UREDBA (EU) 2023/1113 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 31. svibnja 2023. o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine i o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 (preinaka) (Tekst značajan za EGP)

(1)

Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća (4) značajno je izmijenjena (5). S obzirom na daljnje izmjene tu bi uredbu radi jasnoće trebalo preinačiti.

(2)

Uredba (EU) 2015/847 donesena je kako bi se u cijeloj Uniji osigurala ujednačena primjena zahtjeva Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) o pružateljima usluga elektroničkog prijenosa, osobito obveze pružatelja platnih usluga da uz prijenose novčanih sredstava navedu informacije o platitelju i primatelju. Najnovijim izmjenama FATF-ovih standarda o novim tehnologijama iz lipnja 2019., kojima je cilj regulacija virtualne imovine i pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom, uvedene su nove i slične obveze za pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom, u svrhu lakše sljedivosti prijenosa virtualne imovine. U skladu s tim promjenama, pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom moraju uz prijenose virtualne imovine priložiti informacije o pošiljateljima i korisnicima tih prijenosa. Pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom također moraju prikupljati, čuvati i razmjenjivati te informacije s partnerom na drugoj strani prijenosa virtualne imovine i, na zahtjev, omogućiti njihovu dostupnost nadležnim tijelima.

(3)

Budući da se Uredba (EU) 2015/847 trenutačno primjenjuje samo na prijenose novčanih sredstava, odnosno na novčanice i kovanice, knjižni novac te elektronički novac kako je definiran u članku 2. točki 2. Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), primjereno je proširiti područje primjene Uredbe (EU) 2015/847 tako da se obuhvate i prijenosi virtualne imovine.

(4)

Tokovi nezakonitog novca putem prijenosa novčanih sredstava i virtualne imovine mogu naštetiti integritetu, stabilnosti i ugledu financijskog sektora te ugroziti unutarnje tržište Unije i međunarodni razvoj. Pranje novca, financiranje terorizma i organizirani kriminal i dalje su bitni problemi koje bi trebalo rješavati na razini Unije. Sigurnost, integritet i stabilnost sustava prijenosa novčanih sredstava i virtualne imovine te povjerenje u financijski sustav u cjelini mogli bi biti ozbiljno ugroženi nastojanjima kriminalaca i njihovih suradnika da prikriju podrijetlo imovinske koristi ostvarene kriminalnom aktivnošću ili da izvrše prijenos novčanih sredstava ili virtualne imovine za kriminalne aktivnosti ili u terorističke svrhe.

(5)

Ako se na razini Unije ne donesu određene mjere za koordinaciju, vjerojatno je da će oni koji se bave pranjem novca i financiranjem terorizma iskoristiti slobodu kretanja kapitala u okviru integriranog financijskog područja Unije s ciljem olakšavanja svojih kriminalnih aktivnosti. Cilj međunarodne suradnje u okviru FATF-a i globalne provedbe njegovih preporuka jest sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma prilikom prijenosa novčanih sredstava ili virtualne imovine.

(6)

Zbog obujma djelovanja koje treba poduzeti, Unija bi trebala osigurati da se međunarodni standardi za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma te širenja oružja koje je FATF donio 16. veljače 2012. i potom revidirao 21. lipnja 2019. („revidirane preporuke FATF-a”), a posebno Preporuka FATF-a br. 15 o novim tehnologijama, Preporuka FATF-a br. 16 o elektroničkim prijenosima i izmijenjena tumačenja tih preporuka, ujednačeno primjenjuju u cijeloj Uniji, osobito da se spriječi diskriminacija ili nepodudarnost između nacionalnih plaćanja ili prijenosa virtualne imovine unutar države članice, s jedne strane, i prekograničnih plaćanja ili prijenosa virtualne imovine među državama članicama, s druge strane. Nekoordinirano pojedinačno djelovanje država članica u području prekograničnih prijenosa novčanih sredstava i virtualne imovine moglo bi znatno utjecati na neometano funkcioniranje platnih sustava i usluga povezanih s virtualnom imovinom na razini Unije te bi stoga moglo nanijeti štetu unutarnjem tržištu u području financijskih usluga.

(7)

S ciljem usvajanja koherentnog pristupa u međunarodnom kontekstu i povećanja učinkovitosti borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, kod daljnjeg bi djelovanja Unije trebalo uzeti u obzir nova kretanja na međunarodnoj razini, osobito revidirane preporuke FATF-a.

