DIREKTIVA 2000/14/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 8. svibnja 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na emisiju buke u okoliš uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom

---

PRILOG I.

DEFINICIJE OPREME

1.    Podizne radne platforme s motorom s unutarnjim izgaranjem

Oprema se sastoji najmanje od radne platforme, produžne strukture i podvozja. Radna platforma je ograđena ili u obliku kabine koja se može pod teretom prenijeti do željenog radnog položaja. Produžna struktura je povezana s podvozjem i nosi radnu platformu; omogućava prijenos radne platforme do željenog položaja.

2.    Kosilica šiblja

Prijenosni ručni uređaj s motorom s unutarnjim izgaranjem, opremljen rotirajućim metalnim ili plastičnim nožem za rezanje korova, grmlja, niskog raslinja i sličnog bilja. Rezni uređaj se upotrebljava u ravnini koja je otprilike paralelna s tlom.

3.    Građevinsko dizalo za prijevoz robe

Građevinsko dizalo na električni pogon, privremeno instalirano i namijenjeno osobama koje imaju pristup gradilištima, a upotrebljava se:

4.    Tračna pila za gradilišta

Motorni stroj na ručno napajanje, težine manje od 200 kg, opremljen jednim listom pile u obliku neprekidne trake koja je smještena i prolazi između dva ili više kolotura.

5.    Kružna pila za gradilišta

Stroj na ručno napajanje, težine manje od 200 kg, opremljen jednim kružnim listom pile (različit od pile za zarezivanje) promjera od 350 mm do najviše 500 mm, koji je nepomičan tijekom uobičajenog rezanja, i vodoravnom pločom koja je djelomično ili potpuno nepomična tijekom rezanja. Nož se nalazi na vodoravnoj stabilnoj osovini čiji položaj tijekom rada stroja ostaje nepromijenjen. Stroj može imati neku od sljedećih karakteristika:

6.    Lančana pila, prijenosna

Motorni alat za rezanje drveta s lančanom pilom, koji se sastoji od integrirane kompaktne cjeline koja uključuje ručke, izvor energije i priključak za rezanje, a oblikovan je tako da ga se pridržava objema rukama.

7.    Kombinirano vozilo za visokotlačno ispiranje i usisavanje

Vozilo koje se može zasebno upotrebljavati za visokotlačno ispiranje ili usisavanje. Vidjeti visokotlačni ispirač i vozilo za usisavanje.

8.    Kompaktor

Stroj koji zbija materijal, npr. kamenu sitnež, zemljane ili asfaltne zastore, valjanjem, nabijanjem ili vibracijama radnog alata. Može biti na vlastiti pogon, vučeni, s operatorom koji hoda iza njega ili u obliku dodatka na noseći stroj. Kompaktori se dijele na sljedeće podvrste:

9.    Kompresor

Strojevi s izmjeničnom opremom koja proizvodi stlačeni zrak, plinove ili paru čiji je tlak viši od ulaznoga tlaka. Kompresor se sastoji od samoga kompresora, osnovnog pogonskog stroja i svih dijelova ili uređaja koji su potrebni za siguran rad stroja.

Izuzimaju se sljedeće kategorije uređaja:

10.    Hidraulični i pneumatski razbijač betona, ručni

Hidraulični i pneumatski razbijači betona (na svaki pogon) koji se upotrebljavaju na gradilištima.

11.    Mješalica za beton ili žbuku

Stroj za pripremu betona ili žbuke bez obzira na način utovara, miješanja i istovara. Strojem se može upravljati s povremenim prekidima ili stalno. Miješalice na kamionima zovu se automiješalice (vidjeti definiciju 55.).

12.    Građevinsko vitlo

Privremeno instalirani motorni uređaj za podizanje s opremom za podizanje i spuštanje obješenog tereta.

13.    Stroj za prijenos i brizganje betona i žbuke

Stroj za crpljenje i brizganje betona ili žbuke na gradilištima, s ili bez miješalice, kojim se materijal prenosi do mjesta polaganja uz pomoć cijevi, uređaja ili krakova za distribuciju. Materijal se prenosi:

Ovi se strojevi mogu postaviti na kamione, prikolice ili posebna vozila.

14.    Transportna traka

Privremeno instalirani stroj koji se upotrebljava za prijenos materijala uz pomoć motorne trake.

15.    Rashladni uređaji vozila

Rashladni uređaj u teretnom prostoru kategorija vozila N2, N3, O3 i O4 prema definiciji iz Direktive 70/156/EEZ.

Rashladni se uređaj može opskrbljivati energijom iz sastavnog dijela rashladnog uređaja, zasebnog dijela instaliranog na vozilo, motora vozila, neovisnog ili pomoćnog izvora energije.

16.    Buldožer

Samohodni stroj na kotačima ili gusjenicama za vuču ili guranje pomoću ugrađene opreme.

17.    Bušilica

Stroj za bušenje rupa na gradilištima:

Tijekom bušenja bušilice su nepokretne. Mogu se samostalno kretati od jednog radnog mjesta na drugo. Samohodne se bušilice mogu montirati na kamione, podvozje na kotačima, traktore, gusjenice, klizne osovine (koje vuče vitlo). Bušilice montirane na kamione, traktore i prikolice ili bušilice na kotačima mogu se kretati većom brzinom i javnim prometnicama.

18.    Damper

Samohodni stroj na kotačima ili gusjenicama s otvorenom karoserijom koji prenosi, istovaruje ili razastire materijal. Damperi mogu imati ugrađenu opremu za samoutovar.

19.    Oprema za utovar i istovar autosilosa ili autocisterni

Motorni uređaji priključeni na autosilose ili autocisterne za utovar ili istovar tekućina ili rasutog tereta uz pomoć crpki ili slične opreme.

20.    Bager, hidraulični ili sajlaš

Samohodni stroj na gusjenicama ili kotačima čija se gornja struktura može okretati u punom krugu te koji iskopava, podiže i istovaruje materijal lopatom pričvršćenom na krak i ruku ili teleskopski krak, dok podvozje ili vozno postolje ostaju nepokretni tijekom svih ciklusa strojnog rada.

21.    Bager-utovarivač

Samohodni stroj na kotačima ili gusjenicama čiji je glavni strukturni potporanj oblikovan tako da sprijeda nosi utovarnu lopatu, a straga bagersku žlicu. Kada se upotrebljava kao bager, stroj obično kopa ispod površine, dok se lopata pomiče u smjeru stroja. Bagerska žlica podiže, prevrće i istovaruje materijal dok stroj ostaje nepomičan. Kada se upotrebljava kao utovarivač, stroj utovaruje ili iskopava materijal pomicanjem unaprijed te podiže, prenosi i istovaruje materijal.

22.    Kontejner za staklo

Kontejner izrađen od bilo kojeg materijala koji se upotrebljava za prikupljanje boca. Ima najmanje jedan otvor za umetanje boca i drugi za pražnjenje kontejnera.

23.    Grejder

Samohodni stroj na kotačima s podesivim nožem smještenim između prednje i stražnje osovine, koji reže, prenosi i razastire materijal obično u svrhu izravnavanja.

24.    Šišač trave/šišač travnih rubova

Prijenosna ručna jedinica s motorom s unutarnjim izgaranjem, opremljena savitljivom trakom(-ama), žicom(-ama) ili sličnim nemetalnim, savitljivim elementima za rezanje kao što su vrteći rezači, namijenjena za rezanje korova, trave ili sličnog mekog raslinja. Rezni se uređaj upotrebljava u ravnini koja je otprilike paralelna (šišač trave) ili okomita (šišač travnih rubova) s tlom.

25.    Rezač živice

Ručna motorna oprema s ugrađenim pogonom, oblikovana tako da se njome koristi jedan operator za obrezivanje živice i grmlja upotrebljavajući jedan ili više linearnih noževa koji režu naizmjenično.

26.    Visokotlačni ispirač

Vozilo opremljeno uređajem za čišćenje kanalizacije ili sličnih instalacija visokotlačnim vodenim mlazom. Uređaj može biti postavljen na posebno kamionsko podvozje ili ugrađen na vlastito podvozje. Oprema može biti fiksna ili zamjenjiva kao u slučaju zamjenjive karoserije.

27.    Stroj s visokotlačnim vodenim mlazom

Stroj sa štrcaljkama ili ostalim otvorima za povećanje brzine koji omogućuju da voda (također i s primjesama) izađe u obliku slobodnog mlaza. Ovi se strojevi općenito sastoje od pogona, tlačnog generatora, fleksibilnih cijevi, naprava za brizganje, sigurnosnih mehanizama te uređaja za kontrolu i mjerenje. Stroj može biti pokretan ili nepokretan:

28.    Hidraulični čekić

Oprema koja koristi hidraulični pogon nosećeg stroja za ubrzanje klipa (ponekad uz pomoć plina) koji potom udara o alat. Udarni val nastao kinetičkim djelovanjem putuje preko alata do materijala te izaziva lom materijala. Za pogon hidrauličnih čekića potrebno je stlačeno ulje. Cjelokupnim uređajem koji je sastoji od vozila i čekića upravlja jedan operator smješten u kabini vozila.

29.    Hidraulični agregat

Strojevi s izmjeničnom opremom koji proizvode stlačene tekućine čiji je tlak viši od ulaznoga tlaka. Sastoji se od osnovnog pogonskog stroja, crpke, s ili bez spremnika i dodataka (npr. regulatori, ventil za smanjenje pritiska).

