (financijski najmovi) i kamatni rashodi najmoprimca za obveze po istom najmu.

195. Dobici i gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koji nisu mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak raščlanjuju se prema vrsti financijskog instrumenta i prema računovodstvenom portfelju. Za svaku se stavku iskazuje neto realizirani dobitak ili gubitak od transakcije koja se prestala priznavati. Neto iznos predstavlja razliku između realiziranih dobitaka i realiziranih gubitaka.

196. Na temelju MSFI-ja obrazac 16.2 primjenjuje se na financijsku imovinu i obveze po amortiziranom trošku i dužničke instrumente mjerene po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, obrazac 16.2 primjenjuje se na financijsku imovinu koja se mjeri metodom troška, po fer vrijednosti kroz kapital, i u skladu s drugim metodama mjerenja, primjerice po trošku ili tržišnoj vrijednosti, ovisno o tome koji je iznos niži. Dobitci i gubitci po financijskim instrumentima koji su, na temelju relevantnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a, klasificirani kao instrumenti za trgovanje ne iskazuju se u ovom obrascu neovisno o pravilima o vrednovanju koja se primjenjuju na te instrumente.

197. Dobici i gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koji se drže radi trgovanja raščlanjuju se prema vrsti instrumenta; svaka stavka raščlambe jest neto realizirani i nerealizirani iznos (dobici umanjeni za gubitke) financijskog instrumenta.

198. Dobici i gubici od trgovanja valutama na promptnom tržištu, isključujući razmjene novčanica ili kovanica u stranoj valuti, uključuju se kao dobici i gubici od trgovanja. Dobici i gubici od trgovanja plemenitim metalima ili od prestanka priznavanja ili ponovnog mjerenja ulaganja u plemenite metale ne uključuju se u dobitke i gubitke od trgovanja, već u stavku „Ostali prihodi iz poslovanja” ili „Ostali rashodi iz poslovanja” u skladu s točkom 316. ovog dijela.

199. Stavka „od čega: ekonomske zaštite s primjenom opcije fer vrijednosti” uključuje samo dobitke i gubitke po kreditnim izvedenicama mjerenima po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se koriste za upravljanje kreditnim rizikom cijelog ili dijela financijskog instrumenta određenog po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u tom trenutku u skladu s MSFI-jem 9.6.7. Dobici ili gubici koji nastaju zbog reklasifikacije financijske imovine iz računovodstvenog portfelja koji se vrednuje po amortiziranom trošku u računovodstveni portfelj koji se vrednuje po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili u računovodstveni portfelj koji se drži radi trgovanja [MSFI 9.5.6.2] iskazuju se u stavci „od čega: dobici ili gubici koji nastaju zbog reklasifikacije imovine po amortiziranom trošku”.

200. Dobici i gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja raščlanjuju se i prema vrsti rizika. Svaka stavka raščlambe jest neto realizirani i nerealizirani iznos (dobici umanjeni za gubitke) odnosnog rizika (kamate, vlasnički instrumenti, razmjena valuta, kredit, roba i ostalo) povezanog s izloženošću, uključujući povezane izvedenice. Dobici i gubici po tečajnim razlikama navedeni su pod stavkom pod kojom je naveden ostatak dobitaka i gubitaka po konvertiranom instrumentu. Dobici i gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje nisu izvedenice navode se u kategorijama rizika kako slijedi:

201. Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak raščlanjuju se prema vrsti instrumenta. Svaka stavka raščlambe jest neto realizirani i nerealizirani iznos (dobici umanjeni za gubitke) financijskog instrumenta.

202. Dobici ili gubici koji nastaju zbog reklasifikacije financijske imovine iz računovodstvenog portfelja po amortiziranom trošku u računovodstveni portfelj financijske imovine kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (MSFI 9.5.6.2) iskazuju se u stavci „Od čega: dobici ili gubici koji nastaju zbog reklasifikacije imovine po amortiziranom trošku”.

203. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak raščlanjuju se prema vrsti instrumenta. Institucije iskazuju neto realizirane i nerealizirane dobitke ili gubitke i iznos promjene fer vrijednosti financijskih obveza tijekom razdoblja zbog promjena kreditnog rizika (vlastiti kreditni rizik dužnika ili izdavatelja) ako vlastiti kreditni rizik nije iskazan kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

204. Ako se kreditna izvedenica koja se mjeri po fer vrijednosti koristi za upravljanje kreditnim rizikom cijelog ili dijela financijskog instrumenta određenog po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u tom trenutku, dobici ili gubici po financijskom instrumentu pri tom određivanju iskazuju se u stavci „Od čega: dobici ili (–) gubici pri određivanju financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak za potrebe zaštite, neto”. Naknadni dobici ili gubici u fer vrijednosti po tim financijskim instrumentima iskazuju se u stavci „Od čega: dobici ili (–) gubici nakon određivanja financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak za potrebe zaštite, neto”.

205. Svi dobici i gubici od računovodstva zaštite, osim kamatnih prihoda ili rashoda ako se primjenjuje čista cijena, raščlanjuju se prema vrsti računovodstva zaštite: zaštita fer vrijednosti, zaštita novčanog toka i zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje. Dobici i gubici povezani sa zaštitom fer vrijednosti raščlanjuju se prema instrumentu zaštite i zaštićenoj stavci. Dobici i gubici po instrumentima zaštite ne uključuju dobitke i gubitke koji se odnose na elemente instrumenata zaštite koji nisu određeni kao instrumenti zaštite u skladu s MSFI-jem 9.6.2.4. Ti instrumenti zaštite koji nisu određeni iskazuju se u skladu s točkom 60. ovog dijela. Dobici i gubici od računovodstva zaštite uključuju i dobitke i gubitke po zaštitama skupine stavki s rizičnim pozicijama koje se prebijaju (zaštite neto pozicije).

206. „Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki koje se mogu pripisati zaštićenom riziku” uključuju dobitke i gubitke po zaštićenim stavkama ako su stavke dužnički instrumenti koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u skladu s MSFI-jem 9.4.1.2 A (MSFI 9.6.5.8).

207. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a, raščlamba prema vrsti zaštite kako je predviđeno ovim obrascem iskazuje se u mjeri u kojoj je usklađena s primjenjivim računovodstvenim zahtjevima.

208. „Dodavanja” se iskazuju ako je za računovodstveni portfelj ili glavnu kategoriju imovine priznavanje neto rashoda posljedica procjene umanjenja vrijednosti tijekom razdoblja. „Ukidanja” se iskazuju ako je za računovodstveni portfelj ili glavnu kategoriju imovine priznavanje neto prihoda posljedica procjene umanjenja vrijednosti tijekom razdoblja.

208.i. „Troškovi informacijske tehnologije” jesu rashodi za poslovne procese potpomognute informacijskim tehnologijama, aplikacijske usluge i infrastrukturna rješenja za poslovne rezultate, uključujući troškove izrade i održavanja IT sustava, ali isključujući naknade IT stručnjacima zaposlenim u instituciji koje se iskazuju pod stavkom troškovi zaposlenika.

208.ii. Pod troškovima informacijske tehnologije „Eksternalizacija IT-a” znači rashode za vanjske pružatelje usluga. Ta stavka ne uključuje troškove koji se odnose isključivo na i. usluge zaposlenih (osoblja institucije) za koje institucija samo privremeno angažira osoblje i zadržava punu kontrolu nad isporučenim uslugama ni isključivo na ii. standardizirane operativne ugovore o održavanju hardvera/softvera samo na kupljenoj imovini.

208.iii. Stavka „Porezi i davanja (ostalo)” uključuje poreze i davanja koji nisu i. porezi koji se odnose na dobit ili gubitak i ii. porezi i davanja u vezi s poslovanjem koje se neće nastaviti. Ta stavka uključuje poreze i davanja kao što su porezi na robu i usluge te carine koje plaća institucija.

208.iv. Stavka „Savjetovanje i profesionalne usluge” znači rashodi za stručno ili strateško savjetovanje.

208.v. Stavka „Oglašavanje, marketing i komunikacije” uključuje rashode za aktivnosti marketinških komunikacija, kao što su oglašavanje, izravni ili internetski marketing, te događaje.

208.vi. „Troškovi kreditnog rizika” znači administrativni rashodi u kontekstu kreditnih događaja, kao što su rashodi nastali u vezi s dobivanjem kolaterala u posjed ili sa sudskim postupcima.