(8)

Zbog njezina globalnog dosega, brzine kojom se transakcije mogu izvršavati i moguće anonimnosti prijenosa virtualna imovina posebno je podložna zlouporabi u kriminalne svrhe, među ostalim u prekograničnim situacijama. U cilju djelotvornog ublažavanja rizika koje donosi zlouporaba virtualne imovine u svrhu pranja novca i financiranja terorizma Unija bi na globalnoj razini trebala promicati primjenu standarda koji se provode ovom Uredbom te razvoj međunarodne i međujurisdikcijske dimenzije regulatornog i nadzornog okvira za prijenose virtualne imovine u vezi s pranjem novca i financiranjem terorizma.

(9)

Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (7), kao rezultat njezine izmjene Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća (8), uvedena je definicija virtualnih valuta i potvrđeno je da su pružatelji usluga koji se bave uslugama razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružatelji usluge skrbničkog novčanika među subjektima na koje se primjenjuju zahtjevi u pogledu suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma na temelju prava Unije. Nedavna međunarodna kretanja, osobito u okviru FATF-a, pokazuju da je potrebno regulirati dodatne kategorije pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom koji još nisu obuhvaćeni te proširiti postojeću definiciju virtualne valute.

(10)

Definicija kriptoimovine iz Uredbe (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća (9) odgovara definiciji virtualne imovine iz revidiranih preporuka FATF-a, a popis usluga povezanih s kriptoimovinom i pružateljâ usluga povezanih s kriptoimovinom iz te uredbe obuhvaća i pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom koje je FATF kao takve identificirao i zbog kojih bi mogli nastati problemi u vezi s pranjem novca i financiranjem terorizma. Kako bi se osigurala koherentnost prava Unije u tom području, u ovoj bi se Uredbi trebale upotrebljavati iste definicije kriptoimovine, usluga povezanih s kriptoimovinom i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koje se upotrebljavaju u Uredbi (EU) 2023/1114.

(11)

Provedba i primjena ove Uredbe relevantna su i učinkovita sredstva za sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.

(12)

Ovom Uredbom ne namjeravaju se nametnuti nepotrebna opterećenja ili troškovi pružateljima platnih usluga, pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom ili osobama koje se koriste njihovim uslugama. U tom pogledu preventivni pristup trebao bi biti ciljan i proporcionalan i potpuno usklađen sa slobodom kretanja kapitala koja je zajamčena u cijeloj Uniji.

(13)

U revidiranoj strategiji Unije o financiranju terorizma od 17. srpnja 2008. („revidirana strategija”) navodi se da se moraju ulagati napori u sprečavanje financiranja terorizma i kontrolu korištenja osumnjičenih terorista vlastitim financijskim resursima. Prepoznaje se da FATF neprestano nastoji poboljšati svoje preporuke i da radi na zajedničkom dogovoru o načinu njihove provedbe. U revidiranoj strategiji navodi se da se redovito ocjenjuje kako svi članovi FATF-a i članovi regionalnih tijela sličnih FATF-u provode revidirane preporuke FATF-a i da je stoga važan zajednički pristup provedbi na razini država članica.

(14)

Osim toga, u komunikaciji Komisije od 7. svibnja 2020. o akcijskom planu za sveobuhvatnu politiku Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma utvrđeno je šest prioritetnih područja za hitno djelovanje radi poboljšanja Unijina sustava za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući uspostavu koherentnog regulatornog okvira za taj sustav u Uniji kako bi se dobila detaljnija i usklađenija pravila, osobito kako bi se uzele u obzir implikacije tehnoloških inovacija i razvoj međunarodnih standarda te izbjegla različita provedba postojećih pravila. Sve što se poduzima na međunarodnoj razini pokazuje da je potrebno proširiti opseg sektora ili subjekata obuhvaćenih tim sustavom te ocijeniti kako bi se on trebao primjenjivati na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom na koje se do sad nije primjenjivao.

