DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2024/1085 оd 13. ožujka 2024. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda o metodologiji procjene u skladu s kojom nadležna tijela provjeravaju ispunjava li institucija zahtjeve za primjenu internih modela za tržišni rizik (Tekst značajan za EGP)

(1)

Institucijama je primjena internih modela za tržišni rizik dopuštena samo ako ispunjavaju zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013. Institucije te zahtjeve ne bi trebale ispunjavati samo kad podnose zahtjev za odobrenje primjene tih internih modela, nego i kad ih primjenjuju i kad podnose zahtjev za njihova značajna proširenja ili promjene. Stoga je primjereno utvrditi da nadležna tijela pri provjeri usklađenosti institucija s tim zahtjevima na svaku od tih faza primjenjuju iste kriterije i istu metodologiju procjene. Međutim, radi učinkovitosti i smanjenja administrativnog opterećenja, nadležna tijela pri procjeni usklađenosti institucija koje su već dobile odobrenje za primjenu tih alternativnih internih modela ne bi to odobrenje trebala preispitivati, nego bi u svim slučajevima na temelju zaključaka iz prethodnih procjena trebala procijeniti samo usklađenost s pravilima koja su relevantna za opseg predmetne procjene.

(2)

Kako bi se osiguralo da institucije kontinuirano ispunjavaju zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela trebala bi ocijeniti ukupnu kvalitetu rješenja, sustava i pristupa koje institucija primjenjuje i zatražiti stalna poboljšanja i prilagodbe promijenjenim okolnostima.

(3)

Kako bi se osigurala usklađenost i usporedivost nadzornih postupaka u različitim jurisdikcijama, nadležna tijela trebala bi pri procjeni usklađenosti institucija sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjivati preskriptivne tehnike procjene. Nadležna tijela trebala bi, međutim, moći uzeti u obzir vrstu, veličinu i složenost strukture i poslovnog modela institucije, složenost alternativnih internih modela, prirodu financijskih proizvoda koje ti modeli obuhvaćaju, kvalitetu informacija koje je dotična institucija dostavila i resurse kojima raspolažu. Stoga bi nadležna tijela pri procjeni usklađenosti institucije sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 575/2013 trebala imati određeno diskrecijsko pravo koje bi im omogućilo dodatne provjere i primjenu najprikladnijih metoda za provjeru usklađenosti s konkretnim zahtjevima. Osim toga, kako bi se nadležnim tijelima omogućila proporcionalna provedba te procjene i imajući u vidu brojnost financijskih proizvoda dostupnih u aktivnostima trgovanja, potrebno je utvrditi kategorije složenijih financijskih proizvoda na kojima bi nadležna tijela trebala temeljiti svoju procjenu.

(4)

Kako bi se osiguralo dostatno interno razumijevanje alternativnog internog modela, uključujući eksternalizirane operacije, potrebno je utvrditi da unatoč eksternalizaciji nekih alata za rizike, IT sustava i rješenja za upravljanje rizicima, sve ključne poslove, aktivnosti ili funkcije koji se odnose na interni model obavlja jedinica za kontrolu rizika iz članka 325.bi stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013. Iz istih bi razloga u tim pravilima trebalo propisati i da jedinica za kontrolu rizika provodi odgovarajuće kontrole i testove kvalitete i validacije za svako eksternalizirano rješenje, da uvijek treba biti dostupna potpuna dokumentacija i da nadležna tijela sve alate i informatička rješenja dobivene od trećih dobavljača procjenjuju na sličan način kao kad su u potpunosti razvijeni u internim procesima.

(5)

Upravljački i operativni aspekti iznimno su važni za pravilno funkcioniranje alternativnog internog modela. Zato bi te upravljačke i operativne aspekte trebalo detaljno procijeniti primjenom metodologije za provjeru usklađenosti institucije sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 575/2013 („metodologija procjene”), što uključuje ustroj organizacijske jedinice za trgovanje, ulogu višeg rukovodstva i upravljačkog tijela, jedinicu za kontrolu rizika i neovisnu ocjenu samog alternativnog internog modela.

(6)

U metodologiji procjene upravljačkih aspekata trebalo bi uzeti u obzir da su neke institucije koje traže odobrenje za primjenu pristupa alternativnih internih modela već dobile odobrenje za primjenu internog modela za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik prije nego što je Uredba (EU) br. 575/2013 izmijenjena Uredbom (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Stoga je potrebno utvrditi pravila za procjenu slična onima koja su prethodno utvrđena za aspekte koji nisu izmijenjeni Uredbom (EU) 2019/876 i uvesti nova pravila koja obuhvaćaju nove odredbe uvedene tom uredbom, uključujući zahtjeve za organizacijske jedinice za trgovanje iz članka 104.b Uredbe (EU) br. 575/2013.