208.vii. „Troškovi sporova koji se ne pokrivaju iz rezerviranja” znači rashodi koji se ne odnose na kreditni rizik i nisu pokriveni iz odgovarajućeg rezerviranja.

208.viii. „Troškovi nekretnina” znači troškovi popravka i održavanja kojima se ne poboljšava stanje ili produžava korisni vijek upotrebe nekretnine, kao i komunalni troškovi (voda, električna energija i grijanje).

208.ix. Na temelju MSFI-ja, „troškovi najma” obuhvaćaju troškove najmodavca nastale u vezi s kratkoročnim najmovima i najmovima imovine niske vrijednosti iz MSFI-ja 16.5. i 16.6. U skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima, troškovi najma obuhvaćaju troškove najmoprimca ako računovodstveni standard propisuje da se plaćanja najma tretiraju kao troškovi.

208.x. „Drugi administrativni rashodi – ostalo” uključuje sve preostale komponente „drugih administrativnih rashoda”, kao što su naknade za nadzor ili porezi na banke, administrativne i logističke usluge, poštarina i prijevoz dokumentacije, zaštitarske usluge, usluge brojanja i prijevoza novca. U ovoj se kategoriji ne izvješćuje o doprinosima u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita jer se o njima izvješćuje u zasebnom retku obrasca 2.

209. „Računovodstveni opseg konsolidacije” uključuje knjigovodstvenu vrijednost imovine, obveza i vlasničkih instrumenata, kao i nominalne iznose izvanbilančnih izloženosti sastavljenih u okviru računovodstvenog opsega konsolidacije tj. uključujući konsolidaciju društava kćeri koja su društva za osiguranje i nefinancijska društva. Institucije izvješćuju o društvima kćerima, zajedničkim pothvatima i pridruženim društvima primjenom iste metode kao i u svojim financijskim izvješćima.

210. Stavka „Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva” u ovom obrascu ne uključuje društva kćeri s obzirom na to da su u računovodstvenom opsegu konsolidacije sva društva kćeri u potpunosti konsolidirana.

211. „Imovina koja je predmet ugovora o reosiguranju i osiguranju” uključuje imovinu koja je predmet ustupljenog reosiguranja, kao i imovinu povezanu s izdanim ugovorima o osiguranju i reosiguranju, ako takva postoji.

212. „Obveze koje su predmet ugovora o osiguranju i reosiguranju” uključuju obveze na temelju izdanih ugovora o osiguranju i reosiguranju.

213. Za potrebe obrasca 18. neprihodonosne izloženosti su izloženosti navedene u članku 47.a stavku 3. CRR-a.

215. Na temelju MSFI-ja, za potrebe obrasca 18, izloženosti kojima je vrijednost umanjena jesu izloženosti za koje je utvrđeno da im je vrijednost umanjena za kreditne gubitke (faza 3). Izloženosti koje su uključene u faze umanjenja vrijednosti osim faze 3 i one koje su kupljene ili stvorene umanjene za kreditne gubitke smatraju se neprihodonosnima ako ispunjavaju kriterije za to da bi se smatrale neprihodonosnima u skladu s člankom 47.a stavkom 3. CRR-a.

216. Izloženosti se raspoređuju u kategorije u punom iznosu, ne uzimajući u obzir postojanje kolaterala. Što se tiče izloženosti iz članka 47.a stavka 3. točke (a) CRR-a, značajnost se ocjenjuje u skladu s člankom 178. CRR-a i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/171 (regulatorni tehnički standardi za prag značajnosti za dospjele kreditne obveze).

217. Za potrebe obrasca 18. „izloženosti” uključuju sve dužničke instrumente (dužnički vrijednosni papiri te krediti i predujmovi, uključujući novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama i ostale depozite po viđenju) i izvanbilančne izloženosti, osim onih koje se drže radi trgovanja.

218. Dužnički instrumenti uključuju se u sljedeće računovodstvene portfelje: (a) dužnički instrumenti po trošku ili amortiziranom trošku; (b) dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ili kroz kapital koji podliježu umanjenju vrijednosti i (c) dužnički instrumenti po strogom LOCOM-u ili po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili kroz kapital koji ne podliježu umanjenju vrijednosti u skladu s kriterijima iz točke 233. ovog dijela. Svaka kategorija raščlanjuje se prema instrumentu i prema drugoj ugovornoj strani.

219. Na temelju MSFI-ja i na temelju relevantnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a, izvanbilančne izloženosti sastoje se od sljedećih opozivih i neopozivih stavki:

220. Dužnički instrumenti klasificirani kao namijenjeni za prodaju u skladu s MSFI-jem 5 iskazuju se zasebno.

221. U obrascu 18. „bruto knjigovodstvena vrijednost” dužničkih instrumenata iskazuje se kako je definirano u točki 34. dijela 1. ovog Priloga. Iskazuje se nominalni iznos izvanbilančnih izloženosti kako je definirano u točki 118. ovog Priloga.

222. Za potrebe obrasca 18. izloženost je „dospjela” ako ispunjava kriterije iz točke 96. ovog dijela. Za potrebe klasifikacije izloženosti kao neprihodonosnih u skladu s člankom 47.a stavkom 3. točkom (a) CRR-a, 90 dana dospjelosti počinje se brojati čim dospjeli iznos, koji je zbroj dospjele glavnice, kamata i naknada, premaši prag značajnosti kako je definirano u točki 216. ovog dijela. Ako dospjeli dio izloženosti bude značajan 90 uzastopnih dana, tu bi izloženost trebalo klasificirati kao neprihodonosnu.

223. Za potrebe obrasca 18. „dužnik” znači dužnik u smislu članka 178. CRR-a.

226. Izloženosti koje se klasificiraju kao neprihodonosne u skladu s točkom 213. raspoređuju se u kategoriju neprihodonosnih izloženosti na pojedinačnoj osnovi („na osnovi transakcije”) ili u kategoriju neprihodonosnih izloženosti u odnosu na ukupnu izloženost prema danom dužniku („na osnovi dužnika”). Pri raspoređivanju neprihodonosnih izloženosti u kategorije na pojedinačnoj osnovi ili prema danom dužniku primjenjuju se sljedeći pristupi za raspoređivanje u kategorije prema vrsti neprihodonosne izloženosti:

227. Ako institucija ima bilančne izloženosti prema dužniku koje su dospjele više od 90 dana i bruto knjigovodstvena vrijednost dospjelih izloženosti čini više od 20 % bruto knjigovodstvene vrijednosti svih bilančnih izloženosti prema tom dužniku, sve bilančne i izvanbilančne izloženosti prema tom dužniku smatraju se neprihodonosnima. Ako dužnik pripada grupi, razmatra se je li potrebno i izloženosti prema ostalim subjektima iz te grupe tretirati kao neprihodonosne, osim izloženosti na koje utječu zasebni sporovi koji nisu povezani sa solventnošću druge ugovorne strane.

228. Smatra se da su izloženosti prestale biti neprihodonosne ako se ispune svi uvjeti iz članka 47.a stavka 4. CRR-a.

230. Klasifikacijom neprihodonosne izloženosti kao dugotrajne imovine namijenjene za prodaju u skladu s MSFI-jem 5 ne prekida se njezina klasifikacija kao neprihodonosne izloženosti u skladu s člankom 47.a stavkom 5. CRR-a.

231. Ako se na neprihodonosnu izloženost primijene mjere restrukturiranja, time ne prestaje neprihodonosni status te izloženosti. U slučaju neprihodonosnih izloženosti s mjerama restrukturiranja, kako se navodi u točki 262., smatra se da su te izloženosti prestale biti neprihodonosne ako su ispunjeni svi uvjeti iz članka 47.a stavka 6. CRR-a.

232. Ako uvjeti iz točke 231. ovog dijela ovog Priloga nisu ispunjeni na kraju jednogodišnjeg razdoblja navedenog u članku 47.a stavku 6. točki (b) CRR-a, izloženost se nastavlja utvrđivati kao neprihodonosna restrukturirana izloženost dok se ne ispune svi uvjeti. Uvjeti se ocjenjuju barem tromjesečno.