(15)

S ciljem sprečavanja financiranja terorizma poduzete su mjere u svrhu zamrzavanja novčanih sredstava i gospodarskih resursa određenih osoba, skupina i subjekata, koje uključuju uredbe Vijeća (EZ) br. 2580/2001 (10), (EZ) br. 881/2002 (11) i (EU) br. 356/2010 (12). S istim su ciljem poduzete i mjere u svrhu zaštite financijskog sustava od preusmjeravanja novčanih sredstava i gospodarskih resursa u terorističke svrhe. Direktiva (EU) 2015/849 sadržava nekoliko takvih mjera. Međutim, te mjere ne onemogućuju u potpunosti teroristima ni ostalim kriminalcima pristup platnim sustavima u svrhu prijenosa njihovih novčanih sredstava.

(16)

Sljedivost prijenosa novčanih sredstava i kriptoimovine može biti posebno važan i vrijedan alat za sprečavanje, otkrivanje i istragu pranja novca i financiranja terorizma, kao i za primjenu mjera ograničavanja, osobito onih koje su uvedene uredbama (EZ) br. 2580/2001, (EZ) br. 881/2002 i (EU) br. 356/2010. Stoga je, s ciljem osiguravanja prijenosa informacija kroz cijeli lanac plaćanja ili lanac prijenosa kriptoimovine primjereno osigurati sustav kojim se pružateljima platnih usluga uvodi obveza da prijenosima novčanih sredstava prilože informacije o platitelju i primatelju, a pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom obveza da prijenosima kriptoimovine prilože informacije o pošiljatelju i korisniku.

(17)

Neki prijenosi kriptoimovine uključuju posebne čimbenike visokog rizika od pranja novca, financiranja terorizma i drugih kriminalnih aktivnosti, posebno prijenosi povezani s proizvodima, transakcijama ili tehnologijama namijenjenima poboljšanju anonimnosti, uključujući privatne novčanike, miksere ili tumblere. Kako bi se osigurala sljedivost takvih prijenosa, europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (13) (EBA), trebalo bi osobito pojasniti na koji način pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebaju uzeti u obzir čimbenike rizika navedene u Prilogu III. Direktivi (EU) 2015/849, među ostalim pri obavljanju transakcija sa subjektima izvan Unije koji nisu regulirani, registrirani ili nemaju dozvolu za rad ni u jednoj trećoj zemlji, ili transakcija s adresama s vlastitim hostingom. Ako se utvrde situacije većeg rizika, EBA bi trebala izdati smjernice u kojima navodi koje bi mjere pojačane dubinske analize obveznici trebali razmotriti za ublažavanje tih rizika, uključujući usvajanje odgovarajućih postupaka kao što je upotreba analitičkih alata tehnologije distribuiranog zapisa (DLT), za otkrivanje podrijetla ili odredišta kriptoimovine.

(18)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje nacionalne mjere ograničavanja i Unijine mjere ograničavanja uvedene uredbama na temelju članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kao što su uredbe (EZ) br. 2580/2001, (EZ) br. 881/2002 i (EU) br. 356/2010 i uredbe Vijeća (EU) br. 267/2012 (14), (EU) 2016/1686 (15) i (EU) 2017/1509 (16) kojima se može zahtijevati da platiteljevi i primateljevi pružatelji platnih usluga, pošiljateljevi i korisnikovi pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, posrednički pružatelji platnih usluga, kao i posrednički pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, poduzmu odgovarajuće djelovanje za zamrzavanje određenih novčanih sredstava i kriptoimovine ili da postupe u skladu s posebnim ograničenjima u vezi s određenim prijenosima novčanih sredstava ili kriptoimovine. Pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi uspostaviti interne politike, postupke i kontrole kako bi osigurali provedbu tih mjera ograničavanja, uključujući mjere provjere u Unijinim i nacionalnim popisima uvrštenih osoba. EBA bi trebala izdati smjernice u kojima se navode te interne politike, postupci i kontrole. Cilj je da se zahtjevi ove Uredbe o internim politikama, postupcima i kontrolama u vezi s mjerama ograničavanja u bliskoj budućnosti stave izvan snage uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

(19)

