DIREKTIVA (EU) 2018/2001 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (Tekst značajan za EGP)

Članak 1. Predmet

Članak 1.

Predmet

Ovom Direktivom utvrđuje se zajednički okvir za promicanje energije iz obnovljivih izvora. Direktivom se postavlja obvezujući cilj Unije za ukupan udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije Unije u 2030. Direktivom se propisuju i pravila o financijskoj potpori za električnu energije iz obnovljivih izvora, o vlastitoj potrošnji takve električne energije, o upotrebi energije iz obnovljivih izvora za sektore grijanja, hlađenja i prometa, o regionalnoj suradnji država članica, međusobno, i s trećim zemljama, o jamstva o podrijetlu, o administrativnim postupcima i informacijama i osposobljavanju. Direktivom se također utvrđuju kriteriji održivosti i uštede emisije stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase.

Članak 2. Definicije

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se relevantne definicije iz Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ).

Primjenjuju se i sljedeće definicije:

▼M2

1.

„energija iz obnovljivih izvora” ili „obnovljiva energija” znači energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, osmotska energija, energija iz okoliša, energija plime i oseke, valova te druga energija oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin;

1.a

„oblo drvo industrijske kvalitete” znači pilanski trupci, furnirski trupci, oblo ili cijepano celulozno drvo, kao i svo drugo oblo drvo koje je pogodno za industrijske svrhe, osim oblog drva čije ga značajke, kao što su vrsta, dimenzije, ravni rast i gustoća čvorova, čine neprikladnim za industrijsku uporabu kako su utvrdile i propisno obrazložile države članice u skladu s relevantnim uvjetima šuma i tržišnim uvjetima;

▼B

2.

„energija iz okoliša” znači toplinska energija koja nastaje prirodnim putem i energija akumulirana u okolišu unutar ograničenog područja koja može biti skladištena u okolnom zraku, osim u ispušnom zraku, ili u površinskim vodama ili u kanalizacijskoj vodi;

3.

„geotermalna energija” znači energija pohranjena u obliku topline ispod krute zemljine površine;

▼M2

4.

„konačna bruto potrošnja energije” znači energetski proizvodi isporučeni za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga, uključujući javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, potrošnja električne energije i topline koju upotrebljava energetski sektor za proizvodnju električne energije i topline te gubitci električne energije i topline u distribuciji i prijenosu;

▼B

5.

„program potpore” znači svaki instrument, program ili mehanizam koji primjenjuje država članica ili skupina država članica kojim se potiče uporaba energije iz obnovljivih izvora smanjenjem troškova te energije, povećanjem cijene po kojoj se može prodati ili povećanjem količine nabavljene energije na temelju obveze povezane s obnovljivom energijom ili na drugi način, što uključuje, ali se ne ograničuje na, potporu za ulaganje, oslobađanje od poreza ili njegovo smanjenje, povrat poreza, programe potpore za obveze povezane s obnovljivom energijom uključujući programe koji primjenjuju zelene certifikate i neposredne programe zaštite cijena uključujući tarife za opskrbu energijom te promjenjivo ili fiksno plaćanje premija;

6.

„obveza povezana s obnovljivom energijom” znači program potpore kojim se od proizvođača energije zahtijeva da u svoju proizvodnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, kojim se od opskrbljivača energijom zahtijeva da u svoju isporuku uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora ili kojim se od potrošača energije zahtijeva da u svoju potrošnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, što uključuje programe u okviru kojih se ti zahtjevi mogu ispuniti uporabom zelenih certifikata;

7.

„financijski instrument” znači financijski instrument kako je definiran u članku 2. točki 29. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 );

8.

„MSP” znači mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano člankom 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ ( 3 );

9.

„otpadna toplina i hladnoća” znači neizbježna toplina ili hladnoća proizvedena kao nusproizvod u industrijskim postrojenjima ili postrojenjima za proizvodnju energije, ili u uslužnom sektoru, koja bi bez pristupa sustavu centraliziranoga grijanja ili hlađenja neupotrijebljena bila rasuta u zrak ili vodu, ako je postupak kogeneracije proveden ili će biti proveden ili ako kogeneracija nije izvediva;

▼M2

9.a

„područje za brži razvoj obnovljivih izvora energije” znači određena lokacija ili područje na kopnu, moru ili na unutarnjim vodama koju odnosno koje je država članica odredila kao osobito pogodne za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora;

9.b

„oprema za solarnu energiju” znači oprema koja pretvara energiju iz sunca u toplinsku ili električnu energiju, posebno solarna toplinska oprema i solarna fotonaponska oprema;

▼B

10.

„obnova kapaciteta” znači obnavljanje elektrana koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora, uključujući potpunu ili djelomičnu zamjenu postrojenja ili pogonskih sustava i opreme za potrebe zamijene kapaciteta ili povećanja učinkovitosti ili kapaciteta postrojenja;

11.

„operator distribucijskog sustava” znači operator kako je definiran u članku 2. stavku 6. Direktive 2009/72/EZ i u članku 2. točki 6. Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 );

12.

„jamstvo o podrijetlu” znači elektronički dokument čija je jedina svrha dokazati krajnjem korisniku da je određeni udio ili količina energije proizvedena iz obnovljivih izvora;

13.

„preostala kombinacija izvora energije” znači ukupna godišnja kombinacija izvora energije za državu članicu, bez udjela obuhvaćenog poništenim jamstvima o podrijetlu;

14.

„potrošač vlastite obnovljive energije” znači krajnji korisnik koji djeluje u svojim prostorima smještenima unutar ograničenog područja ili, ako mu to dopuste države članice, u drugim prostorima, koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju ili skladišti ili prodaje električnu energiju iz obnovljivih izvora koju je sam proizveo, uz uvjet da potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora koji nisu kućanstva te aktivnosti ne čine njihovu glavnu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost;

▼M2

14.a

„zona nadmetanja” znači zona nadmetanja kako je definirana u članku 2. točki 65. Uredbe (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 );

14.b

„inovativna tehnologija u području energije iz obnovljivih izvora” znači tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kojom se barem na jedan način poboljšava usporediva najsuvremenija tehnologija u području energije iz obnovljivih izvora ili kojom se omogućuje iskorištavanje tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora koja nije u potpunosti komercijalizirana ili uključuje jasan stupanj rizika;

14.c

„pametan sustav mjerenja” znači pametan sustav mjerenja kako je definiran u članku 2. točki 23. Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 );

14.d

„mjesto za punjenje” znači mjesto za punjenje kako je definirano u članku 2. točki 48. Uredbe (EU) 2023/1804 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 );

14.e

„sudionik na tržištu” znači sudionik na tržištu kako je definiran u članku 2. točki 25. Uredbe (EU) 2019/943;

14.f

„tržište električne energije” znači tržišta električne energije kako su definirana u članku 2. točki 9. Direktive (EU) 2019/944;

14.g

„baterija za kućnu uporabu” znači samostalna punjiva baterija nazivnog kapaciteta većeg od 2 kWh, koja je prikladna za ugradnju i uporabu u kućnom okruženju;

14.h

„baterija za električno vozilo” znači baterija za električno vozilo kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 14. Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 );

14.i

„industrijska baterija” znači industrijska baterija kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 13. Uredbe (EU) 2023/1542;

14.j

„stanje starosti” znači stanje starosti kako je definirano u članku 3. stavku 1. točki 28. Uredbe (EU) 2023/1542;

14.k

„razina napunjenost” znači razina napunjenost kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 27. Uredbe (EU) 2023/1542;

14.l

„zadana vrijednost snage” znači dinamične informacije sadržane u sustavu upravljanja baterijom kojima se propisuju postavke električne snage pri kojima bi baterija trebala optimalno raditi tijekom postupka punjenja ili pražnjenja kako bi se optimiziralo njezino stanje starosti i operativno korištenje;

14.m

„pametno punjenje” znači postupak punjenja u kojem se intenzitet električne energije isporučene u bateriju dinamično prilagođava na temelju informacija primljenih elektroničkom komunikacijom;

14.n

„regulatorno tijelo” znači regulatorno tijelo kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2019/943;

14.o

„dvosmjerno punjenje” znači dvosmjerno punjenje kako je definirano u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2023/1804;

14.p

„mjesto za punjenje male snage” znači mjesto za punjenje male snage kako je definirano u članku 2. točki 37. Uredbe (EU) 2023/1804;

14.q

„ugovor o kupnji energije iz obnovljivih izvora” znači ugovor na temelju kojeg je pravna ili fizička osoba pristala kupiti energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača, i koji obuhvaća, među ostalim, ugovore o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora i ugovore o kupnji energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje;

▼B

15.

„potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički” znači skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajedničkiu skladu s točkom 14. koji su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu;

16.

„zajednica obnovljive energije” znači pravni subjekt:

(a)

koji je, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, utemeljen na otvorenom i dobrovoljnom sudjelovanju, neovisan i pod stvarnim nadzorom dioničara ili članova smještenih u blizini projekata energije iz obnovljivih izvora kojih je taj pravni subjekt vlasnik ili ih on razvija;

(b)

čiji su dioničari ili članovi fizičke osobe, MSP-i ili lokalna tijela, uključujući općine;

(c)

čija je prvotna svrha pružiti okolišnu, gospodarsku ili socijalnu korist zajednice za svoje dioničare ili članove ili za lokalna područja na kojima djeluje, a ne financijska dobit.

17.

„ ►C3 ugovor o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora ◄ ” znači ugovor na temelju kojeg je fizička ili pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača električne energije;

18.

„uzajamno trgovanje (peer-to-peer)” energijom iz obnovljivih izvora znači prodaja energije iz obnovljivih izvora među sudionicima tržišta putem ugovora s unaprijed utvrđenim uvjetima kojima se uređuje automatsko izvršavanje i rješavanje transakcije izravno među sudionicima tržišta ili neizravno putem ovjerene treće strane koja sudjeluje na tržištu, poput agregatora. Pravom na uzajamno trgovanje ne dovode se u pitanje prava i obveze uključenih strana kao što su krajnji korisnici, proizvođači, opskrbljivači ili agregatori;

▼M2

18.a

„industrija” znači poduzeća i proizvodi iz područja B, C i F te iz područja J odjeljka 63. statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti (NACE Rev. 2), kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 );

18.b

„neenergetska namjena” znači uporaba goriva kao sirovina u industrijskom procesu umjesto za proizvodnju energije;

▼B

19.

„centralizirano grijanje” ili „centralizirano hlađenje” znači distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnih ili decentraliziranih izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi uporabe za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa;

20.

„učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” znači učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje kako je definirano u članku 2. točki 41. Direktive 2012/27/EU;

21.

„visokoučinkovita kogeneracija” znači visokoučinkovita kogeneracija kako je definirana u članku 2. točki 34. Direktive 2012/27/EU;

22.

„energetski certifikat” znači energetski certifikat kako je definiran u članku 2. točki 12. Direktive 2010/31/EU;

▼M2

22.a

„obnovljiva goriva” znači biogoriva, tekuća biogoriva, goriva iz biomase i obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla;

22.b

„energetska učinkovitost na prvome mjestu” znači energetska učinkovitost na prvome mjestu kako je definirana u članku 2. točki 18. Uredbe (EU) 2018/1999;

▼B

23.

„otpad” znači otpad kako je definiran u članku 3. točki 1. Direktive 2008/98/EZ, isključujući tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane radi prilagodbe ovoj definiciji;

24.

„biomasa” znači biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla;

25.

„poljoprivredna biomasa” znači biomasa proizvedena u poljoprivredi;

26.

„šumska biomasa” znači biomasa proizvedena u šumarstvu;

27.

„goriva iz biomase” znači plinovita i kruta goriva proizvedena iz biomase;

28.

„bioplin” znači plinovita goriva proizvedena iz biomase;

29.

„biološki otpad” znači biološki otpad kako je definiran u članku 3. točki 4. Direktive 2008/98/EZ;

30.

„područje nabave” znači geografski utvrđeno područje iz kojeg potječe sirovina šumske biomase, za koje su dostupni pouzdani i neovisni podatci i na kojem su uvjeti dovoljno homogeni da se procijeni rizik u pogledu svojstava održivosti i zakonitosti šumske biomase;

31.

„obnova šume” znači ponovna uspostava šumske sastojine prirodnim ili umjetnim načinima nakon uklanjanja prethodne sastojine sječom ili zbog prirodnih uzroka, uključujući vatru i oluju;

32.

„tekuće biogorivo” znači tekuće gorivo koje se upotrebljava za energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje, proizvedeno iz biomase;

33.

„biogorivo” znači tekuće biogorivo namijenjeno uporabi u prometu proizvedeno iz biomase;

34.

„napredna biogoriva” znači biogoriva koja su proizvedena od sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX.;

35.

„goriva iz recikliranog ugljika” znači tekuća i plinovita goriva proizvedena iz tekućih ili krutih tokova otpada neobnovljiva podrijetla koji nisu prikladni za oporabu materijala u skladu s člankom 4. Direktive 2008/98/EZ ili plin iz obrade otpada i ispušni plin neobnovljiva podrijetla koji su proizvedeni kao neizbježni i nisu namjerna posljedica proizvodnog procesa u industrijskim postrojenjima;

▼M2

36.

„obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla” znači tekuća i plinovita goriva čiji energetski sadržaj potječe iz obnovljivih izvora koji nisu biomasa;

▼B

37.

„biogoriva, tekuća biogoriva i biogoriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta” znači biogoriva, tekuća biogoriva i biogoriva iz biomase čije su sirovine proizvedene u okviru programa kojima se izbjegavaju učinci premještanja biogoriva, tekućih biogoriva i biogoriva iz biomase koja se temelje na kulturama za proizvodnju hrane i hrane za životinje putem poboljšanih poljoprivrednih praksi, kao i putem uzgoja kultura na područjima koja prethodno nisu upotrebljavana za uzgoj kultura i koja su proizvedena u skladu s kriterijima održivosti za biogoriva, tekuća biogoriva biogoriva iz biomase navedenima u članku 29.;

38.

„opskrbljivač gorivom” znači subjekt koji opskrbljuje tržište gorivom odgovoran za prolaz goriva kroz točku kontrole kojoj podliježe trošarinska roba ili, u slučaju električne energije, ili ako se ne plaća trošarina, ili ako je propisno utemeljeno, bilo koje drugo relevantno tijelo koje imenuje država članica;

39.

„kulture bogate škrobom” znači kulture koje se sastoje uglavnom od žitarica, bez obzira na to koriste li se isključivo zrna ili se koristi cijela biljka, kao u slučaju zelenog kukuruza, gomolja i korjenastih kultura, poput krumpira, čičoka, slatkih krumpira, manioke i jama, te izdanaka korijenja, poput taroa i cocoyama;

40.

„kulture za proizvodnju hrane i hrane za životinje” znači kulture bogate škrobom, šećerne kulture ili uljarice proizvedene na poljoprivrednom zemljištu kao glavne kulture, isključujući ostatke, otpad ili lignocelulozni materijal i međuusjevi, kao što su postrni usjevi i pokrovni usjevi, uz uvjet da uporaba takvih međuusjeva ne dovodi do potražnje za dodatnim zemljištem;

41.

„lignocelulozni materijal” znači materijal koji se sastoji od lignina, celuloze i hemiceluloze, poput biomase dobivene iz šuma, drvenih energetskih kultura i šumskih industrijskih ostataka i otpada;

42.

„neprehrambeni celulozni materijali” znači sirovine koje se uglavnom sastoje od celuloze i hemiceluloze te imaju manji udio lignina od lignoceluloznog materijala; što uključuje ostatke kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, poput slame, kukuruznih stabljika, pljeve i ljusaka, travnate energetske kulture s malim udjelom škroba, poput ljulja, proso trave, trave Miscanthus, divovske trske, pokrovnih usjeva prije i nakon glavnih usjeva, kulture za ugar, industrijske ostatke, uključujući ostatke kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje nakon ekstrakcije biljnih ulja, šećera, škroba i proteina, te materijal od biološkog otpada, kada se kulture za ugar i pokrovne usjeve smatraju kao privremeni, kratkoročno zasijani pašnjaci koji obuhvaćaju kombinaciju trave i mahunarki s malim udjelom škroba kako bi se dobila stočna hrana za stoku i poboljšala plodnost tla radi dobivanja većih prinosa ratarskih glavnih usjeva;

43.

„ostatci” znači tvar koja nije konačni proizvod koji je neposredan cilj proizvodnog postupka; ona nije primarni cilj proizvodnog postupka i postupak nije bio namjerno izmijenjen radi njezine proizvodnje;

44.

„ostatci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva” znači ostatci koji su izravno proizvedeni u okviru djelatnosti poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, a koji ne uključuju ostatke iz povezanih industrija ili prerade;

▼M2

44.a

„plantažna šuma” znači plantažna šuma kako je definirana u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2023/1115 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 );

44.b

„osmotska energija” znači energija nastala zbog razlike u koncentraciji soli između dviju tekućina, kao što su slatka voda i slana voda;

44.c

„učinkovitost sustava” znači odabir energetski učinkovitih rješenja ako ona omogućuju i troškovno učinkovit proces dekarbonizacije, dodatnu fleksibilnost i učinkovitu uporabu resursa;

44.d

„postrojenje za skladištenje energije na istoj lokaciji” znači postrojenje za skladištenje energije kombinirano s postrojenjem za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te povezno na istu pristupnu točku mreže;

44.e

„solarno električno vozilo” znači motorno vozilo opremljeno pogonskim sustavom koje sadržava samo neperiferne električne uređaje kao pretvornik energije s električnim sustavom za pohranu energije s mogućnošću ponovnog punjenja, koji se može puniti eksterno, te opremljeno fotonaponskim pločama ugrađenima u vozilo;

▼B

45.

„stvarna vrijednost” znači ušteda emisije stakleničkih plinova za neke ili za sve faze specifičnog proizvodnog procesa biogoriva, tekućeg biogoriva ili goriva iz biomase izračunana u skladu s metodologijom iz dijela C Priloga V. ili dijela B Priloga VI.;

46.

„tipična vrijednost” znači procjena emisija stakleničkih plinova i uštede emisija stakleničkih plinova za proces dobivanja određenog biogoriva, tekućeg biogoriva ili goriva iz biomase, koja je reprezentativna za potrošnju Unije;

47.

„zadana vrijednost” znači vrijednost koja proizlazi iz tipične vrijednosti primjenom prethodno utvrđenih faktora i koja se, pod okolnostima navedenim u ovoj Direktivi, može primjenjivati umjesto stvarne vrijednosti.

Članak 3. Obvezujući opći cilj Unije za 2030.

Članak 4. Programi potpore za energiju iz obnovljivih izvora

Članak 5. Otvaranje programa potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora

Članak 6. Stabilnost financijske potpore

Članak 7. Izračun udjela energije iz obnovljivih izvora

Članak 8. Platforma Unije za obnovljivi razvoj i statistički prijenosi među državama članicama

Članak 9. Zajednički projekti država članica

Članak 10. Učinci zajedničkih projekata država članica

Članak 11. Zajednički projekti država članica i trećih zemalja

Članak 12. Učinci zajedničkih projekata država članica i trećih zemalja

Članak 13. Zajednički programi potpore

Članak 14. Povećanje kapaciteta

Članak 14.

Povećanje kapaciteta

Za potrebe članka 9. stavka 2. i članka 11. stavka 2. točke (b) smatra se da je jedinice energije iz obnovljivih izvora koje se mogu obračunati kao povećanje kapaciteta postrojenja proizvelo zasebno postrojenje koje je pušteno u pogon u trenutku u kojem je došlo do povećanja kapaciteta.

Članak 15. Administrativni postupci, propisi i pravilnici

Članak 15.a Uključivanje energije iz obnovljivih izvora u zgrade

Članak 15.b Kartiranje područja potrebnih za nacionalne doprinose općem cilju Unije u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora za 2030.

Članak 15.c Područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije

Članak 15.d Sudjelovanje javnosti

Članak 15.e Područja za mrežnu infrastrukturu i infrastrukturu za skladištenje koja je potrebna za integriranje energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav

Članak 16. Organizacija i glavna načela postupka izdavanja dozvola

Članak 16.a Postupak izdavanja dozvola na područjima za brži razvoj obnovljivih izvora energije

Članak 16.b Postupak izdavanja dozvola izvan područjâ za brži razvoj obnovljivih izvora energije

Članak 16.c Ubrzavanje postupka izdavanja dozvola za obnovu kapaciteta

Članak 16.d Postupak izdavanja dozvola za ugradnju opreme za solarnu energiju

Članak 16.e Postupak izdavanja dozvola za ugradnju dizalica topline

Članak 16.f Prevladavajući javni interes

Članak 16.f

Prevladavajući javni interes

Države članice do 21. veljače 2024., dok se ne postigne klimatska neutralnost, osiguravaju da se u postupku izdavanja dozvola, planiranje, izgradnja i rad postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, priključivanje takvih postrojenja na mrežu, sama mreža te sredstva za skladištenje smatraju od prevladavajućeg javnog interesa te da služe javnom zdravlju i sigurnosti pri uspostavljanju ravnoteže pravnih interesa u pojedinačnim slučajevima za potrebe članka 6. stavka 4. i članka 16. stavka 1. točke (c) Direktive 92/43/EEZ, članka 4. stavka 7. Direktive 2000/60/EZ te članka 9. stavka 1. točke (a) Direktive 2009/147/EZ. Države članice mogu u propisno opravdanim i specifičnim okolnostima ograničiti primjenu ovog članka na određene dijelove svojeg državnog područja, na određene vrste tehnologije ili na projekte s određenim tehničkim značajkama, u skladu s prioritetima utvrđenim u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima podnesenima u skladu s člancima 3. i 14. Uredbe (EU) 2018/1999. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim ograničenjima zajedno s razlozima za njih.

Članak 17. Postupak jednostavne obavijesti za priključivanje na mrežu

Članak 18. Informacije i osposobljavanje

Članak 19 Jamstvo o podrijetlu energije iz obnovljivih izvora

Članak 20. Pristup mrežama i njihov rad

Članak 20.a Olakšavanje integracije električne energije iz obnovljivih izvora u sustav

Članak 21. Potrošači vlastite obnovljive energije

Članak 22. Zajednice obnovljive energije

Članak 22.a Uključivanje energije iz obnovljivih izvora u industriju

Članak 22.b Uvjeti za smanjenje cilja uporabe obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla u industrijskom sektoru

Članak 23. Uključivanje obnovljive energije za grijanje i hlađenje

Članak 24. Centralizirano grijanje i hlađenje

Članak 25. Povećanje energije iz obnovljivih izvora i smanjenje intenziteta emisija stakleničkih plinova u sektoru prometa

Članak 26. Posebna pravila za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje

Članak 27. Pravila izračuna u sektoru prometa i s obzirom na obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla bez obzira na njihovu krajnju uporabu

Članak 28. Ostale odredbe o obnovljivoj energiji u sektoru prometa

Članak 29. Kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase

Članak 29.a Kriteriji uštede emisija stakleničkih plinova za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika

Članak 30. Provjera usklađenosti s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova

Članak 31. Izračun utjecaja biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase na stakleničke plinove

Članak 31.a Baza podataka Unije

Članak 32. Provedbeni akti

Članak 32.

Provedbeni akti

Provedbenim aktima iz članka 29. stavka 3. drugog podstavka, članka 29. stavka 8., članka 30. stavka 5. prvog podstavka, članka 30. stavka 6. drugog podstavka, članka 30. stavka 8. prvog podstavka, članka 31. stavka 4. prvog podstavka i članka 31. stavka 6. ove Direktive u cijelosti se uzimaju u obzir odredbe koje se odnose na smanjenje emisija stakleničkih plinova u skladu s člankom 7.a Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 28 ).

Članak 33. Praćenje koje provodi Komisija

Članak 34. Postupak odbora

Članak 35. Izvršavanje delegiranja ovlasti

Članak 36. Prenošenje

Članak 37. Stavljanje izvan snage

Članak 37.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2009/28/EZ, kako je izmijenjena direktivama navedenima u Prilogu X. dijelu A, stavlja se izvan snage s učinkom od 1. srpnja 2021., ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo direktiva navedenih u Prilogu X. dijelu B i ne dovodeći u pitanje obveze država članica iz 2020. kako su utvrđene u članku 3. stavku 1. i Priloga I. dijelu A Direktive 2009/28/EZ.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga XI.