233. Računovodstveni portfelji na temelju MSFI-ja navedeni u točki 15. dijelu 1. ovog Priloga i na temelju relevantnih nacionalnih općeprihvaćenih računovodstvenih načela na temelju BAD-a navedeni u točki 16. dijelu 1. ovog Priloga iskazuju se kako slijedi u obrascu 18.:

234. Ako se u skladu s MSFI-jem ili relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a predviđa određivanje obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, knjigovodstvena vrijednost imovine koja proizlazi iz tog određivanja i mjerenja po fer vrijednosti iskazuje se u stavci „Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak” (MSFI) ili „Neizvedena financijska imovina kojom se ne trguje mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak” (nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela na temelju BAD-a); Knjigovodstvena vrijednost bilo koje obveze koja proizlazi iz tog određivanja ne iskazuje se u obrascu 18. Zamišljeni iznos svih obveza određenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak iskazuje se u obrascu 9.

234.i. Sljedeće se izloženosti navode u zasebnim redcima:

235. Dospjele izloženosti iskazuju se zasebno u punom iznosu u okviru kategorija „prihodonosne” i „neprihodonosne” kako je definirano u točki 96. ovog dijela. Izloženosti koje su dospjele više od 90 dana, ali nisu značajne u skladu s člankom 178. CRR-a iskazuju se pod prihodonosnim izloženostima u stavci „Dospjele > 30 dana <= 90 dana”.

236. Neprihodonosne izloženosti raščlanjuju se po vremenskim rasponima dospijeća. Ako se za klasifikaciju izloženosti kao neprihodonosne primjenjuje pristup dužnika iz točke 226. ovog dijela ovog Priloga, izloženosti dužnika iskazuju se u vremenskim rasponima dospijeća neprihodonosnih izloženosti u skladu s njihovim pojedinačnim statusom dospijeća. Izloženosti koje nisu dospjele ili su dospjele 90 dana ili manje, ali su ipak utvrđene kao neprihodonosne zbog vjerojatnosti nepotpune otplate iskazuju se u posebnom stupcu. Izloženosti koje sadržavaju i dospjele iznose i vjerojatnost nepotpune otplate raspoređuju se po vremenskim rasponima dospijeća u skladu s brojem dana od dospijeća.

237. Sljedeće se izloženosti navode u zasebnim stupcima:

238. Akumulirano umanjenje vrijednosti, akumulirane negativne promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika i rezerviranja iskazuju se u skladu s točkama 11., od 69. do 71., 106. i 110. ovog dijela.

239. Informacije o primljenom kolateralu i primljenim jamstvima za prihodonosne i neprihodonosne izloženosti iskazuju se zasebno. Iznosi koji se iskazuju za primljeni kolateral i primljena jamstva izračunavaju se u skladu s točkama 172. i 174. ovog dijela. Zbroj iznosa iskazanih za kolaterale i jamstva ograničava se na knjigovodstvenu vrijednost ili nominalni iznos nakon odbitka rezerviranja za povezanu izloženost.

239.i. U obrascu 18.1. navode se priljevi i odljevi kredita i predujmova, isključujući kredite i predujmove klasificirane kao financijska imovina kojom se trguje ili koja se drži radi trgovanja, koji su bili klasificirani u kategoriju ili izvan kategorije neprihodonosnih izloženosti kako je definirano u točkama od 213. do 239. ili točki 260. ovog dijela. Priljevi i odljevi od neprihodonosnih kredita i predujmova raščlanjuju se prema sektoru druge ugovorne strane.

239.ii. Priljevi u kategoriji neprihodonosnih izloženosti iskazuju se kumulativno od početka financijske godine. Priljevi su u skladu s bruto knjigovodstvenom vrijednosti izloženosti koje su u tom razdoblju postale neprihodonosne kako je definirano u točkama od 213. do 239. ili točki 260. ovog dijela, uključujući kupljene neprihodonosne izloženosti. Kao priljev se iskazuje i povećanje bruto knjigovodstvene vrijednosti neprihodonosnih izloženosti nastalo zbog obračunatih kamata ili povećanja akumuliranih negativnih promjena fer vrijednosti zbog kreditnog rizika.

239.iii. Za izloženost koja je u tom razdoblju više puta reklasificirana iz neprihodonosne u prihodonosnu i obratno, iznos priljeva i odljeva utvrđuje se usporedbom statusa izloženosti (prihodonosna ili neprihodonosna) na početku financijske godine ili pri početnom priznavanju i njezina statusa na referentni izvještajni datum.

239.iv. Odljevi u kategoriji neprihodonosnih izloženosti iskazuju se kumulativno od početka financijske godine. Odljevi su u skladu sa zbrojem bruto knjigovodstvenih vrijednosti izloženosti koje su u tom razdoblju prestale biti neprihodonosne i, ako je primjenjivo, uključuju iznos otpisa izvršenih u kontekstu djelomičnog ili potpunog prestanka priznavanja izloženosti. Kao odljev se iskazuje i smanjenje bruto knjigovodstvene vrijednosti neprihodonosnih izloženosti nastalo zbog plaćenih kamata ili smanjenja akumuliranih negativnih promjena fer vrijednosti zbog kreditnog rizika.

239.v. Odljev se iskazuje u sljedećim slučajevima:

239.vi. Reklasifikacija neprihodonosne izloženosti iz jednog računovodstvenog portfelja u drugi ne iskazuje se ni kao priljev, ni kao odljev. Iznimno, reklasifikacija neprihodonosne izloženosti iz bilo kojeg računovodstvenog portfelja u stavku „namijenjeno za prodaju” iskazuje se kao odljev iz izvornog računovodstvenog portfelja i kao priljev u stavku „namijenjeno za prodaju”.

239.vii. Sljedeće se izloženosti navode u zasebnim redcima:

239.viii. U obrascu 18.2. navode se informacije o kreditima za poslovne nekretnine nefinancijskim društvima i kreditima s poslovnom nekretninom kao kolateralom nefinancijskim društvima ili stambenom nekretninom kao kolateralom kućanstvima, raščlanjene prema omjeru kredita i vrijednosti nekretnine (LTV omjer). Isključeni su krediti i predujmovi klasificirani kao krediti i predujmovi koji se drže radi trgovanja, financijska imovina kojom se trguje i dužnički instrumenti namijenjeni za prodaju.

239.ix. Stavka „Krediti za poslovne nekretnine” obuhvaća izloženosti kako su definirane u odjeljku 2. poglavlju 2. točki 1. Preporuke ESRB-a o zatvaranju praznina u podacima o nekretninama ( 18 ).

239.x. Omjer vrijednosti kredita i založene nekretnine izračunava se metodom „trenutnog omjera kredita i vrijednosti nekretnine” (LTV-C) utvrđene u odjeljku 2. poglavlju 1. točki 1. Preporuke ESRB-a o zatvaranju praznina u podacima o nekretninama.

239.xi. Informacije o primljenim kolateralima i primljenim financijskim jamstvima iskazuju se u skladu s točkom 239. ovog dijela. Stoga se zbroj iznosa iskazanih za kolaterale i jamstva ograničava na knjigovodstvenu vrijednost povezane izloženosti.

240. Za potrebe obrasca 19. restrukturirane izloženosti su ugovori o dugu po kojima su primijenjene mjere restrukturiranja kako je definirano u članku 47.b stavcima 1. i 2. CRR-a.

243. Mjere restrukturiranja uključuju i izvršenje ugovornih odredaba, uz pristanak dužnika, koje dužniku omogućuju promjenu uvjeta ugovora („ugrađene ugovorne odredbe o restrukturiranju”) i tretiraju se kao ustupak ako institucija odobri izvršenje tih odredaba i zaključi da je dužnik u financijskim poteškoćama.

244. Za potrebe priloga III. i IV. te ovog Priloga, „refinanciranje” znači korištenje ugovora o dugu za potpunu ili djelomičnu otplatu drugih ugovora o dugu čije uvjete dužnik nije u mogućnosti ispuniti.

245. Za potrebe obrasca 19. „dužnik” znači dužnik u smislu članka 47.b stavka 4. CRR-a.

246. Za potrebe obrasca 19. izraz „dug” uključuje kredite i predujmove (koji uključuju novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama i ostale depozite po viđenju), dužničke vrijednosne papire te opozive i neopozive preuzete obveze po kreditima, uključujući one preuzete obveze po kreditima mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje su imovina na izvještajni datum. „Dug” ne uključuje izloženosti koje se drže radi trgovanja.

