Preamble: 1

(1)

Poplave mogu prouzročiti smrtne slučajeve, raseljavanje stanovništva i štetu za okoliš, ozbiljno ugroziti gospodarski razvoj i narušiti ekonomske aktivnosti Zajednice.

(2)

Poplave su prirodna pojava koju nije moguće spriječiti. Međutim, neke ljudske aktivnosti (primjerice rastuća naselja i gospodarska dobra na poplavnim područjima i smanjivanje prirodnog zadržavanja vode korištenjem zemljišta) i klimatske promjene doprinose povećanju vjerojatnosti pojave poplava i njihovim štetnim učincima.

(3)

Izvedivo je i poželjno smanjiti rizik od štetnih posljedica koje se povezuju s poplavama, posebno za zdravlje i živote ljudi, okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske aktivnosti i infrastrukturu. Međutim, kako bi mjere za smanjenje tih rizika bile učinkovite, trebalo bi ih koliko god je to moguće koordinirati u cijelom riječnom slivu.

(4)

Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (3) zahtijeva izradu planova upravljanja riječnim slivom za svako vodno područje kako bi se postiglo dobro ekološko i kemijsko stanje i doprinijet će ublažavanju učinaka poplava. Međutim, smanjenje poplavnih rizika nije jedan od temeljnih ciljeva te Direktive, niti ona uzima u obzir buduće promjene rizika od poplava uslijed klimatskih promjena.

(5)

U komunikaciji Komisije od 12. srpnja 2004. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenoj „Upravljanje poplavnim rizicima – sprečavanje, zaštita i ublažavanje posljedica poplava” Komisija donosi svoju analizu i pristup upravljanju poplavnim rizicima na razini Zajednice i navodi da bi usklađena i koordinirana akcija na razini Zajednice donijela znatnu dodanu vrijednost i povećala opću razinu zaštite od poplava.

(6)

Za učinkovito sprečavanje poplava i ublažavanje posljedica poplava potrebna je ne samo koordinacija između država članica nego i suradnja s trećim zemljama. To je u skladu s Direktivom 2000/60/EZ i međunarodnim načelima upravljanja poplavnim rizicima kako se utvrđuju posebno u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera potvrđene Odlukom Vijeća 95/308/EZ (4) i svim naknadnim sporazumima o njezinoj primjeni.

(7)

Odlukom Vijeća 2001/792/EZ, Euratom od 23. listopada 2001. o uspostavi mehanizma Zajednice za omogućavanje snažnije suradnje u intervencijama pomoći civilne zaštite (5) mobiliziraju se države članice na pružanje potpore i pomoći u slučaju velikih nesreća, uključujući poplave. Civilna zaštita može pružiti odgovarajuću pomoć pogođenom stanovništvu, poboljšati stanje pripravnosti te pozitivan stav i brzu prilagodbu kriznim situacijama.

(8)

Sukladno s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (6), moguće je odobriti hitnu financijsku pomoć u slučaju velike nesreće kako bi se pogođenom stanovništvu, prirodnim zonama, regijama i državama pomoglo da se vrate u redovno stanje koliko god je to moguće. Međutim, Fond smije intervenirati jedino u kriznim operacijama, a ne u fazama koje prethode kriznoj situaciji.

(9)

Kod razvijanja politika koje se odnose na korištenje voda i zemljišta, države članice i Zajednica trebali bi razmotriti moguće učinke takvih politika na rizike od poplava i upravljanje poplavnim rizicima.

(10)

Širom Zajednice javljaju se različite vrste poplava, poput riječnih poplava, bujičnih poplava, poplava u gradovima i poplava obalnih područja uzrokovanih visokim razinama mora. U različitim državama i regijama Zajednice mogu varirati i štete koje nastaju uslijed poplava. Stoga bi ciljeve u pogledu upravljanja poplavnim rizicima trebale odrediti same države članice te bi se isti trebali temeljiti na lokalnim i regionalnim okolnostima.

(11)

Poplavni rizici na određenim područjima Zajednice mogu se smatrati neznatnima, na primjer, na rijetko naseljenim ili nenaseljenim područjima ili na područjima s ograničenim gospodarskim dobrima ili ekološkom vrijednošću. Na svakom vodnom području ili jedinici upravljanja trebalo bi procijeniti poplavne rizike i potrebu za daljnjim djelovanjem, poput procjene mogućnosti ublažavanja učinaka poplava.

(12)

Kako bi bio dostupan učinkovit alat putem kojega bi se moglo doći do informacija, kao i korisna osnova za određivanje prioriteta i daljnjih tehničkih, financijskih i političkih odluka u pogledu upravljanja poplavnim rizicima, nužno je osigurati izradu karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava koje prikazuju moguće štetne posljedice povezane s različitim scenarijima poplava, uključujući informacije o mogućim izvorima onečišćenja okoliša kao posljedice poplava. U tom kontekstu, države članice trebale bi razmotriti aktivnosti koje za posljedicu imaju povećanje rizika od poplava.