Članak 38. Stupanje na snagu

Članak 38.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 39. Adresati

Članak 39.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

PRILOG I.

NACIONALNI OPĆI CILJEVI ZA UDIO ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U KONAČNOJ BRUTO POTROŠNJI ENERGIJE 2020. ( 31 )

A. Nacionalni opći ciljevi

	Udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije 2005. (S2005)	Cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji 2020. (S2020)
Belgija	2,2 %	13 %
Bugarska	9,4 %	16 %
Češka	6,1 %	13 %
Danska	17,0 %	30 %
Njemačka	5,8 %	18 %
Estonija	18,0 %	25 %
Irska	3,1 %	16 %
Grčka	6,9 %	18 %
Španjolska	8,7 %	20 %
Francuska	10,3 %	23 %
Hrvatska	12,6 %	20 %
Italija	5,2 %	17 %
Cipar	2,9 %	13 %
Latvija	32,6 %	40 %
Litva	15,0 %	23 %
Luksemburg	0,9 %	11 %
Mađarska	4,3 %	13 %
Malta	0,0 %	10 %
Nizozemska	2,4 %	14 %
Austrija	23,3 %	34 %
Poljska	7,2 %	15 %
Portugal	20,5 %	31 %
Rumunjska	17,8 %	24 %
Slovenija	16,0 %	25 %
Slovačka	6,7 %	14 %
Finska	28,5 %	38 %
Švedska	39,8 %	49 %
▼M2 —————

ANNEX IA NATIONAL HEATING AND COOLING SHARES OF ENERGY FROM RENEWABLE SOURCES IN GROSS FINAL CONSUMPTION OF ENERGY FOR 2020-2030

ANNEX IA

NATIONAL HEATING AND COOLING SHARES OF ENERGY FROM RENEWABLE SOURCES IN GROSS FINAL CONSUMPTION OF ENERGY FOR 2020-2030

	Additional top-ups to Article 23(1) (in percentage points) for the period 2021-2025 (*1)	Additional top-ups to Article 23(1) (in percentage points) for the period 2026-2030 (*2)	Resulting shares including top-ups without waste heat and cold (in percentage points)
Belgium	1,0	0,7	1,8
Bulgaria	0,7	0,4	1,5
Czechia	0,8	0,5	1,6
Denmark	1,2	1,1	1,6
Germany	1,0	0,7	1,8
Estonia	1,3	1,2	1,7
Ireland	2,3	2,0	3,1
Greece	1,3	1,0	2,1
Spain	0,9	0,6	1,7
France	1,3	1,0	2,1
Croatia	0,8	0,5	1,6
Italy	1,1	0,8	1,9
Cyprus	0,8	0,5	1,6
Latvia	0,7	0,6	1,1
Lithuania	1,7	1,6	2,1
Luxembourg	2,3	2,0	3,1
Hungary	0,9	0,6	1,7
Malta	0,8	0,5	1,6
Netherlands	1,1	0,8	1,9
Austria	1,0	0,7	1,8
Poland	0,8	0,5	1,6
Portugal	0,7	0,4	1,5
Romania	0,8	0,5	1,6
Slovenia	0,8	0,5	1,6
Slovakia	0,8	0,5	1,6
Finland	0,6	0,5	1,0
Sweden	0,7	0,7	0,7
(1) The flexibilities of Article 23(2), points (b) and (c), where they were taken into account when calculating the top-ups and resulting shares. (2) The flexibilities of Article 23(2), points (b) and (c), where they were taken into account when calculating the top-ups and resulting shares.

PRILOG II.

NORMALIZACIJSKO PRAVILO ZA OBRAČUNAVANJE ELEKTRIČNE ENERGIJE PROIZVEDENE IZ HIDROENERGIJE I ENERGIJE VJETRA

Sljedeće se pravilo primjenjuje za potrebe obračunavanja električne energije proizvedene iz hidroenergije u određenoj državi članici:

►C1 ◄ gdje je:

N	=	referentna godina;
QN(norm)	=	normalizirana električna energija proizvedena u svim hidroelektranama države članice u godini N za potrebe obračunavanja;
Qi	=	količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim hidroelektranama države članice mjerena u GWh, pri čemu nisu uključeni crpno akumulacijski uređaji kod kojih se dio vode koji nije potreban crpi na veću visinu;
Ci	=	ukupno instalirani kapacitet bez crpnih hidroelektrana države članice na kraju godine i mjeren u MW.

Sljedeće se pravilo primjenjuje za potrebe obračunavanja električne energije proizvedene iz kopnenih vjetroelektrana u određenoj državi članici:

►C1 ◄ gdje je:

N	=	referentna godina;
QN(norm)	=	normalizirana električna energija proizvedena u svim kopnenim vjetroelektranama države članice u godini N za potrebe obračunavanja;
Qi	=	količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim kopnenim vjetroelektranama države članice mjerena u GWh;
Cj	=	ukupno instalirani kapacitet svih kopnenih vjetroelektrana države članice na kraju godine j mjeren u MW;
n	=	4 ili broj godina koje prethode godini N za koju su raspoloživi podatci za kapacitet i proizvodnju za državu članicu o kojoj je riječ, ovisno o tome što je niže.

Sljedeće se pravilo primjenjuje za potrebe obračunavanja električne energije proizvedene iz energije vjetra na moru u određenoj državi članici:

►C1 ◄ gdje je:

N	=	referentna godina;
QN(norm)	=	normalizirana električna energija proizvedena u svim vjetroelektranama na moru države članice u godini N za potrebe obračunavanja;
Qi	=	količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim vjetroelektranama na moru države članice mjerena u GWh;
Cj	=	ukupno instalirani kapacitet svih vjetroelektrana na moru države članice na kraju godine j mjeren u MW;
n	=	4 ili broj godina koje prethode godini N za koju su raspoloživi podatci za kapacitet i proizvodnju za državu članicu o kojoj je riječ, ovisno o tome što je niže.

PRILOG III. ENERGETSKI SADRŽAJ GORIVA

PRILOG III.

ENERGETSKI SADRŽAJ GORIVA

Gorivo	Energetski sadržaj u težinskim postotcima (donja kalorična vrijednost, MJ/kg)	Energetski sadržaj u volumnim postotcima (donja kalorična vrijednost, MJ/l)
GORIVA IZ BIOMASE I/ILI OPERACIJA PRERADE BIOMASE
Biopropan	46	24
Čisto biljno ulje (ulje proizvedeno od uljarica prešanjem, ekstrakcijom ili usporedivim postupcima, sirovo ili rafinirano, ali kemijski nepromijenjeno)	37	34
Biodizel – metilni ester masnih kiselina (metil-ester proizveden iz ulja od biomase)	37	33
Biodizel – etilni ester masnih kiselina (etil-ester proizveden iz ulja od biomase)	38	34
Bioplin koji se može pročistiti do kvalitete prirodnog plina	50	—
Ulje od biomase obrađeno vodikom (termo-kemijski obrađeno vodikom), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za dizel	44	34
Ulje od biomase obrađeno vodikom (termo-kemijski obrađeno vodikom), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za benzin	45	30
Ulje od biomase obrađeno vodikom (termo-kemijski obrađeno vodikom), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za mlazno gorivo	44	34
Ulje od biomase obrađeno vodikom (termo-kemijski obrađeno vodikom), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za ukapljeni naftni plin	46	24
Suobrađeno ulje od biomase ili pirolizirane biomase (obrađeno u rafineriji istodobno kad i fosilno gorivo), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za dizel	43	36
Suobrađeno ulje od biomase ili pirolizirane biomase (obrađeno u rafineriji istodobno kad i fosilno gorivo), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za benzin	44	32
Suobrađeno ulje od biomase ili pirolizirane biomase (obrađeno u rafineriji istodobno kad i fosilno gorivo), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za mlazno gorivo	43	33
Suobrađeno ulje od biomase ili pirolizirane biomase (obrađeno u rafineriji istodobno kad i fosilno gorivo), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za ukapljeni naftni plin	46	23
OBNOVLJIVA GORIVA KOJA SE MOGU PROIZVESTI IZ RAZLIČITIH OBNOVLJIVIH IZVORA UKLJUČUJUĆI BIOMASU
Metanol iz obnovljivih izvora	20	16
Etanol iz obnovljivih izvora	27	21
Propanol iz obnovljivih izvora	31	25
Butanol iz obnovljivih izvora	33	27
Fischer-Tropschov dizel (sintetski ugljikovodik ili mješavina sintetskih ugljikovodika, koji je namijenjen uporabi kao zamjena za dizel)	44	34
Fischer-Tropschov benzin (sintetski ugljikovodik, ili mješavina sintetskih ugljikovodika, proizvedenih iz biomase, koji je namijenjen uporabi kao zamjena za benzin)	44	33
Fischer-Tropschovo mlazno gorivo (sintetski ugljikovodik, ili mješavina sintetskih ugljikovodika, proizvedenih iz biomase, koji je namijenjen uporabi kao zamjena za mlazno gorivo)	44	33
Fischer-Tropschov ukapljeni naftni plin (sintetski ugljikovodik, ili mješavina sintetskih ugljikovodika, koji je namijenjen uporabi kao zamjena za ukapljeni naftni plin)	46	24
DME (dimetileter)	28	19
Vodik iz obnovljivih izvora	120	—
ETBE (etil-tercijarni-butil-eter proizveden na temelju etanola)	36 (od toga 33 % iz obnovljivih izvora)	27 (od toga 33 % iz obnovljivih izvora)
MTBE (metil-tercijarni-butil-eter proizveden na temelju metanola)	35 (od toga 22 % iz obnovljivih izvora)	26 (od toga 22 % iz obnovljivih izvora)
TAEE (tercijarni-amil-etil-eter proizveden na temelju etanola)	38 (od toga 29 % iz obnovljivih izvora)	29 (od toga 29 % iz obnovljivih izvora)
TAME (tercijarni-amil-metil-eter proizveden na temelju metanola)	36 (od toga 18 % iz obnovljivih izvora)	28 (od toga 18 % iz obnovljivih izvora)
THxEE (tercijarni-heksil-etil-eter proizveden na temelju etanola)	38 (od toga 25 % iz obnovljivih izvora)	30 (od toga 25 % iz obnovljivih izvora)
THxME (tercijarni-heksil-metil-eter proizveden na temelju metanola)	38 (od toga 14 % iz obnovljivih izvora)	30 (od toga 14 % iz obnovljivih izvora)
NEOBNOVLJIVA GORIVA
Benzin	43	32
Dizel	43	36
Mlazno gorivo	43	34
Vodik iz neobnovljivih izvora	120	—

PRILOG IV.

▼M2

OSPOSOBLJAVANJE I CERTIFICIRANJE INSTALATERA I PROJEKTANATA POSTROJENJA U PODRUČJU ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

Programi certificiranja ili istovrijedni programi za stjecanje kvalifikacija i programi osposobljavanja iz članka 18. stavka 3. temelje se na sljedećim kriterijima:

1.

Postupak certifikacije ili istovrijednog stjecanja kvalifikacija mora biti transparentan i moraju ga jasno definirati države članice ili administrativno tijelo koje su one imenovale.

1.a

Certifikati koje izdaju certifikacijska tijela moraju biti jasno definirani i lako prepoznatljivi za radnike i stručnjake koji traže certifikaciju.

1.b

Postupak certificiranja mora omogućiti instalaterima da steknu potrebno teorijsko i praktično znanje te mora služiti kao jamstvo da raspolažu vještinama potrebnima za postavljanje visokokvalitetnih postrojenja koja pouzdano rade.

2.

Certificiranje instalatera sustava koji upotrebljavaju biomasu, dizalice topline, plitke geotermalne sustave, solarne fotonaponske sustave i sustave na bazi solarne toplinske energije, uključujući skladištenje energije i mjesta za punjenje, odvija se na temelju akreditiranog programa osposobljavanja ili istovrijednih programa za stjecanje kvalifikacija ili ih certificira akreditirani pružatelj usluga osposobljavanja.

3.

Akreditiranje programa osposobljavanja ili pružatelja usluga osposobljavanja obavljaju države članice ili administrativno tijelo koje imenuju. Akreditacijsko tijelo osigurava da je program osposobljavanja, uključujući usavršavanje i prekvalifikaciju, koji nudi pružatelj usluge osposobljavanja uključiv te da ima kontinuitet i vrijedi na regionalnoj ili nacionalnoj razini.

Pružatelj usluge osposobljavanja mora imati odgovarajuće tehničke mogućnosti za izvođenje praktičnog dijela programa osposobljavanja, uključujući dovoljno laboratorijske opreme ili odgovarajuće objekte za obavljanje praktičnog osposobljavanja.

Pružatelj usluga osposobljavanja uz osnovno osposobljavanje mora nuditi i tečajeve za obnovu znanja i usavršavanje kraćeg trajanja koji se organiziraju u modulima osposobljavanja, čime se instalaterima i projektantima omogućuje da dodaju nove kompetencije te prošire i diversificiraju svoje vještine u nekoliko vrsta tehnologije i njihovih kombinacija. Pružatelj usluga osposobljavanja mora osigurati prilagodbu osposobljavanja novoj tehnologiji u području energije iz obnovljivih izvora u kontekstu zgrada, industrije i poljoprivrede. Pružatelji usluga osposobljavanja moraju priznati stečene relevantne vještine.

Programi i moduli osposobljavanja moraju biti osmišljeni tako da omogućuju cjeloživotno učenje o postrojenjima u području energiju iz obnovljivih izvora i budu kompatibilni sa strukovnim osposobljavanjem za osobe koje prvi put traže posao i odrasle koji se žele prekvalificirati ili traže novo zaposlenje.

Programi osposobljavanja moraju biti osmišljeni kako bi se olakšalo stjecanje kvalifikacija koje obuhvaćaju različite vrste tehnologije i rješenja te kako bi se izbjegla ograničena specijalizacija u području određene marke ili tehnologije. Pružatelj usluga osposobljavanja mogu biti proizvođač opreme ili sustava, instituti ili udruženja.

▼B

4.

Osposobljavanje na temelju kojeg se instalateru dodjeljuje certifikat ili kvalifikacija je teorijsko i praktično. Na kraju programa osposobljavanja instalater mora vladati vještinama i znanjem potrebnim za instaliranje relevantne opreme i sustava kako bi se ispunile potrebe pouzdanosti i kvalitete izvedbe koje traži korisnik i uzeli u obzir svi primjenjivi propisi i standardi, uključujući oznake energetske učinkovitosti i znakove zaštite okoliša.

▼M2

5.

Tečaj osposobljavanja završava ispitom koji je temelj za dodjelu certifikata ili kvalifikacije. Ispit uključuje praktičnu ocjenu uspješnosti pri instaliranju kotlova (bojlera) ili peći na biomasu, dizalica topline, plitkih geotermalnih uređaja, solarnih fotonaponskih ili solarnih termalnih uređaja, uključujući skladištenje energije ili mjesta za punjenje, kojima se omogućuje upravljanje potrošnjom.

▼B

6.

Programi certificiranja ili programi za stjecanje istovrijednih kvalifikacija iz članka 18. stavka 3. uzimaju u obzir sljedeće smjernice:

(a)

Akreditirani programi osposobljavanja trebaju se ponuditi instalaterima s radnim iskustvom koji su prošli ili koji prolaze sljedeće vrste osposobljavanja:

i.

za instalatera kotlova (bojlera) ili peći na biomasu: osposobljavanje za vodoinstalatera, instalatera cijevnih instalacija, inženjera za grijanje ili tehničara za sanitarnu opremu ili opremu za grijanje i hlađenje, kao preduvjet;

ii.

za instalatera toplinskih crpki: osposobljavanje za vodoinstalatera ili inženjera za hlađenje koji osim toga mora imati osnovna znanja o električnim i vodovodnim instalacijama (rezanje cijevi, zavarivanje cijevnih spojeva, lijepljenje cijevnih spojeva, brtvljenje i testiranje vodovodnih instalacija i sustava za grijanje i hlađenje), kao preduvjet;

iii.

za instalatera solarnih fotonaponskih ili solarnih termalnih uređaja: osposobljavanje vodoinstalatera ili električara, osim toga mora imati znanja o vodoinstalaterskim i električarskim instalacijama te o lotanju cijevnih spojeva, lijepljenju cijevnih spojeva, brtvljenju instalacija i testiranju vodovodnih instalacija, znanja o povezivanju električnih vodova, mora poznavati osnovne krovne materijale, metode izrade metalnih pokrova za odvođenje kišnice i brtvljenje, kao preduvjet; ili

iv.

program strukovnog osposobljavanja na temelju koje instalater dobiva odgovarajuća znanja i vještine koje odgovaraju trogodišnjem obrazovanju za vještine i znanja iz točaka (a), (b) ili (c) uključujući obrazovanje u ustanovi i na radnome mjestu.

(b)

Teorijski dio osposobljavanja instalatera za peći i kotlove na biomasu trebao bi uključiti pregled tržišnoga položaja biomase i obuhvatiti ekološke aspekte, goriva iz biomase, logistiku, vatrogasnu zaštitu, odgovarajuće subvencije, tehnike sagorijevanja, sustave paljenja, optimalna hidraulična rješenja, usporedbu troškova i rentabilnosti te projektiranje, instalacije i održavanje kotlova i peći na biomasu. Osposobljavanjem bi se također trebalo osigurati i dobro poznavanje svih europskih norma za tehnologiju i goriva iz biomase (npr. pelete) te nacionalno pravo i pravo Unije koje se odnosi na biomasu.

(c)

▼M2

Teorijski dio osposobljavanja instalatera za dizalica topline trebao bi uključiti pregled tržišnog položaja dizalica topline i obuhvatiti izvore geotermalne energije i temperature tla različitih regija, identifikaciju tla i stijena s obzirom na termalnu vodljivost, propise o uporabi izvora geotermalne energije, izvodiljivost uporabe dizalica topline u zgradama te utvrđivanje najpogodnijeg sustava dizalica topline te poznavanje njihovih tehničkih zahtjeva, sigurnosti, filtriranja zraka, priključivanja na izvor topline i plan sustava, kao i integraciju s rješenjima za skladištenje energije, među ostalim, u kombinaciji sa solarnim instalacijama. Osposobljavanjem bi se trebalo također osigurati i dobro poznavanje svih europskih normi za dizalica topline kao i poznavanje relevantnog nacionalnog prava i prava Unije. Instalater bi trebao pokazati sljedeće ključne kompetencije:

▼B

i.

osnovno razumijevanje fizikalnih načela i načela funkcioniranja toplinske crpke, uključujući svojstva strujnoga kruga toplinske crpke: povezanost između niske temperature i apsorpcije topline, visokih temperatura izvora topline i učinkovitosti sustava određivanjem koeficijenta učinkovitosti (iskoristivosti) i sezonskog faktora učinkovitosti (SPF);

ii.

razumijevanje sastavnica i njihova funkcioniranja u strujnom krugu toplinske crpke, uključujući kompresor, ekspanzijski ventil, isparivač, kondenzator, pričvršćene i pomične instalacije, ulje za podmazivanje, rashladno sredstvo, mogućnosti pregrijavanja te pothlađivanja i hlađenja toplinskim crpkama; i

▼M2

iii.

sposobnost izabrati i odrediti veličinu sastavnica u tipičnim situacijama instaliranja, uključujući određivanje tipičnih vrijednosti toplinskog opterećenja različitih zgrada te za proizvodnju tople vode na temelju potrošnje energije, određivanje kapaciteta dizalice topline na temelju toplinskog opterećenja za proizvodnju tople vode, na temelju termalnog kapaciteta zgrade i diskontinuirane opskrbe električnom energijom; utvrditi rješenja za skladištenje energije, među ostalim putem komponente spremišta topline i njegova obujma te integracije drugog sustava grijanja;

iv.

razumijevanje studija izvedivosti i projektnih studija;

v.

razumijevanje bušenja u kontekstu geotermalnih dizalica topline.

(d)

Teorijski dio osposobljavanja instalatera solarnih fotonaponskih i solarnih termalnih uređaja trebao bi uključivati pregled tržišnog položaja solarnih proizvoda i usporedbu troškova i rentabilnosti te obuhvatiti ekološke aspekte, sastavnice, svojstva i dimenzioniranje solarnih sustava, odabir ispravnih sustava i dimenzioniranje komponenata, određivanje potražnje za toplinom, opcije za integraciju rješenja za skladištenje energije, vatrogasnu zaštitu, odgovarajuće subvencije te projektiranje, instalaciju i održavanje solarnih fotonaponskih i solarnih termalnih instalacija. Osposobljavanjem bi se trebalo također osigurati i dobro poznavanje svih europskih normi za tehnologiju i certificiranje, kao što je Solar Keymark, te s tim povezano nacionalno pravo i pravo Unije. Instalater bi trebao dokazati sljedeće ključne kompetencije:

▼B

i.

sposobnost za siguran rad s pomoću odgovarajućih alata i opreme te da pritom koristi sigurnosne propise i norme te prepozna vodoinstalaterske, električne i druge opasnosti povezane sa solarnim uređajima;

▼M2

ii.

sposobnost da identificira sustave i njihove sastavnice specifične za aktivne i pasivne sustave, uključujući strojno projektiranje, i da odredi lokacije sastavnica, plan i konfiguraciju sustava kao i opcije za integraciju rješenjâ za skladištenje energije, uključujući na temelju kombinacije sa stanicama za punjenje.

▼B

iii.

sposobnost određivanja potrebne površine za instalaciju, usmjerenje i nagib za solarne fotonaponske i solarne vodne grijače, uzimajući pritom u obzir sjenu, dostupnost sunca, konstrukcijsku cjelovitost, prikladnost instalacije za zgradu ili klimu te utvrđivanja različitih metoda instaliranja pogodnih za vrste krova i uravnoteženost sustava opreme potrebne za instaliranje; i

iv.

ponajprije za solarne fotonaponske sustave sposobnost adaptacije projekta električnih instalacija, uključujući određivanje računskih tokova, odabir odgovarajuće vrste i vrijednosti električnih vodiča za svaki strujni krug, određivanje odgovarajuće veličine, vrijednosti i lokacija za svu pripadajuću opremu i podsustave te odabir odgovarajućeg mjesta za priključivanje.

(e)

Certificiranje instalatera trebalo bi biti vremenski ograničeno time da je za produljenje certificiranja potreban seminar za obnovu znanja (usavršavanje) ili tečaj.

PRILOG V.

PRAVILA ZA IZRAČUN UTJECAJA BIOGORIVA, TEKUĆIH BIOGORIVA I NJIHOVIH USPOREDNIH FOSILNIH GORIVA NA STAKLENIČKE PLINOVE

A. TIPIČNE I ZADANE VRIJEDNOSTI ZA BIOGORIVA, AKO SU PROIZVEDENA BEZ NETO EMISIJA UGLJIKA ZBOG PROMJENE UPORABE ZEMLJIŠTA

Proces dobivanja biogoriva	Ušteda emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost	Ušteda emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	67 %	59 %
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	77 %	73 %
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*))	73 %	68 %
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*))	79 %	76 %
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*))	58 %	47 %
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*))	71 %	64 %
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	48 %	40 %
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*))	55 %	48 %
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*))	40 %	28 %
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*))	69 %	68 %
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	47 %	38 %
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*))	53 %	46 %
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*))	37 %	24 %
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*))	67 %	67 %
etanol iz šećerne trske	70 %	70 %
dio iz obnovljivih izvora etil-tercijarni-butil-etera (ETBE)	Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola
dio iz obnovljivih izvora tercijarni-amil-etil-etera (TAEE)	Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola
biodizel iz repičina sjemena	52 %	47 %
biodizel iz suncokreta	57 %	52 %
biodizel iz soje	55 %	50 %
▼C1
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent)	33 %	20 %
▼B
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	51 %	45 %
biodizel iz otpadnog jestivog ulja	88 %	84 %
biodizel od topljenja životinjskih masti (**)	84 %	78 %
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	51 %	47 %
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	58 %	54 %
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom	55 %	51 %
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent)	34 %	22 %
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari)	53 %	49 %
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom	87 %	83 %
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (**)	83 %	77 %
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	59 %	57 %
čisto biljno ulje iz suncokreta	65 %	64 %
čisto biljno ulje iz soje	63 %	61 %
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent)	40 %	30 %
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	59 %	57 %
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja	98 %	98 %
() Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona. (*) Primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (1), za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja.
(1) Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).

