DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2024/856 оd 1. prosinca 2023. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju nadzorni scenariji šoka, zajedničke pretpostavke modela i parametara te što se smatra znatnim smanjenjem (Tekst značajan za EGP)

(1)

Scenarije nadzornih šokova utvrdio je Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS) (2) i oni su uzeti u obzir u Smjernicama Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje (3), koje se primjenjuju od 30. lipnja 2019. Primjereno je da se nadzorni scenariji šoka utvrđeni u ovoj Uredbi temelje na toj specifikaciji i metodologiji.

(2)

Da bi se izračunali ekonomska vrijednost vlasničkog kapitala i neto kamatni prihod, potrebno je utvrditi zajedničke pretpostavke modela i parametara koje bi institucije trebale primjenjivati. U tu bi se svrhu za izračun neto kamatnog prihoda trebala primjenjivati pretpostavka konstantne bilance tijekom jednogodišnjeg razdoblja, dok bi se za izračun ekonomske vrijednosti vlasničkog kapitala trebala primjenjivati bilanca s pretpostavkom isteka u kojoj se pozicije koje dospijevaju ne zamjenjuju. Tim se pretpostavkama nastoji odgovarajuće uravnotežiti točnost izračuna, pouzdanost procjena i složenost postupaka.

(3)

Kako bi se uspostavila odgovarajuća ravnoteža između usporedivosti rezultata i potrebne prilagodljivosti u dugoročnom razdoblju te inherentne složenosti postupaka, u izračun neto kamatnog prihoda trebalo bi uključiti komercijalne marže i sastavnice marže, a za izračun ekonomske vrijednosti vlasničkog kapitala institucije bi trebale slijediti svoj interni pristup upravljanja i mjerenja kamatnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

(4)

U skladu sa standardima BCBS-a za svako testiranje netipičnih vrijednosti propisano uz testiranje ekonomske vrijednosti vlasničkog kapitala trebalo bi primijeniti prag za utvrđivanje netipičnih banaka koji je barem jednako strog kao prag koji se primjenjuje na testiranje ekonomske vrijednosti vlasničkog kapitala (15 % osnovnog kapitala). Taj bi prag zapravo trebao odražavati postojeće okružje u skladu s načelima bonitetne prihvatljivosti i razmjernosti, čime bi se pridonijelo pravnoj sigurnosti i usklađenosti u cijeloj Uniji, uzimajući u obzir i činjenicu da institucije, ako pri testiranju netipičnih vrijednosti ekonomske vrijednosti vlasničkog kapitala i neto kamatnog prihoda prekorače pragove, neće nužno morati ponovno kalibrirati svoje interne aranžmane, postupke ili mehanizme te odgovarajuće modele i pristupe niti će to prekoračenje podrazumijevati automatsko izvršavanje nadzornih ovlasti ako institucija upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje primjereno i razmjerno poslovnom modelu te ako nije prekomjerno izložena takvom riziku.

(5)

Kako bi se uskladile metodologije nadzornog testiranja netipičnih vrijednosti kad je riječ o znatnom smanjenju neto kamatnog prihoda zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa, trebalo bi uvesti referentni prag koji je barem jednako strog kao prag za nadzorno testiranje netipičnih ekonomskih vrijednosti vlasničkog kapitala, kao i specifikaciju izračuna neto kamatnog prihoda.

(6)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(7)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo savjet Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4),