30.    Rezač dilatacija

Pokretni stroj namijenjen rezanju betonskih, asfaltnih i sličnih cestovnih površina. Osnovni rezni alat je kružni disk velike brzine. Stroj se može pomicati unaprijed:

31.    Kompaktor na odlagalištima otpada, utovarivač s lopatom

Samohodni kompaktor na kotačima koji s prednje strane ima utovarnu lopatu, a čelični kotači (valjci) prvenstveno su oblikovani za zbijanje, pomicanje, ravnanje i utovar zemlje, otpada ili sanitarnog (otpadnog) materijala.

32.    Vrtna kosilica

Stroj za košnju trave ili stroj s priključcima za košnju trave iza kojega operator hoda ili ga vozi, čiji rezni uređaj funkcionira u ravnini koja je otprilike paralelna s tlom, a određuje visinu košnje u odnosu na tlo upotrebljavajući kotače, zračni jastuk ili kliznu osovinu itd. i kao izvor energije upotrebljava motor ili električni motor. Rezni uređaji su:

Također, stroj za košnju trave ili stroj s priključcima za košnju trave iza kojega operator hoda ili ga vozi, čiji rezni uređaj rotira oko vodoravne osi i reže uz pomoć nepomične rezne šipke ili noža (cilindrična kosilica).

33.    Šišač trave/šišač travnih rubova

Električni stroj iza kojega operator hoda ili ga drži u ruci, za rezanje trave s reznim dijelovima koji se sastoje od nemetalnih žica ili slobodno vrtećih nemetalnih noževa s kinetičkom energijom manjom od 10 J, namijenjen košnji trave ili sličnog mekog raslinja. Rezni se uređaj upotrebljava u ravnini koja je otprilike paralelna (šišač trave) ili okomita (šišač travnih rubova) s tlom. Kinetička se energija određuje prema EN 786:1997, Prilogu B.

34.    Puhalo lišća

Motorni stroj koji brzim protokom zraka čisti livade, puteve, ceste, ulice itd. od lišća i ostalog materijala. Može biti prijenosan (ručni) ili neprijenosan, ali pokretan.

35.    Sakupljač lišća

Motorni stroj za sakupljanje lišća i ostalih otpadaka usisavačem koji se sastoji od izvora snage koji proizvodi vakuum u unutrašnjosti stroja, otvora za usisavanje i spremnika prikupljenog materijala. Može biti prijenosan (ručni) ili neprijenosan, ali pokretan.

36.    Viličar s motorom s unutarnjim izgaranjem i protuutezima

Viličar na kotačima s motorom s unutarnjim izgaranjem, protuutezima i opremom za dizanje (toranj, teleskopska ili artikulirana ruka). To su:

37.    Utovarivač

Samohodni stroj na kotačima ili gusjenicama koji s prednje strane ima ugrađenu strukturu s utovarnom lopatom, koji tovari ili kopa kretanjem stroja unaprijed te podiže, prenosi i istovaruje materijal.

38.    Pokretna dizalica

Dizalica s krakom na vlastiti pogon koja se pokreće, s ili bez tereta, bez potrebe za utvrđenom stazom i čija je stabilnost osigurana težinom. Kreće se na gumama, gusjenicama ili drugim sustavima pokretanja. U nepokretnom položaju može se poduprijeti osloncima ili drugim dodacima koji povećavaju njenu stabilnost. Nadgradnja pokretne dizalice može se okretati u punom krugu, djelomično ili je nepomična. Obično je opremljena s jednim ili više dizala i/ili hidrauličnim cilindrima za podizanje i spuštanje kraka i tereta. Krak pokretne dizalice može biti teleskopski, artikulirani, rešetkasti ili njihova kombinacija, a oblikovan je tako da se može brzo spustiti. Teretom obješenim na krak upravlja se pomoću sklopa s ugrađenom kukom ili ostalih dodataka za utovar i dizanje u posebne svrhe.

39.    Pokretni kontejner za otpad

Posebno oblikovani kontejner s poklopcem i kotačima namijenjen privremenoj pohrani otpada.

40.    Motokultivator

Stroj na vlastiti pogon kojim se upravlja pješice

41.    Finišer za ceste

Pokretni stroj koji se upotrebljava pri izgradnji cesta za izvedbu površinskih slojeva od građevinskog materijala kao što je bitumenska mješavina, beton i šljunak. Finišeri mogu imati ravnalicu za zbijanje.

42.    Oprema za pilotiranje

Oprema za postavljanje i izvlačenje pilota, npr. udarni čekići, ekstraktori, vibratori ili statički uređaji za guranje ili izvlačenje pilota, koja je dio skupine strojeva i komponenata za zabijanje ili izvlačenje pilota koja također uključuje:

43.    Stroj za polaganje cijevi

Samohodni stroj na gusjenicama ili kotačima posebno oblikovan za rukovanje i polaganje cijevi te prijenos cjevovodne opreme. Osnovni stroj, koji je projektiran na osnovi traktora, ima posebno oblikovane komponente kao što su podvozje, glavni okvir, protuutezi, krak i mehanizam za utovar i dizanje te bočni krak koji se okomito vrti.

44.    Stroj za izradu skijaških staza

Samohodni stroj na gusjenicama koji se upotrebljava za vuču ili guranje na snijegu ili ledu uz pomoć ugrađene opreme.

45.    Agregat za struju

Svaki uređaj na motor s unutarnjim izgaranjem koji pokreće rotirajući električni generator koji osigurava trajnu opskrbu električnom energijom.

46.    Stroj za metenje

Stroj za metenje i sakupljanje pometenog smeća, s opremom koja mete otpatke prema otvoru za usisavanje i koja potom pneumatski brzim strujanjem zraka ili mehaničkim sustavom kupljenja prenosi otpatke do zbirnog lijevka. Uređaji za metenje i sakupljanje mogu se nalaziti na posebnom kamionskom podvozju ili biti ugrađeni na vlastito podvozje. Oprema može biti pričvršćena ili rastavljiva kao u slučaju zamjenjive karoserije.

47.    Vozila za prikupljanje otpada

Vozilo za prikupljanje i prijevoz domaćeg i rasutog otpada koji se utovaruje kontejnerima ili ručno. Vozilo može imati mehanizam za zbijanje, a sastoji se od podvozja s kabinom na koje se montira karoserija. Može imati uređaj za podizanje kontejnera.

48.    Glodalica asfalta i betona

Pokretni stroj za uklanjanje materijala sa zastora cestovnih prometnica upotrebljavajući motorni cilindar, na čijoj su površini ugrađeni alati za struganje; tijekom struganja valjci rotiraju i stružu zastor.

49.    Strugač

Motorni stroj za kojim operator hoda ili ga vozi, koji određuje dubinu brazde prema tlu, a opremljen je posebnim uređajima za razrezivanje ili struganje površine livada u vrtovima, parkovima i sličnim površinama.

50.    Drobilica čekićarka/rezač

Motorni stroj za uporabu u stanju mirovanja s jednim ili više uređaja za rezanje rasutog organičkog materijala na manje dijelove. Obično se sastoji od dovodnog otvora kroz koji se umeće materijal (koji može pridržavati određena naprava), uređaja za drobljenje materijala (rezanjem, sjeckanjem, drobljenjem ili na drugi način) i cijevi kroz koju se materijal izbacuje. Može imati i uređaj za prikupljanje.

51.    Stroj za čišćenje snijega s rotirajućim alatom

Stroj kojim se s prometnica uz pomoć rotirajućeg alata uklanja snijeg, koji se zatim ubrzava i izbacuje puhalom.

52.    Stroj za usisavanje

Vozilo s uređajem koje uz pomoć vakuuma sakuplja vodu, blato, mulj i otpadni materijal iz kanalizacija ili sličnih instalacija. Uređaj može biti postavljen na posebno kamionsko podvozje ili ugrađen na vlastito podvozje. Oprema može biti pričvršćena ili rastavljiva kao u slučaju zamjenjive karoserije.

53.    Toranjska dizalica

Dizalica s okretnim krakom na vrhu tornja koji se u radnom položaju nalazi gotovo okomito u odnosu na tlo. Ovaj motorni stroj ima opremu za dizanje i spuštanje obješenog tereta te premještanje spomenutog tereta promjenom dosega, rotiranjem ili pokretanjem cjelokupnog stroja. Određeni strojevi izvode samo neka, ali ne nužno sva ova kretanja. Stroj se može postaviti na fiksni položaj ili opremiti sredstvima za premještanje ili penjanje.

54.    Rovokopač

Samohodni stroj na gusjenicama ili kotačima kojim upravlja vozač ili radnik koji ga slijedi pješice. S prednje ili stražnje strane ima bagerski spoj i priključak, prvenstveno namijenjen neprekidnom iskopu rovova uz pomoć istovremenog pokretanja stroja.

55.    Auto miješalica

Vozilo opremljeno bubnjem za prijevoz svježeg betona između tvornica betona i gradilišta; bubanj se može okretati dok je vozilo u pokretu ili u stanju mirovanja. Na gradilištu se bubanj prazni okretanjem. Bubanj se okreće pomoću pogonskog motora vozila ili dodatnog motora.

56.    Pumpa za vodu

Stroj koji se sastoji od crpke za vodu i pogonskog sustava. Pumpa za vodu je stroj kojim se povećava energetska razina vode.