B. PROCIJENJENE TIPIČNE I ZADANE VRIJEDNOSTI ZA BUDUĆA BIOGORIVA KOJA 2016. NISU BILA NA TRŽIŠTU, ILI SU BILA SAMO U ZANEMARIVIM KOLIČINAMA, AKO SU PROIZVEDENA BEZ NETO EMISIJA UGLJIKA ZBOG PROMIJENJENE UPORABE ZEMLJIŠTA

Proces dobivanja biogoriva	Ušteda emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost	Ušteda emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost
etanol iz slame pšenice	85 %	83 %
▼C1
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	83 %	83 %
▼B
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	82 %	82 %
▼C1
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	83 %	83 %
▼B
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	82 %	82 %
▼C1
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	84 %	84 %
▼B
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	83 %	83 %
▼C1
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	84 %	84 %
▼B
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	83 %	83 %
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	89 %	89 %
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	89 %	89 %
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	89 %	89 %
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	89 %	89 %
dio iz obnovljivih izvora metil-tercijarni-butil-etera (MTBE)	Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola

C. METODOLOGIJA

1. Emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi goriva namijenjenih uporabi u prometu, biogoriva i tekućih biogoriva izračunavaju se kako slijedi:

(a)

emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi biogoriva izračunavaju se kao:

E = eec + el + ep + etd + eu – esca – eccs – eccr,

gdje je

E	=	ukupne emisije od uporabe goriva;
eec	=	emisije od ekstrakcije ili uzgoja sirovina;
el	=	godišnje emisije zbog promjene zaliha ugljika prouzročene promjenom uporabe zemljišta;
ep	=	emisije od obrade;
etd	=	emisije od prijevoza i distribucije;
eu	=	emisije koje nastaju pri uporabi goriva;
esca	=	uštede emisija iz akumulacije ugljika u tlu zbog boljeg poljoprivrednoga gospodarenja;
eccs	=	uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem CO2; i
eccr	=	uštede emisija zbog hvatanja i zamjene CO2.

Emisije koje nastaju pri proizvodnji strojeva i opreme ne uzimaju se u obzir.

(b)

emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi tekućeg biogoriva izračunavaju se kao za biogoriva (E), ali uz nužno proširenje kako bi se obuhvatila pretvorba energije u električnu energiju i/ili energiju za grijanje ili hlađenje, kako slijedi:

i.

za energetska postrojenja koja isporučuju samo toplinu:

ii.

za energetska postrojenja koja isporučuju samo električnu energiju:

gdje je

ECh,el

=

ukupne emisije stakleničkih plinova iz krajnjeg energetskog proizvoda.

E

=

ukupne emisije stakleničkih plinova iz tekućeg biogoriva prije krajnje pretvorbe.

ηel

=

električna učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s godišnjom potrošnjom tekućeg biogoriva na temelju njegova energetskog sadržaja.

ηh

=

toplinska učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s godišnjom potrošnjom tekućeg biogoriva na temelju njegova energetskog sadržaja.

iii.

za električnu ili mehaničku energiju iz energetskih postrojenja koja isporučuju korisnu toplinu zajedno s električnom i/ili mehaničkom energijom:

iv.

za korisnu toplinu iz energetskih postrojenja koja uz električnu i/ili mehaničku energiju isporučuju toplinu:

gdje je:

ECh,el

=

ukupne emisije stakleničkih plinova iz krajnjeg energetskog proizvoda.

E

=

ukupne emisije stakleničkih plinova iz tekućeg biogoriva prije krajnje pretvorbe.

ηel

=

električna učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s godišnjim unosom goriva na temelju njegova energetskog sadržaja.

ηh

=

toplinska učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s godišnjim unosom goriva na temelju njegova energetskog sadržaja.

Cel

=

udio eksergije u električnoj i/ili mehaničkoj energiji, zadan kao 100 % (Cel = 1).

Ch

=

Carnotova učinkovitost (udio eksergije u korisnoj toplini).

Carnotova učinkovitost (Ch) za korisnu toplinu na različitim temperaturama definirana je kao:

gdje je

Th

=

temperatura mjerena kao apsolutna temperatura (u kelvinima) korisne topline na mjestu isporuke

T0

=

temperatura okoline, zadana kao 273,15 kelvina (jednako 0 °C)

Ako se višak topline izvozi za grijanje zgrada, na temperaturi ispod 150 °C (423,15 kelvina), Ch se može utvrditi i kao:

Ch

=

Carnotova učinkovitost za toplinu na 150 °C (423,15 kelvina), što iznosi: 0,3546

Za potrebe tog izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije;

(b)

„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije za potrebe grijanja ili hlađenja;

(c)

„ekonomski opravdanja potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti po tržišnim uvjetima.

2. Emisije stakleničkih plinova iz biogoriva i tekućih biogoriva izražavaju se kako slijedi:

(a)

emisije stakleničkih plinova iz biogoriva (E) izražavaju se u gramima ekvivalenta CO2 po MJ goriva, g CO2eq/MJ;

(b)

emisije stakleničkih plinova iz tekućih biogoriva (EC) u gramima ekvivalenta CO2 po MJ krajnjeg energetskog proizvoda (toplina ili električna energija), g CO2eq/MJ.

Ako se toplinska energija ili energija za hlađenje proizvode zajedno s električnom energijom, emisije se dijele između topline i električne energije (kao u stavku 1. točki (b)) neovisno o tome upotrebljava li se toplinska energija za grijanje ili hlađenje ( 32 ).

Ako su emisije stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec izražene u jedinici g CO2eq/tona suhe sirovine, pretvaranje u grame ekvivalenta CO2 po MJ goriva, g CO2eq/MJ, izračunava se kako slijedi ( 33 ):

gdje je

Emisije po toni suhe sirovine izračunavaju se kako slijedi:

3. Uštede emisija stakleničkih plinova od biogoriva i tekućih biogoriva izračunavaju se kako slijedi:

(a)

uštede emisija stakleničkih plinova od biogoriva:

UŠTEDA = (EF(t) – EB)/EF(t),

gdje je

EB	=	ukupne emisije iz biogoriva; i
EF(t)	=	ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva za promet

(b)

uštede emisija stakleničkih plinova od toplinske energije, energije za hlađenje i električne energije proizvedene iz tekućih biogoriva:

UŠTEDA = (ECF(h&c,el) – ECB(h&c,el))/ECF (h&c,el)

gdje je

ECB(h&c,el)

=

ukupne emisije od toplinske ili električne energije i

ECF(h&c,el)

=

ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva za korisnu toplinu ili električnu energiju.

4. Staklenički plinovi uzeti u obzir za potrebe točke 1. su CO2, N2O i CH4. Za potrebe izračunavanja ekvivalenta CO2 ti se plinovi vrednuju kako slijedi:

CO2	:	1
N2O	:	298
CH4	:	25

5. Emisije koje nastaju pri ekstrakciji ili uzgoju sirovina eec uključuju emisije pri samom procesu ekstrakcije ili uzgoja; pri skupljanju, sušenju i skladištenju sirovina; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih pri ekstrakciji ili uzgoju. Hvatanje CO2 u uzgoju sirovina ne uzima se u obzir. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti za emisije iz uzgoja poljoprivredne biomase mogu se upotrijebiti procjene na temelju prosječnih regionalnih vrijednosti za emisije iz uzgoja uključenih u izvješća iz članka 31. stavka 4. ili podataka o raščlanjenim zadanim vrijednostima za emisije iz uzgoja uključene u ovaj Prilog. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti, u nedostatku relevantnih informacija iz tih izvješća dopušteno je izračunati prosječne vrijednosti na temelju lokalne poljoprivredne prakse, primjerice upotrebljavajući podatke za skupinu poljoprivrednih gospodarstava.

▼M2

6. Za potrebe izračuna iz točke 1. podtočke (a) uštede emisija stakleničkih plinova zbog boljeg poljoprivrednog gospodarenja, esca, kao što su prelazak na manje obrađivanje ili neobrađivanje zemlje, uzgoj kvalitetnijih usjeva i poboljšani plodored, uporaba pokrovnih usjeva, uključujući gospodarenje ostatcima poljoprivrednih proizvoda, te uporaba organskog poboljšivača tla (npr. kompost, digestat fermentacije gnoja), uzimaju se u obzir samo ako ne postoji rizik od negativnog utjecaja na bioraznolikost. Nadalje, moraju se pružiti čvrsti i provjerljivi dokazi o tome da se količina ugljika u tlu povećala ili da se može razumno očekivati da se povećala tijekom razdoblja uzgoja predmetnih sirovina uzimajući istodobno u obzir emisije ako takve prakse dovode do povećane uporabe gnojiva i herbicida ( 34 ).

▼B

7. Godišnje emisije koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (el) izračunavaju se jednakomjernim dijeljenjem ukupnih emisija tijekom 20 godina. Za izračun tih emisija primjenjuje se sljedeće pravilo:

el = (CSR – CSA) × 3,664 × 1/20 × 1/P – eB, ( 35 )

gdje je

el	=	godišnje emisije stakleničkih plinova koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (mjerene kao masa (u gramima) ekvivalenta CO2 po jedinici energije biogoriva ili tekućeg biogoriva (u megadžulima)). „Kultivirano tlo” (1) i „tlo namijenjeno trajnim kulturama” (2) smatraju se jednom uporabom zemljišta;
CSR	=	zaliha ugljika po jedinici površine povezana s referentnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Referentnom uporabom zemljišta smatra se uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije nego što je dobivena sirovina, ovisno o tome što je uslijedilo kasnije;
CSA	=	zaliha ugljika po jedinici površine povezana sa stvarnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Ako se zaliha ugljika akumulira tijekom razdoblja duljeg od godinu dana, vrijednost koja se pripisuje CSA jest procijenjena zaliha po jedinici površine nakon 20 godina ili nakon sazrijevanja kulture, ovisno o tome što je uslijedilo prije;
P	=	produktivnost kulture (mjerena kao energija biogoriva ili tekućeg biogoriva po jedinici površine godišnje); i
eB	=	dodatak od 29 g CO2eq/MJ biogoriva ili tekućeg biogoriva ako se biomasa dobiva sa saniranog degradiranog zemljišta pod uvjetima predviđenima u točki 8.
(1) Kultivirano tlo kako ga definira IPCC. (2) Trajne kulture definirane su kao višegodišnje kulture čija se stabljika obično ne bere svake godine, kao što su kulture kratkih ophodnji i uljana palma.

8. Dodatak od 29 g CO2eq/MJ pripisuje se ako postoje dokazi da dotično zemljište:

(a)

u siječnju 2008. nije upotrebljavano u poljoprivredne ili druge svrhe; i

(b)

jako je degradirano zemljište, uključujući zemljište koje je prije bilo upotrebljavano u poljoprivredne svrhe.

Dodatak od 29 CO2eq/MJ primjenjuje se za razdoblje do 20 godina od dana prenamjene zemljišta u poljoprivredne svrhe, pod uvjetom da se za zemljišta koja pripadaju pod podtočku (b) osigura stalan rast zaliha ugljika te znatno smanjenje erozije.

9. „Jako degradirano zemljište” znači zemljište koje je tijekom duljeg razdoblja bilo u većoj mjeri podložno zasoljavanju ili mu je nizak sadržaj organskih tvari i znatno je erodirano;

10. Komisija do 31. prosinca 2020. preispituje smjernice za izračun zaliha ugljika zemljišta ( 36 ) na temelju smjernica IPCC-a iz 2006. za nacionalnu evidenciju stakleničkih plinova – svezak 4. te u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 i Uredbom (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća ( 37 ). Smjernice Komisije služe kao temelj za izračun zaliha ugljika u zemljištu za potrebe ove Direktive.

11. Emisije koje nastaju pri obradi, ep, uključuju emisije pri samoj obradi; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih u obradi, uključujući emisije CO2 koje odgovaraju sadržajima ugljika u unosima fosilnih goriva, neovisno o tome je li u postupku stvarno došlo do njihova izgaranja.

Pri obračunavanju potrošnje električne energije koja nije proizvedena u okviru pogona za proizvodnju goriva, pretpostavlja se da je intenzitet emisije stakleničkih plinova proizvodnje i distribucije te električne energije jednak prosječnom intenzitetu emisije proizvodnje i distribucije električne energije u definiranoj regiji. Odstupajući od ovog pravila, proizvođači mogu upotrebljavati prosječnu vrijednost za pojedini pogon za proizvodnju električne energije koju taj pogon proizvede, ako taj pogon nije priključen na elektroenergetsku mrežu.

Kad je to relevantno, emisije koje nastaju pri obradi uključuju emisije iz sušenja međuproizvoda i materijala.

12. Emisije od prijevoza i distribucije, etd, uključuju emisije koje nastanu pri prijevozu sirovina i poluproizvoda te skladištenju i distribuciji gotovih proizvoda. Emisije koje nastaju pri prijevozu i distribuciji koje se uzimaju u obzir pod točkom 5. ne uzimaju se u obzir pod ovom točkom.

13. Emisije od uporabe goriva (eu) računaju se kao nula za biogoriva i tekuća biogoriva.

Emisije stakleničkih plinova osim CO2 (N2O i CH4) od uporabe goriva uračunavaju se u faktor eu za tekuća biogoriva.

14. Uštede emisija od hvatanja i geološkog skladištenja CO2, eccs, koje već nisu uzete u obzir u ep, ograničavaju se na emisije onemogućene hvatanjem i skladištenjem emitiranog CO2 izravno povezanog s ekstrakcijom, prijevozom, obradom i distribucijom goriva ako je ugljikov dioksid skladišten u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 38 ).

▼M2

15. Uštede emisija od hvatanja i zamjene CO2 (eccr) izravno su povezane s proizvodnjom biogorivâ ili tekućih biogoriva kojima se pripisuju i ograničavaju se na emisije izbjegnute hvatanjem CO2 čiji ugljik potječe od biomase i koji se upotrebljava za zamjenu CO2 koji potječe iz fosilnih goriva u proizvodnji komercijalnih proizvoda i usluga prije 1. siječnja 2036.

▼B

16. Ako se u kogeneracijskom pogonu, koji isporučuje toplinsku i/ili električnu energiju u proces proizvodnje goriva za koje se izračunavaju emisije, proizvodi višak električne energije i/ili višak korisne topline, emisije stakleničkih plinova dijele se između električne energije i korisne topline prema temperaturi topline (koja odražava korisnost topline). Korisni dio topline dobiva se množenjem njezina energetskog sadržaja s Carnotovom učinkovitosti Ch, koja se izračunava na sljedeći način:

gdje je

Th

=

temperatura mjerena kao apsolutna temperatura (u kelvinima) korisne topline na mjestu isporuke

T0

=

temperatura okoline, zadana kao 273,15 kelvina (jednako 0 °C)

Ako se višak topline izvozi za grijanje zgrada, na temperaturi ispod 150 °C (423,15 kelvina), Ch se može utvrditi i kao:

Ch

=

Carnotova učinkovitost za toplinu na 150 °C (423,15 kelvina), što iznosi: 0,3546

Za potrebe tog izračuna upotrebljavaju se stvarne učinkovitosti definirane kao godišnja proizvodnja mehaničke, električne odnosno toplinske energije podijeljena s godišnjim unosom energije.

Za potrebe tog izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije;

(b)

„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije za potrebe grijanja ili hlađenja;

(c)

„ekonomski opravdana potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti po tržišnim uvjetima.

17. Kad se u procesu proizvodnje goriva proizvede istodobno gorivo za koje su emisije izračunane i jedan ili više proizvoda („suproizvoda”), emisije stakleničkih plinova dijele se između goriva ili njegova međuproizvoda i suproizvoda razmjerno njihovu energetskom sadržaju (određenom kao donja ogrjevna vrijednost u slučaju suproizvoda koji nisu električna energija i toplina). Intenzitet stakleničkih plinova viška korisne topline ili viška električne energije jednak je intenzitetu stakleničkih plinova toplinske ili električne energije isporučene u proces proizvodnje goriva, a utvrđuje se izračunom intenziteta stakleničkih plinova svih unosa i emisija, uključujući sirovine te emisije CH4 i N2O, u kogeneracijski pogon, kotao ili drugi uređaj koji isporučuje toplinsku ili električnu energiju u proces proizvodnje goriva te iz njih. U slučaju kogeneracije električne energije i topline izračun se izvodi u skladu s točkom 16.

▼M2

18. Za potrebe izračuna iz točke 17. emisije koje se dijele jesu eec + el + esca + oni dijelovi ep, etd, eccs i eccr koje se odvijaju do procesne faze i uključujući procesnu fazu na kojoj je suproizvod proizveden. Ako je došlo do kakve podjele na suproizvode u ranijoj procesnoj fazi u životnom ciklusu, za te se potrebe umjesto ukupne količine tih emisija upotrebljava dio tih emisija dodijeljenih međuproizvodu goriva u posljednjoj takvoj procesnoj fazi. Kad je riječ o biogorivima i tekućim biogorivima, svi suproizvodi koji nisu obuhvaćeni točkom 17. uzimaju se u obzir za potrebe tog izračuna.

Za suproizvode koji imaju negativan energetski sadržaj, za potrebe izračuna smatra se da im je energetski sadržaj nula.

U pravilu se smatra da za otpatke i ostatke, uključujući sve otpatke i ostatke iz Priloga IX., emisije stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa iznose nula do procesa skupljanja tih materijala, neovisno o tome jesu li prerađeni u međuproizvode prije pretvorbe u krajnji proizvod.

Kad je riječ o gorivima iz biomase proizvedenima u rafinerijama, osim u kombinaciji pogona za preradu s kotlovima i kogeneracijskim pogonima koji opskrbljuju pogon za preradu toplinskom i/ili električnom energijom, jedinica za analizu za potrebe izračuna iz točke 17. jest rafinerija.

▼B

19. Za biogoriva za potrebe izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo EF(t) iznosi 94 CO2eq/MJ.

Za tekuća biogoriva koja se upotrebljavaju u proizvodnji električne energije za potrebe izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo ECF(e) jest 183 g CO2eq/MJ.

Za tekuća biogoriva koja se upotrebljavaju u proizvodnji korisne topline, kao i u proizvodnji toplinske energije i/ili energije za hlađenje, za potrebe izračuna iz točke 3., usporedno fosilno gorivo ECF (h&c) jest 80 g CO2eq/MJ.

D. RAŠČLANJENE ZADANE VRIJEDNOSTI ZA BIOGORIVA I TEKUĆA BIOGORIVA

Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: „eec ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga uključujući emisije N2O iz tla

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
etanol iz šećerne repe	9,6	9,6
etanol iz kukuruza	25,5	25,5
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza	27,0	27,0
etanol iz šećerne trske	17,1	17,1
dio iz obnovljivih izvora ETBE	Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola
dio iz obnovljivih izvora TAEE	Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola
biodizel iz repičina sjemena	32,0	32,0
biodizel iz suncokreta	26,1	26,1
biodizel iz soje	21,2	21,2
▼C1
biodizel iz palmina ulja	26,0	26,0
▼B
biodizel iz otpadnog jestivog ulja	0	0
biodizel od topljenja životinjskih masti (*1)	0	0
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	33,4	33,4
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	26,9	26,9
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom	22,1	22,1
▼C1
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom	27,3	27,3
▼B
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom	0	0
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*1)	0	0
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	33,4	33,4
čisto biljno ulje iz suncokreta	27,2	27,2
čisto biljno ulje iz soje	22,2	22,2
čisto biljno ulje iz palmina ulja	27,1	27,1
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja	0	0
(*1) Primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. listopada 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila u pogledu nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni ljudskoj prehrani, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja.

Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: „eec ” – samo za emisije N2O iz tla (one su već uračunate u raščlanjene vrijednosti za emisije iz uzgoja u tablici „eec ”)

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
etanol iz šećerne repe	4,9	4,9
etanol iz kukuruza	13,7	13,7
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza	14,1	14,1
etanol iz šećerne trske	2,1	2,1
dio iz obnovljivih izvora ETBE	Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola
dio iz obnovljivih izvora TAEE	Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola
biodizel iz repičina sjemena	17,6	17,6
biodizel iz suncokreta	12,2	12,2
biodizel iz soje	13,4	13,4
biodizel iz palmina ulja	16,5	16,5
biodizel iz otpadnog jestivog ulja	0	0
biodizel od topljenja životinjskih masti (*1)	0	0
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	18,0	18,0
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	12,5	12,5
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom	13,7	13,7
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom	16,9	16,9
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom	0	0
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*1)	0	0
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	17,6	17,6
čisto biljno ulje iz suncokreta	12,2	12,2
čisto biljno ulje iz soje	13,4	13,4
čisto biljno ulje iz palmina ulja	16,5	16,5
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja	0	0
(*1) Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja.

Raščlanjene zadane vrijednosti za obradu: „ep” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	18,8	26,3
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	9,7	13,6
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	13,2	18,5
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	7,6	10,6
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	27,4	38,3
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	15,7	22,0
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	20,8	29,1
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	14,8	20,8
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	28,6	40,1
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	1,8	2,6
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	21,0	29,3
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	15,1	21,1
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	30,3	42,5
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	1,5	2,2
etanol iz šećerne trske	1,3	1,8
dio iz obnovljivih izvora ETBE	Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola
dio iz obnovljivih izvora TAEE	Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola
biodizel iz repičina sjemena	11,7	16,3
biodizel iz suncokreta	11,8	16,5
biodizel iz soje	12,1	16,9
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent)	30,4	42,6
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	13,2	18,5
biodizel iz otpadnog jestivog ulja	9,3	13,0
biodizel od topljenja životinjskih masti (*2)	13,6	19,1
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	10,7	15,0
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	10,5	14,7
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom	10,9	15,2
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent)	27,8	38,9
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari)	9,7	13,6
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom	10,2	14,3
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*2)	14,5	20,3
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	3,7	5,2
čisto biljno ulje iz suncokreta	3,8	5,4
čisto biljno ulje iz soje	4,2	5,9
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent)	22,6	31,7
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	4,7	6,5
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja	0,6	0,8
(1) Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona. (2) Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja.

Raščlanjene zadane vrijednosti samo za ekstrakciju ulja (one su već uračunate u raščlanjene vrijednosti za emisije iz obrade u tablici „ep ”)

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
biodizel iz repičina sjemena	3,0	4,2
biodizel iz suncokreta	2,9	4,0
biodizel iz soje	3,2	4,4
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent)	20,9	29,2
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	3,7	5,1
biodizel iz otpadnog jestivog ulja	0	0
biodizel od topljenja životinjskih masti (*1)	4,3	6,1
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	3,1	4,4
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	3,0	4,1
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom	3,3	4,6
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent)	21,9	30,7
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari)	3,8	5,4
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom	0	0
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*1)	4,3	6,0
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	3,1	4,4
čisto biljno ulje iz suncokreta	3,0	4,2
čisto biljno ulje iz soje	3,4	4,7
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent)	21,8	30,5
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	3,8	5,3
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja	0	0
(*1) Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja.

Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju: „etd ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	2,3	2,3
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	2,3	2,3
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	2,3	2,3
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	2,3	2,3
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	2,3	2,3
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	2,3	2,3
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	2,2	2,2
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	2,2	2,2
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	2,2	2,2
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	2,2	2,2
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	2,2	2,2
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	2,2	2,2
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	2,2	2,2
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	2,2	2,2
etanol iz šećerne trske	9,7	9,7
dio iz obnovljivih izvora ETBE	jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola
dio iz obnovljivih izvora TAEE	jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola
biodizel iz repičina sjemena	1,8	1,8
biodizel iz suncokreta	2,1	2,1
biodizel iz soje	8,9	8,9
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent)	6,9	6,9
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	6,9	6,9
biodizel iz otpadnog jestivog ulja	1,9	1,9
▼C1
biodizel od topljenja životinjskih masti (*2)	1,6	1,6
▼B
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	1,7	1,7
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	2,0	2,0
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom	9,2	9,2
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent)	7,0	7,0
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari)	7,0	7,0
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom	1,7	1,7
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*2)	1,5	1,5
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	1,4	1,4
čisto biljno ulje iz suncokreta	1,7	1,7
čisto biljno ulje iz soje	8,8	8,8
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent)	6,7	6,7
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	6,7	6,7
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja	1,4	1,4
(1) Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona. (2) Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja.

Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju samo konačnog goriva. Već su uvrštene u tablicu „emisije zbog prijevoza i distribucije etd ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga, ali sljedeće su vrijednosti korisne ako gospodarski subjekt želi deklarirati stvarne emisije koje nastaju pri prijevozu samo za prijevoz usjeva ili ulja).

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	1,6	1,6
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	1,6	1,6
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	1,6	1,6
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	1,6	1,6
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	1,6	1,6
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	1,6	1,6
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	1,6	1,6
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	1,6	1,6
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	1,6	1,6
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	1,6	1,6
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	1,6	1,6
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	1,6	1,6
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	1,6	1,6
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	1,6	1,6
etanol iz šećerne trske	6,0	6,0
dio etil-tercijarni-butil-etera (ETBE) iz obnovljivog etanola	smatrat će se jednakima kao pri odabranom procesu dobivanju etanola
dio tercijarni-amil-etil-etera (TAEE) iz obnovljivog etanola	smatrat će se jednakima kao pri odabranom procesu dobivanju etanola
biodizel iz repičina sjemena	1,3	1,3
biodizel iz suncokreta	1,3	1,3
biodizel iz soje	1,3	1,3
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent)	1,3	1,3
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	1,3	1,3
biodizel iz otpadnog jestivog ulja	1,3	1,3
biodizel od topljenja životinjskih masti (*2)	1,3	1,3
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	1,2	1,2
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	1,2	1,2
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom	1,2	1,2
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent)	1,2	1,2
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari)	1,2	1,2
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom	1,2	1,2
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*2)	1,2	1,2
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	0,8	0,8
čisto biljno ulje iz suncokreta	0,8	0,8
čisto biljno ulje iz soje	0,8	0,8
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent)	0,8	0,8
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	0,8	0,8
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja	0,8	0,8
(1) Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona. (2) Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja.

Ukupno za uzgoj, obradu, prijevoz i distribuciju

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	30,7	38,2
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	21,6	25,5
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	25,1	30,4
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	19,5	22,5
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	39,3	50,2
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	27,6	33,9
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	48,5	56,8
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	42,5	48,5
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	56,3	67,8
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	29,5	30,3
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu)	50,2	58,5
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	44,3	50,3
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	59,5	71,7
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1))	30,7	31,4
etanol iz šećerne trske	28,1	28,6
dio iz obnovljivih izvora ETBE	jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola
dio iz obnovljivih izvora TAEE	jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola
biodizel iz repičina sjemena	45,5	50,1
biodizel iz suncokreta	40,0	44,7
biodizel iz soje	42,2	47,0
▼C1
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent)	63,3	75,5
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	46,1	51,4
▼B
biodizel iz otpadnog jestivog ulja	11,2	14,9
▼C1
biodizel od topljenja životinjskih masti (*2)	15,2	20,7
▼B
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom	45,8	50,1
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom	39,4	43,6
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom	42,2	46,5
▼C1
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent)	62,1	73,2
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari)	44,0	47,9
▼B
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom	11,9	16,0
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*2)	16,0	21,8
čisto biljno ulje iz repičina sjemena	38,5	40,0
čisto biljno ulje iz suncokreta	32,7	34,3
čisto biljno ulje iz soje	35,2	36,9
▼C1
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent)	56,4	65,5
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari)	38,5	40,3
▼B
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja	2,0	2,2
(1) Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona. (2) Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja.

E. PROCIJENJENE RAŠČLANJENE ZADANE VRIJEDNOSTI ZA BUDUĆA BIOGORIVA I TEKUĆA BIOGORIVA KOJA 2016. NISU BILA NA TRŽIŠTU ILI SU BILA U ZANEMARIVIM KOLIČINAMA

Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: „eec ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga uključujući emisije N2O (uključujući usitnjavanje otpadnog drva ili uzgojene šume)

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
etanol iz slame pšenice	1,8	1,8
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	3,3	3,3
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	8,2	8,2
▼C1
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	3,3	3,3
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	8,2	8,2
▼B
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	3,1	3,1
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	7,6	7,6
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	3,1	3,1
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	7,6	7,6
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	2,5	2,5
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	2,5	2,5
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	2,5	2,5
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	2,5	2,5
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a	jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola

Raščlanjene zadane vrijednosti emisija N2O iz tla (uračunate u raščlanjene zadane vrijednosti emisija iz uzgoja u tablici „eec ”)

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
etanol iz slame pšenice	0	0
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	0	0
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	4,4	4,4
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	0	0
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	4,4	4,4
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	0	0
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	4,1	4,1
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	0	0
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	4,1	4,1
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	0	0
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	0	0
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	0	0
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	0	0
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a	jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola

Raščlanjene zadane vrijednosti za obradu: „ep ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
etanol iz slame pšenice	4,8	6,8
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	0,1	0,1
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	0,1	0,1
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	0,1	0,1
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	0,1	0,1
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	0	0
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	0	0
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	0	0
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	0	0
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	0	0
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	0	0
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	0	0
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	0	0
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a	jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola

Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju: „etd ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
etanol iz slame pšenice	7,1	7,1
▼C1
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	12,2	12,2
▼B
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	8,4	8,4
▼C1
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	12,2	12,2
▼B
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	8,4	8,4
▼C1
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	12,1	12,1
▼B
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	8,6	8,6
▼C1
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	12,1	12,1
▼B
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	8,6	8,6
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	7,7	7,7
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	7,9	7,9
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	7,7	7,7
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	7,9	7,9
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a	jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola

Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju samo konačnog goriva. Već su uvrštene u tablicu „emisije zbog prijevoza i distribucije etd ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga, ali sljedeće su vrijednosti korisne ako gospodarski subjekt želi deklarirati stvarne emisije koje nastaju pri prijevozu samo za prijevoz sirovina).

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
etanol iz slame pšenice	1,6	1,6
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	1,2	1,2
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	1,2	1,2
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	1,2	1,2
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	1,2	1,2
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	2,0	2,0
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	2,0	2,0
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	2,0	2,0
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	2,0	2,0
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	2,0	2,0
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	2,0	2,0
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	2,0	2,0
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	2,0	2,0
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a	jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola

Ukupno za uzgoj, obradu, prijevoz i distribuciju

Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
etanol iz slame pšenice	13,7	15,7
▼C1
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	15,6	15,6
▼B
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	16,7	16,7
▼C1
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	15,6	15,6
▼B
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	16,7	16,7
▼C1
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	15,2	15,2
▼B
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	16,2	16,2
▼C1
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu	15,2	15,2
▼B
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu	16,2	16,2
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	10,2	10,2
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	10,4	10,4
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	10,2	10,2
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze	10,4	10,4
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a	jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola

PRILOG VI.

PRAVILA ZA IZRAČUN DOPRINOSA GORIVA IZ BIOMASE I NJIHOVIH USPOREDNIH FOSILNIH GORIVA UČINKU STAKLENIČKIH PLINOVA

A. Tipične i zadane vrijednosti ušteda emisija stakleničkih plinova za goriva iz biomase ako su proizvedena bez neto emisija ugljika zbog promjene uporabe zemljišta

DRVNA SJEČKA
Sustav proizvodnje goriva iz biomase	Prijevozna udaljenost	Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost		Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost
Sustav proizvodnje goriva iz biomase	Prijevozna udaljenost	Toplina	Električna energija	Toplina	Električna energija
drvna sječka od šumskih ostataka	od 1 do 500 km	93 %	89 %	91 %	87 %
	od 500 do 2 500 km	89 %	84 %	87 %	81 %
	od 2 500 do 10 000 km	82 %	73 %	78 %	67 %
	iznad 10 000 km	67 %	51 %	60 %	41 %
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus)	od 2 500 do 10 000 km	77 %	65 %	73 %	60 %
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena)	od 1 do 500 km	89 %	83 %	87 %	81 %
	od 500 do 2 500 km	85 %	78 %	84 %	76 %
	od 2 500 do 10 000 km	78 %	67 %	74 %	62 %
	iznad 10 000 km	63 %	45 %	57 %	35 %
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena)	od 1 do 500 km	91 %	87 %	90 %	85 %
	od 500 do 2 500 km	88 %	82 %	86 %	79 %
	od 2 500 do 10 000 km	80 %	70 %	77 %	65 %
	iznad 10 000 km	65 %	48 %	59 %	39 %
drvna sječka od debla	od 1 do 500 km	93 %	89 %	92 %	88 %
	od 500 do 2 500 km	90 %	85 %	88 %	82 %
	od 2 500 do 10 000 km	82 %	73 %	79 %	68 %
	iznad 10 000 km	67 %	51 %	61 %	42 %
drvna sječka od ostataka iz industrije	od 1 do 500 km	94 %	92 %	93 %	90 %
	od 500 do 2 500 km	91 %	87 %	90 %	85 %
	od 2 500 do 10 000 km	83 %	75 %	80 %	71 %
	iznad 10 000 km	69 %	54 %	63 %	44 %

DRVENI PELETI (*1)
Sustav proizvodnje goriva iz biomase		Prijevozna udaljenost	Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost		Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost
Sustav proizvodnje goriva iz biomase		Prijevozna udaljenost	Toplina	Električna energija	Toplina	Električna energija
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka	Slučaj 1.	od 1 do 500 km	58 %	37 %	49 %	24 %
		od 500 do 2 500 km	58 %	37 %	49 %	25 %
		od 2 500 do 10 000 km	55 %	34 %	47 %	21 %
		iznad 10 000 km	50 %	26 %	40 %	11 %
	Slučaj 2.a	od 1 do 500 km	77 %	66 %	72 %	59 %
		od 500 do 2 500 km	77 %	66 %	72 %	59 %
		od 2 500 do 10 000 km	75 %	62 %	70 %	55 %
		iznad 10 000 km	69 %	54 %	63 %	45 %
	Slučaj 3.a	od 1 do 500 km	92 %	88 %	90 %	85 %
		od 500 do 2 500 km	92 %	88 %	90 %	86 %
		od 2 500 do 10 000 km	90 %	85 %	88 %	81 %
		iznad 10 000 km	84 %	76 %	81 %	72 %
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus)	Slučaj 1.	od 2 500 do 10 000 km	52 %	28 %	43 %	15 %
	Slučaj 2.a	od 2 500 do 10 000 km	70 %	56 %	66 %	49 %
	Slučaj 3.a	od 2 500 do 10 000 km	85 %	78 %	83 %	75 %
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena)	Slučaj 1.	od 1 do 500 km	54 %	32 %	46 %	20 %
		od 500 do 10 000 km	52 %	29 %	44 %	16 %
		iznad 10 000 km	47 %	21 %	37 %	7 %
	Slučaj 2.a	od 1 do 500 km	73 %	60 %	69 %	54 %
		od 500 do 10 000 km	71 %	57 %	67 %	50 %
		iznad 10 000 km	66 %	49 %	60 %	41 %
	Slučaj 3.a	od 1 do 500 km	88 %	82 %	87 %	81 %
		od 500 do 10 000 km	86 %	79 %	84 %	77 %
		iznad 10 000 km	80 %	71 %	78 %	67 %
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena)	Slučaj 1.	od 1 do 500 km	56 %	35 %	48 %	23 %
		od 500 do 10 000 km	54 %	32 %	46 %	20 %
		iznad 10 000 km	49 %	24 %	40 %	10 %
	Slučaj 2.a	od 1 do 500 km	76 %	64 %	72 %	58 %
		od 500 do 10 000 km	74 %	61 %	69 %	54 %
		iznad 10 000 km	68 %	53 %	63 %	45 %
	Slučaj 3.a	od 1 do 500 km	91 %	86 %	90 %	85 %
		od 500 do 10 000 km	89 %	83 %	87 %	81 %
		iznad 10 000 km	83 %	75 %	81 %	71 %
Deblo	Slučaj 1.	od 1 do 500 km	57 %	37 %	49 %	24 %
		od 500 do 2 500 km	58 %	37 %	49 %	25 %
		od 2 500 do 10 000 km	55 %	34 %	47 %	21 %
		iznad 10 000 km	50 %	26 %	40 %	11 %
	Slučaj 2.a	od 1 do 500 km	77 %	66 %	73 %	60 %
		od 500 do 2 500 km	77 %	66 %	73 %	60 %
		od 2 500 do 10 000 km	75 %	63 %	70 %	56 %
		iznad 10 000 km	70 %	55 %	64 %	46 %
	Slučaj 3.a	od 1 do 500 km	92 %	88 %	91 %	86 %
		od 500 do 2 500 km	92 %	88 %	91 %	87 %
		od 2 500 do 10 000 km	90 %	85 %	88 %	83 %
		iznad 10 000 km	84 %	77 %	82 %	73 %
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije	Slučaj 1.	od 1 do 500 km	75 %	62 %	69 %	55 %
		od 500 do 2 500 km	75 %	62 %	70 %	55 %
		od 2 500 do 10 000 km	72 %	59 %	67 %	51 %
		iznad 10 000 km	67 %	51 %	61 %	42 %
	Slučaj 2.a	od 1 do 500 km	87 %	80 %	84 %	76 %
		od 500 do 2 500 km	87 %	80 %	84 %	77 %
		od 2 500 do 10 000 km	85 %	77 %	82 %	73 %
		iznad 10 000 km	79 %	69 %	75 %	63 %
	Slučaj 3.a	od 1 do 500 km	95 %	93 %	94 %	91 %
		od 500 do 2 500 km	95 %	93 %	94 %	92 %
		od 2 500 do 10 000 km	93 %	90 %	92 %	88 %
		iznad 10 000 km	88 %	82 %	85 %	78 %
(*1) Slučaj 1. odnosi se na procese u kojima se kotao na prirodni plin upotrebljava za isporuku procesne topline stroju za pelete. Električna energija za stroj za pelete dobavlja se iz mreže. Slučaj 2.a odnosi se na procese u kojima se kotao na drvnu sječku, napunjen prethodno osušenom sječkom, upotrebljava za isporuku procesne topline. Električna energija za stroj za pelete dobavlja se iz mreže. Slučaj 3.a odnosi se na procese u kojima se kogeneracijski pogon, napunjen prethodno osušenom drvnom sječkom, upotrebljava za isporuku električne energije i topline stroju za pelete.

POLJOPRIVREDNI PROCESI
Sustav proizvodnje goriva iz biomase	Prijevozna udaljenost	Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost		Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost
Sustav proizvodnje goriva iz biomase	Prijevozna udaljenost	Toplina	Električna energija	Toplina	Električna energija
ostatci iz poljoprivrede gustoće < 0,2 t/m3 (*1)	od 1 do 500 km	95 %	92 %	93 %	90 %
	od 500 do 2 500 km	89 %	83 %	86 %	80 %
	od 2 500 do 10 000 km	77 %	66 %	73 %	60 %
	iznad 10 000 km	57 %	36 %	48 %	23 %
ostatci iz poljoprivrede gustoće > 0,2 t/m3 (*2)	od 1 do 500 km	95 %	92 %	93 %	90 %
	od 500 do 2 500 km	93 %	89 %	92 %	87 %
	od 2 500 do 10 000 km	88 %	82 %	85 %	78 %
	iznad 10 000 km	78 %	68 %	74 %	61 %
peleti od slame	od 1 do 500 km	88 %	82 %	85 %	78 %
	od 500 do 10 000 km	86 %	79 %	83 %	74 %
	iznad 10 000 km	80 %	70 %	76 %	64 %
briketi od bagase	od 500 do 10 000 km	93 %	89 %	91 %	87 %
briketi od bagase	iznad 10 000 km	87 %	81 %	85 %	77 %
brašno od palminih koštica	iznad 10 000 km	20 %	-18 %	11 %	-33 %
brašno od palminih koštica (bez emisija CH4 iz uljare)	iznad 10 000 km	46 %	20 %	42 %	14 %
(1) Ova skupina materijala obuhvaća ostatke iz poljoprivrede niske nasipne gustoće te uključuje materijale kao što su bale sijena, zobene ljuske, rižine lupine i bale ostataka šećerne trske (bagase) (popis nije konačan). (2) Skupina ostataka iz poljoprivrede visoke nasipne gustoće uključuje materijale kao što su klipovi kukuruza, orahove ljuske, sojine ljuske, opne palminih koštica (popis nije konačan).

BIOPLIN ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU (*1)
Sustav proizvodnje bioplina		Tehnološka mogućnost	Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost	Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost
tekući gnoj (1)	Slučaj 1.	otvoreni digestat (2)	146 %	94 %
	Slučaj 1.	zatvoreni digestat (3)	246 %	240 %
	Slučaj 2.	otvoreni digestat	136 %	85 %
	Slučaj 2.	zatvoreni digestat	227 %	219 %
	Slučaj 3.	otvoreni digestat	142 %	86 %
	Slučaj 3.	zatvoreni digestat	243 %	235 %
kukuruz (cijela biljka) (4)	Slučaj 1.	otvoreni digestat	36 %	21 %
	Slučaj 1.	zatvoreni digestat	59 %	53 %
	Slučaj 2.	otvoreni digestat	34 %	18 %
	Slučaj 2.	zatvoreni digestat	55 %	47 %
	Slučaj 3.	otvoreni digestat	28 %	10 %
	Slučaj 3.	zatvoreni digestat	52 %	43 %
biološki otpad	Slučaj 1.	otvoreni digestat	47 %	26 %
	Slučaj 1.	zatvoreni digestat	84 %	78 %
	Slučaj 2.	otvoreni digestat	43 %	21 %
	Slučaj 2.	zatvoreni digestat	77 %	68 %
	Slučaj 3.	otvoreni digestat	38 %	14 %
	Slučaj 3.	zatvoreni digestat	76 %	66 %
(*1) Slučaj 1. odnosi se na procese u kojima električnu energiju i toplinu potrebne za proces isporučuje sam kogeneracijski pogon. Slučaj 2. odnosi se na procese u kojima se električna energija potrebna za proces dobiva iz mreže, a procesnu toplinu isporučuje sam kogeneracijski pogon. U pojedinim državama članicama operateri ne smiju tražiti subvencije za bruto proizvodnju pa je konfiguracija iz slučaja 1. izglednija. Slučaj 3. odnosi se na procese u kojima se električna energija potrebna u procesu dobiva iz mreže, a procesnu toplinu isporučuje kotao na bioplin. Taj se slučaj odnosi na neka postrojenja u kojima kogeneracijski pogon nije na lokaciji, a bioplin se prodaje (ali se ne pretvara u biometan). (1) Vrijednosti za proizvodnju bioplina iz gnoja uključuju negativne emisije za uštede emisija pri gospodarenju svježim gnojem. Smatra se da je vrijednost esca jednaka – 45 g CO2eq/MJ za gnoj upotrijebljen u anaerobnoj razgradnji (2) Otvoreno skladište digestata izvor je dodatnih emisija CH4 i N2O. Količina tih emisija mijenja se ovisno o uvjetima okoline, vrsti supstrata i učinkovitosti razgradnje. (3) Zatvoreno skladište znači da je digestat koji je rezultat procesa razgradnje pohranjen u plinonepropusnom spremniku te da se smatra da će se dodatni bioplin otpušten tijekom skladištenja oporabiti za proizvodnju dodatne električne energije ili biometana. Taj proces ne uključuje emisije stakleničkih plinova. (4) Kukuruz (kao cijela biljka) znači kukuruz koji je ubran kao stočna hrana i siliran radi očuvanja.

BIOPLIN ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU – MJEŠAVINA GNOJA I KUKURUZA
Sustav proizvodnje bioplina		Tehnološka mogućnost	Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost	Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost
gnoj – kukuruz 80 % – 20 %	Slučaj 1.	otvoreni digestat	72 %	45 %
	Slučaj 1.	zatvoreni digestat	120 %	114 %
	Slučaj 2.	otvoreni digestat	67 %	40 %
	Slučaj 2.	zatvoreni digestat	111 %	103 %
	Slučaj 3.	otvoreni digestat	65 %	35 %
	Slučaj 3.	zatvoreni digestat	114 %	106 %
gnoj – kukuruz 70 % – 30 %	Slučaj 1.	otvoreni digestat	60 %	37 %
	Slučaj 1.	zatvoreni digestat	100 %	94 %
	Slučaj 2.	otvoreni digestat	57 %	32 %
	Slučaj 2.	zatvoreni digestat	93 %	85 %
	Slučaj 3.	otvoreni digestat	53 %	27 %
	Slučaj 3.	zatvoreni digestat	94 %	85 %
gnoj – kukuruz 60 % – 40 %	Slučaj 1.	otvoreni digestat	53 %	32 %
	Slučaj 1.	zatvoreni digestat	88 %	82 %
	Slučaj 2.	otvoreni digestat	50 %	28 %
	Slučaj 2.	zatvoreni digestat	82 %	73 %
	Slučaj 3.	otvoreni digestat	46 %	22 %
	Slučaj 3.	zatvoreni digestat	81 %	72 %

BIOMETAN ZA PROMET (*1)
Sustav proizvodnje biometana	Tehnološke mogućnosti	Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost	Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost
tekući gnoj	otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	117 %	72 %
	otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	133 %	94 %
	zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	190 %	179 %
	zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	206 %	202 %
kukuruz (cijela biljka)	otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	35 %	17 %
	otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	51 %	39 %
	zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	52 %	41 %
	zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	68 %	63 %
biološki otpad	otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	43 %	20 %
	otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	59 %	42 %
	zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	70 %	58 %
	zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	86 %	80 %
(*1) Uštede emisija stakleničkih plinova za biometan odnose se jedino na komprimirani biometan u odnosu na usporedno fosilno gorivo za promet od 94 g CO2eq/MJ.

BIOMETAN – MJEŠAVINE GNOJA I KUKURUZA (*1)
Sustav proizvodnje biometana	Tehnološke mogućnosti	Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost	Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost
gnoj – kukuruz 80 % – 20 %	otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova (1)	62 %	35 %
	otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova (2)	78 %	57 %
	zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	97 %	86 %
	zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	113 %	108 %
gnoj – kukuruz 70 % – 30 %	otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	53 %	29 %
	otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	69 %	51 %
	zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	83 %	71 %
	zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	99 %	94 %
gnoj – kukuruz 60 % – 40 %	otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	48 %	25 %
	otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	64 %	48 %
	zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	74 %	62 %
	zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	90 %	84 %
(*1) Uštede emisija stakleničkih plinova za biometan odnose se jedino na komprimirani biometan u odnosu na usporedno fosilno gorivo za promet od 94 g CO2eq/MJ. (1) Ova kategorija uključuje sljedeće kategorije tehnologija za pretvorbu bioplina u biometan: adsorpcija uslijed promjene tlaka (PSA), ispiranje vodom pod tlakom (PWS), membrane, kriogenu pretvorbu i organsko fizičko ispiranje (OPS). Uključuje emisiju 0,03 MJ CH4 / MJ biometana za emisiju metana iz ispušnih plinova. (2) Ova kategorija uključuje sljedeće kategorije tehnologija za pretvorbu bioplina u biometan: ispiranje vodom pod tlakom (PWS) uz recikliranje vode, adsorpciju uslijed promjene tlaka (PSA), kemijsko ispiranje, organsko fizičko ispiranje (OPS), membrane i kriogenu pretvorbu. Za ovu kategoriju nisu razmatrane emisije metana (metan iz ispušnih plinova sagorijeva, ako ga ima).