247. „Dug” uključuje i kredite i predujmove i dužničke vrijednosne papire klasificirane kao dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao namijenjene za prodaju u skladu s MSFI-jem 5.

248. Za potrebe obrasca 19. izraz „izloženost” ima isto značenje kao izraz „dug” iz točaka 246. i 247. ovog dijela.

249. Računovodstveni portfelji na temelju MSFI-ja navedeni u točki 15. dijela 1. ovog Priloga i u skladu s relevantnim nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a navedeni u točki 16. dijelu 1. ovog Priloga iskazuju se u obrascu 19. u skladu s točkom 233. ovog dijela.

250. Za potrebe obrasca 19. „institucija” znači institucija koja je primijenila mjere restrukturiranja.

251. U obrascu 19. „bruto knjigovodstvena vrijednost” duga iskazuje se u skladu s točkom 34. dijela 1. ovog Priloga. Iskazuje se nominalni iznos preuzetih obveza po kreditima koje su izvanbilančne izloženosti kako je definirano u točki 118. ovog dijela ovog Priloga.

252. Smatra se da su izloženosti restrukturirane ako je učinjen ustupak u skladu s člankom 47.b stavkom 1. CRR-a, neovisno o tome ima li dospjelih iznosa i neovisno o klasifikaciji izloženosti kao izloženosti s umanjenom vrijednošću u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom ili kao izloženosti u statusu neispunjavanja obveza u skladu s člankom 178. CRR-a. Izloženosti se ne tretiraju kao restrukturirane ako dužnik nije u financijskim poteškoćama. Na temelju MSFI-ja promijenjena financijska imovina (MSFI 9.5.4.3 i Dodatak A) smatra se restrukturiranom ako je učinjen ustupak kako je definirano u članku 47.b stavku 1. CRR-a, neovisno o tome kako ta promjena utječe na promjenu kreditnog rizika financijske imovine nakon početnog priznavanja.

254. Smatra se da postoji oboriva pretpostavka da je došlo do restrukturiranja u slučajevima navedenima u članku 47.b stavku 3. CRR-a.

255. Financijske poteškoće ocjenjuju se na razini dužnika kako je navedeno u točki 245. Samo izloženosti na koje su primijenjene mjere restrukturiranja utvrđuju se kao restrukturirane izloženosti.

256. Restrukturirane izloženosti navode se kao dio kategorije neprihodonosnih izloženosti ili kategorije prihodonosnih izloženosti u skladu s točkama od 213. do 239. i 260. ovog dijela. Klasifikacija u kategoriju restrukturiranih izloženosti prestaje ako se ispune svi uvjeti iz članka 47.a stavka 7. CRR-a.

257. Ako uvjeti iz članka 47.a stavka 7. CRR-a nisu ispunjeni na kraju probnog razdoblja, izloženost se nastavlja utvrđivati kao prihodonosna restrukturirana izloženost u probnom razdoblju dok se ne ispune svi uvjeti. Uvjeti se ocjenjuju barem tromjesečno.

258. Restrukturirane izloženosti klasificirane kao dugotrajna imovina namijenjena za prodaju u skladu s MSFI-jem 5 nastavljaju se klasificirati kao restrukturirane izloženosti.

259. Restrukturirana izloženost može se smatrati prihodonosnom od datuma početka primjene mjera restrukturiranja ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

260. Ako se na prihodonosnu restrukturiranu izloženost u probnom razdoblju reklasificiranu iz kategorije neprihodonosnih izloženosti primjenjuju dodatne mjere restrukturiranja ili ako restrukturirana izloženost u probnom razdoblju reklasificirana iz kategorije neprihodonosnih izloženosti bude dospjela više od 30 dana, ta se izloženost klasificira kao neprihodonosna u skladu s člankom 47.a stavkom 3. točkom (c) CRR-a.

261. „prihodonosne izloženosti s mjerama restrukturiranja” (prihodonosne restrukturirane izloženosti) sastoje se od restrukturiranih izloženosti koje ne ispunjavaju kriterije za neprihodonosne izloženosti i navode se u kategoriji prihodonosnih izloženosti. Prihodonosne restrukturirane izloženosti u probnom su razdoblju dok se ne ispune uvjeti iz članka 47.a stavka 7. CRR-a, uključujući i kad se primjenjuje točka 259. ovog dijela. Prihodonosne restrukturirane izloženosti u probnom razdoblju koje su reklasificirane iz kategorije neprihodonosnih restrukturiranih izloženosti iskazuju se zasebno u okviru prihodonosnih izloženosti s mjerama restrukturiranja u stupcu „od čega: prihodonosne restrukturirane izloženosti u probnom razdoblju koje su reklasificirane iz kategorije neprihodonosnih izloženosti”.

262. „Neprihodonosne izloženosti s mjerama restrukturiranja” (neprihodonosne restrukturirane izloženosti) sastoje se od restrukturiranih izloženosti koje ispunjavaju kriterije za neprihodonosne izloženosti i navode se u kategoriji neprihodonosnih izloženosti. Te neprihodonosne restrukturirane izloženosti uključuju sljedeće:

263. Ako se mjere restrukturiranja proširuju na izloženosti koje su bile neprihodonosne prije odobrenja mjera restrukturiranja, iznos tih restrukturiranih izloženosti zasebno se utvrđuje u stupcu „od čega: restrukturiranje izloženosti koje su bile neprihodonosne prije odobrenja mjera restrukturiranja”.

264. Sljedeće se neprihodonosne izloženosti s mjerama restrukturiranja utvrđuju u zasebnim stupcima:

265. Stupac „Refinanciranje” sadržava bruto knjigovodstvenu vrijednost novog ugovora („refinanciranje duga”) odobrenog u okviru transakcije refinanciranja koji ispunjava uvjete za mjeru restrukturiranja i bruto knjigovodstvenu vrijednost starog otplaćenog ugovora koja još nije podmirena.

266. Restrukturirane izloženosti koje sadržavaju i izmjene i refinanciranje raspoređuju se u stupac „Instrumenti s izmjenama uvjeta” ili stupac „Refinanciranje”, ovisno o tome koja mjera ima najviše utjecaja na novčane tokove. Refinanciranje od strane skupa banaka iskazuje se u stupcu „Refinanciranje” u ukupnom iznosu refinanciranja duga koji je odobrila institucija koja izvješćuje ili u preostalom iznosu refinanciranog duga prema instituciji koja izvješćuje. Preoblikovanje više dugova u jedan novi dug iskazuje se kao promjena, osim ako transakcija refinanciranja ima veći utjecaj na novčane tokove. Ako u slučaju restrukturiranja izmjenom uvjeta problematične izloženosti dođe do prestanka priznavanja te izloženosti i priznavanja nove izloženosti, ta nova izloženost tretira se kao restrukturirani dug.

267. Akumulirano umanjenje vrijednosti, akumulirane negativne promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika i rezerviranja iskazuju se u skladu s točkama 11., od 69. do 71., 106. i 110. ovog dijela.

268. Primljeni kolateral i primljena jamstva po izloženostima s mjerama restrukturiranja iskazuju se za sve izloženosti s mjerama restrukturiranja, neovisno o tome jesu li prihodonosne ili neprihodonosne. Osim toga, primljeni kolateral i primljena jamstva po neprihodonosnim izloženostima s mjerama restrukturiranja iskazuju se zasebno. Iznosi koji se iskazuju za primljeni kolateral i primljena jamstva izračunavaju se u skladu s točkama 172. i 174. ovog dijela. Zbroj iznosa iskazanih za kolaterale i jamstva ograničava se na knjigovodstvenu vrijednost povezane izvanbilančne izloženosti ili nominalni iznos nakon odbitka rezerviranja za povezanu izvanbilančnu izloženost.

269. Obrazac 20. podnosi se ako institucija premaši prag opisan u članku 5. stavku (a) točki 4. ove Uredbe.

270. U geografskoj raščlambi prema mjestu poslovanja u obrascima od 20.1. do 20.3. razlikuju se „domaće poslovanje” i „strano poslovanje”. Za potrebe ovog dijela „mjesto poslovanja” znači jurisdikcija osnivanja pravnog subjekta koji je priznao odgovarajuću imovinu ili odgovarajuće obveze. U slučaju podružnica riječ je o jurisdikciji njezine rezidentnosti. U tu svrhu „domaće” uključuje poslovanje priznato u državi članici u kojoj se institucija koja izvješćuje nalazi.