57.    Agregat za varenje

Svaki rotirajući uređaj koji proizvodi struju za varenje.

---

PRILOG II.

EZ IZJAVA O SUKLADNOSTI

EZ izjava o sukladnosti sadrži sljedeće pojedinosti:

---

PRILOG III.

METODE MJERENJA BUKE KOJA SE PRENOSI ZRAKOM I KOJU PROIZVODI OPREMA ZA UPORABU NA OTVORENOM

Uvod

Ovaj Prilog sadržava metode mjerenja buke koja se prenosi zrakom koje se koriste za određivanje razina zvučne snage opreme za uporabu na otvorenom.

U dijelu A ovog Priloga utvrđuju se osnovna norma za emisiju buke i opće dopune osnovnoj normi za emisiju buke za mjerenje razine zvučnog tlaka na mjernoj površini koja okružuje izvor buke i za izračun razine zvučne snage koju proizvodi taj izvor.

U dijelu B ovog Priloga utvrđuje se oznaka testiranja buke koja je specifična za opremu i prikazana kao upućivanje na određenu normu ili kao opis primjenjivih uvjeta ispitivanja i rada, uključujući:

Za testiranje posebnih vrsta opreme proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Uniji koriste osnovnu normu za emisiju buke i opće dopune iz dijela A ovog Priloga i oznaku testiranja buke specifičnu za opremu utvrđenu u dijelu B. Oznake testiranja buke u dijelu B trebaju upotpunjavati specifikacije utvrđene u dijelu A uzimajući u obzir značajke različitih kategorija opreme. Ako oznake testiranja buke iz dijela B predviđaju mogućnost odabira između različitih alternativnih tehničkih rješenja, proizvođači ili njihovi ovlašteni zastupnici u Uniji upotrebljavaju ona koja su u skladu sa specifikacijama utvrđenima u dijelu A. U slučaju proturječja između dijela A i dijela B, odredbe dijela B imaju prednost.

Ako oznake testiranja buke utvrđene u dijelu B ili u normama iz dijela B ne bi bile primjenjive na neke modele opreme unutar kategorije opreme, proizvođači ili njihovi ovlašteni predstavnici u Uniji određuju zajamčenu razinu zvučne snage u skladu s osnovnom normom za emisiju buke i primjenjivim dopunama navedenima u dijelu A.

Za opremu navedenu u članku 12., ako bi primjena metoda mjerenja buke utvrđenih u ovom Prilogu ili metoda utvrđenih u verziji Priloga III. koja je bila primjenjiva prije 22. svibnja 2025 dovela do dviju različitih situacija sukladnosti proizvoda, tj. jamčena razina zvučne snage opreme izračunana jednom metodom prelazi odgovarajuću dopuštenu razinu zvučne snage iz članka 12., ali ne i kad je izračunana drugom metodom, proizvođači ili njihovi ovlašteni zastupnici u Uniji određuju izmjerenu razinu zvučne snage i jamčenu razinu zvučne snage u skladu s metodama utvrđenima u verziji Priloga III. koja je bila primjenjiva prije 22. svibnja 2025 dok se ne izmijene dopuštene razine zvučne snage iz članka 12. U toj situaciji prijavljena tijela i tijela za nadzor tržišta primjenjuju i metodu utvrđenu u verziji Priloga III. koja je bila primjenjiva prije 22. svibnja 2025 kako bi se provela testiranja buke kada se to zahtijeva u primjenjivom postupku ocjenjivanja sukladnosti.

DIO A

OSNOVNA NORMA ZA EMISIJU BUKE

Proizvođači ili njihovi ovlašteni predstavnici u Uniji koriste osnovnu normu za emisiju buke EN ISO 3744:2010 za određivanje razine zvučne snage LWA, podložno općim dopunama iz ovog dijela A. Proizvođači ili njihovi ovlašteni zastupnici u Uniji primjenjuju sve odredbe norme EN ISO 3744:2010, osim ako je drukčije navedeno u ovom dijelu A ili u primjenjivoj oznaci testiranja buke utvrđenoj u dijelu B ovog Priloga.

1.   Rad izvora buke tijekom testiranja

1.1.    Brzina ventilatora

Svi ventilatori ugrađeni na motor opreme ili hidraulični sustav moraju raditi tijekom testiranja. Proizvođači ili njihovi ovlašteni predstavnici u Uniji određuju brzinu ventilatora u skladu sa zahtjevima utvrđenima u točkama od (a) do (d), ovisno o slučaju, i navode tu brzinu ventilatora u izvješću o testiranju i upotrebljavaju je u daljnjim mjerenjima. Ventilatori ne smiju raditi u obrnutom načinu rada tijekom testiranja.

1.2.    Testiranje motorne opreme bez opterećenja

Prije mjerenja buke koju emitira motorna oprema bez opterećenja, proizvođači ili njihovi ovlašteni predstavnici u Uniji zagrijavaju motor i hidraulični sustav opreme u skladu s uputama za uporabu i poštuju sigurnosne zahtjeve.

Proizvođači ili njihovi ovlašteni predstavnici u Uniji mjere buku na stroju u mirovanju bez uključivanja radne opreme ili mehanizama pokretanja. U svrhu mjerenja motor je u praznom hodu ( 6 ) u brzini koja nije manja od nominalne a koja odgovara neto snazi ( 7 ).

Ako se motor opskrbljuje na agregat ili iz javne električne mreže, frekvencija opskrbnog toka koji je za taj motor odredio proizvođač stalna je u iznosu od ± 1 Hz za stroj s indukcijskim motorom, dok se napon održava na ± 1 % nominalnog napona za stroj s komutatorskim motorom. Napon se mjeri u visini utičnice ako se kabel ili žica ne mogu odvojiti ili na strojnom priključku ako je kabel odvojiv. Oblik vala struje iz agregata sličan je obliku strujnog vala iz javne mreže.

Ako su na stroju označeni višestruki rasponi napona, proizvođači ili njihovi ovlašteni zastupnici u Uniji provode mjerenja u najvišem označenom rasponu napona. Ako je raspon napona 220–240 V, ispitivanje se provodi pri 230 V.

Ako stroj napaja jedna ili više baterija, baterije se pune na najmanje 70 % svojeg kapaciteta.

Proizvođači ili njihovi ovlašteni zastupnici u Uniji navode korištenu nominalnu brzinu i odgovarajuću neto snagu u izvješću o testiranju.

Ako oprema ima više motora, ti motori rade istodobno tijekom mjerenja, a ako to nije moguće mjere se emisije buke svake moguće kombinacije motora.

1.3.    Testiranje motorne opreme s opterećenjem

Prije mjerenja buke koju emitira motorna oprema s opterećenjem, proizvođači ili njihovi ovlašteni predstavnici u Uniji zagrijavaju motor (pogonski uređaj) i hidraulični sustav opreme u skladu s uputama za uporabu te poštuju sigurnosne zahtjeve. Proizvođači ili njihovi ovlašteni zastupnici u Uniji tijekom mjerenja ne smiju upotrebljavati signalni uređaj kao što je sirena za upozorenje ili alarm za kretanje unatrag.

Proizvođači ili njihovi ovlašteni zastupnici u Uniji bilježe brzinu opreme tijekom mjerenja i tu brzinu navode u izvješću o testiranju.

Ako oprema ima više motora ili agregata, motori ili agregati moraju simultano raditi tijekom testiranja, a ako to nije moguće, proizvođač testira buku svih mogućih kombinacija motora ili agregata.

Proizvođači ili njihovi ovlašteni predstavnici u Uniji utvrđuju posebne radne uvjete za svaku vrstu opreme s opterećenjem. Posebni radni uvjeti koliko je to moguće, proizvode učinke i pritiske slične onima koji se susreću u stvarnim radnim uvjetima.

1.4.    Testiranje opreme na ručno upravljanje

Proizvođači ili njihovi ovlašteni predstavnici u Uniji utvrđuju konvencionalne radne uvjete za svaku vrstu opreme na ručno upravljanje koja proizvodi učinke i pritiske slične onima koji se susreću u stvarnim radnim uvjetima.

2.   Određivanje razine površinskog zvučnog tlaka

Proizvođači ili njihovi ovlašteni predstavnici u Uniji određuju razinu površinskog zvučnog tlaka najmanje tri puta. Ako se najmanje dvije dobivene vrijednosti ne razlikuju za više od 1 dB, nisu potrebna daljnja mjerenja. U protivnom, proizvođači ili njihovi ovlašteni zastupnici u Uniji nastavljaju s mjerenjima dok ne dobiju dvije vrijednosti koje se razlikuju za najviše 1 dB. A-ponderirana razina površinskog zvučnog tlaka koju proizvođači ili njihovi ovlašteni zastupnici u Uniji trebaju primjenjivati za izračun razine zvučne snage aritmetička je sredina dviju najviših vrijednosti koje se razlikuju za najviše 1 dB.

Ako je moguće, proizvođači ili njihovi ovlašteni predstavnici u Uniji provode mjerenja buke na svim položajima mikrofona istodobno. To je posebno važno za dinamička ispitivanja. Ako to nije moguće, proizvođači ili njihovi ovlašteni predstavnici u Uniji posebno vode računa o osiguravanju stabilnih uvjeta u testnom okruženju i minimiziranju rizika od uključivanja neželjenih varijacija u buku koju emitira stroj ili bilo koji drugi čimbenik, uključujući pozadinsku buku i brzinu vjetra.