B. METODOLOGIJA

1. Emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi goriva iz biomase izračunavaju se kako slijedi:

(a)

emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi goriva iz biomase prije pretvorbe u električnu energiju te energiju za grijanje i hlađenje izračunavaju se kao:

E = eec + el + ep + etd + eu - esca– eccs - eccr,

gdje je

E

=

ukupne emisije koje nastanu pri proizvodnji goriva prije energetske pretvorbe;

eec

=

emisije od ekstrakcije ili uzgoja sirovina;

el

=

godišnje emisije zbog promjene zaliha ugljika prouzročene promjenom uporabe zemljišta;

ep

=

emisije od obrade;

etd

=

emisije od prijevoza i distribucije;

eu

=

emisije od uporabe goriva;

esca

=

uštede emisija uslijed akumulacije ugljika u tlu zbog boljega poljoprivrednoga gospodarenja;

eccs

=

uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem CO2; te

eccr

=

uštede emisija zbog hvatanja i zamjene CO2.

Emisije koje nastaju pri proizvodnji strojeva i opreme ne uzimaju se u obzir.

(b)

U slučaju kodigestije različitih supstrata u pogonu za proizvodnju bioplina koji proizvodi bioplin ili biometan tipične i zadane vrijednosti emisija stakleničkih plinova izračunavaju se kao:

▼B

gdje je

E

=

emisije stakleničkih plinova po MJ bioplina ili biometana nastalog kodigestijom utvrđene mješavine supstrata;

Sn

=

udio sirovine n u energetskom sadržaju;

En

=

emisije u gCO2/MJ za proces n kako je predviđeno dijelom D ovog Priloga*

▼B

gdje je

Pn

=

energetski prinos [MJ] po kilogramu unosa vlažne sirovine n**;

Wn

=

faktor ponderiranja supstrata n definiran kao:

gdje je:

In

=

godišnji unos supstrata n [tona svježe tvari] u digestor;

AMn

=

prosječna godišnja vlažnost supstrata n [kg vode / kg svježe tvari];

SMn

=

standardna vlažnost supstrata n ( 39 )

(*) Za životinjski gnoj koji se rabi kao supstrat dodaje se dodatak od 45 g CO2eq/MJ gnoja (-54 kg CO2eq/t svježe tvari) za bolje poljoprivredno gospodarenje i gospodarenje gnojem.

(**) Za izračun tipičnih i zadanih vrijednosti upotrebljavaju se sljedeće vrijednosti Pn:

P(kukuruz): 4,16 [MJbioplina/kgvlažnog kukuruza vlažnosti 65 %]

P(gnoj): 0,50 [MJbioplina/kgtekućeg gnoja vlažnosti 90 %]

P(biološki otpad) 3,41 [MJbioplina/kgtekućeg biološkog otpada vlažnosti 76 %]

(***) Za supstrat SMn upotrebljavaju se sljedeće vrijednosti standardne vlažnosti:

SM(kukuruz): 0,65 [kg vode/kg svježe tvari]

SM(gnoj): 0,90 [kg vode/kg svježe tvari]

SM(biološki otpad): 0,76 [kg vode/kg svježe tvari]

(c)

U slučaju kodigestije supstrata n u pogonu za proizvodnju bioplina koji proizvodi električnu energiju ili biometan stvarne emisije stakleničkih plinova bioplina i biometana izračunavaju se kako slijedi:

gdje je

E

=

ukupne emisije koje nastanu pri proizvodnji bioplina ili biometana prije energetske pretvorbe;

Sn

=

udio sirovine n kao dio unosa u digestor;

eec,n

=

emisije iz ekstrakcije ili uzgoja sirovine n;

etd,sirovina,n

=

emisije od prijevoza sirovine n u digestor;

el,n

=

godišnje emisije zbog promjene zaliha ugljika prouzročene prenamjenom zemljišta, za sirovinu n;

esca

=

uštede emisija zbog boljeg poljoprivrednoga gospodarenja sirovinom n (*);

ep

=

emisije od obrade;

etd,proizvod

=

emisije od prijevoza i distribucije bioplina i/ili biometana;

eu

=

emisije od uporabe goriva, tj. staklenički plinovi emitirani tijekom sagorijevanja;

eccs

=

uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem CO2; te

eccr

=

uštede emisija zbog hvatanja i zamjene CO2.

* Za esca dodaje se dodatak od 45 g CO2eq./ MJ gnoja za bolje poljoprivredno gospodarenje i gospodarenje otpadom u slučaju uporabe životinjskoga gnoja kao supstrata za proizvodnju bioplina i biometana.

(d)

Emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri uporabi goriva iz biomase u proizvodnji električne energije i/ili energije za grijanje ili hlađenje, uključujući pretvorbu energije u proizvedenu električnu energiju i/ili energiju za grijanje ili hlađenje izračunavaju se kako slijedi:

i.

za energetska postrojenja koja isporučuju samo toplinu:

ii.

za energetska postrojenja koja isporučuju samo električnu energiju:

gdje je

ECh,el

=

ukupne emisije stakleničkih plinova iz krajnjeg energetskog proizvoda;

E

=

ukupne emisije stakleničkih plinova iz goriva prije krajnje pretvorbe;

ηel

=

električna učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s godišnjim unosom goriva na temelju njegova energetskog sadržaja;

ηh

=

toplinska učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s godišnjim unosom goriva na temelju njegova energetskog sadržaja.

iii.

za električnu ili mehaničku energiju iz energetskih postrojenja koja isporučuju korisnu toplinu zajedno s električnom i/ili mehaničkom energijom:

iv.

za korisnu toplinu iz energetskih postrojenja koja uz električnu i/ili mehaničku energiju isporučuju toplinu:

gdje je:

ECh,el

=

ukupne emisije stakleničkih plinova iz krajnjeg energetskog proizvoda;

E

=

ukupne emisije stakleničkih plinova iz goriva prije krajnje pretvorbe;

ηel

=

električna učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s godišnjim unosom energije na temelju njezina energetskog sadržaja;

ηh

=

toplinska učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s godišnjim unosom energije na temelju njezina energetskog sadržaja;

Cel

=

udio eksergije u električnoj i/ili mehaničkoj energiji, zadan kao 100 % (Cel = 1);

Ch

=

Carnotova učinkovitost (udio eksergije u korisnoj toplini).

Carnotova učinkovitost (Ch) za korisnu toplinu na različitim temperaturama definirana je kao:

gdje je:

Th

=

temperatura mjerena kao apsolutna temperatura (u kelvinima) korisne topline na mjestu isporuke;

T0

=

temperatura okoline, zadana kao 273,15 K (jednako 0 °C).

Ako se višak topline izvozi za grijanje zgrada, na temperaturi ispod 150 °C (423,15 kelvina), Ch se može utvrditi i kao:

Ch

=

Carnotova učinkovitost za toplinu na 150 °C (423,15 kelvina), što iznosi: 0,3546

Za potrebe tog izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:

i.

„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije;

ii.

„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije za potrebe grijanja ili hlađenja;

iii.

„ekonomski opravdanja potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti po tržišnim uvjetima.

2. Emisije stakleničkih plinova iz goriva iz biomase izražavaju se kako slijedi:

(a)

emisije stakleničkih plinova iz goriva iz biomase (E) izražavaju se u gramima ekvivalenta CO2 po MJ biomase goriva, g CO2eq/MJ;

(b)

emisije stakleničkih plinova iz toplinske ili električne energije proizvedene iz goriva iz biomase (EC) izražavaju se u gramima ekvivalenta CO2 po MJ krajnjeg energetskog proizvoda (toplina ili električna energija), g CO2eq/MJ.

Ako se toplinska energija ili energija za hlađenje proizvode zajedno s električnom energijom, emisije se dijele između topline i električne energije (kao u stavku 1. točki (d)) neovisno o tome upotrebljava li se toplinska energija za grijanje ili hlađenje. ( 40 )

Ako su emisije stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec izražene u jedinici g CO2eq/tona suhe sirovine, pretvaranje u grame ekvivalenta CO2 po MJ goriva, g CO2eq/MJ, izračunava se kako slijedi ( 41 ):

gdje je

Emisije po toni suhe sirovine izračunavaju se kako slijedi:

3. Uštede emisija stakleničkih plinova od goriva iz biomase izračunavaju se kako slijedi:

(a)

uštede emisija stakleničkih plinova od goriva iz biomase koja su u uporabi u prometu:

UŠTEDA = (EF(t) – EB)/ EF(t)

gdje je

EB

=

ukupne emisije od goriva iz biomase koja su u uporabi u prometu; te

EF(t)

=

ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva za promet.

(b)

uštede emisija stakleničkih plinova od grijanja i hlađenja te električne energije koji se proizvode iz goriva iz biomase:

UŠTEDA = (ECF(h&c,el) – ECB(h&c,el))/ECF (h&c,el)

gdje je

ECB(h&c,el)

=

ukupne emisije od toplinske ili električne energije;

ECF(h&c,el)

=

ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva za korisnu toplinu ili električnu energiju.

4. Staklenički plinovi uzeti u obzir za potrebe točke 1. su CO2, N2O i CH4. Za potrebe izračunavanja ekvivalenta CO2 ti se plinovi vrednuju kako slijedi:

CO2: 1

N2O: 298

CH4: 25

5. Emisije koje nastaju pri ekstrakciji, prikupljanju ili uzgoju sirovina eec uključuju emisije pri samom procesu ekstrakcije, prikupljanja ili uzgoja; pri skupljanju, sušenju i skladištenju sirovina; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih pri ekstrakciji ili uzgoju. Hvatanje CO2 u uzgoju sirovina ne uzima se u obzir. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti za emisije iz uzgoja poljoprivredne biomase mogu se upotrijebiti procjene na temelju prosječnih regionalnih vrijednosti za emisije iz uzgoja uključenih u izvješća iz članka 31. stavka 4. ove Direktive ili podataka o raščlanjenim zadanim vrijednostima za emisije iz uzgoja uključene u ovaj Prilog. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti, u nedostatku relevantnih podataka iz tih izvješća dopušteno je izračunati prosječne vrijednosti na temelju lokalne poljoprivredne prakse, primjerice upotrebljavajući podatke za skupinu poljoprivrednih gospodarstava.

Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti, za emisije od uzgoja i prikupljanja šumske biomase mogu se upotrijebiti procjene na temelju prosječnih vrijednosti za emisije od uzgoja i prikupljanja izračunanih za geografska područja na nacionalnoj razini.

▼M2

6. Za potrebe izračuna iz točke 1. podtočke (a) uštede emisija stakleničkih plinova zbog boljeg poljoprivrednog gospodarenja (esca), kao što su prelazak na manje obrađivanje ili neobrađivanje zemlje, uzgoj kvalitetnijih kultura i poboljšani plodored, uporaba pokrovnih kultura, uključujući gospodarenje ostatcima poljoprivrednih proizvoda, te uporaba organskog poboljšivača tla, kao što su kompost i digestat fermentacije gnoja, uzimaju se u obzir samo ako ne postoji rizik od negativnog utjecaja na bioraznolikost. Nadalje, moraju se dostaviti čvrsti i provjerljivi dokazi o tome da se količina ugljika u tlu povećala ili da se može razumno očekivati da se povećala tijekom razdoblja uzgoja predmetnih sirovina uzimajući istodobno u obzir emisije ako takve prakse dovode do povećane uporabe gnojiva i herbicida ( 42 ).

▼B

7. Godišnje emisije koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (el) izračunavaju se jednakomjernim dijeljenjem ukupnih emisija tijekom 20 godina. Za izračun tih emisija primjenjuje se sljedeće pravilo:

el = (CSR – CSA) × 3,664 × 1/20 × 1/P– eB, ( 43 )

gdje je

el

=

godišnje emisije stakleničkih plinova koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (mjerene kao masa ekvivalenta CO2 po jedinici energije goriva iz biomase). „Kultivirano tlo” ( 44 ) i „tlo namijenjeno trajnim kulturama” ( 45 ) smatraju se jednom uporabom zemljišta;

CSR

=

zaliha ugljika po jedinici površine povezana s referentnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Referentnom uporabom zemljišta smatra se uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije nego što je dobivena sirovina, ovisno o tome što je uslijedilo kasnije;

CSA

=

zaliha ugljika po jedinici površine povezana sa stvarnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Ako se zaliha ugljika akumulira tijekom razdoblja duljeg od godinu dana, vrijednost koja se pripisuje CSA jest procijenjena zaliha po jedinici površine nakon 20 godina ili nakon sazrijevanja kulture, ovisno o tome što je uslijedilo prije;

P

=

produktivnost kulture (mjerena kao energija goriva iz biomase po jedinici površine godišnje); i

eB

=

dodatak od 29 g CO2eq/MJ goriva iz biomase ako se biomasa dobiva sa saniranog degradiranog zemljišta pod uvjetima predviđenima u točki 8.

8. Dodatak od 29 g CO2eq/MJ pripisuje se ako postoje dokazi da dotično zemljište:

(a)

u siječnju 2008. nije upotrebljavano u poljoprivredne ni bilo koje druge svrhe; te

(b)

jako je degradirano zemljište, uključujući zemljište koje je prije bilo upotrebljavano u poljoprivredne svrhe.

Dodatak od 29 CO2eq/MJ primjenjuje se za razdoblje do 20 godina od dana prenamjene zemljišta u poljoprivredne svrhe, pod uvjetom da se za zemljišta koja pripadaju pod podtočku (b) osigura stalan rast zaliha ugljika te znatno smanjenje erozije.

9. „Jako degradirano zemljište” znači zemljište koje je tijekom duljeg razdoblja bilo u većoj mjeri podložno zasoljavanju ili mu je nizak sadržaj organskih tvari i znatno je erodirano.

10. U skladu s Prilogom V. Dijelom C točkom 10. ove Direktivi, Odluka Komisije 2010/335/EU ( 46 ) koja pruža smjernice za izračun zaliha ugljika u zemljištu koja se odnosi na ovu Direktivu, a nadovezuje se na svezak 4. smjernica IPCC-a o nacionalnim inventarima emisija stakleničkih plinova iz 2006. te su u skladu s uredbama (EU) br. 525/2013 i (EU) 2018/841 služi kao temelj za izračun zaliha ugljika u zemljištu.

11. Emisije koje nastaju pri obradi, ep, uključuju emisije pri samoj obradi; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih u obradi, uključujući emisije CO2 koje odgovaraju sadržajima ugljika u unosima fosilnih goriva, neovisno o tome je li u postupku stvarno došlo do njihova izgaranja.

Pri obračunavanju potrošnje električne energije koja nije proizvedena u pogonu za proizvodnju krutog ili plinovitog goriva iz biomase, pretpostavlja se da je intenzitet emisija stakleničkih plinova proizvodnje i distribucije te električne energije jednak prosječnom intenzitetu emisija proizvodnje i distribucije električne energije u definiranoj regiji. Odstupajući od ovog pravila, proizvođači mogu upotrebljavati prosječnu vrijednost za pojedini pogon za proizvodnju električne energije koju taj pogon proizvede, ako taj pogon nije priključen na elektroenergetsku mrežu.

Kad je to relevantno, emisije koje nastaju pri obradi uključuju emisije iz sušenja međuproizvoda i materijala.

12. Emisije od prijevoza i distribucije, etd, uključuju emisije koje nastanu pri prijevozu sirovina i poluproizvoda te skladištenju i distribuciji gotovih proizvoda. Emisije koje nastaju pri prijevozu i distribuciji koje se uzimaju u obzir pod točkom 5. ne uzimaju se u obzir pod ovom točkom.

13. Emisije CO2 koje nastaju pri uporabi goriva, eu, računaju se kao nula za goriva iz biomase. Emisije stakleničkih plinova osim CO2 (CH4 i N2O) od uporabe goriva uračunavaju se u faktor eu.

14. Uštede emisija od hvatanja i geološkog skladištenja CO2, eccs, koje već nisu uzete u obzir u faktoru ep, ograničavaju se na emisije onemogućene hvatanjem i skladištenjem emitiranog CO2 izravno povezanog s ekstrakcijom, prijevozom, obradom i distribucijom goriva iz biomase ako je ugljikov dioksid skladišten u skladu s Direktivom 2009/31/EZ.

▼M2

15. Uštede emisija od hvatanja i zamjene CO2 (eccr) izravno su povezane s proizvodnjom goriva iz biomase kojima se pripisuju i ograničavaju se na emisije izbjegnute hvatanjem CO2 čiji ugljik potječe od biomase i koji se upotrebljava za zamjenu CO2 koji potječe iz fosilnih goriva u proizvodnji komercijalnih proizvoda i usluga prije 1. siječnja 2036.

▼B

16. Ako se u kogeneracijskom pogonu, koji isporučuje toplinsku i/ili električnu energiju u proces proizvodnje goriva iz biomase za koje se izračunavaju emisije, proizvodi višak električne energije i/ili višak korisne topline, emisije stakleničkih plinova dijele se između električne energije i korisne topline prema temperaturi topline (koja odražava korisnost topline). Korisni dio topline dobiva se množenjem njezina energetskog sadržaja s Carnotovom učinkovitosti Ch, koja se izračunava na sljedeći način:

gdje je

Th

=

temperatura mjerena kao apsolutna temperatura (u kelvinima) korisne topline na mjestu isporuke;

T0

=

temperatura okoline, zadana kao 273,15 kelvina (jednako 0 oC).

Ako se višak topline izvozi za grijanje zgrada, na temperaturi ispod 150 oC (423,15 kelvina), Ch se može utvrditi i kao:

Ch

=

Carnotova učinkovitost za toplinu na 150 oC (423,15 kelvina), što iznosi: 0,3546

Za potrebe tog izračuna upotrebljavaju se stvarne učinkovitosti definirane kao godišnja proizvodnja mehaničke, električne odnosno toplinske energije podijeljena s godišnjim unosom energije.

Za potrebe ovog izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije;

(b)

„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije za potrebe grijanja ili hlađenja;

(c)

„ekonomski opravdana potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti po tržišnim uvjetima.

17. Kad se u procesu proizvodnje goriva iz biomase proizvede istodobno gorivo za koje su emisije izračunane i jedan ili više proizvoda („suproizvoda”), emisije stakleničkih plinova dijele se između goriva ili njegova međuproizvoda i suproizvoda razmjerno njihovu energetskom sadržaju (određenom kao donja ogrjevna vrijednost u slučaju suproizvoda koji nisu električna energija i toplina). Intenzitet stakleničkih plinova viška korisne topline ili viška električne energije jednak je intenzitetu stakleničkih plinova toplinske ili električne energije isporučene u proces proizvodnje goriva iz biomase, a utvrđuje se izračunom intenziteta stakleničkih plinova svih unosa i emisija, uključujući sirovine te emisije CH4 i N2O, u kogeneracijski pogon, kotao ili drugi uređaj koji isporučuje toplinsku ili električnu energiju u proces proizvodnje goriva iz biomase te iz njih. U slučaju kogeneracije električne energije i topline izračun se izvodi u skladu s točkom 16.

▼M2

18. Za potrebe izračuna iz točke 17. emisije koje se dijele jesu eec + el + esca + oni dijelovi ep, etd, eccs i eccr koje se odvijaju do procesne faze i uključujući procesnu fazu na kojoj je suproizvod proizveden. Ako je došlo do kakve podjele na suproizvode u ranijoj procesnoj fazi u životnom ciklusu, za te se potrebe umjesto ukupne količine tih emisija upotrebljava dio tih emisija dodijeljenih međuproizvodu goriva u posljednjoj takvoj procesnoj fazi.

Kad je riječ o bioplinu i biometanu, svi suproizvodi koji nisu obuhvaćeni točkom 17. uzimaju se u obzir za potrebe tog izračuna. Za suproizvode koji imaju negativan energetski sadržaj, za potrebe izračuna smatra se da im je energetski sadržaj nula.

U pravilu se smatra da za otpad i ostatke, uključujući sve otpatke i ostatke iz Priloga IX., emisije stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa iznose nula do procesa skupljanja tih materijala, neovisno o tome jesu li prerađeni u međuproizvode prije pretvorbe u krajnji proizvod.

Kad je riječ o gorivima iz biomase proizvedenima u rafinerijama, osim u kombinaciji pogona za preradu s kotlovima i kogeneracijskim pogonima koji opskrbljuju pogon za preradu toplinskom i/ili električnom energijom, jedinica za analizu za potrebe izračuna iz točke 17. jest rafinerija.

▼B

19. Za goriva iz biomase koja se upotrebljavaju u proizvodnji električne energije u svrhu izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo ECF(el) jest 183 g CO2eq/MJ električne energije odnosno 212 g CO2eq/MJ električne energije za najudaljenije regije.

Za goriva iz biomase koja se upotrebljavaju u proizvodnji korisne topline te energije za grijanje i/ili hlađenje, u svrhu izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo ECF(h) jest 80 g CO2eq/MJ topline.

Za goriva iz biomase koja se upotrebljavaju za proizvodnju korisne topline, za što se može dokazati izravna fizička zamjena ugljena, u svrhu izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo ECF(h) jest 124 g CO2eq/MJ topline.

Za goriva iz biomase koja se upotrebljavaju u prometu u svrhu izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo EF(t) jest 94 g CO2eq/MJ.