271. U obrascima 20.4. do 20.7. nalaze se informacije „prema zemlji” rezidentnosti neposredne druge ugovorne strane kako je definirano u točki 43. dijela 1. ovog Priloga. Navedena raščlamba uključuje izloženosti ili obveze s rezidentima u svakoj stranoj zemlji u kojoj institucija ima izloženosti. Izloženosti ili obveze prema međunarodnim organizacijama i multilateralnim razvojnim bankama ne raspoređuju se na zemlju rezidentnosti institucije, već na geografsko područje „Ostale zemlje”.

272. „Izvedenice” uključuju izvedenice kojima se trguje, uključujući ekonomske zaštite, i izvedenice za zaštitu od rizika u skladu s MSFI-jima i nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima, iskazane u obrascima 10. i 11.

273. Imovina koja se drži radi trgovanja u skladu s MSFI-jima i imovina kojom se trguje u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima iskazuju se odvojeno. Financijska imovina koja podliježe umanjenju vrijednosti ima isto značenje kao u točki 93. ovog dijela. Za potrebe obrasca 20.4. sredstva u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju iskazuju se zajedno s financijskom imovinom koja podliježe umanjenju vrijednosti. Za imovinu mjerenu po LOCOM-u koja ima vrijednosna usklađenja potaknuta kreditnim rizikom smatra se da joj je vrijednost umanjena.

274. U obrascima 20.4 i 20.7 „Akumulirano umanjenje vrijednosti” i „Akumulirane negativne promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika po neprihodonosnim izloženostima” iskazuju se kako je definirano u točkama od 69. do 71. ovog dijela.

275. U obrascu 20.4 „bruto knjigovodstvena vrijednost” dužničkih instrumenata iskazuje se kako je utvrđeno u skladu s točkom 34. dijela 1. ovog Priloga. Kod izvedenica i vlasničkih instrumenata iskazuje se knjigovodstvena vrijednost. U stupcu „od čega: neprihodonosni” iskazuju se dužnički instrumenti utvrđeni u skladu s točkama od 213 do 239. ili točkom 260. ovog dijela. Restrukturiranje duga uključuje sve ugovore o „dugu” za potrebe obrasca 19. na koje se primjenjuju mjere restrukturiranja definirane u točkama od 240. do 268. ovog dijela.

276. U obrascu 20.5. „Rezerviranja za preuzete obveze i jamstva” uključuju rezerviranja koja se mjere u skladu s MRS-om 37, kreditne gubitke po financijskim jamstvima koja se tretiraju kao ugovori o osiguranju u skladu s MSFI-jem 4 i rezerviranja za obveze po kreditima i financijska jamstva na temelju zahtjeva o umanjenju vrijednosti iz MSFI-ja 9 te rezerviranja za obveze i jamstva u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a u skladu s točkom 11. ovog dijela.

277. U obrascu 20.7. krediti i predujmovi koji se ne drže radi trgovanja, kojima se trguje ili su namijenjeni za prodaju, iskazuju se uz klasifikaciju prema šiframa djelatnosti NACE „prema zemlji”. Šifre djelatnosti NACE iskazuju se uz prvu razinu disgregacije (prema „odjeljku”). Krediti i predujmovi koji podliježu umanjenju vrijednosti odnose se na iste portfelje kako se navodi u točki 93. ovog dijela.

278. U svrhu izračuna praga iz članka 9. stavka (e) ove Uredbe, materijalna imovina koju je institucija dala u najam (najmodavac) trećim stranama prema sporazumima koji su kvalificirani kao operativni najmovi u skladu s relevantnim računovodstvenim okvirom, dijeli se s ukupnom materijalnom imovinom.

279. Na temelju MSFI-ja imovina koju je institucija dala u operativni najam (kao najmodavac) trećim stranama iskazuje se raščlanjena prema metodi mjerenja.

280. U svrhu izračuna praga iz članka 9. stavka (f) ove Uredbe iznos „neto prihoda od naknada i provizija” apsolutna je vrijednost razlike između „prihoda od naknada i provizija” i „rashoda od naknada i provizija”. U istu je svrhu iznos „neto kamata” apsolutna vrijednost razlike između „kamatnih prihoda” i „kamatnih rashoda”.

281. Prihodi i rashodi od naknada i provizija iskazuju se prema vrsti djelatnosti. Na temelju MSFI-ja u ovom se obrascu navode prihodi i rashodi od naknada i provizija, osim sljedeće dvije kategorije:

282. Ne iskazuju se troškovi transakcije koji se mogu izravno pripisati stjecanju ili izdavanju financijskih instrumenata koji se ne mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Ti troškovi transakcije dio su početne vrijednosti stjecanja/izdavanja tih instrumenata te se amortiziraju u dobit ili gubitak tijekom svojeg preostalog trajanja primjenom efektivne kamatne stope (MSFI 9.5.1.1.).

283. Na temelju MSFI-ja troškovi transakcije koji se mogu izravno pripisati stjecanju ili izdavanju financijskih instrumenata koji se ne mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak navode se kao dio stavki „Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja, neto”, „Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto” ili „Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto”, ovisno o tome u koji su računovodstveni portfelj ti troškovi transakcije klasificirani. Ti troškovi transakcije nisu dio početne vrijednosti stjecanja ili izdavanja tih instrumenata te se odmah priznaju u dobit ili gubitak.

284. Institucije iskazuju prihode i rashode od naknada i provizija u skladu sa sljedećim kriterijima:

285. Poslovanje povezano s upravljanjem imovinom, skrbničkim funkcijama i ostalim uslugama koje pruža institucija iskazuje se s pomoću sljedećih definicija:

286. Za potrebe priloga III. i IV. te ovog Priloga, „Povučena likvidnosna potpora” znači zbroj knjigovodstvene vrijednosti kredita i predujmova odobrenih nekonsolidiranim strukturiranim subjektima i knjigovodstvene vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira koje su izdali nekonsolidirani strukturirani subjekti.

287. „Gubici institucije koja izvješćuje u tekućem razdoblju” uključuju gubitke zbog umanjenja vrijednosti i sve ostale gubitke institucije koja izvješćuje tijekom referentnog izvještajnog razdoblja koji su povezani s njezinim udjelima u nekonsolidiranim strukturiranim subjektima.

288. Institucije iskazuju iznose ili transakcije povezane s bilancom i izvanbilančnim izloženostima ako je povezana strana druga ugovorna strana u skladu s MRS-om 24.

289. Uklanjaju se transakcije i stanje iskorištenih iznosa grupe u bonitetne svrhe. Pod stavkom „Društva kćeri i ostali subjekti iste grupe” institucije navode stanja i transakcije s društvima kćerima koji nisu uklonjeni zato što društva kćeri nisu u potpunosti konsolidirana u okviru bonitetne konsolidacije ili zato što su isključena iz opsega bonitetne konsolidacije u skladu s člankom 19. CRR-a jer nisu značajna ili zato što su, kad je riječ o institucijama koje su dio veće grupe, društva kćeri krajnjeg matičnog društva, a ne institucije. Pod stavkom „Pridružena društva i zajednički pothvati” institucije iskazuju dijelove stanja i transakcija sa zajedničkim pothvatima i pridruženim društvima grupe kojoj subjekt pripada koji nisu uklonjeni ako se primjenjuje proporcionalna konsolidacija.

290. Pod stavkom „Obveze po kreditima, financijska jamstva i ostale primljene obveze” iznos koji se iskazuje zbroj je „nominalnog iznosa” obveza po kreditima i ostalih primljenih obveza i „najvišeg iznosa jamstva koji se može razmatrati” primljenih financijskih jamstava kako je definirano u točki 119.

291. Stavke „Akumulirano umanjenje vrijednosti” i „Akumulirane negativne promjene fer vrijednosti zbog kreditnog rizika po neprihodonosnim izloženostima” kako su definirane u točkama od 69. do 71. ovog dijela iskazuju se samo za neprihodonosne izloženosti. „Rezerviranja za neprihodonosne izvanbilančne izloženosti” uključuju rezerviranja u skladu s točkama 11., 106. i 111. ovog dijela za izloženosti koje su neprihodonosne, kako je utvrđeno u točkama od 213. do 239. ovog dijela.