(7)

Kako bi se nadležnim tijelima omogućilo da procijene usklađenost sa zahtjevima za validaciju i provjeru alternativnih internih modela, institucije bi najmanje jednom godišnje trebale provoditi internu validaciju modela. Iako bi početnom validacijom trebalo obuhvatiti sve metodologije koje se primjenjuju u internom modelu, primjereno je utvrditi da se zbog ograničenja osoblja i resursa u godišnjoj validaciji treba fokusirati barem na glavne probleme otkrivene u prethodnim internim validacijama ili prethodnim pregledima unutarnje revizije te na sve promjene ili nove metodologije uvedene za alternativni interni model.

(8)

Aktivnosti trgovanja i financijska tržišta stalno se i brzo razvijaju. Kako bi se nadležnim tijelima omogućilo da pri procjeni usklađenosti institucija sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 575/2013 te značajke uzmu u obzir, metodologija procjene trebala bi sadržavati kvalitativne i postupovne standarde za institucije koji se odnose na službeno odobravanje novih financijskih instrumenata i proizvoda i njihovo uvođenje u poslove organizacijskih jedinica za trgovanje. Standardi za službenu politiku odobravanja novih proizvoda potrebni su kako bi se osiguralo da uvođenje novih financijskih instrumenata i proizvoda, koji mogu predstavljati dodatne faktore rizika ili biti razlog za metodološke promjene internih modela za mjerenje rizika, bude potpuno usklađeno s detaljnom kontrolom i validacijom.

(9)

Kvaliteta podataka i točnost procjene rizika i izračuna kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik uvelike ovise o pouzdanosti IT sustava koji se za to koriste. Isto tako, kontinuitet i dosljednost procesa upravljanja rizicima i izračuna kapitalnih zahtjeva mogući su samo ako su ti IT sustavi sigurni, zaštićeni i pouzdani, a IT infrastruktura dovoljno stabilna. Stoga nadležna tijela pri procjeni internih modela za tržišni rizik trebaju provjeriti i pouzdanost IT sustava institucije i stabilnost IT infrastrukture koji se koriste za interne modele.

(10)

Jedna od novosti novog okvira za tržišni rizik iz dijela trećeg glave IV. poglavlja 1.b Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrđivanje je kapitalnih zahtjeva na temelju mjera očekivanog manjka. Potrebno je osigurati da institucije aktivno prate točnost tih podataka. Stoga je primjereno propisati da institucije izravno retroaktivno testiraju mjere očekivanog manjka u okviru internog programa retroaktivnog testiranja u skladu s člankom 325.bj Uredbe (EU) br. 575/2013. Budući da sudionici na tržištu još nisu utvrdili metodologiju za retroaktivno testiranje mjere očekivanog manjka, ne bi trebalo propisivati posebnu metodologiju nego bi institucijama trebalo omogućiti da po vlastitom nahođenju prate razvoj novih tehnika i najbolje primjere iz prakse u tom području, u skladu s kvalitativnim zahtjevima iz članka 325.bi te uredbe.

(11)

Smatra se da se interni modeli za mjerenje rizika primjereno provode, kako je navedeno u članku 325.bi stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, samo ako su ispunjeni svi regulatorni zahtjevi. Osim toga, nekoliko je elemenata bazelskih reformi u području tržišnog rizika uvedeno u pravo Unije delegiranim aktima, a to su, među ostalim, Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2058 (3), Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2059 (4), Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/2060 (5), Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1577 (6), Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/1578 (7) i Delegirana uredba Komisije (EU) 2024/397 (8). Stoga bi nadležna tijela trebala razmotriti ispunjavaju li institucije zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013, vodeći računa o tim delegiranim aktima. Kako bi se osigurala detaljan procjena usklađenosti internih modela za tržišni rizik, potrebno je jasno navesti tehnike koje nadležna tijela primjenjuju za procjenu usklađenost institucija s aspektima iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i tih delegiranih uredbi. Zato bi nadležna tijela trebala provjeriti specifičnu dokumentaciju koju su institucije dužne dostaviti.

(12)

Retroaktivno testiranje i zahtjevi o raspodjeli dobiti i gubitka solidna su osnova za kritičko praćenje uspješnosti internog modela za mjerenje rizika. Stoga je potrebno utvrditi pravila procjene kako bi se iskoristili rezultati tih testiranja. Kad je riječ o retroaktivnom testiranju, trebalo bi osigurati kritičku analizu prekoračenja kako bi se utvrdili mogući nedostaci modela i da institucije prate jesu li promjene vrijednosti portfelja potaknute faktorima rizika koji se mogu modelirati ili faktorima rizika koji se ne mogu modelirati. Nadalje, u vezi s rezultatima testa raspodjele dobiti i gubitka, nadležna tijela trebala bi procijeniti točnost funkcija određivanja cijena koje institucija koristi jer je njihova točnost bitna za pouzdan izračun kapitalnih zahtjeva.