C. RAŠČLANJENE ZADANE VRIJEDNOSTI ZA GORIVA IZ BIOMASE

Drveni briketi ili peleti

Sustav proizvodnje goriva iz biomase	Prijevozna udaljenost	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)				Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
Sustav proizvodnje goriva iz biomase	Prijevozna udaljenost	uzgoj	obrada	prijevoz	emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva	uzgoj	obrada	prijevoz	emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva
drvna sječka od šumskih ostataka	od 1 do 500 km	0,0	1,6	3,0	0,4	0,0	1,9	3,6	0,5
	od 500 do 2 500 km	0,0	1,6	5,2	0,4	0,0	1,9	6,2	0,5
	od 2 500 do 10 000 km	0,0	1,6	10,5	0,4	0,0	1,9	12,6	0,5
	iznad 10 000 km	0,0	1,6	20,5	0,4	0,0	1,9	24,6	0,5
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus)	od 2 500 do 10 000 km	4,4	0,0	11,0	0,4	4,4	0,0	13,2	0,5
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena)	od 1 do 500 km	3,9	0,0	3,5	0,4	3,9	0,0	4,2	0,5
	od 500 do 2 500 km	3,9	0,0	5,6	0,4	3,9	0,0	6,8	0,5
	od 2 500 do 10 000 km	3,9	0,0	11,0	0,4	3,9	0,0	13,2	0,5
	iznad 10 000 km	3,9	0,0	21,0	0,4	3,9	0,0	25,2	0,5
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena)	od 1 do 500 km	2,2	0,0	3,5	0,4	2,2	0,0	4,2	0,5
	od 500 do 2 500 km	2,2	0,0	5,6	0,4	2,2	0,0	6,8	0,5
	od 2 500 do 10 000 km	2,2	0,0	11,0	0,4	2,2	0,0	13,2	0,5
	iznad 10 000 km	2,2	0,0	21,0	0,4	2,2	0,0	25,2	0,5
drvna sječka od debla	od 1 do 500 km	1,1	0,3	3,0	0,4	1,1	0,4	3,6	0,5
	od 500 do 2 500 km	1,1	0,3	5,2	0,4	1,1	0,4	6,2	0,5
	od 2 500 do 10 000 km	1,1	0,3	10,5	0,4	1,1	0,4	12,6	0,5
	iznad 10 000 km	1,1	0,3	20,5	0,4	1,1	0,4	24,6	0,5
drvna sječka od ostataka iz drvne industrije	od 1 do 500 km	0,0	0,3	3,0	0,4	0,0	0,4	3,6	0,5
	od 500 do 2 500 km	0,0	0,3	5,2	0,4	0,0	0,4	6,2	0,5
	od 2 500 do 10 000 km	0,0	0,3	10,5	0,4	0,0	0,4	12,6	0,5
	iznad 10 000 km	0,0	0,3	20,5	0,4	0,0	0,4	24,6	0,5

Drveni briketi ili peleti

Sustav proizvodnje goriva iz biomase	Prijevozna udaljenost	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)				Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
		uzgoj	obrada	prijevoz i distribucija	emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva	uzgoj	obrada	prijevoz i distribucija	emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 1.)	od 1 do 500 km	0,0	25,8	2,9	0,3	0,0	30,9	3,5	0,3
	od 500 do 2 500 km	0,0	25,8	2,8	0,3	0,0	30,9	3,3	0,3
	od 2 500 do 10 000 km	0,0	25,8	4,3	0,3	0,0	30,9	5,2	0,3
	iznad 10 000 km	0,0	25,8	7,9	0,3	0,0	30,9	9,5	0,3
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 2.a)	od 1 do 500 km	0,0	12,5	3,0	0,3	0,0	15,0	3,6	0,3
	od 500 do 2 500 km	0,0	12,5	2,9	0,3	0,0	15,0	3,5	0,3
	od 2 500 do 10 000 km	0,0	12,5	4,4	0,3	0,0	15,0	5,3	0,3
	iznad 10 000 km	0,0	12,5	8,1	0,3	0,0	15,0	9,8	0,3
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 3.a)	od 1 do 500 km	0,0	2,4	3,0	0,3	0,0	2,8	3,6.	0,3
	od 500 do 2 500 km	0,0	2,4	2,9	0,3	0,0	2,8	3,5	0,3
	od 2 500 do 10 000 km	0,0	2,4	4,4	0,3	0,0	2,8	5,3	0,3
	iznad 10 000 km	0,0	2,4	8,2	0,3	0,0	2,8	9,8	0,3
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 1.)	od 2 500 do 10 000 km	3,9	24,5	4,3	0,3	3,9	29,4	5,2	0,3
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 2.a)	od 2 500 do 10 000 km	5,0	10,6	4,4	0,3	5,0	12,7	5,3	0,3
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 3.a)	od 2 500 do 10 000 km	5,3	0,3	4,4	0,3	5,3	0,4	5,3	0,3
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 1.)	od 1 do 500 km	3,4	24,5	2,9	0,3	3,4	29,4	3,5	0,3
	od 500 do 10 000 km	3,4	24,5	4,3	0,3	3,4	29,4	5,2	0,3
	iznad 10 000 km	3,4	24,5	7,9	0,3	3,4	29,4	9,5	0,3
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 2.a)	od 1 do 500 km	4,4	10,6	3,0	0,3	4,4	12,7	3,6	0,3
	od 500 do 10 000 km	4,4	10,6	4,4	0,3	4,4	12,7	5,3	0,3
	iznad 10 000 km	4,4	10,6	8,1	0,3	4,4	12,7	9,8	0,3
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 3.a)	od 1 do 500 km	4,6	0,3	3,0	0,3	4,6	0,4	3,6	0,3
	od 500 do 10 000 km	4,6	0,3	4,4	0,3	4,6	0,4	5,3	0,3
	iznad 10 000 km	4,6	0,3	8,2	0,3	4,6	0,4	9,8	0,3
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 1.)	od 1 do 500 km	2,0	24,5	2,9	0,3	2,0	29,4	3,5	0,3
	od 500 do 2 500 km	2,0	24,5	4,3	0,3	2,0	29,4	5,2	0,3
	od 2 500 do 10 000 km	2,0	24,5	7,9	0,3	2,0	29,4	9,5	0,3
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 2.a)	od 1 do 500 km	2,5	10,6	3,0	0,3	2,5	12,7	3,6	0,3
	od 500 do 10 000 km	2,5	10,6	4,4	0,3	2,5	12,7	5,3	0,3
	iznad 10 000 km	2,5	10,6	8,1	0,3	2,5	12,7	9,8	0,3
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 3.a)	od 1 do 500 km	2,6	0,3	3,0	0,3	2,6	0,4	3,6	0,3
	od 500 do 10 000 km	2,6	0,3	4,4	0,3	2,6	0,4	5,3	0,3
	iznad 10 000 km	2,6	0,3	8,2	0,3	2,6	0,4	9,8	0,3
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 1.)	od 1 do 500 km	1,1	24,8	2,9	0,3	1,1	29,8	3,5	0,3
	od 500 do 2 500 km	1,1	24,8	2,8	0,3	1,1	29,8	3,3	0,3
	od 2 500 do 10 000 km	1,1	24,8	4,3	0,3	1,1	29,8	5,2	0,3
	iznad 10 000 km	1,1	24,8	7,9	0,3	1,1	29,8	9,5	0,3
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 2.a)	od 1 do 500 km	1,4	11,0	3,0	0,3	1,4	13,2	3,6	0,3
	od 500 do 2 500 km	1,4	11,0	2,9	0,3	1,4	13,2	3,5	0,3
	od 2 500 do 10 000 km	1,4	11,0	4,4	0,3	1,4	13,2	5,3	0,3
	iznad 10 000 km	1,4	11,0	8,1	0,3	1,4	13,2	9,8	0,3
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 3.a)	od 1 do 500 km	1,4	0,8	3,0	0,3	1,4	0,9	3,6	0,3
	od 500 do 2 500 km	1,4	0,8	2,9	0,3	1,4	0,9	3,5	0,3
	od 2 500 do 10 000 km	1,4	0,8	4,4	0,3	1,4	0,9	5,3	0,3
	iznad 10 000 km	1,4	0,8	8,2	0,3	1,4	0,9	9,8	0,3
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 1.)	od 1 do 500 km	0,0	14,3	2,8	0,3	0,0	17,2	3,3	0,3
	od 500 do 2 500 km	0,0	14,3	2,7	0,3	0,0	17,2	3,2	0,3
	od 2 500 do 10 000 km	0,0	14,3	4,2	0,3	0,0	17,2	5,0	0,3
	iznad 10 000 km	0,0	14,3	7,7	0,3	0,0	17,2	9,2	0,3
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 2.a)	od 1 do 500 km	0,0	6,0	2,8	0,3	0,0	7,2	3,4	0,3
	od 500 do 2 500 km	0,0	6,0	2,7	0,3	0,0	7,2	3,3	0,3
	od 2 500 do 10 000 km	0,0	6,0	4,2	0,3	0,0	7,2	5,1	0,3
	iznad 10 000 km	0,0	6,0	7,8	0,3	0,0	7,2	9,3	0,3
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 3.a)	od 1 do 500 km	0,0	0,2	2,8	0,3	0,0	0,3	3,4	0,3
	od 500 do 2 500 km	0,0	0,2	2,7	0,3	0,0	0,3	3,3	0,3
	od 2 500 do 10 000 km	0,0	0,2	4,2	0,3	0,0	0,3	5,1	0,3
	iznad 10 000 km	0,0	0,2	7,8	0,3	0,0	0,3	9,3	0,3

Poljoprivredni procesi

Sustav proizvodnje goriva iz biomase	Prijevozna udaljenost	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)				Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
		uzgoj	obrada	prijevoz i distribucija	emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva	uzgoj	obrada	prijevoz i distribucija	emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva
ostatci iz poljoprivrede gustoće < 0,2 t/m3	od 1 do 500 km	0,0	0,9	2,6	0,2	0,0	1,1	3,1	0,3
	od 500 do 2 500 km	0,0	0,9	6,5	0,2	0,0	1,1	7,8	0,3
	od 2 500 do 10 000 km	0,0	0,9	14,2	0,2	0,0	1,1	17,0	0,3
	iznad 10 000 km	0,0	0,9	28,3	0,2	0,0	1,1	34,0	0,3
ostatci iz poljoprivrede gustoće > 0,2 t/m3	od 1 do 500 km	0,0	0,9	2,6	0,2	0,0	1,1	3,1	0,3
	od 500 do 2 500 km	0,0	0,9	3,6	0,2	0,0	1,1	4,4	0,3
	od 2 500 do 10 000 km	0,0	0,9	7,1	0,2	0,0	1,1	8,5	0,3
	iznad 10 000 km	0,0	0,9	13,6	0,2	0,0	1,1	16,3	0,3
peleti od slame	od 1 do 500 km	0,0	5,0	3,0	0,2	0,0	6,0	3,6	0,3
	od 500 do 10 000 km	0,0	5,0	4,6	0,2	0,0	6,0	5,5	0,3
	iznad 10 000 km	0,0	5,0	8,3	0,2	0,0	6,0	10,0	0,3
briketi od bagase	od 500 do 10 000 km	0,0	0,3	4,3	0,4	0,0	0,4	5,2	0,5
briketi od bagase	iznad 10 000 km	0,0	0,3	8,0	0,4	0,0	0,4	9,5	0,5
brašno od palminih koštica	iznad 10 000 km	21,6	21,1	11,2	0,2	21,6	25,4	13,5	0,3
brašno od palminih koštica (bez emisija CH4 iz uljare)	iznad 10 000 km	21,6	3,5	11,2	0,2	21,6	4,2	13,5	0,3

Raščlanjene zadane vrijednosti za bioplin za proizvodnju električne energije

Sustav proizvodnje goriva iz biomase		Tehnologija	TIPIČNA VRIJEDNOST [g CO2eq/MJ]					ZADANA VRIJEDNOST [g CO2eq/MJ]
Sustav proizvodnje goriva iz biomase		Tehnologija	uzgoj	obrada	emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva	promet	emisijske jedinice za gnoj	uzgoj	obrada	emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva	promet	emisijske jedinice za gnoj
tekući gnoj (1)	slučaj 1.	otvoreni digestat	0,0	69,6	8,9	0,8	– 107,3	0,0	97,4	12,5	0,8	– 107,3
	slučaj 1.	zatvoreni digestat	0,0	0,0	8,9	0,8	– 97,6	0,0	0,0	12,5	0,8	– 97,6
	slučaj 2.	otvoreni digestat	0,0	74,1	8,9	0,8	– 107,3	0,0	103,7	12,5	0,8	– 107,3
	slučaj 2.	zatvoreni digestat	0,0	4,2	8,9	0,8	– 97,6	0,0	5,9	12,5	0,8	– 97,6
	slučaj 3.	otvoreni digestat	0,0	83,2	8,9	0,9	– 120,7	0,0	116,4	12,5	0,9	– 120,7
	slučaj 3.	zatvoreni digestat	0,0	4,6	8,9	0,8	– 108,5	0,0	6,4	12,5	0,8	– 108,5
kukuruz (cijela biljka) (2)	slučaj 1.	otvoreni digestat	15,6	13,5	8,9	0,0 (3)	—	15,6	18,9	12,5	0,0	—
	slučaj 1.	zatvoreni digestat	15,2	0,0	8,9	0,0	—	15,2	0,0	12,5	0,0	—
	slučaj 2.	otvoreni digestat	15,6	18,8	8,9	0,0	—	15,6	26,3	12,5	0,0	—
	slučaj 2.	zatvoreni digestat	15,2	5,2	8,9	0,0	—	15,2	7,2	12,5	0,0	—
	slučaj 3.	otvoreni digestat	17,5	21,0	8,9	0,0	—	17,5	29,3	12,5	0,0	—
	slučaj 3.	zatvoreni digestat	17,1	5,7	8,9	0,0	—	17,1	7,9	12,5	0,0	—
biološki otpad	slučaj 1.	otvoreni digestat	0,0	21,8	8,9	0,5	—	0,0	30,6	12,5	0,5	—
	slučaj 1.	zatvoreni digestat	0,0	0,0	8,9	0,5	—	0,0	0,0	12,5	0,5	—
	slučaj 2.	otvoreni digestat	0,0	27,9	8,9	0,5	—	0,0	39,0	12,5	0,5	—
	slučaj 2.	zatvoreni digestat	0,0	5,9	8,9	0,5	—	0,0	8,3	12,5	0,5	—
	slučaj 3.	otvoreni digestat	0,0	31,2	8,9	0,5	—	0,0	43,7	12,5	0,5	—
	slučaj 3.	zatvoreni digestat	0,0	6,5	8,9	0,5	—	0,0	9,1	12,5	0,5	—
(1) Vrijednosti za proizvodnju bioplina iz gnoja uključuju negativne emisije za uštede emisija pri gospodarenju svježim gnojem. Smatra se da je vrijednost esca jednaka – 45 g CO2eq/MJ za gnoj upotrijebljen u anaerobnoj razgradnji (2) Kukuruz (kao cijelu biljku) kukuruz koji je ubran kao stočna hrana i siliran radi očuvanja. (3) Prijevoz poljoprivrednih sirovina do pogona za pretvorbu, prema metodologiji iz Izvješća Komisije od 25. veljače 2010. o održivosti zahtjeva za upotrebom izvora krute i plinovite biomase u električnoj energiji, grijanju i hlađenju, uračunava se u vrijednost za „uzgoj”. Vrijednost za prijevoz kukuruza za silažu iznosi 0,4 g CO2eq/MJ bioplina.

Raščlanjene zadane vrijednosti za biometan

Sustav proizvodnje biometana	Tehnološka mogućnost		TIPIČNA VRIJEDNOST [g CO2eq/MJ]						ZADANA VRIJEDNOST [g CO2eq/MJ]
Sustav proizvodnje biometana	Tehnološka mogućnost		uzgoj	obrada	pretvorba	promet	kompresija u stanici za punjenje	emisijske jedinice za gnoj	uzgoj	obrada	pretvorba	promet	kompresija u stanici za punjenje	emisijske jedinice za gnoj
tekući gnoj	otvoreni digestat	bez sagorijevanja ispušnih plinova	0,0	84,2	19,5	1,0	3,3	– 124,4	0,0	117,9	27,3	1,0	4,6	– 124,4
	otvoreni digestat	uz sagorijevanje ispušnih plinova	0,0	84,2	4,5	1,0	3,3	– 124,4	0,0	117,9	6,3	1,0	4,6	– 124,4
	zatvoreni digestat	bez sagorijevanja ispušnih plinova	0,0	3,2	19,5	0,9	3,3	– 111,9	0,0	4,4	27,3	0,9	4,6	– 111,9
	zatvoreni digestat	uz sagorijevanje ispušnih plinova	0,0	3,2	4,5	0,9	3,3	– 111,9	0,0	4,4	6,3	0,9	4,6	– 111,9
kukuruz (cijela biljka)	otvoreni digestat	bez sagorijevanja ispušnih plinova	18,1	20,1	19,5	0,0	3,3	—	18,1	28,1	27,3	0,0	4,6	—
	otvoreni digestat	uz sagorijevanje ispušnih plinova	18,1	20,1	4,5	0,0	3,3	—	18,1	28,1	6,3	0,0	4,6	—
	zatvoreni digestat	bez sagorijevanja ispušnih plinova	17,6	4,3	19,5	0,0	3,3	—	17,6	6,0	27,3	0,0	4,6	—
	zatvoreni digestat	uz sagorijevanje ispušnih plinova	17,6	4,3	4,5	0,0	3,3	—	17,6	6,0	6,3	0,0	4,6	—
biološki otpad	otvoreni digestat	bez sagorijevanja ispušnih plinova	0,0	30,6	19,5	0,6	3,3	—	0,0	42,8	27,3	0,6	4,6	—
	otvoreni digestat	uz sagorijevanje ispušnih plinova	0,0	30,6	4,5	0,6	3,3	—	0,0	42,8	6,3	0,6	4,6	—
	zatvoreni digestat	bez sagorijevanja ispušnih plinova	0,0	5,1	19,5	0,5	3,3	—	0,0	7,2	27,3	0,5	4,6	—
	zatvoreni digestat	uz sagorijevanje ispušnih plinova	0,0	5,1	4,5	0,5	3,3	—	0,0	7,2	6,3	0,5	4,6	—

D. UKUPNE TIPIČNE I ZADANE VRIJEDNOSTI ZA PROCESE DOBIVANJA GORIVA IZ BIOMASE

Sustav proizvodnje goriva iz biomase	Prijevozna udaljenost	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
drvna sječka od šumskih ostataka	od 1 do 500 km	5	6
	od 500 do 2 500 km	7	9
	od 2 500 do 10 000 km	12	15
	iznad 10 000 km	22	27
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus)	od 2 500 do 10 000 km	16	18
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena)	od 1 do 500 km	8	9
	od 500 do 2 500 km	10	11
	od 2 500 do 10 000 km	15	18
	iznad 10 000 km	25	30
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena)	od 1 do 500 km	6	7
	od 500 do 2 500 km	8	10
	od 2 500 do 10 000 km	14	16
	iznad 10 000 km	24	28
drvna sječka od debla	od 1 do 500 km	5	6
	od 500 do 2 500 km	7	8
	od 2 500 do 10 000 km	12	15
	iznad 10 000 km	22	27
drvna sječka od ostataka iz industrije	od 1 do 500 km	4	5
	od 500 do 2 500 km	6	7
	od 2 500 do 10 000 km	11	13
	iznad 10 000 km	21	25
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 1.)	od 1 do 500 km	29	35
	od 500 do 2 500 km	29	35
	od 2 500 do 10 000 km	30	36
	iznad 10 000 km	34	41
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 2.a)	od 1 do 500 km	16	19
	od 500 do 2 500 km	16	19
	od 2 500 do 10 000 km	17	21
	iznad 10 000 km	21	25
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 3.a)	od 1 do 500 km	6	7
	od 500 do 2 500 km	6	7
	od 2 500 do 10 000 km	7	8
	iznad 10 000 km	11	13
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 1.)	od 2 500 do 10 000 km	33	39
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 2.a)	od 2 500 do 10 000 km	20	23
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 3.a)	od 2 500 do 10 000 km	10	11
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 1.)	od 1 do 500 km	31	37
	od 500 do 10 000 km	32	38
	iznad 10 000 km	36	43
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 2.a)	od 1 do 500 km	18	21
	od 500 do 10 000 km	20	23
	iznad 10 000 km	23	27
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 3.a)	od 1 do 500 km	8	9
	od 500 do 10 000 km	10	11
	iznad 10 000 km	13	15
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 1.)	od 1 do 500 km	30	35
	od 500 do 10 000 km	31	37
	iznad 10 000 km	35	41
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 2.a)	od 1 do 500 km	16	19
	od 500 do 10 000 km	18	21
	iznad 10 000 km	21	25
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 3.a)	od 1 do 500 km	6	7
	od 500 do 10 000 km	8	9
	iznad 10 000 km	11	13
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 1.)	od 1 do 500 km	29	35
	od 500 do 2 500 km	29	34
	od 2 500 do 10 000 km	30	36
	iznad 10 000 km	34	41
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 2.a)	od 1 do 500 km	16	18
	od 500 do 2 500 km	15	18
	od 2 500 do 10 000 km	17	20
	iznad 10 000 km	21	25
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 3.a)	od 1 do 500 km	5	6
	od 500 do 2 500 km	5	6
	od 2 500 do 10 000 km	7	8
	iznad 10 000 km	11	12
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 1.)	od 1 do 500 km	17	21
	od 500 do 2 500 km	17	21
	od 2 500 do 10 000 km	19	23
	iznad 10 000 km	22	27
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 2.a)	od 1 do 500 km	9	11
	od 500 do 2 500 km	9	11
	od 2 500 do 10 000 km	10	13
	iznad 10 000 km	14	17
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 3.a)	od 1 do 500 km	3	4
	od 500 do 2 500 km	3	4
	od 2 500 do 10 000	5	6
	iznad 10 000 km	8	10

Slučaj 1. odnosi se na procese u kojima se kotao na prirodni plin upotrebljava za isporuku procesne topline stroju za pelete. Električna energija za proces dobavlja se iz mreže.

Slučaj 2.a odnosi se na procese u kojima se kotao na drvnu sječku upotrebljava za isporuku procesne topline stroju za pelete. Električna energija za proces dobavlja se iz mreže.

Slučaj 3.a odnosi se na procese u kojima se kogeneracijski pogon na drvnu sječku upotrebljava za isporuku topline i električne energije stroju za pelete.

Sustav proizvodnje goriva iz biomase	Prijevozna udaljenost	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
ostatci iz poljoprivrede gustoće < 0,2 t/m3 (1)	od 1 do 500 km	4	4
	od 500 do 2 500 km	8	9
	od 2 500 do 10 000 km	15	18
	iznad 10 000 km	29	35
ostatci iz poljoprivrede gustoće > 0,2 t/m3 (2)	od 1 do 500 km	4	4
	od 500 do 2 500 km	5	6
	od 2 500 do 10 000 km	8	10
	iznad 10 000 km	15	18
peleti od slame	od 1 do 500 km	8	10
	od 500 do 10 000 km	10	12
	iznad 10 000 km	14	16
briketi od bagase	od 500 do 10 000 km	5	6
briketi od bagase	iznad 10 000 km	9	10
brašno od palminih koštica	iznad 10 000 km	54	61
brašno od palminih koštica (bez emisija CH4 iz uljare)	iznad 10 000 km	37	40
(1) Ova skupina materijala obuhvaća ostatke iz poljoprivrede niske nasipne gustoće te uključuje materijale kao što su bale sijena, zobene ljuske, rižine lupine i bale ostataka šećerne trske (bagase) (popis nije konačan). (2) Skupina ostataka iz poljoprivrede visoke nasipne gustoće uključuje materijale kao što su klipovi kukuruza, orahove ljuske, sojine ljuske, opne palminih koštica (popis nije konačan).

Tipične i zadane vrijednosti – bioplin za električnu energiju

Sustav proizvodnje bioplina	Tehnološka mogućnost		Tipična vrijednost	Zadana vrijednost
Sustav proizvodnje bioplina	Tehnološka mogućnost		Emisije stakleničkih plinova (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova (g CO2eq/MJ)
bioplin za električnu energiju iz tekućeg gnoja	Slučaj 1.	otvoreni digestat (1)	– 28	3
	Slučaj 1.	zatvoreni digestat (2)	– 88	– 84
	Slučaj 2.	otvoreni digestat	– 23	10
	Slučaj 2.	zatvoreni digestat	– 84	– 78
	Slučaj 3.	otvoreni digestat	– 28	9
	Slučaj 3.	zatvoreni digestat	– 94	– 89
bioplin za električnu energiju iz kukuruza (cijele biljke)	Slučaj 1.	otvoreni digestat	38	47
	Slučaj 1.	zatvoreni digestat	24	28
	Slučaj 2.	otvoreni digestat	43	54
	Slučaj 2.	zatvoreni digestat	29	35
	Slučaj 3.	otvoreni digestat	47	59
	Slučaj 3.	zatvoreni digestat	32	38
bioplin za električnu energiju iz biološkog otpada	Slučaj 1.	otvoreni digestat	31	44
	Slučaj 1.	zatvoreni digestat	9	13
	Slučaj 2.	otvoreni digestat	37	52
	Slučaj 2.	zatvoreni digestat	15	21
	Slučaj 3.	otvoreni digestat	41	57
	Slučaj 3.	zatvoreni digestat	16	22
(1) Otvoreno skladište digestata izvor je dodatnih emisija metana koje variraju ovisno o vremenu, supstratu i učinkovitosti razgradnje. U tim se izračunima uzimaju vrijednosti od 0,05 MJCH4/MJ bioplina za gnoj, 0,035 MJ CH4/MJ bioplina za kukuruz i 0,01 MJ CH4/MJ bioplina za biološki otpad. (2) Zatvoreno skladište znači da je digestat koji je rezultat procesa razgradnje pohranjen u plinonepropusnom spremniku, a smatra se da će se dodatni bioplin otpušten tijekom skladištenja oporabiti za proizvodnju dodatne električne energije ili biometana.

Tipične i zadane vrijednosti za biometan

Sustav proizvodnje biometana	Tehnološka mogućnost	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
biometan iz tekućeg gnoja	otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova (1)	– 20	22
	otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova (2)	– 35	1
	zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	– 88	– 79
	zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	– 103	– 100
biometan iz kukuruza (cijele biljke)	otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	58	73
	otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	43	52
	zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	41	51
	zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	26	30
biometan iz biološkog otpada	otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	51	71
	otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	36	50
	zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	25	35
	zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	10	14
(1) Ova kategorija uključuje sljedeće kategorije tehnologija za pretvorbu bioplina u biometan: adsorpcija uslijed promjene tlaka (PSA), ispiranje vodom pod tlakom (PWS), membrane, kriogenu pretvorbu i organsko fizičko ispiranje (OPS). Uključuje emisiju 0,03 MJ CH4/MJ biometana za emisiju metana iz ispušnih plinova. (2) Ova kategorija uključuje sljedeće kategorije tehnologija za pretvorbu bioplina u biometan: ispiranje vodom pod tlakom (PWS) uz recikliranje vode, adsorpciju uslijed promjene tlaka (PSA), kemijsko ispiranje, organsko fizičko ispiranje (OPS), membrane i kriogenu pretvorbu. Za ovu kategoriju nisu razmatrane emisije metana (metan iz ispušnih plinova sagorijeva, ako ga ima).