3.   Informacije koje se dostavljaju u izvješću

Izvješće o testiranju, koje se zahtijeva u tehničkoj dokumentaciji predviđenoj u Prilogu V. točki 3., Prilogu VI. točki 3., Prilogu VII. točki 2. i Prilogu VIII. točkama 3.1. i 3.3., sadržava tehničke podatke potrebne za utvrđivanje izvora buke koji se ispituje, oznake testiranja buke i akustičnih podataka koji se upotrebljavaju i koji su dobiveni tijekom testiranja.

Vrijednost A-ponderirane razine zvučne snage izvora na testiranju o kojem se izvješćuje zaokružuje se na najbliži cijeli broj (za manje od 0,5 zaokružite na manji broj, a za više ili jednako 0,5 zaokružite na veći broj).

Ako, iz razloga i pod uvjetima propisanima u posljednjem stavku uvoda ovog Priloga, proizvođači ili njihovi ovlašteni zastupnici u Uniji upotrebljavaju metode utvrđene u verziji Priloga III. koja se primjenjivala prije 22. svibnja 2025 kako bi se utvrdila razina zvučne snage, proizvođači ili njihovi ovlašteni zastupnici u Uniji u izvješću o testiranju bilježe podatke koji se odnose na mjerenja provedena u skladu s oba metodološka pristupa: metodama utvrđenima u verziji Priloga III. koja se primjenjivala prije 22. svibnja 2025 i metodama utvrđenima u ovom Prilogu.

Relevantna nacionalna tijela i prijavljena tijela prihvaćaju modele opreme čiji je prvi proizvod stavljen na tržište ili u uporabu prije 22. svibnja 2025, tehnička izvješća o mjerenjima buke provedenima u skladu s metodama utvrđenima u verziji Priloga III. koja se primjenjivala prije 22. svibnja 2025, za potrebe ocjenjivanja sukladnosti u skladu s postupcima iz članka 14. stavka 1. ove Direktive i za potrebe zahtjeva u vezi s tehničkom dokumentacijom za takve proizvode kako je predviđeno u Prilogu V. točki 3., Prilogu VI. točki 3., Prilogu VII. točki 2., Prilogu VIII. točkama 3.1. i 3.3. ove Direktive do 22. svibnja 2028.

4.   ISPRAVAK BUKE OKOLIŠA K2 A

Proizvođači ili njihovi ovlašteni zastupnici u Uniji određuju ispravak buke okoliša K2 A u skladu s normom EN ISO 3744:2010, odjeljkom 4.3.

Ako je K2 A ≤ 0,5 dB, može se zanemariti.

Ako je K2 A > 4 dB, testno okruženje nije u skladu sa zahtjevima ove Direktive i mora se izmijeniti.

Proizvođači ili njihovi ovlašteni predstavnici u Uniji upotrebljavaju specifikacije za ispravak buke okoliša utvrđen u oznaci testiranja buke za posebnu opremu iz dijela B ovog Priloga ako takve specifikacije postoje.

DIO B

OZNAKE TESTIRANJA BUKE ZA POSEBNU OPREMU

0.   Oprema testirana bez opterećenja

Područje testiranja

Reflektirajuća površina od betona ili neporoznog asfalta

Ispravak buke okoliša K2 A

K2 A = 0

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

Testiranje bez opterećenja

Testiranja buke provode se u skladu s dijelom A točkom 1.2. ovog Priloga

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

Razdoblje promatranja mora biti najmanje 15 s ili najmanje 3 radna ciklusa stroja.

1.   Podizne radne platforme s motorom s unutarnjim izgaranjem

EN 280-1:2022, točka 4.12.2.

2.   Kosilice šiblja

EN ISO 22868:2021

3.   Građevinsko dizalo za prijevoz robe

Vidjeti br. 0.

Geometrijsko središte motora smješteno je iznad središta polukugle. Dizalo se kreće bez opterećenja i prema potrebi napušta polukuglu u smjeru točke 1.

4.   Tračne pile za gradilište

EN ISO 19085-16:2021, točka 6.2.2.

Primjenjuje se mjerna metoda ove norme koja se temelji na normi EN ISO 3744:2010.

5.   Kružne pile za gradilište

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 7960:1995, Prilog A, mjerna udaljenost d = 1 m

Testiranje pod opterećenjem

ISO 7960:1995, Prilog A (jedino točka A.2 podtočka (b))

Razdoblje promatranja

ISO 7960:1995, Prilog A

6.   Lančane pile, prijenosne

(a)    Oprema pogonjena motorom s unutarnjim izgaranjem

EN ISO 22868:2021;

(b)    Oprema pogonjena električnim motorom

EN 62841-4-1:2020, Prilog I.

7.   Kombinirana vozila za visokotlačno ispiranje i usisavanje

Ako oba uređaja mogu raditi istodobno, njima se upravlja u skladu s točkama 26. i 52. ovog dijela B. Ako to nije slučaj, emisije buke obaju uređaja mjere se odvojeno i zadržavaju se više vrijednosti.

8.   Kompaktori

(a)    Vibroploče i vibracijski nabijači

EN 500-4:2011, točka 5.10.1.

(b)    Valjci

EN 474-13:2022, točka 4.6.

9.   Kompresori

EN ISO 2151:2008

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

10.   Hidraulični i pneumatski razbijači betona, ručni

(a)    Oprema pogonjena motorom s unutarnjim izgaranjem:

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

Polukugla/šest postavljenih mikrofona u skladu s normom EN ISO 3744:2010, Prilog F i tablicom u nastavku, ovisno o masi opreme kako je navedeno u sljedećoj tablici:

Postavljanje opreme

Svi se uređaji testiraju u uspravnom položaju.

Ako uređaj na testiranju ispušta zrak, njegova osovina treba biti jednako udaljena od dva položaja mikrofona. Buka zbog opskrbe energijom ne smije utjecati na mjerenje emisije buke uređaja koji se testira.

Potporanj uređaja

Tijekom testiranja uređaj je pričvršćen na alat koji je ugrađen u kockasti betonski blok položen u iskopanu betoniranu rupu.

Između uređaja i potpornog alata može se tijekom testiranja umetnuti čelični element. Taj čelični element tvori stabilnu strukturu između uređaja i potpornog alata. Prikaz 10.1. uključuje te zahtjeve.

Obilježja bloka

Blok ima oblik kocke čiji je rub duljine 0,60 m ± 2 mm i što je moguće pravilnijeg oblika. Izrađen je od armiranog i temeljito vibriranog betona u slojevima do 0,20 m kako bi se izbjegla pretjerana sedimentacija.

Kakvoća betona

Kakvoća betona odgovara razredu C 50/60 iz norme EN 206:2013+A2:2021.

Kocka je pojačana čeličnim šipkama promjera 8 mm bez spona tako da je svaka šipka neovisna. Projektna shema ilustrirana je u Prikazu 10.2.

Potporni alat

Alat je ugrađen u blok i sastoji se od nabijača s promjerom između 178 mm i 220 mm i stezne glave koja je identična onoj koja se normalno upotrebljava s uređajem koji se ispituje, zadovoljava normu ISO 1180:1983/Add 1:1985 i dovoljno je duga da osigura provedbu praktičnih testova.

Dvije se komponente trebaju integrirati prikladnim tretmanom. Alat se ugrađuje u blok tako da je dno nabijača udaljeno 0,30 m od gornje strane bloka (vidjeti Prikaz 10.2.).

Blok zadržava sva mehanička obilježja, a posebno u točki u kojoj se susreću potporni alat i beton. Prije i nakon svakog testiranja treba provjeriti je li alat koji je ugrađen u betonski blok čvrsto spojen s njim.

Postavljanje kocke

Kocka se polaže u rupu koja je betonirana sa svih strana i pokrivena zaštitnom kamenom pločom od najmanje 100 kg/m2 kako je navedeno u Prikazu 10.3., tako da se gornja strana zaštitne kamene ploče nalazi u ravnini tla. Radi izbjegavanja parazitske buke blok se izolira od dna i strana rupe elastičnim blokovima čija granična frekvencija ne smije biti veća od polovice brzine udaranja testiranog uređaja, a izražava se kao broj udaraca u sekundi.

Otvor na zaštitnoj kamenoj ploči kroz koji prolazi stezna glava najmanji je mogući i zatvoren je elastičnim, zvučno izoliranim spojem.

Testiranje pod opterećenjem

Tijekom testiranja uređaj treba biti spojen s potpornim alatom.

Tijekom testiranja uređaj radi u stabilnim uvjetima uz istu akustičku stabilnost kao i pri uobičajenom radu.

Tijekom testiranja uređaj radi maksimalnom snagom koja je navedena u uputama dostavljenima kupcu.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

Prikaz 10.1.

Shematski dijagram umetnutog elementa

Prikaz 10.2.

Testni blok

Prikaz 10.3.

Probni uređaj

Vrijednost A mora omogućiti da se zaštitna kamena ploča koja je položena na elastični spoj J nalazi u ravnini tla.

(b)    Oprema pogonjena električnim motorom:

EN IEC 62841-2-6:2020, EN IEC 62841-2-6:2020/A11:2020, Prilog I, točka I.2.

(c)    Oprema na pneumatski ili hidraulični pogon:

Isto kao oprema pogonjena motorom s unutarnjim izgaranjem.

11.   Miješalice za beton ili mort

Testiranje pod opterećenjem

Miješalica (bubanj) je napunjena do nominalnog kapaciteta pijeskom granulacije 0–3 mm, vlažnost iznosi 4–10 %.