Obrada osobnih podataka na temelju ove Uredbe trebala bi se provoditi u potpunosti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (17). Daljnja obrada osobnih podataka u komercijalne svrhe trebala bi biti strogo zabranjena. Sve države članice prepoznale su borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma kao važan temelj javnog interesa. Pri primjeni ove Uredbe prijenos osobnih podataka trećoj zemlji treba se obavljati u skladu s poglavljem V. Uredbe (EU) 2016/679. Važno je da pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji posluju u više jurisdikcija s podružnicama ili društvima kćerima izvan Unije ne budu spriječeni u prenošenju podataka o sumnjivim transakcijama u istoj organizaciji, pod uvjetom da primjenjuju odgovarajuću zaštitu. Nadalje, pošiljateljevi i korisnikovi pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, platiteljevi i primateljevi pružatelji platnih usluga te posrednički pružatelji platnih usluga i posrednički pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi imati uvedene primjerene tehničke i organizacijske mjere za zaštitu osobnih podataka od slučajnog gubitka, izmjene ili neovlaštenog otkrivanja ili pristupa.

(20)

Osobe koje samo pretvaraju papirnatu dokumentaciju u elektroničke podatke i rade na temelju ugovora sklopljenog s pružateljem platnih usluga i osobe koje pružateljima platnih usluga samo omogućuju sustave za razmjenu poruka ili druge sustave podrške za prijenos novčanih sredstava ili sustave kliringa ili namire, ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe.

(21)

Osobe koje pružaju samo pomoćnu infrastrukturu, kao što su pružatelji usluga internetske mreže i infrastrukture, pružatelji usluga u oblaku i programeri, kojom se drugom subjektu omogućuje pružanje usluga prijenosa kriptoimovine, ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe, osim ako izvršavaju prijenose kriptoimovine.

(22)

Ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na prijenose kriptoimovine između osoba koji se provode bez sudjelovanja pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ili u slučajevima u kojima su i pošiljatelj i korisnik pružatelji usluga prijenosa kriptoimovine koji djeluju u svoje ime.

(23)

Prijenosi novčanih sredstava koji odgovaraju uslugama iz članka 3. točaka od (a) do (m) i točke (o) Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća (18) nisu obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe. Također je primjereno isključiti iz područja primjene ove Uredbe prijenose novčanih sredstava i tokena elektroničkog novca kako su definirani u članku 3. stavku 1. točki 7. Uredbe (EU) 2023/1114, koji predstavljaju nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma. Ta bi izuzeća trebala obuhvaćati platne kartice, instrumente elektroničkog novca, mobilne telefone ili druge digitalne ili informatičke (IT) uređaje sličnih obilježja kojima se plaća unaprijed ili naknadno ako se upotrebljavaju isključivo za kupnju robe ili usluga i ako se svim prijenosima prilaže broj kartice, instrumenta ili uređaja. Međutim, upotreba platne kartice, instrumenta elektroničkog novca, mobilnog telefona ili bilo kojeg drugog digitalnog ili informatičkog uređaja kojim se plaća unaprijed ili naknadno sličnih obilježja za izvršavanje prijenosa novčanih sredstava ili tokena elektroničkog novca između fizičkih osoba koje djeluju kao potrošači u svrhe koje nisu povezane s trgovinskom, poslovnom ili profesionalnom aktivnosti ulazi u područje primjene ove Uredbe. Osim toga, isplate s bankomata, plaćanje poreza, kazni ili drugih davanja, prijenosi novčanih sredstava obavljeni razmjenom digitalnih prikaza čekova, uključujući elektroničke čekove ili mjenice, te prijenosi novčanih sredstava pri kojima su i platitelj i primatelj pružatelji platnih usluga koji djeluju u vlastito ime trebali bi biti isključeni iz područja primjene ove Uredbe.

(24)

Kriptoimovina koja je jedinstvena i nezamjenjiva ne podliježe zahtjevima ove Uredbe, osim ako je klasificirana kao kriptoimovina ili novčana sredstva na temelju Uredbe (EU) 2023/1114.

(25)

Kriptobankomati korisnicima mogu omogućiti izvršavanje prijenosa kriptoimovine na adresu kriptoimovine polaganjem gotovine, često bez ikakvog oblika identifikacije i provjere stranke. Kriptobankomati posebno su izloženi riziku od pranja novca i financiranja terorizma jer su, zbog anonimnosti koju pružaju i mogućnosti poslovanja gotovinom nepoznatog podrijetla, idealno sredstvo za obavljanje nezakonitih aktivnosti. S obzirom na ulogu kriptobankomata u izvršavanju ili aktivnom olakšavanju prijenosa kriptoimovine, prijenosi kriptoimovine povezani s kriptobankomatima trebali bi biti obuhvaćeni ovom Uredbom.