(13)

Kako bi se osigurala njihova dosljedna primjena, potrebno je dodatno objasniti zahtjeve iz članka 325.bh Uredbe (EU) br. 575/2013. Usklađenost institucija s tim zahtjevima trebala bi se procjenjivati na temelju širokih kategorija faktora rizika iz tablice 2 u članku 325.bd Uredbe (EU) br. 575/2013. Stoga je za svaku od tih kategorija potrebno utvrditi kako nadležna tijela trebaju procijeniti je li obuhvaćen rizik osnove i jesu li krivulje i površine u internom modelu za mjerenje rizika pouzdane.

(14)

Zbog brzine i stalnosti promjena financijskih tržišta nepouzdani, netočni, nepotpuni ili zastarjeli podaci uzrok su pogrešaka u procjeni rizika i izračunu kapitalnih zahtjeva, među ostalim i u modelima tržišnog rizika. U kontekstu procesa upravljanja rizicima institucije takvi pogrešni podaci mogu biti uzrok loših odluka uprave. Prema tome, kako bi se osigurala pouzdanost i visoka kvaliteta podataka te njihovo pravilno korištenje u internim procesima i procesima za izračun kapitalnih zahtjeva, način i postupci prikupljanja i pohrane podataka trebali bi biti dobro dokumentirani, što uključuje detaljan opis značajki, provjere kvalitete, automatske filtre i posebne izvore dnevnih podataka. Stoga bi nadležna tijela pri procjeni internih modela za tržišni rizik trebala posebnu pozornost obratiti na kvalitetu i pouzdanost podataka koji se koriste za modeliranje i na procese kojima se osigurava očuvanje kvalitete i pouzdanosti.

(15)

Da bi izračun kapitalnih zahtjeva bio točan, nadležna tijela bi pri procjeni ukupne kvalitete podataka trebala utvrditi pouzdanost pristupa institucije zamjenskim vrijednostima vremenskih serija. Stoga bi metodologijom procjene trebalo provjeriti jesu li ispunjeni zahtjevi iz Uredbe (EU) br. 575/2013 kojima se uređuje primjena zamjenskih vrijednosti. Ako je to relevantno, pravila utvrđena u toj metodologiji procjene trebala bi se razlikovati ovisno o tome odnose li se vremenske serije za koje je korištena zamjenska vrijednost na faktor rizika za koji jest ili za koji nije provedena procjena mogućnost modeliranja.

(16)

Kad je riječ o internom modelu za rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza, osobito o člancima 325.bn, 325.bo i 325.bp Uredbe (EU) br. 575/2013, metodologijom procjene treba osigurati da se s tim modelima rizika dobiju točni rezultati. Pravila utvrđena u metodologiji procjene trebala bi stoga obuhvatiti sve aspekte koji utječu na ishod tih modela, uključujući opseg pozicija obuhvaćenih tim modelima, procjene vjerojatnosti nastanka i gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, odabir sistemskih faktora rizika radi simulacije nastanka statusa neispunjavanja obveza izdavatelja i sve pretpostavke modela koje je institucija primijenila, uključujući sve pretpostavke kopule za simulaciju nastanka statusa neispunjavanja obveza više izdavatelja.

(17)

Rizici koji proizlaze iz klimatskih promjena i širih okolišnih problema mijenjaju predodžbu financijskog sektora o rizicima i očekuje se da će postati još istaknutiji. S obzirom na važnost tih činitelja rizika, nadležna tijela trebala bi provjeriti razmatraju li ih institucije u svojim programima testiranja otpornosti na stres iz članka 325.bi stavka 1. točke (g) Uredbe (EU) br. 575/2013. U tom su kontekstu institucije već poduzele korake za uključivanje okolišnih rizika u svoje programe testiranja otpornosti na stres. Međutim, kako bi se institucijama omogućilo dovoljno vremena da te rizike detaljno obrade u svojim programima testiranja otpornosti na stres, nadležna tijela trebala bi usklađenost institucija sa zahtjevima koji se odnose na klimatske promjene i šire okolišne aspekte procjenjivati tek od 1. siječnja 2025. Trebalo bi im dati više vremena i zbog složenosti provedbe izravnog retroaktivnog testiranja očekivanog manjka, prije nego što nadležna tijela počnu procjenjivati njihovu usklađenost u tom području. Zato bi s takvom procjenom trebalo početi od 1. siječnja 2026.

(18)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(19)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo savjet Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9),