Miješalica radi najmanje nominalnom brzinom.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

12.   Građevinska vitla

(a)    Oprema pogonjena motorom s unutarnjim izgaranjem:

Vidjeti br. 0.

Geometrijsko središte motora smješteno je iznad središta polukugle; vitlo treba biti priključeno, ali bez opterećenja.

(b)    Oprema pogonjena električnim motorom:

EN 14492-2:2019, Prilog M

13.   Strojevi za prijenos i brizganje betona i žbuke

EN 12001:2012, Prilog C

14.   Transportne trake

Vidjeti br. 0.

Geometrijsko središte motora smješteno je iznad središta polukugle. Traka se pomiče bez opterećenja i prema potrebi napušta polukuglu u smjeru točke 1.

15.   Rashladni uređaji vozila

Testiranje pod opterećenjem

Rashladni uređaj postavlja se u stvarni ili simulirani teretni prostor i razina buke se testira u stanju mirovanja, pri čemu visina rashladnog uređaja treba predstavljati uvjete namjeravane instalacije u skladu s uputama dostavljenima kupcu. Izvor energije rashladnog uređaja radi tako da uzrokuje najveću brzinu rashladnog kompresora i ventilatora koja je navedena u uputama. Ako je predviđeno da se rashladna oprema pokreće pogonskim motorom vozila, mjerenje se provodi bez uporabe motora, a rashladni se uređaj priključuje na prikladni izvor električne energije. Tijekom mjerenja uklanjaju se odvojive vučne jedinice.

Razina buke rashladnog uređaja postavljenog u rashladne jedinice teretnog prostora, koje imaju različite izvore energije, mjeri se zasebno za svaki izvor energije. U izvještaju o mjerenju treba u najmanjoj mjeri navesti način rada koji dovodi do maksimalne emisije buke.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

16.   Buldožeri

ISO 6395:2008 s radnim i ispitnim uvjetima iz Priloga C toj normi.

17.   Bušilice

(a)    Pokretne bušilice:

EN 16228-2:2014+A1:2021, točka 5.12.

(b)    Horizontalno usmjerena oprema za bušenje:

EN 16228-3:2014+A1:2021, točka 5.15.

(c)    Zamjenjiva pomoćna oprema za bušenje:

EN 16228-7:2014+A1:2021, točka 5.3.

(d)    Sva druga oprema za bušenje:

EN 16228-1:2014+A1:2021, točka 5.27.2.2.

18.   Samoistovarna vozila (damperi)

ISO 6395:2008 s radnim i ispitnim uvjetima iz Priloga F toj normi.

19.   Oprema za utovar i istovar autosilosa ili autocisterni

Vidjeti br. 9 za kompresore ili vakuumske pumpe.

Vidjeti br. 56 za crpke za tekućine.

20.   Bageri

ISO 6395:2008 s radnim i ispitnim uvjetima iz Priloga B toj normi.

21.   Bageri-utovarivači

ISO 6395:2008 s radnim i ispitnim uvjetima iz Priloga E toj normi.

22.   Kontejneri za staklo

Za potrebe ove oznake testiranja buke, za mjerenje razine zvučnog tlaka na položajima mikrofona primjenjuje se vremenski integrirana razina zvučnog tlaka za pojedinačni događaj LE, definirana u nEN ISO 3744:2010, točki 3.4.

Ispravak buke okoliša K2 A

Mjerenje na otvorenom

K2 A = 0

Mjerenje u zatvorenom prostoru

Vrijednost konstante K2 A, određena u skladu s EN ISO 3744:2010, Prilog A, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2 A zanemaruje.

Radni uvjeti tijekom testiranja

Mjerenje buke provodi se tijekom cijelog ciklusa koji počinje praznim kontejnerom i završava kada je u kontejner ubačeno 120 staklenih boca.

Staklene boce definiraju se kako slijedi:

Izvođač testiranja prima svaku staklenu bocu za vrat i okreće dno prema otvoru kroz koji lagano ugurava bocu u smjeru središta kontejnera, izbjegavajući po mogućnosti da boca udari o stijenke kontejnera. Za ubacivanje boca upotrebljava se samo jedan otvor, a on je smješten najbliže položaju mikrofona 12.

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

A-ponderirana vremenski integrirana razina zvučnog tlaka za pojedinačni događaj mjeri se istodobno na šest položaja mikrofona prilikom svakog ubačaja staklene boce u kontejner.

A-ponderirana vremenski integrirana razina zvučnog tlaka za pojedinačni događaj, prosječna za mjernu površinu, izračunava se u skladu s normom EN ISO 3744:2010, točkom 8.2.2.

A-ponderirana vremenski integrirana razina zvučnog tlaka za pojedinačni događaj, prosječna za svih 120 ubačaja staklenih boca, izračunava se kao logaritamska sredina A-ponderiranih vremenski integriranih razina zvučnog tlaka za pojedinačni događaj, prosječnih za mjernu površinu.

23.   Grejderi

ISO 6395:2008 s radnim i ispitnim uvjetima iz Priloga G toj normi.

24.   Šišači trave/šišači travnih rubova

Vidjeti br. 2.

25.   Šišači živice

(a)    Oprema pogonjena motorom s unutarnjim izgaranjem

EN ISO 22868:2021

(b)    Oprema pogonjena električnim motorom

EN IEC 62841-4-2:2019, Prilog I, točka I.2.

26.   Visokotlačni ispirači

Testiranje pod opterećenjem

Visokotlačni ispirač testira se u položaju mirovanja. Motor i pomoćni uređaji rade brzinom koju je proizvođač odredio za pogon radne opreme. Visokotlačne crpke rade maksimalnom brzinom i pod maksimalnim radnim tlakom koji je odredio proizvođač. Uporabom prilagođene sapnice ventil za smanjenje pritiska se nalazi točno na pragu reakcije. Buka sapnice ne utječe na rezultate mjerenja.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 30 sekundi.

27.   Strojevi s visokotlačnim vodenim mlazom

(a)    Oprema s nazivnim tlakom ≤ 35 MPa

EN 60335-2-79:2012, Prilog CC

(b)    Oprema s nazivnim tlakom > 35 MPa

EN 1829-1:2010, točka 6.8.

28.   Hidraulični čekići

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

Polukugla/šest postavljenih mikrofona u skladu s normom EN ISO 3744:2010, Prilog F/r = 10 m.

Postavljanje opreme

Za testiranje čekić se postavlja na nosač i upotrebljava se posebni testni blok. Prikaz 28.1. pokazuje obilježja bloka, a Prikaz 28.2. položaj nosača.

Nosač

Nosač čekića na testiranju zadovoljava zahtjeve tehničkih specifikacija za spomenuti čekić koje se posebno odnose na masu, izlaznu hidrauličnu snagu, opskrbu uljem i povratni tlak povratne cijevi.

Postavljanje

Mehaničko postavljanje i veze (cijevi, fleksibilne cijevi) odgovaraju specifikacijama iz tehničkih podataka o čekiću. Uklanja se sva značajna buka koju uzrokuju cijevi i razne mehaničke komponente potrebne za instalaciju. Svi vezni dijelovi moraju biti dobro pričvršćeni.

Stabilnost čekića i statička pridržajna sila

Nosač čvrsto pridržava čekić kako bi se osigurala stabilnost jednaka onoj u normalnim radnim uvjetima. Tijekom rada čekić je u uspravnom položaju.

Alat

Pri mjerenju se upotrebljava tupi alat. Duljina alata zadovoljava zahtjeve iz Prikaza 28.1. (testni blok).

Testiranje pod opterećenjem

Hidraulična ulazna snaga i dotok ulja

Radni uvjeti hidrauličnog čekića prilagođavaju se, mjere i navode u izvještaju zajedno s odgovarajućim vrijednostima tehničkih specifikacija. Prilikom testiranja čekić se upotrebljava tako da se dostigne 90 % ili više maksimalne hidraulične ulazne snage i dotoka ulja.

Potrebno je voditi računa o tome da se ukupna nesigurnost niza mjerenja ps i Q zadrži unutar ± 5 % kako bi se osiguralo određivanje hidraulične ulazne snage s točnošću od ± 10 %. Pod pretpostavkom povezanosti hidraulične ulazne snage i emitirane zvučne snage, odstupanje kod određivanja razine zvučne snage trebalo bi biti manje od ± 0,4 dB.

Podesive komponente koje utječu na snagu čekića

Prethodna regulacija svih akumulatora, središnjih ventila za pritisak i ostalih potencijalnih podesivih komponenti mora zadovoljiti vrijednosti iz tehničkih podataka. Ako se može odabrati više brzina udaranja, tijekom mjerenja primjenjuju se sve regulacije. Prikazuju se minimalne i maksimalne vrijednosti.

Mjerne količine

Parametri koji se procjenjuju prema izmjerenim radnim parametrima

PIN Hidraulična ulazna snaga čekića PIN = ps Q

Mjerenje dovodnog hidrauličnog tlaka, ps:

Ulazni protok ulja, Q:

Točka mjerenja temperature ulja, T:

Razdoblje promatranja/određivanja konačne razine zvučne snage

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

Mjerenja se ponavljaju tri puta ili više ako je potrebno. Konačni rezultat izračunava se kao aritmetička sredina dviju najvećih vrijednosti koje se međusobno ne razlikuju više od 1 dB.