292. „Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine” uključuju sve dobitke i gubitke po prestanku priznavanja nefinancijske imovine od transakcija s povezanim stranama. Ova stavka obuhvaća dobitke i gubitke po prestanku priznavanja nefinancijske imovine od transakcija s povezanim stranama koji su dio sljedećih stavki „Računa dobiti i gubitka”:

293. „Umanjenje vrijednosti ili (–) ukidanje umanjenja vrijednosti po neprihodonosnim izloženostima” uključuju gubitke zbog umanjenja vrijednosti kako je definirano u točkama od 51. do 53. ovog dijela za izloženosti koje su neprihodonosne u skladu s točkama od 213. do 239. ovog dijela. „Rezerviranja ili (–) ukidanje rezerviranja po neprihodonosnim izloženostima” uključuju rezerviranja kako je definirano u točki 50. ovog dijela za izvabilančne izloženosti koje su neprihodonosne u skladu s točkama od 213. do 239. ovog dijela.

294. Institucije na izvještajni datum dostavljaju detaljne informacije o društvima kćerima, zajedničkim pothvatima i pridruženim društvima koja su u potpunosti ili proporcionalno konsolidirana u okviru računovodstvene konsolidacije i subjektima iskazanima kao „Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva” u skladu s točkom 4. ovog dijela, uključujući one subjekte u kojima su ulaganja namijenjena za prodaju na temelju MSFI-ja 5. Dostavljaju se informacije o svim subjektima, neovisno o tome koju djelatnost obavljaju.

295. Vlasnički instrumenti koji ne ispunjavaju kriterije da ih se klasificira kao ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva i vlastite dionice u vlasništvu institucije koja izvješćuje („trezorske dionice”), isključeni su ovog obrasca.

296. Sljedeće informacije iskazuju se na osnovi „subjekt po subjekt” i sljedeći se zahtjevi primjenjuju za potrebe priloga III. i IV. te ovog Priloga:

297. Sljedeće informacije iskazuju se na osnovi „instrument po instrument”:

298. U ovom se obrascu iskazuju informacije o fer vrijednosti financijskih instrumenata koji se mjere po amortiziranom trošku na temelju hijerarhije iz MSFI-ja 13.72, 76, 81 i 86. Ako je i nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a propisano raspoređivanje imovine mjerene po fer vrijednosti po različitim razinama fer vrijednosti, institucije u skladu s nacionalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima na temelju BAD-a izvješćuju i u ovom obrascu.

299. U ovom se obrascu iskazuje primjena opcije fer vrijednosti za financijsku imovinu i financijske obveze koje se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak.

300. „Hibridni ugovori” u slučaju obveza uključuju knjigovodstvenu vrijednost hibridnih financijskih instrumenata koji su u cijelosti klasificirani u računovodstveni portfelj financijskih obveza određenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak te stoga u cijelosti uključuju hibridne instrumente koji se ne razdvajaju od glavnog ugovora.

301. „Kojima se upravlja na temelju kreditnog rizika” uključuje knjigovodstvenu vrijednost instrumenata koji su određeni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u trenutku kada se oni štite od rizika kreditnim izvedenicama koje se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak u skladu s MSFI-jem 9.6.7.

302. Stavke „Nekretnine, postrojenja i oprema”, „Ulaganja u nekretnine” i „Ostala materijalna imovina” iskazuju se prema kriterijima za njihovo mjerenje.

303. „Ostala nematerijalna imovina” uključuje svu ostalu nematerijalnu imovinu osim goodwilla. Imovina u obliku softvera iskazuje se kao „Ostala nematerijalna imovina” ili kao „Nekretnine, postrojenja i oprema” u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

303.i. Institucija koja je i najmoprimac zasebno dostavlja informacije o imovini u najmu (imovina s pravom korištenja).

304. U ovom se obrascu navodi usklađenje knjigovodstvene vrijednosti stavke „Rezerviranja” na početku i na kraju razdoblja prema vrsti kretanja, osim rezerviranja koja se mjere u skladu s MSFI-jem 9 i koja se iskazuju u obrascu 12.

305. „Ostale preuzete obveze i jamstva koji se mjere u skladu s MRS-om 37 i preuzeta jamstva koja se mjere u skladu s MSFI-jem 4” uključuju rezerviranja mjerena na temelju MRS-a 37 i kreditne gubitke po financijskim jamstvima koji se tretiraju kao ugovori o osiguranju u skladu s MSFI-jem 4.

306. Ovim su obrascima obuhvaćeni akumulirani podaci o svim planovima definiranih primanja koje institucija ima. Ako postoji više planova definiranih primanja, iskazuje se agregirani iznos svih planova.

307. U obrascu o komponentama neto imovine i obveza na temelju plana definiranih primanja iskazuje se usklađenje akumulirane sadašnje vrijednosti svih neto obveza (imovine) na temelju plana definiranih primanja, kao i prava na povrat sredstava (MRS 19.140 (a), (b)).

308. „Neto imovina na temelju definiranih primanja ” uključuje, u slučaju viška, iznose viška koji se priznaju u bilanci s obzirom na to da na njih ne utječu ograničenja utvrđena u MRS-u 19.63. Iznos ove stavke i iznos priznat u bilješci „Fer vrijednost prava na povrat sredstava priznatih kao imovina” uključeni su u stavku bilance „Ostala imovina”.

309. U obrascu o kretanjima obveza na temelju definiranih primanja iskazuje se usklađenje početnih i završnih stanja akumulirane sadašnje vrijednosti svih obveza institucije na temelju definiranih primanja. Učinci različitih elemenata navedenih u MRS-u 19.141 tijekom razdoblja navode se zasebno.

310. Iznos stavke „Završno stanje (sadašnja vrijednost)” u obrascu za kretanja obveza na temelju definiranih primanja jednak je iznosu u stavci „Sadašnja vrijednost obveza na temelju definiranih primanja”.

311. Za iskazivanje troškova zaposlenika po vrsti primanja vrijede sljedeće definicije:

311.i. Pri iskazivanju troškova zaposlenika po kategoriji primitka i kategoriji zaposlenika vrijede sljedeće definicije:

311ii. „Broj zaposlenika” uključuje, na referentni izvještajni datum, broj zaposlenika iskazan u ekvivalentima punog radnog vremena uvećan za broj članova upravljačkog tijela iskazan brojem zaposlenika za potrebe opsega bonitetne konsolidacije (CRR). Od toga se zasebno iskazuje broj identificiranog osoblja i broj predstavnika u upravljačkom tijelu u njegovoj upravljačkoj funkciji i u višem rukovodstvu te broj predstavnika u upravljačkom tijelu u njegovoj nadzornoj funkciji.

312. „Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak” uključuju samo dobitke ili gubitke zbog promjene vlastitog kreditnog rizika izdavatelja obveza određenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ako ih je institucija koja izvješćuje odlučila priznati kroz dobit ili gubitak jer bi se priznavanjem kroz ostalu sveobuhvatnu dobit stvorila ili proširila računovodstvena neusklađenost.

313. „Dobici i gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine”” raščlanjuju se prema vrsti imovine. Svaka stavka uključuje dobitak ili gubitak po imovini koja se prestala priznavati. „Ostala imovina” uključuje ostalu materijalnu imovinu, nematerijalnu imovinu i ulaganja koja nisu drugdje iskazana.

314. Ostali prihodi i rashodi iz poslovanja raščlanjuju se prema sljedećim stavkama: usklađenja fer vrijednosti materijalne imovine mjerene s pomoću modela fer vrijednosti; prihodi od najma i izravni rashodi iz poslovanja od ulaganja u nekretnine; prihodi i rashodi iz operativnih najmova osim ulaganja u nekretnine te ostali prihodi i rashodi iz poslovanja

315. „Operativni najmovi osim ulaganja u nekretnine” uključuju u stupcu „prihodi” ostvarene povrate, a u stupcu „rashodi” troškove koje je institucija imala kao najmodavac u aktivnostima operativnog najma osim aktivnosti s imovinom klasificiranom kao ulaganje u nekretnine. Troškovi koje institucija ima kao najmoprimac iskazuju se pod stavkom „Drugi administrativni rashodi”.

316. Dobici ili gubici od prestanka priznavanja i ponovnog mjerenja ulaganja u zlato, ostale plemenite metale i ostalu robu koja se mjeri po fer vrijednosti, umanjeni za trošak prodaje, iskazuju se pod stavkama uključenima u stavku „Ostali prihodi iz poslovanja. Ostalo” ili „Ostali rashodi iz poslovanja. Ostalo”

317. U izvješću o promjenama kapitala navodi se usklađenje knjigovodstvene vrijednosti na početku (početno stanje) i na kraju razdoblja (završno stanje) za svaku komponentu kapitala.