Tipične i zadane vrijednosti – bioplin za električnu energiju – mješavine gnoja i kukuruza: emisije stakleničkih plinova s udjelima na temelju svježe mase

Sustav proizvodnje bioplina		Tehnološke mogućnosti	Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ)	Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ)
gnoj – kukuruz 80 % – 20 %	Slučaj 1.	otvoreni digestat	17	33
	Slučaj 1.	zatvoreni digestat	– 12	– 9
	Slučaj 2.	otvoreni digestat	22	40
	Slučaj 2.	zatvoreni digestat	– 7	– 2
	Slučaj 3.	otvoreni digestat	23	43
	Slučaj 3.	zatvoreni digestat	– 9	– 4
gnoj – kukuruz 70 % – 30 %	Slučaj 1.	otvoreni digestat	24	37
	Slučaj 1.	zatvoreni digestat	0	3
	Slučaj 2.	otvoreni digestat	29	45
	Slučaj 2.	zatvoreni digestat	4	10
	Slučaj 3.	otvoreni digestat	31	48
	Slučaj 3.	zatvoreni digestat	4	10
gnoj – kukuruz 60 % – 40 %	Slučaj 1.	otvoreni digestat	28	40
	Slučaj 1.	zatvoreni digestat	7	11
	Slučaj 2.	otvoreni digestat	33	47
	Slučaj 2.	zatvoreni digestat	12	18
	Slučaj 3.	otvoreni digestat	36	52
	Slučaj 3.	zatvoreni digestat	12	18

Napomene

Slučaj 1. odnosi se na procese u kojima električnu energiju i toplinu potrebne za proces isporučuje sam kogeneracijski pogon.

Slučaj 2. odnosi se na procese u kojima se električna energija potrebna za proces dobiva iz mreže, a procesnu toplinu isporučuje sam kogeneracijski pogon. U pojedinim državama članicama operateri ne smiju tražiti subvencije za bruto proizvodnju pa je konfiguracija iz slučaja 1. izglednija.

Slučaj 3. odnosi se na procese u kojima se električna energija potrebna u procesu dobiva iz mreže, a procesnu toplinu isporučuje kotao na bioplin. Taj se slučaj odnosi na neka postrojenja u kojima kogeneracijski pogon nije na lokaciji, a bioplin se prodaje (ali se ne pretvara u biometan).

Tipične i zadane vrijednosti – biometan – mješavine gnoja i kukuruza: emisije stakleničkih plinova s udjelima na temelju svježe mase

Sustav proizvodnje biometana	Tehnološke mogućnosti	Tipična vrijednost	Zadana vrijednost
Sustav proizvodnje biometana	Tehnološke mogućnosti	(g CO2eq/MJ)	(g CO2eq/MJ)
gnoj – kukuruz 80 % – 20 %	otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	32	57
	otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	17	36
	zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	– 1	9
	zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	– 16	– 12
gnoj – kukuruz 70 % – 30 %	otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	41	62
	otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	26	41
	zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	13	22
	zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	– 2	1
gnoj – kukuruz 60 % – 40 %	otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	46	66
	otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	31	45
	zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova	22	31
	zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova	7	10

Kad je riječ o biometanu koji se kao komprimirani biometan rabi kao gorivo u prometu, tipičnim vrijednostima treba dodati 3,3, g CO2eq/MJ biometana, a zadanim vrijednostima 4,6 g CO2eq/MJ biometana.

PRILOG VII. OBRAČUNAVANJE OBNOVLJIVE ENERGIJE KOJA SE UPOTREBLJAVA ZA GRIJANJE I HLAĐENJE

PRILOG VII.

OBRAČUNAVANJE OBNOVLJIVE ENERGIJE KOJA SE UPOTREBLJAVA ZA GRIJANJE I HLAĐENJE

DIO A: OBRAČUNAVANJE OBNOVLJIVE ENERGIJE IZ TOPLINSKIH CRPKI KOJE SE UPOTREBLJAVAJU ZA GRIJANJE

Količina aerotermalne, geotermalne ili hidrotermalne energije uhvaćene toplinskim crpkama koja se smatra energijom iz obnovljivih izvora za potrebe ove Direktive, ERES, izračunava se u skladu sa sljedećom formulom:

ERES = Qusable * (1 – 1/SPF)

pri čemu je

—	Qusable	=	procijenjena ukupna uporabljiva toplina iz toplinskih crpki koje ispunjavaju kriterije iz ►M2 članak 7. stavak 3. ◄ , upotrijebljene na sljedeći način: uzimaju se u obzir samo toplinske crpke kod kojih je SPF > 1,15 * 1/η,
—	SPF	=	procijenjeni prosječni faktor sezonske učinkovitosti navedenih toplinskih crpki,
—	η	=	omjer između ukupne bruto proizvodnje električne energije i potrošnje primarne energije za proizvodnju električne energije i izračunava se kao prosjek EU-a utemeljen na podatcima Eurostata.

DIO B: OBRAČUNAVANJE OBNOVLJIVE ENERGIJE KOJA SE UPOTREBLJAVA ZA HLAĐENJE

1. DEFINICIJE

Pri izračunu obnovljive energije koja se upotrebljava za hlađenje primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„hlađenje” znači izvlačenje topline iz zatvorenog ili unutarnjeg prostora (primjena ventilatora) ili iz procesa kako bi se temperatura prostora ili temperatura procesa smanjila na određenu temperaturu ili zadržala na njoj (zadana vrijednost); u sustavima hlađenja izvučena toplina izbacuje se u okolni zrak, okolnu vodu ili tlo koji ih apsorbiraju, gdje okoliš (zrak, tlo i voda) osigurava ponor za izvučenu toplinu i stoga ima funkciju izvora hladnoće;

2.

„sustav hlađenja” znači sklop sastavnih dijelova koji se sastoji od sustava za izvlačenje topline, jednog ili više uređaja za hlađenje i sustava za izbacivanje topline, koji su slučaju aktivnog hlađenja dopunjeni rashladnim medijem u obliku fluida, koji zajedno rade na postizanju određenog prijenosa topline, čime se osigurava potrebna temperatura;

(a)

ako se radi o hlađenju prostora, sustav hlađenja može biti sustav slobodnog hlađenja ili sustav hlađenja u koji je ugrađen generator hlađenja, pri čemu je hlađenje jedna od primarnih funkcija sustava hlađenja;

(b)

ako se radi o procesnom hlađenju, sustav hlađenja uključuje generator hlađenja, za koji je hlađenje jedna od primarnih funkcija;

3.

„slobodno hlađenje” znači sustav hlađenja koji upotrebljava prirodni izvor hladnoće za izvlačenje topline iz prostora ili procesa koji treba rashladiti prijenosom fluida crpkom/crpkama i/ili ventilatorom/ventilatorima i za koji nije potreban generator hlađenja;

4.

„generator hlađenja” znači dio sustava hlađenja koji proizvodi razliku u temperaturi, što omogućuje izvlačenje topline iz prostora ili procesa koji treba rashladiti, upotrebom ciklusa kompresije pare, ciklusa sorpcije ili drugog energetskog termodinamičkog ciklusa, koji se koristi kad izvor hladnoće nije dostupan ili je nedostatan;

5.

„aktivno hlađenje” znači uklanjanje topline iz prostora ili procesa, pri čemu je potreban unos energije kako bi se zadovoljila potreba za hlađenjem, a upotrebljava se ako je prirodan tok energije nedostupan ili nedostatan i može se postići s pomoću generatora hlađenja ili bez njega;

6.

„pasivno hlađenje” znači uklanjanje topline prirodnim tokom energije kondukcijom, konvekcijom, zračenjem ili prijenosom mase bez potrebe za pomicanjem rashladne tekućine radi izvlačenja i izbacivanja topline ili stvaranja niže temperature s pomoću generatora hlađenja, uključujući smanjenje potrebe za hlađenjem zbog konstrukcijskih značajki zgrade kao što su izolacija zgrade, zeleni krov, biljni zid, zasjenjivanje ili povećana masa zgrade, ventilacijom ili upotrebom ventilatora;

7.

„ventilacija” znači prirodno ili prisilno pokretanje zraka radi uvođenja okolnog zraka u prostor s ciljem osiguravanja odgovarajuće kvalitete zraka u zatvorenom prostoru, uključujući temperaturu;

8.

„ventilator” znači proizvod koji uključuje ventilator i sklop elektromotora za pokretanje zraka i pružanja ugodnosti tijekom ljeta povećanjem brzine strujanja zraka oko ljudskog tijela, što dovodi do osjećaja rashlađenosti;

9.

„količina obnovljive energije za hlađenje” znači opskrba hlađenjem proizvedena uz određenu energetsku učinkovitost izraženu kao faktor sezonske učinkovitosti izračunan u primarnoj energiji;

10.

„toplinski ponor” ili „izvor hladnoće” znači vanjski prirodni ponor u koji se prenosi toplina izvučena iz prostora ili procesa; to može biti okolni zrak, okolna voda u obliku prirodnih ili umjetnih vodnih tijela i geotermalne formacije ispod krute Zemljine površine;

11.

„sustav za izvlačenje topline” znači uređaj koji uklanja toplinu iz prostora ili procesa koje treba rashladiti, kao što je isparivač u ciklusu kompresije pare;

12.

„uređaj za hlađenje” znači uređaj namijenjen za aktivno hlađenje;

13.

„sustav za izbacivanje topline” znači uređaj u kojem dolazi do konačnog prijenosa topline iz rashladnog medija u toplinski ponor, kao što je kondenzator zrak – rashladno sredstvo u ciklusu kompresije pare hlađenom zrakom;

14.

„unos energije” znači energija potrebna za prijenos fluidna (slobodno hlađenje) ili energija potrebna za prijenos fluida i pogon generatora hlađenja (aktivno hlađenje s pomoću generatora hlađenja);

15.

„centralizirano hlađenje” znači distribucija toplinske energije u obliku pothlađenih tekućina iz centralnih ili decentraliziranih izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi upotrebe za hlađenje prostora ili procesa;

16.

„faktor sezonske učinkovitosti izražen u primarnoj energiji” znači mjerenje učinkovitosti konverzije primarne energije sustava hlađenja;

17.

„ekvivalent sati pri punom opterećenju” znači broj sati rada sustava hlađenja pri punom opterećenju kako bi se proizvela količina hlađenja koju stvarno proizvodi tijekom godine dana, ali uz promjenjivo opterećenje;

18.

„dani u sezoni hlađenja” znači klimatske vrijednosti izračunane s bazom od 18 °C koje se upotrebljavaju kao ulazne vrijednosti za utvrđivanje ekvivalenta sati pri punom opterećenju.

2. PODRUČJE PRIMJENE

1.

Pri izračunu količine obnovljive energije koja se upotrebljava za hlađenje države članice ubrajaju aktivno hlađenje, uključujući centralizirano hlađenje, bez obzira na to je li riječ o slobodnom hlađenju ili je upotrijebljen generator hlađenja.

2.

Države članice ne ubrajaju:

(a)

pasivno hlađenje, iako je u slučajevima upotrebe ventilacijskog zraka kao medija za prijenos topline za hlađenje odgovarajuća opskrba hlađenjem, koja se može osigurati s pomoću generatora hlađenja ili slobodnog hlađenja, dio izračuna hlađenja uporabom energije iz obnovljivih izvora;

(b)

sljedeće tehnologije ili procese hlađenja:

i.

hlađenje u prijevoznim sredstvima ( 47 );

ii.

sustave hlađenja čija je primarna funkcija proizvodnja ili čuvanje kvarljivih materijala pri određenim temperaturama (rashlađivanje ili zamrzavanje);

iii.

rashladne sustave sa zadanim vrijednostima temperature hlađenja prostora ili procesa nižima od 2 °C;

iv.

rashladne sustave sa zadanim vrijednostima temperature hlađenja prostora ili procesa višima od 30 °C;

v.

hlađenje otpadne topline nastale u proizvodnji energije, industrijskim procesima i uslužnom sektoru ( 48 );

(c)

energiju koja se upotrebljava za hlađenje u elektranama, proizvodnji cementa, željeza i čelika, postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda, objektima za informacijske tehnologije (kao što su podatkovni centri), postrojenjima za prijenos i distribuciju električne energije i infrastrukturama za prijevoz.

Države članice mogu iz izračuna energije za hlađenje uporabom energije iz obnovljivih izvora isključiti više kategorija sustava hlađenja kako bi se očuvali prirodni izvori hladnoće u određenim zemljopisnim područjima radi zaštite okoliša. Primjeri su zaštita rijeka ili jezera od rizika od pregrijavanja.

3. METODOLOGIJA OBRAČUNAVANJA OBNOVLJIVE ENERGIJE ZA INDIVIDUALNO I CENTRALIZIRANO HLAĐENJE

Smatra se da samo sustavi hlađenja koji rade iznad zahtjeva za minimalnu učinkovitost izraženog kao faktor sezonske učinkovitosti izražen u primarnoj energiji (SPFp) u odjeljku 3.2. drugom stavku proizvode obnovljivu energiju.

3.1. Količina obnovljive energije za hlađenje

Količina obnovljive energije za hlađenje (ERES-C) izračunava se u skladu sa sljedećom formulom:

pri čemu je:

količina topline koju sustav hlađenja otpušta u okolni zrak, okolnu vodu ili tlo ( 49 );

EINPUT potrošnja energije sustava hlađenja, uključujući potrošnju energije pomoćnih sustava za izmjerene sustave, kao što je centralizirano hlađenje;

energija hlađenja koju isporučuje sustav hlađenja ( 50 );

se definira na razini sustava hlađenja kao udio opskrbe hlađenjem koji se može smatrati obnovljivim u skladu sa zahtjevima SPF-a, izražen kao postotak. SPF se utvrđuje bez obračunavanja gubitaka u distribuciji. Za centralizirano hlađenje to znači da se SPF utvrđuje po generatoru hlađenja ili na razini sustava slobodnog hlađenja. Za sustave hlađenja u kojima se može primjenjivati standardni SPF koeficijenti F(1) i F(2) u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2016/2281 ( 51 ) i povezanom komunikacijom Komisije ( 52 ) ne upotrebljavaju se kao korekcijski faktori.

Za hlađenje iz topline koja je 100 % dobivena uporabom energije iz obnovljivih izvora (apsorpcija i adsorpcija) trebalo bi smatrati da je isporučeno hlađenje u potpunosti dobiveno uporabom energije iz obnovljivih izvora.

Koraci potrebni za izračun i objašnjeni su u odjeljcima od 3.2. do 3.4.

3.2. Izračun udjela faktora sezonske učinkovitosti koji se smatra obnovljivom energijom –

SSPF je udio opskrbe hlađenjem koji se može smatrati obnovljivom energijom. se povećava s povećanjem vrijednosti SPFp-a. SPFp ( 53 ) se definira kako je opisano u Uredbi Komisije (EU) 2016/2281 i Uredbi Komisije (EU) br. 206/2012 ( 54 ), osim što je zadani faktor primarne energije za električnu energiju ažuriran na 2,1 u Direktivi 2012/27/EU (kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/2002 ( 55 )) Europskog parlamenta i Vijeća. Upotrebljavaju se granični uvjeti iz norme EN 14511.

Zahtjev za minimalnu učinkovitost sustava hlađenja izražen kao faktor sezonske učinkovitosti izražen u primarnoj energiji iznosi najmanje 1,4 (SPFpLOW ). Da bi iznosio 100 %, zahtjev za minimalnu učinkovitost sustava hlađenja mora iznositi najmanje 6 (SPFpHIGH ). Za sve ostale sustave hlađenja primjenjuje se sljedeći izračun:

SPFP je učinkovitost sustava hlađenja izražena kao faktor sezonske učinkovitosti izražen u primarnoj energiji;

je minimalni faktor sezonske učinkovitosti izražen u primarnoj energiji i temelji se na učinkovitosti standardnih sustava hlađenja (minimalni zahtjevi za ekološki dizajn);

je gornja granična vrijednost za faktor sezonske učinkovitosti izražen u primarnoj energiji i temelji se na primjerima dobre prakse za slobodno hlađenje koje se upotrebljava u centraliziranom hlađenju ( 56 ).

3.3. Izračun količine obnovljive energije za hlađenje upotrebom standardnog i izmjerenog SPFp-a

Standardni i izmjereni SPF

Na temelju zahtjeva za ekološki dizajn iz uredaba (EU) br. 206/2012 i (EU) 2016/2281 dostupne su standardizirane vrijednosti SPF-a za električne generatore hlađenja s kompresijom pare i generatore hlađenja s unutarnjim izgaranjem s kompresijom pare. Vrijednosti su dostupne za te generatore hlađenja do 2 MW za hlađenje prostorija i do 1,5 MW za procesno hlađenje. Za druge tehnologije i opsege kapaciteta nisu dostupne standardne vrijednosti. Kad je riječ o centraliziranom hlađenju, standardne vrijednosti nisu dostupne, ali se upotrebljavaju i dostupna su mjerenja, čime se omogućava izračun vrijednosti SPF-a barem na godišnjoj osnovi.

Za izračun količine hlađenja uporabom energije iz obnovljivih izvora mogu se upotrebljavati standardne vrijednosti SPF-a ako su dostupne. Ako standardne vrijednosti nisu dostupne ili je mjerenje uobičajena praksa, upotrebljavaju se izmjerene vrijednosti SPF-a, podijeljene po graničnim vrijednostima kapaciteta hlađenja. Za generatore hlađenja s kapacitetom hlađenja manjim od 1,5 MW može se upotrebljavati standardni SPF, dok se izmjereni SPF upotrebljava za centralizirano hlađenje, generatore hlađenja s kapacitetima hlađenja od 1,5 MW ili većim i generatore hlađenja za koje nisu dostupne standardne vrijednosti.

Osim toga, za sve sustave hlađenja bez standardnog SPF-a, koji uključuju sva rješenja za slobodno hlađenje i generatore hlađenja aktivirane toplinom, utvrđuje se izmjereni SPF kako bi se iskoristila metodologija izračuna za hlađenje uporabom energije iz obnovljivih izvora.

Definicija standardnih vrijednosti SPF-a

Vrijednosti SPF-a izražavaju se kao učinkovitost primarne energije izračunate upotrebom faktora primarne energije u skladu s Uredbom (EU) 2016/2281 kako bi se utvrdila učinkovitost hlađenja prostora za različite vrste generatora hlađenja ( 57 ). Faktor primarne energije iz Uredbe (EU) 2016/2281 izračunava se kao 1/η, pri čemu je η prosječni omjer ukupne bruto proizvodnje električne energije i potrošnje primarne energije za proizvodnju električne energije u cijelom EU-u. Izmjenom zadanog faktora primarne energije za električnu energiju, koji se u točki 1. Priloga Direktivi (EU) 2018/2002, kojom se izmjenjuje bilješka 3. u Prilogu IV. Direktivi 2012/27/EU, naziva koeficijent, faktor primarne energije od 2,5 u Uredbi (EU) 2016/2281 pri izračunu vrijednosti SPF-a zamjenjuje se s 2,1.

Ako se nositelji primarne energije, kao što su toplina ili plin, upotrebljavaju kao unos energije za pogon generatora hlađenja, zadani faktor primarne energije (1/η) iznosi 1, što odražava nedostatak pretvorbe energije η = 1.

Standardni uvjeti rada i drugi parametri potrebni za određivanje SPF-a definirani su u Uredbi (EU) 2016/2281 i Uredbi (EU) 206/2012, ovisno o kategoriji generatora hlađenja. Granični uvjeti su oni koji su definirani u normi EN 14511.

Za reverzibilne generatore hlađenja (reverzibilne toplinske crpke), koji su isključeni iz područja primjene Uredbe (EU) 2016/2281 jer je njihova funkcija grijanja obuhvaćena Uredbom Komisije (EU) br. 813/2013 ( 58 ) u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn grijača prostora i kombiniranih grijača, upotrebljava se isti izračun SPF-a koji je definiran za slične nereverzibilne generatore hlađenja u Uredbi (EU) 2016/2281.

Primjerice, za električne generatore hlađenja s kompresijom pare SPFp se definira na sljedeći način (indeks p pokazuje da se SPF definira u smislu primarne energije):

—

za hlađenje prostora:

—

za procesno hlađenje:

pri čemu su:

—

SEER i SEPR faktori sezonske učinkovitosti ( 59 ) (SEER („Seasonal Energy Efficiency Ratio”) znači sezonski omjer energetske učinkovitosti, a SEPR („Seasonal Energy Performance Ratio”) znači omjer sezonske energetske učinkovitosti) u krajnjoj energiji, definirani u skladu s Uredbom (EU) 2016/2281 i Uredbom (EU) 206/2012,

—

η je prosječni omjer ukupne bruto proizvodnje električne energije u odnosu na potrošnju primarne energije za proizvodnju električne energije u cijelom EU-u (η = 0,475 i 1/η = 2,1),

F(1) i F(2) su korekcijski faktori u skladu s Uredbom (EU) 2016/2281 i povezanom komunikacijom Komisije. Ti se koeficijenti ne primjenjuju na procesno hlađenje u Uredbi (EU) 2016/2281 jer se pokazatelji krajnje energije SEPR-a izravno upotrebljavaju. Ako ne postoje prilagođene vrijednosti, za konverziju SEPR-a koriste se iste vrijednosti koje se koriste za konverziju SEER-a.

Granični uvjeti SPF-a

Za definiranje SPF-a generatora hlađenja upotrebljavaju se granični uvjeti SPF-a definirani u Uredbi (EU) 2016/2281 i Uredbi (EU) 206/2012. U slučaju generatora hlađenja voda – zrak i voda – voda, unos energije potrebne za stavljanje na raspolaganje izvora hladnoće uključen je s pomoću korekcijskog faktora F(2). Granični uvjeti SPF-a prikazani su na slici 1. Ti se granični uvjeti primjenjuju na sve sustave hlađenja, bilo sustave slobodnog hlađenja ili sustave koji sadržavaju generatore hlađenja.

Ti su granični uvjeti slični onima za toplinske crpke (koje se upotrebljavaju u načinu grijanja) iz Odluke Komisije 2013/114/EU ( 60 ). Razlika je u tome što se za toplinske crpke potrošnja električne energije koja odgovara potrošnji pomoćne energije (stanje isključenosti termostata, stanje pripravnosti, stanje isključenosti, način rada s grijačem kućišta) ne uzima u obzir za evaluaciju SPF-a. Međutim, budući da će se u slučaju hlađenja upotrebljavati i standardne i izmjerene vrijednosti SPF-a i s obzirom na činjenicu da se pri izmjerenom SPF-u u obzir uzima pomoćna potrošnja, potrebno je uključiti potrošnju pomoćne energije u obje situacije.

Kad je riječ o centraliziranom hlađenju, gubici hladnoće u distribuciji i potrošnja električne energije distribucijske crpke između postrojenja za hlađenje i trafostanice kupca ne uključuju se u procjenu SPF-a.

U slučaju sustava hlađenja na zrak koji osiguravaju i funkciju ventiliranja, ne uzima se u obzir opskrba hlađenjem zbog protoka ventilacijskog zraka. Snaga ventilatora potrebna za prozračivanje također se diskontira razmjerno omjeru protoka ventilacijskog zraka i protoka rashladnog zraka.

Slika 1. Ilustracija graničnih uvjeta SPF-a za generatore hlađenja koji upotrebljavaju standardni SPF i centralizirano hlađenje (i druge velike sustave hlađenja koji upotrebljavaju izmjereni SPF), pri čemu je EINPUT_AUX unos energije u ventilator i/ili pumpu, a EINPUT_CG unos energije u generator hlađenja

U slučaju sustava hlađenja na zrak s unutarnjim povratom hladnoće, ne uzima se u obzir opskrba hlađenjem zbog povrata hladnoće. Snaga ventilatora potrebna za povrat hladnoće koji osigurava izmjenjivač topline diskontira se razmjerno omjeru gubitaka tlaka zbog povrata hladnoće izmjenjivača topline i ukupnih gubitaka tlaka sustava hlađenja na zrak.

3.4. Izračun upotrebom standardnih vrijednosti

Za procjenu ukupne isporučene energije hlađenja može se upotrijebiti pojednostavnjena metoda za individualne sustave hlađenja kapaciteta manjeg od 1,5 MW za koje je dostupna standardna SPF vrijednost.