Prikaz 28.1.

Prikaz 28.2.

Definicije

Ako je testni blok u obliku kvadrata, maksimalna duljina iznosi 0,89 × odgovarajući promjer.

Prazni prostor između ploče i nakovnja može se ispuniti elastičnom pjenastom gumom ili ostalim materijalom koji upija, čija je gustoća < 220 kg/m3.

29.   Hidraulični agregati

Postavljanje opreme

Hidraulični agregat postavlja se na reflektirajuću površinu; strojevi na kliznim osovinama podižu se na potporanj visine 0,40 m, osim ako proizvođač ne zahtjeva drukčije uvjete instalacije.

Testiranje pod opterećenjem

Tijekom testiranja nikakav se alat ne smije priključiti na hidraulični agregat.

Hidraulični agregat dovodi se u stanje mirovanja u rasponu koji je naveo proizvođač. Stroj radi nominalnom brzinom i pod nominalnim tlakom. Nominalna brzina i nominalni tlak navedeni su u uputama dostavljenima kupcu.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

30.   Rezač dilatacija

(a)    Strojevi za podno piljenje kojima se upravlja hodajući

EN 13862:2021, točka 4.10.2.

(b)    Prijenosna ručna oprema pogonjena motorom s unutarnjim izgaranjem, ugrađena na pokretni nosač, koja se koristi kao podne pile:

EN ISO 19432-1:2020, točka 4.19.2.

(c)    Drugi rezači dilatacija

Testiranje pod opterećenjem

Rezač dilatacija opremljen je najvećim nožem koji je naveden u uputama proizvođača dostavljenima kupcu. Motor radi maksimalnom brzinom, dok je nož u praznom hodu.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

31.   Kompaktori na odlagalištima otpada

ISO 6395:2008 s radnim i ispitnim uvjetima iz Priloga H toj normi.

32.   Kosilice za travnjake

(a)    Rotacijske i cilindrične kosilice za travnjake pogonjene motorom s unutarnjim izgaranjem:

EN ISO 5395-1:2013, EN ISO 5395-1:2013/A1:2018, točka 4.3. druga alineja.

Ispravak buke okoliša K2 A

Ako K2 A ≤ 0,5 dB, može se zanemariti.

(b)    Rotacijske i cilindrične stajaće, sjedeće ili gurane kosilice pogonjene električnim motorom:

EN IEC 62841-4-3:2021, EN IEC 62841-4-3:2021/A11:2021, Prilog I, točka I.2

33.   Šišač trave/šišač travnih rubova

EN 50636-2-91:2014, Prilog CC

34.   Puhala lišća

(a)    Oprema pogonjena motorom s unutarnjim izgaranjem:

EN ISO 22868:2021

(b)    Oprema pogonjena električnim motorom:

EN 50636-2-100:2014, Prilog CC

35.   Uređaji za sakupljanje lišća

Vidjeti br. 34.

36.   Viličari

EN 12053:2001+A1:2008

37.   Utovarivači

ISO 6395:2008 s radnim i ispitnim uvjetima iz Priloga D toj normi.

38.   Pokretne dizalice

EN 13000:2010+A1:2014, točka 5.3.

39.   Prijenosni kontejneri za otpad

Područje testiranja

Ispravak buke okoliša K2 A

Mjerenje na otvorenom:

K2 A = 0

Mjerenje u zatvorenom prostoru:

Vrijednost konstante K2 A, određena u skladu s normom EN ISO 3744:2010, Dodatak A, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2 A zanemaruje.

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

Polukugla/šest postavljenih mikrofona u skladu s normom EN ISO 3744:2010, Prilog F/r = 3 m.

Radni uvjeti tijekom testiranja

Sva se mjerenja izvode na praznom kontejneru.

Test br. 1: slobodno zatvaranje pokrova uzduž kontejnerskog spremnika

Radi smanjenja utjecaja operatora na mjerenje operator stoji sa stražnje strane kontejnera (strana na kojoj se nalazi šarka). Pokrov se pušta sa sredine kako bi se spriječila iskrivljenja tijekom pada.

Mjerenje se provodi tijekom sljedećeg ciklusa koji se ponavlja 20 puta:

Test br. 2: potpuno otvaranje pokrova

Radi smanjenja utjecaja operatora na mjerenje operator mora stajati sa stražnje strane kontejnera (strana na kojoj se nalazi šarka) ako je na četiri kotača ili s desne strane kontejnera (između položaja mikrofona 10 i 12) ako je na dva kotača. Pokrov se pušta sa sredine ili što bliže sredini.

Kako bi se spriječilo pomicanje kontejnera, tijekom testiranja kotači se blokiraju. Radi sprječavanja odskakivanja kontejnera na dva kotača operator može rukom pridržavati gornji rub kontejnera.

Mjerenje se provodi tijekom sljedećeg ciklusa:

Test br. 3: pomicanje kontejnera po umjetnoj, nepravilnoj stazi

Za ovo testiranje upotrebljava se umjetna probna staza koja simulira nepravilnu površinu. Probna staza sastoji se od dvije paralelne trake od čelične mreže (duljine 6 m i širine 400 mm), koje su pričvršćene na reflektirajuću površinu otprilike svakih 20 cm. Udaljenost između dvije trake prilagođava se s obzirom na vrstu kontejnera kako bi se omogućilo kotrljanje kotača po punoj duljini staze. Uvjetima postavljanja osigurava se ravna površina. Staza se prema potrebi pričvršćuje na tlo elastičnim materijalom kako bi se izbjegla emisija parazitske buke.

Prikazi 39.1. i 39.2. daju primjer odgovarajuće staze. Operator se nalazi na strani pokrova sa šarkom.

Mjerenje se izvodi tako da operator vuče kontejner po umjetnoj stazi, uz stalnu brzinu od otprilike 1 m/s, između točaka A i B (na udaljenosti od 4,24 m – vidjeti Prikaz 39.3.), sve dok osovina kotača, za kontejner s dva kotača, ili osovina prednjeg kotača, za kontejner s četiri kotača, ne dosegne točku A ili B. Ovaj se postupak ponavlja tri puta u oba smjera.

Tijekom testiranja kut između kontejnera na dva kotača i staze je 45°. Za kontejner s četiri kotača operator mora osigurati da svi kotači dotiču stazu na odgovarajući način.

Razdoblja promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

Testovi br. 1 i 2: slobodno zatvaranje pokrova uzduž kontejnerskog spremnika i potpuno otvaranje pokrova

Ako je moguće, mjerenja se provode istodobno na svih šest položaja mikrofona. U drugom slučaju, razine zvuka izmjerene na svakom mikrofonu raspoređuju se u rastući niz i razine zvučne snage izračunavaju se tako da se pridruže vrijednosti za svaki položaj mikrofona sukladno retku u kojem se nalaze.

A-ponderirana vremenski integrirana razina zvučnog tlaka za pojedinačni događaj mjeri se na svakoj mjernoj točki za svako od 20 zatvaranja i 20 otvaranja pokrova. Razine zvučne snage LWAzatvaranje i LWAotvaranje izračunavaju se kao kvadratna sredina pet najvećih dobivenih vrijednosti.

Test br. 3: pomicanje kontejnera po umjetnoj nepravilnoj stazi

Razdoblje promatranja T odgovara vremenskom razdoblju koje je potrebno da se obuhvati udaljenost između točaka A i B na stazi.

Razina zvučne snage LWApokretanje izračunava se kao sredina šest vrijednosti koje se međusobno razlikuju manje od 2 dB. Ako se ovaj kriterij ne ispuni nakon šest mjerenja, ciklus se ponavlja koliko god puta je potrebno.

Konačna razina zvučne snage izračunava se jednadžbom:

LWA = 10 log 1/3 (100,1 LWAzatvaranje + 100,1 LWAotvaranje + 100,1 LWApokretanje)

Prikaz 39.1.

Nacrt staze za kotrljanje

Prikaz 39.2.

Detalj konstrukcije i postavljanja staze za kotrljanje

Prikaz 39.3.

Mjerna udaljenost

40.   Motokultivatori

Vidjeti br. 32.

Tijekom mjerenja alat je isključen ili uklonjen.

41.   Finišeri za ceste

EN 500-6:2006+A1:2008, točka 5.17.

42.   Oprema za pilotiranje

(a)    Oprema za izradu temelja:

EN 16228-4:2014+A1:2021, točka 5.8.

(b)    Zamjenjiva pomoćna oprema za pilotiranje:

EN 16228-7:2014+A1:2021, točka 5.3.

(c)    Sva druga oprema za pilotiranje:

EN 16228-1:2014+A1:2021, točka 5.27.2.2.

43.   Strojevi za polaganje cijevi

ISO 6393:2008

44.   Strojevi za izradu skijaških staza

ISO 6393:2008, s istim postupcima i radnim uvjetima koji su opisani za traktorske buldožere. Testna površina mora biti tvrda reflektirajuća ravnina (5.3.2. u normi ISO 6393:2008).

45.   Agregati za struju

EN ISO 8528-10:2022

Primjenjuje se mjerna metoda ove norme koja se temelji na normi EN ISO 3744:2010.

46.   Strojevi za metenje

(a)    Strojevi za pometanje ceste:

EN 17106-2:2021, točka 4.3.