318. „Prijenosi između komponenata kapitala” uključuju sve iznose prenesene unutar kapitala, uključujući dobitke i gubitke zbog vlastitog kreditnog rizika obveza određenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak i akumulirane promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, prenesene u ostale komponente kapitala pri prestanku priznavanja.

319. U obrascu 23. navode se dodatne informacije o kreditima i predujmovima, isključujući kredite i predujmove klasificirane kao sredstva u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju, koji se drže radi trgovanja, financijsku imovinu kojom se trguje i dužničke instrumente namijenjene za prodaju.

320. U svrhu utvrđivanja „broja instrumenata”, instrument znači bankarski proizvod čiji se iskorišteni iznos i, ovisno o slučaju, kreditni limit, obično povezuju s računom. Izloženost prema određenoj drugoj ugovornoj strani može se sastojati od nekoliko instrumenata, čiji se broj određuje na osnovi načina na koji institucija upravlja izloženošću. Broj instrumenata navodi se zasebno za stanje izloženosti u statusu prije spora i stanje izloženosti u statusu u sporu, kako je definirano u točkama 321. i 322. ovog dijela.

321. Izloženost je „u statusu prije spora” ako je dužnik službeno obaviješten da će institucija protiv njega u utvrđenom roku pokrenuti postupak ako ne ispuni određene ugovorne ili druge obveze plaćanja. To se odnosi i na slučajeve raskida ugovora od strane izvještajne institucije kada dužnik i formalno krši uvjete ugovora i o tome je obaviješten, ali institucija još nije službeno pokrenula postupak protiv dužnika. Izloženosti klasificirane kao „u statusu prije spora” mogu se reklasificirati ako su iskorišteni uznosi podmireni ili ako uđu u status u sporu, kako je definirano u sljedećoj točki.

322. Izloženost je „u statusu u sporu” ako je postupak protiv dužnika službeno pokrenut. To se odnosi i na slučajeve u kojima je sud potvrdio pokretanje službenog sudskog postupka ili je pravosuđe obaviješteno o namjeri pokretanja sudskog postupka.

323. Stavka „Neosigurani krediti i predujmovi bez jamstava” odnosi se na izloženosti koje nisu pokrivene kolateralom ni financijskim jamstvom; neosigurani dio djelomično osigurane ili djelomično jamstvom pokrivene izloženosti ne iskazuje se.

324. Krediti i predujmovi s koeficijentom akumulirane pokrivenosti većim od 90 % iskazuju se zasebno. U tu svrhu „koeficijent akumulirane pokrivenosti” znači omjer akumuliranih umanjenja vrijednosti odnosno akumuliranih negativnih promjena fer vrijednosti zbog kreditnog rizika koji se odnosi na kredit ili predujam, kao brojnika, i bruto knjigovodstvene vrijednosti tog kredita ili predujma, kao nazivnika.

325. Krediti s nekretninom kao kolateralom kako su definirani u točkama 86. (a) i 87. ovog dijela te krediti s poslovnom nekretninom kao kolateralom kako su definirani u točki 239.ix. ovog dijela iskazuju se raščlanjeni prema omjeru kredita i vrijednosti nekretnine („omjer kredita i vrijednost nekretnine”) kako je definirana u točki 239.x. ovog dijela.

326. Informacije o primljenim kolateralima i primljenim jamstvima za kredite i predujmove iskazuju se u skladu s točkom 239. ovog dijela. Stoga se zbroj iznosa iskazanih za kolaterale i jamstva ograničava na knjigovodstvenu vrijednost povezane izloženosti. Dodatno se nekretnina založena kao kolateral iskazuje zasebno.

327. Odstupajući od prethodne točke, stavka „primljeni kolaterali za kredite i predujmove – neograničeni iznosi” odgovara ukupnoj vrijednosti kolaterala primljenog bez ograničenja na knjigovodstvenu vrijednost povezane izloženosti.

328. U obrascu 24.1. navodi se usklađenje početnih i završnih stanja svih kredita i predujmova, isključujući kredite i predujmove klasificirane kao sredstva u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju, financijsku imovinu kojom se trguje, koja se drži radi trgovanja ili je namijenjena za prodaju, koji su klasificirani kao neprihodonosni u skladu s točkama od 213. do 239. ili točkom 260. ovog dijela i iskazuju se u obrascu 18. Priljevi i odljevi od neprihodonosnih kredita i predujmova raščlanjuju se prema vrsti priljeva i odljeva.

329. Priljevi u kategoriji neprihodonosnih izloženosti iskazuju se u skladu s točkama od 239.ii. do 239.iii. i točkom 239.vi. ovog dijela, s iznimkom priljeva u kategoriji „namijenjeno za prodaju”, koji nisu obuhvaćeni ovim obrascem. Priljevi se raščlanjuju po vrsti (izvoru) priljeva. U tom kontekstu:

330. Sljedeće se izloženosti iskazuju u zasebnim redcima:

331. Odljevi iz kategorije neprihodonosnih izloženosti iskazuju se u skladu s točkama od 239.iii. do 239.vi. ovog dijela i raščlanjuju se po vrsti (razlogu) odljeva. U tom kontekstu, „odljev s osnove otpisa” odgovara iznosu otpisa izvršenih tijekom razdoblja koji se ne mogu povezati s drugim određenim vrstama odljeva te uključuje i otpise koji se odnose na potpuni prestanak svih prava institucije koja izvješćuje zbog isteka roka zastare, otpusta ili drugih uzroka nastalih u razdoblju.

332. U tim slučajevima djelomičnog prestanka priznavanja izloženosti kada je preostali dio reklasificiran kao prihodonosni, odljev s osnove reklasifikacije i odljev s osnove prestanka priznavanja iskazuju se kao zasebni odljevi. U slučaju odljeva s osnove unovčenja kolaterala, prodaje izloženosti, prijenosa rizika i dobivanja kolaterala u posjed, iskazuje se ostvareni neto kumulativni povrat. Ako je otpis izvršen u trenutku unovčenja kolaterala, prodaje izloženosti, prijenosa rizika i dobivanja kolaterala u posjed, taj se iznos iskazuje kao dio s time povezane vrste odljeva.

333. „Neto kumulirani povrati” znači i. iznos novca ili novčanih ekvivalenata, bez povezanih troškova, naplaćen u kontekstu unovčenja kolaterala, prodaje izloženosti i prijenosa rizika i ii. vrijednost pri početnom priznavanju kako je definirano u točki 175.i. ovog dijela kolaterala dobivenog u kontekstu odljeva s osnove dobivanja kolaterala u posjed.

334. Odljev s osnove kredita i predujmova koji su postali neprihodonosni tijekom razdoblja, a zatim su prestali ispunjavati kriterije za klasifikaciju kao neprihodonosnih iskazuje se zasebno.

335. U obrascu 24.2. navodi se usklađenje početnih i završnih stanja na kontima ispravaka vrijednosti i svih akumuliranih negativnih promjena fer vrijednosti zbog kreditnog rizika koji se odnosi na kredite i predujmove koji jesu ili su bili klasificirani kao neprihodonosni u skladu s točkama od 213. do 239. ili točkom 260. ovog dijela, isključujući kredite i predujmove klasificirane kao sredstva u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju ili su namijenjeni za prodaju.

336. „Povećanja tijekom razdoblja” obuhvaćaju:

337. Dio povećanja koji se može pripisati umanjenju vrijednosti i akumuliranim negativnim promjenama fer vrijednosti iskazanim u obračunatim kamatama dodatno se zasebno iskazuje.

338. „Smanjenja tijekom razdoblja” obuhvaćaju:

339. Sljedeće se stavke iskazuju zasebno:

340. U obrascu 24.3. iskazuju se otpisi kako su definirani u točki 74. ovog dijela u mjeri u kojoj i. su izvršeni tijekom razdoblja (priljevi) i ii. se odnose na kredite i predujmove koji su tijekom razdoblja klasificirani kao neprihodonosni u skladu s točkama od 213. do 239. ili točkom 260. ovog dijela, isključujući kredite i predujmove klasificirane kao namijenjene za prodaju, kao financijska imovina kojom se trguje ili namijenjena za prodaju. Iskazuju se i djelomični i ukupni otpisi. Od tih otpisa, oni koji se mogu pripisati odricanju prava na zakonsku naplatu izloženosti ili njezina dijela, iskazuju se zasebno.