(26)

Kako bi se uzele u obzir posebne značajke nacionalnih platnih sustava i pod uvjetom da je u svakom trenutku moguće slijediti prijenos novčanih sredstava natrag do platitelja, države članice trebale bi moći izuzeti iz područja primjene ove Uredbe određene domaće prijenose novčanih sredstava male vrijednosti, uključujući elektronička žiro-plaćanja, koji se upotrebljavaju za kupnju robe ili usluga.

(27)

S obzirom na to da prijenosi kriptoimovine i pružanje usluga u području kriptoimovine ne poznaju granice i imaju globalni doseg, ne postoje objektivni razlozi za različito postupanje s rizicima od pranja novca i financiranja terorizma pri nacionalnim i prekograničnim prijenosima. Kako bi se te posebne značajke uzele u obzir, ne bi trebalo odobriti izuzeće iz područja primjene ove Uredbe za domaće prijenose kriptoimovine male vrijednosti, u skladu sa zahtjevom FATF-a da se svi prijenosi kriptoimovine smatraju prekograničnima.

(28)

Pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi osigurati da informacije o platitelju i primatelju ili pošiljatelju i korisniku ne nedostaju odnosno da nisu nepotpune.

(29)

Da se ne bi narušila učinkovitost platnih sustava i da bi se uravnotežio rizik od pribjegavanja nezakonitim transakcijama zbog prestrogih zahtjeva za identifikaciju zbog potencijalne terorističke prijetnje koju predstavljaju mali prijenosi novčanih sredstava, obveza provjere točnosti informacija o platitelju ili primatelju trebala bi se, u slučaju prijenosâ novčanih sredstava za koje provjera još nije obavljena, odnositi samo na pojedinačne prijenose novčanih sredstava čiji iznos premašuje 1 000 EUR, osim ako se prijenos čini povezanim s drugim prijenosima novčanih sredstava čiji bi zajednički iznos premašio 1 000 EUR, novčana se sredstva primaju ili isplaćuju u gotovini ili u anonimnom elektroničkom novcu ili ako postoje opravdane osnove za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma.

(30)

U usporedbi s prijenosima novčanih sredstava prijenosi kriptoimovine zbog svojeg globalnog dosega i tehnoloških značajki mogu se većom brzinom i u većem opsegu izvršavati u više jurisdikcija. Osim pseudoanonimnosti kriptoimovine, te značajke prijenosâ kriptoimovine kriminalcima omogućuju da velikom brzinom izvršavaju velike nezakonite prijenose, pri čemu zaobilaze obveze u pogledu sljedivosti i izbjegavaju otkrivanje strukturiranjem velikih transakcija u manje iznose, upotrebljavajući višestruke naizgled nepovezane DLT adrese, uključujući jednokratne DLT adrese, i automatizirane procese. Većina kriptoimovine vrlo je promjenjiva i njezina vrijednost može uvelike varirati u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, zbog čega je izračun povezanih transakcija neizvjesniji. Kako bi se te posebne značajke uzele u obzir, prijenos kriptoimovine trebao bi podlijegati istim zahtjevima bez obzira na njihov iznos i neovisno o tome je li riječ o nacionalnim ili prekograničnim prijenosima.

(31)

Za prijenose novčanih sredstava ili prijenose kriptoimovine za koje se provjera smatra obavljenom, od pružatelja platnih usluga i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ne bi trebalo zahtijevati provjeru točnosti informacija o platitelju ili primatelju za svaki prijenos novčanih sredstava ili o pošiljatelju i korisniku za svaki prijenos kriptoimovine, ako su ispunjene obveze utvrđene u Direktivi (EU) 2015/849.

(32)

S obzirom na Unijine zakonodavne akte o platnim uslugama, osobito Uredbu (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (19), Direktivu (EU) 2015/2366 i Uredbu (EU) 2021/1230 Europskog parlamenta i Vijeća (20), trebalo bi biti dovoljno predvidjeti da se prijenosima novčanih sredstava unutar Unije prilažu tek pojednostavnjene informacije, kao što su broj računa za plaćanje ili jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije.