(b)    Ostali strojevi za metenje za uporabu na otvorenom prostoru:

EN 60335-2-72:2012, Prilog DD

47.   Vozila za prikupljanje otpada

EN 1501-4:2023

48.   Glodalice asfalta i betona

EN 500-2:2006+A1:2008, točka 5.17.

49.   Strugači

(a)    Oprema pogonjena motorom s unutarnjim izgaranjem:

EN 13684:2018, točka 5.16.2.

(b)    Oprema pogonjena električnim motorom:

EN IEC 62841-4-7:2022, EN IEC 62841-4-7:2022/A11:2022, Prilog I, točka I.2.

50.   Drobilice čekićarke/rezači

(a)    Vrtne drobilice čekićarke/rezači na ručno napajanje

(b)    Šumarski rezači za drvo na vodoravno ručno napajanje

EN 13525:2020, točka 5.5.

(c)    Šumarski rezači za drvo na uspravno ručno napajanje, šumarski rezači za drvo na mehaničko (uspravno i vodoravno) napajanje i ostale drobilice čekićarke/rezači

Testiranje pod opterećenjem

Drobilica čekićarka/rezač se testira dok siječe jedan ili više komada drva.

Radni ciklus se sastoji od sječe okruglog komada drva (suhi bor ili šperploča) dugačkog najmanje 1,5 m, s jednim oštrim krajem i promjera koji je približno jednak najvećem koji drobilica/rezač može zahvatiti, kako je navedeno u uputama dostavljenima kupcu.

Razdoblje promatranja/određivanja konačne razine zvučne snage

Razdoblje promatranja završava kada više nema materijala na području za sječu, ali ne smije premašiti 20 sekundi. Ako su moguća oba radna uvjeta, zadržava se viša razina zvučne snage.

51.   Stroj za čišćenje snijega s rotirajućim alatom

(a)    Strojevi za čišćenje snijega na cesti

EN 17106-3-1:2021, točka 4.2.

(b)    Sjedeći bacači snijega i bacači snijega kojima se upravlja hodajući

52.   Vozila za usisavanje

Testiranje pod opterećenjem

Vozilo za usisavanje testira se u položaju mirovanja. Motor i pomoćni uređaji rade brzinom koju je proizvođač odredio za pogon radne opreme. Vakuumske crpke rade maksimalnom brzinom koju osigura proizvođač. Uređaj za usisavanje radi tako da je unutarnji tlak jednak atmosferskom (vakuum 0 %). Buka protoka zraka kroz sapnicu za usisavanje ne utječe na rezultate mjerenja.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

53.   Toranjske dizalice

EN 14439:2006+A2:2009, točka 6.4.1.

54.   Rovokopači

ISO 6393:2008

55.   Kamioni miješalice

EN 12609:2021, Prilog B

56.   Pumpe za vodu

EN ISO 20361:2019, EN ISO 20361:2019/A11:2020.

Primjenjuje se mjerna metoda ove norme koja se temelji na normi EN ISO 3744:2010.

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

57.   Agregati za varenje

EN ISO 8528-10:2022

Primjenjuje se mjerna metoda ove norme koja se temelji na normi EN ISO 3744:2010.

---

PRILOG IV.

PRIMJERI CE OZNAKE O SUKLADNOSTI I OZNAKE O JAMČENOJ RAZINI ZVUČNE SNAGE

CE oznaka sukladnosti sadrži inicijale „CE” u sljedećem obliku:

Ako se CE oznaka sukladnosti smanjuje ili povećava sukladno veličini opreme, moraju se poštovati proporcije iz gornjeg crteža. Različite komponente CE oznake sukladnosti moraju u osnovi imati istu vertikalnu dimenziju koja ne smije biti manja od 5 mm.

Oznaka o jamčenoj razini zvučne snage sastoji se od jednog broja jamčene razine zvučne snage u dB, znaka L WA i piktograma u sljedećem obliku:

Ako se oznaka smanjuje ili povećava sukladno veličini opreme, moraju se poštovati proporcije iz gornjeg crteža. Međutim, vertikalna dimenzija oznake ne bi smjela biti manja od 40 mm, ako je moguće.

---

PRILOG V.

UNUTARNJA KONTROLA PROIZVODNJE

---

PRILOG VI.

UNUTARNJA KONTROLA PROIZVODNJE UZ OCJENU TEHNIČKE DOKUMENTACIJE I POVREMENE PROVJERE

1.

Ovaj Prilog opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici, koji izvršava obveze utvrđene u točkama 2., 5. i 6., osigurava i izjavljuje da oprema u pitanju zadovoljava zahtjeve ove Direktive. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su staviti na svaki dio opreme CE oznaku sukladnosti i oznaku o jamčenoj razini zvučne snage kako je zatraženo u članku 11. te sastaviti pisanu EZ izjavu o sukladnosti prema zahtjevima iz članka 8.

2.

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su sastaviti tehničku dokumentaciju iz točke 3. i držati je na raspolaganju relevantnih nacionalnih ovlaštenih tijela u svrhu provjere u razdoblju od najmanje deset godina nakon proizvodnje posljednjega artikla. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici mogu povjeriti čuvanje tehničke dokumentacije drugoj osobi. U tom slučaju, u EZ izjavi o sukladnosti navode se ime i adresa spomenute osobe.

3.

Tehnička dokumentacija mora omogućiti procjenu sukladnosti opreme sa zahtjevima ove Direktive. Ona sadrži najmanje sljedeće podatke: —  naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici, —  opis opreme, —  marku, —  trgovački naziv, —  vrstu, seriju i brojeve, —  tehničke podatke potrebne za identifikaciju opreme i procjenu emisije buke uključujući prema potrebi shematske nacrte, sve opise i objašnjenja potrebna za njihovo razumijevanje, —  uputu na ovu Direktivu, —  tehničko izvješće o mjerenjima buke provedenima u skladu s odredbama ove Direktive, —  primijenjene tehničke instrumente i rezultate ocjene nesigurnosti zbog odstupanja u proizvodnji te njihov utjecaj na jamčenu razinu zvučne snage.

4.	Proizvođač provodi sve potrebne mjere kako bi proizvodni proces jamčio trajnu usklađenost proizvedene opreme s tehničkom dokumentacijom iz točaka 2. i 3. i zahtjevima ove Direktive.

5.

Ocjena prijavljenog tijela prije stavljanja na tržište Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dostavlja kopiju tehničke dokumentacije prijavljenom tijelu po svom izboru prije nego što se prvi primjerak opreme stavi na tržište ili stavi u uporabu. Ako postoje dvojbe oko vjerodostojnosti tehničke dokumentacije, prijavljeno tijelo o tome obavješćuje proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici i prema potrebi provodi ili odobrava izmjene tehničke dokumentacije ili eventualna testiranja, ako to smatra potrebnim. Nakon što prijavljeno tijelo donese izvješće u kojem potvrđuje usklađenost tehničke dokumentacije s odredbama ove Direktive, proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici stavljaju CE oznaku sukladnosti na opremu i donose EZ izjavu o sukladnosti prema člancima 11. i 8., za koju snose punu odgovornost.

6.

Ocjena prijavljenog tijela tijekom proizvodnje Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici nadalje uključuju prijavljeno tijelo u fazu proizvodnje sukladno jednom od sljedećih postupaka koji odabere proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici: —  prijavljeno tijelo provodi povremene provjere kako bi ispitalo stalnu usklađenost proizvedene opreme s tehničkom dokumentacijom i zahtjevima ove Direktive; prijavljeno tijelo posebno se usredotočuje na: —  ispravno i potpuno označivanje opreme sukladno članku 11., —  izdavanje EZ izjave o sukladnosti u skladu s člankom 8., —  primijenjene tehničke instrumente i rezultate ocjene nesigurnosti zbog odstupanja u proizvodnji te njihov utjecaj na jamčenu razinu zvučne snage. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici prijavljenom tijelu osiguravaju slobodan pristup svoj unutarnjoj dokumentaciji o ovim postupcima, stvarnim rezultatima unutarnjih nadzora i korektivnih djelovanja, ako su bila poduzeta. Jedino u slučaju da gore navedene provjere ne daju zadovoljavajuće rezultate, prijavljeno tijelo provodi testiranja buke koja se na temelju vlastite prosude i iskustva mogu pojednostaviti ili u potpunosti provesti sukladno odredbama iz Priloga III. za odgovarajuću vrstu opreme, —  prijavljeno tijelo provodi ili odobrava provjeru proizvoda u nasumičnim vremenskim razmacima. Ispituje se odgovarajući primjerak konačne opreme prema odabiru prijavljenog tijela i provode se prikladna testiranja buke kako je utvrđeno u Prilogu III. ili istovjetna testiranja radi provjere sukladnosti proizvoda s relevantnim zahtjevima ove Direktive. Provjera proizvoda mora uključivati sljedeće aspekte: —  ispravno i potpuno označivanje opreme sukladno članku 11., —  izdavanje EZ izjave o sukladnosti u skladu s člankom 8. Za oba postupka prijavljeno tijelo određuje učestalost provjera sukladno rezultatima prethodnih ocjena, potrebi za nadzorom korektivnih djelovanja i daljnjim smjernicama za učestalost provjera koje se mogu odrediti s obzirom na godišnju proizvodnju i opću pouzdanost proizvođača da održi jamčene vrijednosti; međutim, provjera se mora provesti najmanje jednom u tri godine. Ako postoje dvojbe oko vjerodostojnosti tehničke dokumentacije ili njenog pridržavanja tijekom proizvodnje, prijavljeno tijelo o tome obavješćuje proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici. U slučajevima kada provjerena oprema nije usklađena s odredbama ove Direktive, prijavljeno tijelo mora obavijestiti državu članicu koja ga je ovlastila.