Prema pojednostavnjenoj metodi, energija hlađenja koju isporučuje sustav hlađenja (QCsupply) je nazivni kapacitet hlađenja (PC) pomnožen s brojem ekvivalenta sati pri punom opterećenju (EFLH). Jedinstvena vrijednost dana u sezoni hlađenja (CDD) može se koristiti za cijelu zemlju ili se mogu koristiti različite vrijednosti za različite klimatske zone pod uvjetom da su nazivni kapaciteti i SPF-ovi dostupni za te klimatske zone.

Za izračun EFLH-a mogu se koristiti sljedeće zadane metode:

—

za hlađenje prostora u stambenom sektoru: EFLH = 96 + 0,85 * CDD

—

za hlađenje prostora u uslužnom sektoru: EFLH = 475 + 0,49 * CDD

—

za procesno hlađenje: EFLH = τs * (7300 + 0,32 * CDD)

pri čemu je:

τs faktor aktivnosti kojim se uzima u obzir vrijeme rada određenih procesa (npr. tijekom cijele godine τs = 1, ne uključujući vikende τs = 5/7). Ne postoji zadana vrijednost.

3.4.1. Izračun upotrebom izmjerenih vrijednosti

Za sustave za koje ne postoje standardne vrijednosti, kao i za sustave hlađenja kapaciteta većeg od 1,5 MW te sustave centraliziranog hlađenja hlađenje upotrebom energije iz obnovljivih izvora izračunava se temelju sljedećih mjerenja:

Izmjereni unos energije: Izmjereni unos energije uključuje sve izvore energije za sustav hlađenja, uključujući generatore hladnoće, tj. električnu energiju, plin, toplinu itd. Uključuje i pomoćne pumpe i ventilatore koji se koriste u sustavima hlađenja, ali ne uključuje one koji se koriste za distribuciju hlađenja zgradi ili procesu. U slučaju sustava hlađenja na zrak s funkcijom ventiliranja, unos energije sustava hlađenja uključuje se samo dodatni unos energije zbog hlađenja.

Izmjerena opskrba energijom hlađenja: Opskrba energijom hlađenja mjeri se kao proizvedena energija iz sustava hlađenja pri čemu se oduzimaju svi gubici hladnoće kako bi se procijenila neto opskrba energijom hlađenja zgrade ili procesa koji je krajnji korisnik hlađenja. Gubici hladnoće uključuju gubitke u sustavu centraliziranog hlađenja i distribucijskom sustavu hlađenja u zgradi ili na industrijskoj lokaciji. U slučaju sustava hlađenja na zrak s funkcijom ventiliranja, opskrba energijom hlađenja je neto učinak uvođenja svježeg zraka za potrebe prozračivanja.

Mjerenja je potrebno provesti za određenu godinu o kojoj treba izvijestiti, tj. za sve unose energije i svu opskrbu energijom hlađenja za cijelu godinu.

3.4.2. Centralizirano hlađenje: dodatni zahtjevi

Za sustave centraliziranog hlađenja neto opskrba hlađenjem na razini kupca uzima se u obzir pri definiranju neto opskrbe hlađenjem, označene kao QC_Supply_net . Gubici topline nastali u distribucijskoj mreži (QC_LOSS) odbijaju se od bruto opskrbe hlađenjem (QC_Supply_gross) na sljedeći način:

QC_Supply_net = QC_Supply_gross – QC_LOSS

3.4.2.1. Podjela u podsustave

Sustavi centraliziranog hlađenja mogu se podijeliti na podsustave koji se sastoje od najmanje jednog generatora hlađenja ili sustava slobodnog hlađenja. To zahtijeva mjerenje opskrbe energijom hlađenja i unosa energije za svaki podsustav te raspodjelu gubitaka hladnoće po podsustavu na sljedeći način:

3.4.2.2. Pomoćni uređaji

Pri podjeli sustava hlađenja na podsustave, pomoćni uređaji (npr. upravljački uređaji, crpke i ventilatori) generatora hlađenja i/ili sustava slobodnog hlađenja uključeni su u isti podsustav ili više njih. Ne uzimaju se u obzir pomoćna energija koja odgovara distribuciji hlađenja unutar zgrade, npr. sekundarne pumpe i terminalne jedinice (npr. ventilatorski konvektori, ventilatori jedinica za upravljanje zrakom).

Za pomoćne uređaje koji se ne mogu raspodijeliti u određeni podsustav, na primjer pumpe mreže za centralizirano hlađenje koje dostavljaju energiju hlađenja koju isporučuju svi generatori hlađenja, njihova potrošnja primarne energije, na isti način kao i gubitci hladnoće u mreži, raspoređuju se svakom podsustavu hlađenja proporcionalno energiji hlađenja koju isporučuju generatori hlađenja i/ili sustavi slobodnog hlađenja svakog podsustava, na sljedeći način:

pri čemu je:

EINPUT_AUX1_i potrošnja pomoćne energije podsustava „i”;

EINPUT_AUX2 potrošnja pomoćne energije cijelog sustava hlađenja koja se ne može raspodijeliti u određeni podsustav hlađenja.

3.5. Izračun količine obnovljive energije za hlađenje za ukupne udjele obnovljive energije i udjele obnovljive energije za grijanje i hlađenje

Pri izračunu ukupnih udjela obnovljive energije, količina obnovljive energije za hlađenje dodaje se brojniku „konačna bruto potrošnja energije iz obnovljivih izvora” i nazivniku „konačna bruto potrošnja energije”.

Pri izračunu udjela obnovljive energije za grijanje i hlađenje, količina obnovljive energije za hlađenje dodaje se brojniku „konačna bruto potrošnja energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje” i nazivniku „konačna bruto potrošnja energije za grijanje i hlađenje”.

3.6. Smjernice za razvoj preciznijih metodologija i izračuna

Predviđeno je da države članice daju vlastite procjene i za SPF i za EFLH te ih se na to potiče. Takvi nacionalni/regionalni pristupi trebali bi se temeljiti na točnim pretpostavkama i reprezentativnim uzorcima dostatne veličine, što bi dovelo do znatno poboljšane procjene energije iz obnovljivih izvora u usporedbi s onom dobivenom primjenom metodologije utvrđene u ovom delegiranom aktu. Takve poboljšane metodologije mogle bi se temeljiti na detaljnom izračunu na temelju tehničkih podataka uzimajući u obzir, među ostalim, godinu i kvalitetu ugradnje, vrstu kompresora i veličinu stroja, način rada, distribucijski sustav, kaskadni sustav generatora i regionalnu klimu. Države članice koje primjenjuju alternativne metodologije i/ili vrijednosti dostavljaju ih Komisiji zajedno s izvješćem u kojem se opisuju primijenjena metoda i podaci. Komisija će, prema potrebi, prevesti dokumente i objaviti ih na svojoj platformi za transparentnost.

PRILOG VIII.

DIO A. PRIVREMENE PROCIJENJENE EMISIJE OD SIROVINA ZA BIOGORIVO, TEKUĆE BIOGORIVO I GORIVO IZ BIOMASE U VEZI S NEIZRAVNOM PROMJENOM UPORABE ZEMLJIŠTA (g CO2eq/MJ) ( 61 )

Skupina sirovina	Srednja (1)	Interpercentilni raspon dobiven analizom osjetljivosti (2)
Žitarice i druge kulture bogate škrobom	12	od 8 do 16
Šećerne kulture	13	od 4 do 17
Uljarice	55	od 33 do 66
(1) Srednje vrijednosti koje su ovdje uključene predstavljaju ponderirani prosjek individualno određenih vrijednosti sirovina. (2) Ovdje uključeni raspon odražava 90 % rezultata koji koriste petu i devedeset i petu percentilnu vrijednost proizašle iz analize. Peti percentil pokazuje vrijednost ispod koje je pronađeno 5 % zapažanja (odnosno 5 % ukupnih korištenih podataka pokazalo je rezultate ispod 8, 4 i 33 g CO2eq/MJ). Devedeset i peti percentil pokazuje vrijednost ispod koje je pronađeno 95 % zapažanja (odnosno 5 % ukupnih korištenih podataka pokazali su rezultate iznad 16, 17 i 66 g CO2eq/MJ)).

DIO B. BIOGORIVA, TEKUĆA BIOGORIVA I GORIVA IZ BIOMASE ZA KOJA SE SMATRA DA SU PROCIJENJENE EMISIJE U VEZI S NEIZRAVNOM PROMJENOM UPORABE ZEMLJIŠTA JEDNAKE NULI

Za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz sljedećih kategorija sirovina smatrat će se da imaju procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta jednake nuli:

(1)

sirovine koje nisu navedene u dijelu A ovog Priloga;

(2)

sirovine čija je proizvodnja dovela do izravne promjene uporabe zemljišta, odnosno promjene iz jedne od sljedećih kategorija zemljišta IPCC-a: šumsko zemljište, travnjak, vlažno tlo, naselja ili druga zemljišta, u kultivirano tlo ili tlo namijenjeno trajnim kulturama ( 62 ). U takvom bi se slučaju vrijednost emisije u vezi s izravnom promjenom uporabe zemljišta (el) trebala izračunati u skladu s Prilogom V. dijelom C točkom 7.

PRILOG IX.

Dio A. ►M2 Sirovine za proizvodnju bioplina za promet i naprednih biogoriva: ◄

(a)

alge, ako su uzgojene na zemljištu u ribnjacima ili fotobioreaktorima;

(b)

dio biomase koji odgovara miješanom gradskom otpadu, a ne sortiranom otpadu iz kućanstava podložno ciljevima recikliranja na temelju članka 11. stavka 2. točke (a) Direktive 2008/98/EZ;

(c)

biootpad kako je definiran u članku 3. točki 4. Direktive 2008/98/EZ iz privatnih kućanstava podložan odvojenom prikupljanju kako je utvrđeno u članku 3. točki 11. te direktive;

(d)

dio biomase iz industrijskog otpada koji nije pogodan za korištenje u prehrambenom lancu za ljude ili za životinje, uključujući materijale iz sektora trgovine na malo i veletrgovine te poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva i akvakulture, isključujući sirovine navedene u dijelu B ovog Priloga;

(e)

slama;

(f)

životinjski gnoj i mulj od rafiniranja;

(g)

tekući otpad iz uljara za proizvodnju palminog ulja i prazni grozdovi palminog ploda;

(h)

smola tal ulja;

(i)

sirovi glicerin;

(j)

bagasa;

(k)

otpad od grožđa i vinski talog;

(l)

orahove ljuske;

(m)

pljeva;

(n)

klipovi kukuruza bez zrna;

(o)

dio biomase iz otpada i ostataka iz šumarstva i industrija koje se temelje na šumarstvu, odnosno kora, grane, pretkomercijalna proreda, lišće, iglice, krošnje stabala, piljevina, trijeske od sječe, crni lug, sulfitna lužina, mulj koji sadrži vlakna, lignin i tal ulje;

(p)

drugi neprehrambeni celulozni materijal;

(q)

drugi lignocelulozni materijaluz iznimku pilanskih i furnirskih trupaca;

▼M3

(r)

patočna ulja iz destilacije alkohola;

(s)

sirovi metanol iz proizvodnje sulfatne celuloze povezane s proizvodnjom drvne celuloze;

(t)

međukulture, primjerice postrni usjevi i pokrovni usjevi, koje se uzgajaju na područjima na kojima je zbog kratkog vegetacijskog razdoblja uzgoj kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje ograničen na jednu žetvu, pod uvjetom da njihova upotreba ne dovodi do potražnje za dodatnim zemljištem i da se zadrži sadržaj organskih tvari u tlu, ako se upotrebljavaju za proizvodnju biogoriva za zrakoplovni sektor;

(u)

kulture koji se uzgajaju na jako degradiranom zemljištu, osim kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, ako se upotrebljavaju za proizvodnju biogoriva za zrakoplovni sektor;

(v)

cijanobakterije.

▼B

Dio B. ►M2 ►C4 Sirovine za proizvodnju biogoriva i bioplina za promet, čiji se doprinos ciljevima iz članka 25. stavka 1. prvog podstavka točke (a) ograničava: ◄ ◄

(a)

korišteno ulje za kuhanje;

(b)

životinjske masti iz kategorija 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009;

▼M3

(c)

oštećeni usjevi koji nisu primjereni za upotrebu u lancu opskrbe hranom ili hranom za životinje, osim tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane kako bi odgovarale ovoj definiciji;

(d)

komunalne otpadne vode i derivati, osim kanalizacijskog mulja;

(e)

kulture koje se uzgajaju na jako degradiranom zemljištu, osim kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje i sirovina navedenih u dijelu A ovog Priloga, ako se ne upotrebljavaju za proizvodnju biogoriva za zrakoplovni sektor;

(f)

međukulture, primjerice postrni usjevi i pokrovni usjevi, osim sirovina navedenih u dijelu A ovog Priloga, koje se uzgajaju na područjima na kojima je zbog kratkog vegetacijskog razdoblja uzgoj kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje ograničen na jednu žetvu, pod uvjetom da njihova upotreba ne dovodi do potražnje za dodatnim zemljištem i da se zadrži sadržaj organskih tvari u tlu, ako se ne upotrebljavaju za proizvodnju biogoriva za zrakoplovni sektor.

▼B

PRILOG X.

DIO A

Direktiva stavljena izvan snage i popis njezinih naknadnih izmjena (iz članka 37.)

Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 140, 5.6.2009., str. 16.)

Direktiva Vijeća 2013/18/EU

(SL L 158, 10.6.2013., str. 230.)

Direktiva (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 239, 15.9.2015., str. 1.)

samo Članak 2.

DIO B

Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo

(iz članka 36.)

Direktiva	Rok za prenošenje
2009/28/EZ	25. lipnja 2009.
2013/18/EU	1. srpnja 2013.
(EU) 2015/1513	10. rujna 2017.

PRILOG XI.

Korelacijska tablica

Direktiva 2009/28/EZ	Ova Direktiva
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2. prvi podstavak	Članak 2. prvi podstavak
Članak 2. drugi podstavak, uvodni tekst	Članak 2. drugi podstavak, uvodni tekst
Članak 2. drugi podstavak točka (a)	Članak 2. drugi podstavak točka 1.
Članak 2. drugi podstavak točka (b)	—
—	Članak 2. drugi podstavak točka 2.
Članak 2. drugi podstavak točka (c)	Članak 2. drugi podstavak točka 3.
Članak 2. drugi podstavak točka (d)	—
Članak 2. drugi podstavak točke (e), (f), (g), (h), (i), (j), (k), (l), (m), (n), (o), (p), (q), (r), (s), (t), (u), (v) i (w)	Članak 2. točke 24., 4., 19., 32., 33., 12., 5., 6., 45., 46., 47., 23., 39., 41., 42., 43., 36., 44. i 37.
—	Članak 2. drugi podstavak točke 7., 8., 9., 10., 11., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 20., 21., 22., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 34., 35., 38. i 40.
Članak 3.	—
—	Članak 3.
Članak 4.	—
—	Članak 4
—	Članak 5.
—	Članak 6.
Članak 5. stavak 1.	Članak 7. stavak 1.
Članak 5. stavak 2.	—
Članak 5. stavak 3.	Članak 7. stavak 2.
Članak 5. stavak 4. prvi, drugi, treći i četvrti podstavak	Članak 7. stavak 3. prvi, drugi, treći i četvrti podstavak
—	Članak 7. stavak 3. peti i šesti podstavak
—	Članak 7. stavak 4.
Članak 5. stavak 5.	Članak 27. stavak 1. prvi podstavak točka (c)
Članak 5. stavci 6. i 7.	Članak 7. stavci 5. i 6.
Članak 6. stavak 1.	Članak 8. stavak 1.
—	Članak 8. stavci 2. i 3.
Članak 6. stavci 2. i 3.	Članak 8. stavci 4. i 5.
Članak 7. stavci 1., 2., 3., 4. i 5.	Članak 9. stavci 1., 2., 3., 4. i 5.
—	Članak 9. stavak 6.
Članak 8.	Članak 10.
Članak 9. stavak 1.	Članak 11. stavak 1.
Članak 9. prvi podstavak točke (a), (b) i (c)	Članak 11. stavak 2. prvi podstavak točke (a), (b) i (c)
—	Članak 11. stavak 2. prvi podstavak točka (d)
Članak 10.	Članak 12.
Članak 11. stavci 1., 2. i 3.	Članak 13. stavci 1., 2. i 3.
—	Članak 13. stavak 4.
Članak 12.	Članak 14.
Članak 13. stavak 1. prvi podstavak	Članak 15. stavak 1. prvi podstavak
Članak 13. stavak 1. drugi podstavak	Članak 15. stavak 1. drugi podstavak
Članak 13. stavak 1. drugi podstavak točke (a) i (b)	—
Članak 13. stavak 1. drugi podstavak točke (c), (d), (e) i (f)	Članak 15. stavak 1. drugi podstavak točke (a), (b), (c) i (d)
Članak 13. stavci 2., 3., 4. i 5.	Članak 15. stavci 2., 3., 4. i 5.
Članak 13. stavak 6. prvi podstavak	Članak 15. stavak 6. prvi podstavak
Članak 13. stavak 6. drugi, treći, četvrti i peti podstavak	—
—	Članak 15. stavci 7. i 8.
—	Članak 16.
—	Članak 17.
Članak 14.	Članak 18.
Članak 15. stavak 1.	Članak 19. stavak 1.
Članak 15. stavak 2. prvi, drugi i treći podstavak	Članak 19. stavak 2. prvi, drugi i treći podstavak
—	Članak 19. stavak 2. četvrti i peti podstavak.
Članak 15. stavak 2. četvrti podstavak	Članak 19. stavak 2. šesti podstavak
Članak 15. stavak 3.	—
—	Članak 19. stavci 3. i 4.
Članak 15. stavci 4. i 5.	Članak 19. stavci 5. i 6.
Članak 15. stavak 6. prvi podstavak točka (a)	Članak 19. stavak 7. prvi podstavak točka (a)
Članak 15. stavak 6. prvi podstavak točka (b) podtočka i.	Članak 19. stavak 7. prvi podstavak točka (b) podtočka i.
—	Članak 19. stavak 7. prvi podstavak točka (b) podtočka ii
Članak 15. stavak 6. prvi podstavak točka (b) podtočka ii	Članak 19. stavak 7. prvi podstavak točke (c), (d), (e) i (f)
—	Članak 19 stavak 7. drugi podstavak
Članak 15. stavak 7.	Članak 19. stavak 8.
Članak 15 stavak 8.	—
Članak 15. stavci 9. i 10.	Članak 19. stavci 9. i 10.
—	Članak 19. stavak 11.
Članak 15. stavak 11.	Članak 19. stavak 12.
Članak 15. stavak 12.	—
-	Članak 19. stavak 13.
Članak 16. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8.	—
Članak 16. stavci 9., 10. i 11.	Članak 20. stavci 1., 2. i 3.
—	Članak 21.
—	Članak 22.
—	Članak 23.
—	Članak 24.
—	Članak 25.
—	Članak 26.
—	Članak 27.
—	Članak 28
Članak 17. stavak 1. prvi i drugi podstavak	Članak 29. stavak 1. prvi i drugi podstavak
—	Članak 29. stavak 1. treći, četvrti i peti podstavak
—	Članak 29. stavak 2.
Članak 17. stavak 2. prvi i drugi podstavak	—
Članak 17. stavak 2. treći podstavak	Članak 29. stavak 10. treći podstavak
Članak 17. stavak 3. prvi podstavak točka (a)	Članak 29. stavak 3. prvi podstavak točka (a)
—	Članak 29. stavak 3. prvi podstavak točka (b)
Članak 17. stavak 3. prvi podstavak točke (b) i (c)	Članak 29. stavak 3. prvi podstavak točke (c) i (d)
—	—
Članak 17. stavak 4.	Članak 29. stavak 4.
Članak 17. stavak 5.	Članak 29. stavak 5.
Članak 17. stavci 6. i 7.	—
—	Članak 29. stavci 6., 7., 8., 9., 10. and 11.
Članak 17. stavak 8.	Članak 29. stavak 12.
Članak 17. stavak 9.	—
—	Članak 29. stavci 13. i 14.
Članak 18. stavak 1. prvi podstavak	Članak 30. stavak 1. prvi podstavak
Članak 18. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (b) i (c)	Članak 30. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (c) i (d)
—	Članak 30. stavak 1. prvi podstavak točka (b)
—	Članak 30. stavak 1. drugi podstavak
Članak 18. stavak 2.	—
—	Članak 30. stavak 2.
Članak 18. stavak 3. prvi podstavak	Članak 30. stavak 3. prvi podstavak
Članak 18. stavak 3. drugi i treći podstavak	—
Članak 18. stavak 3. četvrti i peti podstavak	Članak 30. stavak 3. drugi i treći podstavak
Članak 18. stavak 4. prvi podstavak	—
Članak 18. stavak 4. drugi i treći podstavak	Članak 30. stavak 4. prvi i drugi podstavak
Članak 18. stavak 4. četvrti podstavak	—
Članak 18. stavak 5. prvi i drugi podstavak	Članak 30. stavak 7.prvi i drugi podstavak
Članak 18. stavak 5. treći podstavak	Članak 30. stavak 8. prvi i drugi podstavak
Članak 18. stavak 5. četvrti podstavak	Članak 30. stavak 5. treći podstavak
—	Članak 30. stavak 6. prvi podstavak
Članak 18. stavak 5. peti podstavak	Članak 30. stavak 6. drugi podstavak
Članak 18. stavak 6. prvi i drugi podstavak	Članak 30. stavak 5. prvi i drugi podstavak
Članak 18. stavak 6. treći podstavak	—
Članak 18. stavak 6. četvrti podstavak	Članak 30. stavak 6. treći podstavak
—	Članak 30. stavak 6. četvrti podstavak
Članak 18. stavak 6. peti podstavak	Članak 30. stavak 6. peti podstavak
Članak 18. stavak 7.	Članak 30. stavak 9. prvi podstavak
-	Članak 30. stavak 9. drugi podstavak
Članak 18. stavci 8. i 9.	-
-	Članak 30. stavak 10.
Članak 19. stavak 1. prvi podstavak	Članak 31. stavak 1. prvi podstavak
Članak 19. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (b) i (c)	Članak 31. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (b) i (c)
—	Članak 31. stavak 1. prvi podstavak točka (d)
Članak 19. stavci 2., 3. i 4.	Članak 31. stavci 2., 3. i 4.
Članak 19. stavak 5.	—
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak	Članak 31. stavak 5. prvi podstavak
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak prva, druga, treća i četvrta alineja	—
Članak 19. stavak 7. drugi i treći podstavak	Članak 31. stavak 5. drugi i treći podstavak
Članak 19.	Članak 31.
Članak 20.	Članak 32.
Članak 22.	—
Članak 23. stavci 1. i 2.	Članak 33. stavci 1. i 2.
Članak 23. stavci 3., 4., 5., 6., 7. i 8.	—
Članak 23. stavak 9.	Članak 33. stavak 3.
Članak 23. stavak 10.	Članak 33. stavak 4.
Članak 24.	—
Članak 25. stavak 1.	Članak 34. stavak 1.
Članak 25. stavak 2.	Članak 34. stavak 2.
Članak 25. stavak 3.	Članak 34. stavak 3.
Članak 25.a stavak 1.	Članak 35. stavak 1.
Članak 25.a stavak 2.	Članak 35. stavci 2. i 3.
Članak 25.a stavak 3.	Članak 35. stavak 4.
—	Članak 32. stavak 4.
Članak 26.	—
Članak 27.	Članak 36.
—	Članak 37.
Članak 28.	Članak 38.
Članak 29.	Članak 39.
Prilog I.	Prilog I.
Prilog II.	Prilog II.
Prilog III.	Prilog III.
Prilog IV.	Prilog IV.
Prilog V.	Prilog V.
Prilog VI.	—
—	Prilog VI.
Prilog VII.	Prilog VII.
Prilog VIII.	Prilog VIII.
Prilog IX.	Prilog IX.
—	Prilog X.
—	Prilog XI.

DIREKTIVA (EU) 2018/2001 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (Tekst značajan za EGP)

1. Pregled

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

3. Povezani standardi