341. „Kolateral dobiven u posjed” uključuje i imovinu koju je dužnik založio kao kolateral i imovinu koju dužnik nije založio kao kolateral, nego je dobivena u zamjenu za poništenje duga, na dobrovoljnoj osnovi ili u sudskom postupku.

342. U obrascu 25.1. iskazuje se usklađenje početnog stanja na početku financijske godine i završnog stanja svih kolaterala dobivenih u posjed, osim kolaterala klasificiranih kao nekretnine, postrojenja i oprema. Osim toga, u obrascu se navode informacije o povezanom „smanjenju stanja duga” i vrijednosti pri početnom priznavanju kolaterala dobivenog u posjed.

343. „Smanjenje stanja duga” znači bruto knjigovodstvena vrijednost izloženosti koja se prestala priznavati u bilanci u zamjenu za kolateral dobiven u posjed, u trenutku zamjene, i s time povezanih umanjenja vrijednosti i negativnih promjena fer vrijednosti s osnove kreditnog rizika akumuliranog u tom trenutku. Ako je u trenutku zamjene izvršen otpis, i taj se iznos smatra dijelom smanjenja stanja duga. Ne iskazuje se prestanak priznavanja u bilanci zbog drugih razloga, kao što je naplata novčanih sredstava.

344. „Vrijednost pri početnom priznavanju” ima isto značenje kao u točki 175.i. ovog dijela.

345. Kad je riječ o „priljevima u razdoblju”:

346. Kad je riječ o „odljevima u razdoblju”:

347. U slučaju prodaje kolaterala za novac, stavka „Odljev za koji je novac naplaćen” jednaka je zbroju stavki „Naplaćeni novac bez troškova” i „Dobici/(–) gubici od prodaje kolaterala dobivenog u posjed”. „Naplaćeni novac bez troškova” znači iznos primljenog novca bez troškova transakcije, kao što su naknade i provizije plaćene agentima, porezi i davanja na prijenos. „Dobici/(–) gubici od prodaje kolaterala dobivenog u posjed” znači razlika između knjigovodstvene vrijednosti kolaterala izmjerene na datum prestanka priznavanja i iznosa primljenog novca bez troškova transakcije. U slučaju zamjene kolaterala financijskim instrumentima kako je opisano u točki 346. ovog dijela, iskazuje se knjigovodstvena vrijednost odobrenog financiranja.

348. Kolateral dobiven u posjed iskazuje se raščlanjen prema razdoblju od kojega je kolateral bio priznat u bilanci institucije.

349. U kontekstu iskazivanja dobivenog kolaterala prema razdoblju nakon priznavanja u bilanci, „starenje” kolaterala u bilanci, tj. kretanje između unaprijed definiranih razreda datuma izdavanja ne iskazuje se ni kao priljev ni kao odljev.

350. U obrascu 25.2. navodi se raščlamba kolaterala dobivenih u posjed kako je definirano u točki 341. ovog dijela, prema vrsti dobivenih kolaterala. U obrascu se iskazuje kolateral koji se na referentni datum priznaje u bilanci, bez obzira na trenutak njegova dobivanja. Osim toga, u obrascu se navode informacije o povezanom „smanjenju stanja duga” i „vrijednosti pri početnom priznavanju” kako je definirano u točkama 343. i 344. ovog dijela te o broju kolaterala dobivenih u posjed i priznatih u bilanci na referentni datum. Broj kolaterala dobivenih u posjed izračunava se neovisno o knjigovodstvenoj vrijednosti kolaterala i može ih biti jedan ili više za svaku izloženost koja se prestala priznavati u bilanci u zamjenu za kolateral dobiven u posjed.

351. Vrste kolaterala navedene su u točki 173. ovog dijela, osim onih iz podtočke (b) podpodtočke i. te točke.

352. U zasebnim redcima iskazuju se sljedeće informacije o kolateralima u obliku nekretnina:

353. U obrascu 25.3. iskazuju se informacije o kolateralima dobivenim u posjed koji su klasificirani kao nekretnine, postrojenja i oprema. Osim toga, u obrascu se navode informacije o povezanom „smanjenju stanja duga” i „vrijednosti pri početnom priznavanju” kako je definirano u točkama 343. i 344. ovog dijela.

354. Iskazuju se informacije o svim kolateralima na referentni datum, neovisno o datumu stjecanja, te priljevi s osnove novih kolaterala dobivenih u posjed od početka do kraja referentnog razdoblja i koji se na referentni datum nastavljaju priznavati u bilanci. Kad je riječ o „smanjenju stanja duga”, pod „ukupno” navodi se smanjenje stanja duga povezano s kolateralom na referentni datum, dok se pod „priljevi s osnove novih kolaterala dobivenih u posjed” navodi smanjenje stanja duga s osnove kolaterala dobivenih tijekom razdoblja.

355. U obrascu 26. iskazuju se detaljne informacije o kreditima i predujmovima koji su klasificirani kao restrukturirani u skladu s točkama od 240. do 268. ovog dijela, pri čemu su isključeni instrumenti klasificirani kao sredstva u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju ili su namijenjeni za prodaju. Mjere restrukturiranja koje se odnose na izmjenu prvotnih uvjeta ili potpuno ili djelomično refinanciranje ugovora o problematičnom dugu kako je definirano u točki 241. ovog dijela raščlanjuju se na specifičnije vrste mjera restrukturiranja.

356. „Broj instrumenata” utvrđuje se kako je definirano u točki 320. ovog dijela.

357. Bruto knjigovodstvena vrijednost izloženosti s mjerama restrukturiranja svrstava se u kategoriju vrste mjere restrukturiranja. Ako je na izloženost primijenjeno nekoliko mjera restrukturiranja, bruto knjigovodstvena vrijednost izloženosti s mjerama restrukturiranja svrstava se u najrelevantniju vrstu mjere restrukturiranja. Potonje se utvrđuje na temelju vrste mjere restrukturiranja koja najviše utječe na neto sadašnju vrijednost restrukturirane izloženosti ili primjenom drugih metoda koje se smatraju primjerenima.

358. Vrste mjera restrukturiranja su kako slijedi:

359. Ako mjera restrukturiranja utječe na bruto knjigovodstvenu vrijednost izloženosti, iskazuje se bruto knjigovodstvena vrijednost na referentni datum, t.j. nakon primjene mjere restrukturiranja. U slučaju refinanciranja, iskazuju se bruto knjigovodstvena vrijednost odobrenog novog ugovora („refinanciranje duga”) koji ispunjava uvjete za mjeru restrukturiranja i bruto knjigovodstvena vrijednost starog otplaćenog ugovora koja još nije podmirena.

360. Sljedeće stavke iskazuju se u zasebnim redcima:

361. Izloženosti za koje su nakon završetka zadnje financijske godine odobrene mjere restrukturiranja iskazuju se u zasebnim stupcima.

362. Informacije iskazane u obrascu 47. odnose se na kredite i predujmove, ali isključeni su krediti i predujmovi klasificirani kao sredstva u središnjim bankama i ostali depoziti po viđenju ili su namijenjeni za prodaju, koji se drže radi trgovanja, kao financijska imovina kojom se trguje ili namijenjena za prodaju.

363. „Ponderirano prosječno vrijeme od datuma dospijeća (u godinama)” izračunava se kao ponderirani prosječni broj dana od dospijeća izloženosti klasificirane na referentni datum kao neprihodonosne u skladu s točkama od 213. do 239. ili točkom 260. ovog dijela. Pri tom se izračunu za neprihodonosne izloženosti koje nisu dospjele smatra da su dospjele nula dana. Izloženosti se ponderiraju bruto knjigovodstvenom vrijednosti izmjerenom na referentni datum. Ponderirano prosječno vrijeme od datuma dospijeća iskazuje se u godinama (s decimalama).

364. Iskazuju se sljedeće informacije o rezultatima sporova po neprihodonosnim kreditima i predujmovima zaključenima tijekom razdoblja:

1. U tablicama 2. i 3. kategorije izloženosti za izračun kapitalnih zahtjeva u skladu s CRR-om raspoređuju se u sektore druge ugovorne strane iz tablica za financijsko izvješćivanje.