---

PRILOG VII.

PROVJERA JEDINIČNOG PRIMJERKA

1.

Ovaj Prilog opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici osigurava i izjavljuje da oprema za koju je izdana potvrda iz točke 4. zadovoljava zahtjeve ove Direktive. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni staviti su na svaki dio opreme CE oznaku sukladnosti sa svim podacima kako je zatraženo u članku 11. te sastaviti pisanu EZ izjavu o sukladnosti iz članka 8.

2.

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici predaju prijavu za provjeru jediničnog primjerka prijavljenom tijelu po svom izboru. Prijava uključuje: —  naziv i adresu proizvođača i, ako prijavu podnosi njegov ovlašteni zastupnik, naziv i adresu zastupnika, —  pismenu izjavu da ista prijava nije podnesena nijednom drugom prijavljenom tijelu, —  tehničku dokumentaciju koja zadovoljava sljedeće zahtjeve: —  opis opreme, —  trgovački naziv, —  vrstu, seriju i brojeve, —  tehničke podatke potrebne za identifikaciju opreme i procjenu emisije buke uključujući po potrebi shematske nacrte, sve opise i objašnjenja potrebna za njihovo razumijevanje, —  uputu na ovu Direktivu.

3.	Nadležno tijelo: —  ispituje je li oprema proizvedena u sukladnosti s tehničkom dokumentacijom, —  s podnositeljem prijave dogovara lokaciju gdje će se u skladu s ovom Direktivom provesti potrebna testiranja buke, —  u skladu s ovom Direktivom provodi ili odobrava potrebna testiranja buke.

4.	Ako oprema zadovoljava odredbe ove Direktive, podnositelju prijave nadležno tijelo izdaje potvrdu o sukladnosti kako je opisano u Prilogu X. Ako nadležno tijelo odbije izdati potvrdu o sukladnosti, navodi detaljne razloge tog odbijanja.

5.	Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je čuvati tehničku dokumentaciju i kopije potvrde o sukladnosti u razdoblju od deset godina od datuma stavljanja opreme na tržište.

---

PRILOG VIII.

PUNO JAMSTVO KVALITETE

1.

Ovaj Prilog opisuje postupak kojim proizvođač koji zadovoljava obveze iz točke 2. osigurava i izjavljuje da oprema u pitanju zadovoljava zahtjeve ove Direktive. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su staviti na svaki proizvod CE oznaku sukladnosti sa svim podacima kako je zatraženo u članku 11. te sastaviti pisanu EZ izjavu o sukladnosti iz članka 8.

2.	Proizvođač primjenjuje odobreni sustav jamstva kvalitete za oblikovanje, proizvodnju, kontrolu i testiranje konačnog proizvoda kako je navedeno u točki 3. i podložan je nadzoru iz točke 4.

3.

Sustav jamstva kvalitete 3.1. Proizvođač predaje prijavu za ocjenu svoga sustava jamstva kvalitete prijavljenom tijelu po svom izboru. Prijava uključuje: —  sve relevantne podatke o predviđenoj kategoriji proizvoda, uključujući tehničku dokumentaciju za svu opremu koja je već u fazi oblikovanja ili proizvodnje, a ona sadrži najmanje sljedeće podatke: —  naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici, —  opis opreme, —  marku, —  trgovački naziv, —  vrstu, seriju i brojeve, —  tehničke podatke potrebne za identifikaciju opreme i procjenu emisije buke uključujući po potrebi shematske nacrte, sve opise i objašnjenja potrebna za njihovo razumijevanje, —  uputu na ovu Direktivu, —  tehnički izvještaj o mjerenjima buke provedenim u skladu s odredbama ove Direktive —  primijenjene tehničke instrumente i rezultate ocjene nesigurnosti zbog odstupanja u proizvodnji te njihov utjecaj na garantiranu razinu zvučne snage, —  kopiju EZ izjave o sukladnosti, —  dokumentaciju koja se odnosi na sustav jamstva kvalitete. 3.2. Sustav jamstva kvalitete osigurava usklađenost proizvoda sa zahtjevima Direktiva koje se primjenjuju u tom području. Sve elemente, zahtjeve i odredbe koje donose proizvođač treba sustavno i uredno dokumentirati u obliku pisanih mjera, postupaka i uputa. Dokumentacija koja se odnosi na sustav jamstva kvalitete omogućava opće razumijevanje mjera i postupaka vezanih uz kvalitetu, kao što su programi, nacrti, priručnici i zapisi koji se odnose na kvalitetu. 3.3. Spomenuta dokumentacija posebno sadrži odgovarajući opis: —  ciljeva kvalitete, organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave s obzirom na kvalitetu oblikovanja i proizvoda, —  tehničke dokumentacije koju treba sastaviti za svaki proizvod, a koja sadrži najmanje one informacije navedene u točki 3.1. za gore spomenute tehničke dokumentacije, —  tehnika, postupaka i sustavnih akcija za nadzor i provjeru oblikovanja, koje se primjenjuju pri oblikovanju proizvoda koji pripadaju obuhvaćenoj kategoriji opreme, —  odgovarajućih tehnika, postupaka i sustavnih akcija koje se primjenjuju u području proizvodnje, nadzora i jamstva kvalitete, —  ispitivanja i testova koji se provode prije, tijekom i nakon proizvodnje te njihova učestalost, —  zapisa o kvaliteti, kao što su inspekcijska izvješća, podaci o testiranju i kalibraciji, izvješća o stručnosti osoblja itd., —  sredstava kojima se nadzire postizanje tražene kvalitete oblikovanja i proizvoda te učinkovito djelovanje sustava jamstva kvalitete. Nadležno tijelo mora ocijeniti sustav jamstva kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjeve iz točke 3.2. Tijelo pretpostavlja sukladnost s ovim zahtjevima u vezi sa sustavima jamstva kvalitete koji zadovoljavaju normu EN ISO 9001. Najmanje jedan član skupine za nadzor mora imati iskustva u ocjenjivanju tehnologije dotične opreme. Postupak ocjenjivanja uključuje obilazak prostorija proizvođača. Odluka se priopćava proizvođaču. Priopćenje sadrži zaključak ispitivanja i opravdanu odluku o ocjeni. 3.4. Proizvođač se obvezuje da će ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava jamstva kvalitete te da će ga održavati na primjeren i učinkovit način. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je izvještavati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav jamstva kvalitete o svim namjeravanim ažuriranjima sustava jamstva kvalitete. Nadležno tijelo ocjenjuje predložene izmjene i donosi odluku o tome hoće li izmijenjeni sustav jamstva kvalitete i dalje zadovoljavati zahtjeve iz točke 3.2. ili je potrebna ponovna ocjena. Odluka se priopćava proizvođaču. Priopćenje sadrži zaključak ispitivanja i opravdanu odluku o ocjeni.

4.

Nadzor u odgovornosti prijavljenog tijela 4.1. Svrha nadzora je osigurati da proizvođač uredno zadovoljava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava jamstva kvalitete. 4.2. Proizvođač je dužan imenovanom tijelu u svrhu provjere omogućiti pristup prostorijama u kojima se odvija oblikovanje, proizvodnja, kontrola, testiranje i skladištenje te dostaviti sve potrebne informacije, a posebno: —  dokumentaciju o sustavu jamstva kvalitete, —  zapise o kvaliteti koji su predviđeni u oblikovnom dijelu sustava za jamstvo kvalitete, kao što su rezultati analiza, izračuni, testovi itd., —  zapise o kvaliteti koji su predviđeni u proizvodnom dijelu sustava za jamstvo kvalitete, kao što su inspekcijska izvješća, podaci o testiranju i kalibraciji, izvješća o stručnosti uključenog osoblja itd. 4.3. Nadležno tijelo povremeno provodi nadzore kako bi se osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav jamstva kvalitete, te dostavlja proizvođaču izvješće o nadzoru. 4.4. Povrh toga, nadležno tijelo može bez najave posjetiti proizvođača. Tijekom takvih obilazaka nadležno tijelo smije provoditi ili zatražiti provođenje testova za provjeru ispravnog funkcioniranja sustava jamstva kvalitete. Nadležno tijelo proizvođaču dostavlja izvješće o svom obilasku i testiranju, ako je provedeno.

5.

Proizvođač je dužan u razdoblju od najmanje deset godina nakon proizvodnje posljednjega artikla držati na raspolaganju nacionalnih ovlaštenih tijela: —  dokumentaciju iz ovog Priloga točke 3.1. druge alineje, —  prilagođavanja iz točke 3.4. drugog stavka, —  odluke i izvješća imenovanog tijela iz točke 3.4. posljednjeg stavka, točaka 4.3. i 4.4.

6.	Svako nadležno tijelo dostavlja ostalim prijavljenim tijelima relevantne informacije o izdanim i povučenim odobrenjima sustava jamstva kvalitete.

---

PRILOG IX.

MINIMALNI KRITERIJI KOJE DRŽAVE ČLANICE UZIMAJU U OBZIR PRILIKOM IMENOVANJA TIJELA

---

PRILOG X.

PROVJERA JEDINIČNOG UZORKA

PRIMJER POTVRDE O SUKLADNOSTI

Tekst slike