(13)

Kako bi se izbjegli i smanjili štetni učinci poplava na određenom području, prikladno je osigurati planove upravljanja poplavnim rizicima. Uzroci i posljedice poplava variraju širom država i regija Zajednice. Stoga bi u planovima upravljanja poplavnim rizicima trebalo uzeti u obzir posebne karakteristike područja koja obuhvaćaju i predvidjeti rješenja prilagođena potrebama i prioritetima tih područja, istodobno osiguravajući relevantnu koordinaciju unutar vodnih područja i promičući ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša utvrđenih zakonodavstvom Zajednice. Države članice bi se posebno trebale suzdržati od poduzimanja mjera ili sudjelovanja u akcijama koje značajno povećavaju rizik od pojave poplave u drugim državama članicama ako te mjere nisu koordinirane i ako se dotične države članice nisu međusobno usuglasile oko rješenja.

(14)

Planovi upravljanja poplavnim rizicima trebali bi biti usredotočeni na sprečavanje, zaštitu i pripravnost. Kako bi se rijekama dalo više prostora, ako je moguće u planovima bi trebalo razmotriti mogućnost zadržavanja i/ili obnove poplavnih područja kao i mjere za sprečavanje i smanjivanje štetnih posljedica za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost. Elemente planova upravljanja poplavnim rizicima treba periodično preispitati i, prema potrebi, ažurirati uzimajući u obzir vjerojatne učinke klimatskih promjena na pojavu poplava.

(15)

U kontekstu upravljanja poplavnim rizicima iznimno je važno načelo solidarnosti. U tom svjetlu države članice trebalo bi poticati da traže pravičnu podjelu odgovornosti kad se o mjerama u pogledu upravljanja poplavnim rizicima duž vodotoka odlučuje zajednički za zajedničko dobro.

(16)

Kako bi se izbjegao dvostruki posao, u svrhu ostvarenja ciljeva i ispunjenja zahtjeva ove Direktive, države članice trebale bi imati pravo koristiti postojeće preliminarne procjene poplavnih rizika, karte opasnosti i rizika od poplava i planove upravljanja poplavnim rizicima.

(17)

Izrada planova upravljanja riječnim slivovima prema Direktivi 2000/60/EZ i planova upravljanja poplavnim rizicima prema ovoj Direktivi, elementi su integriranog upravljanja riječnim slivom. Stoga bi u ta dva postupka trebalo iskoristiti uzajamni potencijal za sinergiju i uzajamnu korist uzimajući u obzir ciljeve zaštite okoliša predviđene Direktivom 2000/60/EZ, osiguravajuću učinkovitost i razumno korištenje resursa uz uvažavanje mogućnosti da nadležna tijela i jedinice upravljanja prema ovoj Direktivi i Direktivi 2000/60/EZ mogu biti različiti.

(18)

Države bi članice svoje procjene, karte i planove trebale temeljiti na odgovarajućoj „najboljoj praksi” i „najboljim dostupnim tehnologijama” koje na području upravljanja poplavnim rizicima ne podrazumijevaju prekomjerne troškove.

(19)

U slučajevima višenamjenskog korištenja vodnih površina za različite oblike održivih ljudskih aktivnosti (npr. upravljanje poplavnim rizicima, ekologija, plovidba unutarnjim plovnim putevima ili hidroenergija) i učinaka takvog korištenja na vodne cjeline, Direktivom 2000/60/EZ predviđa se jasan i transparentan postupak o tome kako procjenjivati takve uporabe voda i njihove učinke, uključujući moguće izuzetke od postizanja ciljeva „dobrog stanja” ili „nepogoršanja stanja” iz njezinoga članka 4. Povrat troškova predviđen je u članku 9. Direktive 2000/60/EZ.

(20)

Mjere nužne za provedbu ove Direktive trebalo bi usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (7).

(21)

Posebno bi Komisiju trebalo ovlastiti za prilagođavanje Priloga znanstvenom i tehničkom napretku. Budući da su te mjere općenitog opsega i namijenjene su izmjenama elemenata koji nisu ključni ove Direktive, one moraju biti donesene u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim člankom 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(22)

Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela utvrđena posebno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Njome se nastoji promicati posebno uključivanje visoke razine zaštite okoliša u politike Zajednice u skladu s načelom održivog razvoja utvrđenog u članku 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(23)

Budući da cilj ove Direktive, odnosno uspostavljanje okvira za mjere za smanjivanje rizika od poplavnih šteta, države članice ne mogu na zadovoljavajući način ostvariti same, već se zbog opsega i učinka aktivnosti on može bolje ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti predviđenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti utvrđenim tim istim člankom, ova Direktiva ne prelazi zadani okvir koji je nužan za ostvarenje toga cilja.

(24)

U skladu s načelima razmjernosti i supsidijarnosti i Protokolom o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti priloženog Ugovoru, a u svjetlu postojećih mogućnosti država članica, lokalnim i regionalnim razinama trebalo bi ostaviti značajnu fleksibilnost, posebno u pogledu organiziranja i odgovornosti nadležnih tijela.

(25)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu (8), države članice potiču se da za svoje potrebe i u interesu Zajednice izrađuju vlastite tablice kojima se, koliko je to moguće, prikazuje korelacija između ove Direktive i prenesenih mjera te da ih javno objavljuju,