(33)

Kako bi se tijelima nadležnima za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u trećim zemljama omogućilo da uđu u trag izvoru novčanih sredstava ili kriptoimovine korištene u te svrhe, prijenosi novčanih sredstava ili prijenosi kriptoimovine iz Unije u zemlje izvan Unije trebali bi biti popraćeni potpunim informacijama o platitelju i primatelju, ako je riječ o prijenosima novčanih sredstava, odnosno o pošiljatelju i korisniku, ako je riječ o prijenosima kriptoimovine. Potpune informacije o platitelju i primatelju trebale bi sadržavati identifikacijsku oznaku pravne osobe (LEI) ili drugu jednakovrijednu službenu identifikacijsku oznaku ako platitelj tu oznaku dostavi svom pružatelju platnih usluga jer bi ona omogućila bolju identifikaciju strana koje sudjeluju u prijenosu novčanih sredstava i mogla bi se jednostavno uvrstiti u postojeće formate poruka o plaćanju, kao što je onaj koji je Međunarodna organizacija za normizaciju izradila za elektroničku razmjenu podataka među financijskim institucijama. Tijela nadležna za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u trećim zemljama trebala bi imati pristup potpunim informacijama o platitelju i primatelju odnosno o pošiljatelju i korisniku, ovisno o slučaju, isključivo u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage pranja novca i financiranja terorizma.

(34)

Kriptoimovina postoji u virtualnoj stvarnosti koja nema granica i može se prenositi bilo kojem pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom, bez obzira na to je li taj pružatelj registriran u nekoj od jurisdikcija. Brojne su jurisdikcije izvan Unije uspostavile pravila o zaštiti podataka i njihovoj provedbi koja se razlikuju od onih u Uniji. Pri prijenosu kriptoimovine u ime klijenta pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom koji nije registriran u Uniji pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebao bi procijeniti sposobnost korisnikova pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom za primanje i čuvanje informacija koje se zahtijevaju na temelju ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 koristeći se, prema potrebi, opcijama navedenima u poglavlju V. Uredbe (EU) 2016/679. Europski odbor za zaštitu podataka trebao bi nakon savjetovanja s EBA-om izdati smjernice o praktičnoj provedbi zahtjeva za zaštitu podataka za prijenose osobnih podataka u treće zemlje u kontekstu prijenosa kriptoimovine. Moguće su situacije u kojima se osobni podaci ne mogu poslati jer se zahtjevi iz Uredbe (EU) 2016/679 ne mogu ispuniti. EBA bi trebala izdati smjernice o odgovarajućim postupcima za utvrđivanje treba li u takvim slučajevima prijenos kriptoimovine izvršiti, odbiti ili suspendirati.

(35)

Tijela države članice nadležna za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma te mjerodavna pravosudna tijela i tijela kaznenog progona u državama članicama i na razini Unije trebala bi pojačati međusobnu suradnju i suradnju s relevantnim tijelima trećih zemalja, uključujući ona u zemljama u razvoju, kako bi se dodatno potaknula transparentnost te razmjena informacija i najboljih primjera iz prakse.

(36)

Pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebao bi osigurati da se uz prijenose kriptoimovine navede ime pošiljatelja, adresa pošiljateljeva distribuiranog zapisa, ako je prijenos kriptoimovine registriran na mreži s pomoću DLT-a ili slične tehnologije, pošiljateljev broj računa kriptoimovine, ako takav račun postoji i ako se upotrebljava za obradu transakcije, adresa pošiljatelja, uključujući ime zemlje, broj službenog osobnog dokumenta i identifikacijski broj stranke ili, alternativno, pošiljateljev datum i mjesto rođenja i, ako u relevantnom formatu poruke postoji potrebno polje i ako ju je pošiljatelj dostavio svojem pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom, postojeći LEI ili, u nedostatku iste, neka druga dostupna jednakovrijedna službena identifikacijska oznaka pošiljatelja. Informacije bi se trebale dostaviti na siguran način i prije ili istodobno odnosno paralelno s prijenosom kriptoimovine.

(37)

Pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebao bi jednako tako osigurati da se uz prijenose kriptoimovine navede ime korisnika, adresa korisnikova distribuiranog zapisa, ako je prijenos kriptoimovine registriran na mreži s pomoću DLT-a ili slične tehnologije, korisnikov broj računa, ako takav račun postoji i ako se upotrebljava za obradu transakcije i, ako u relevantnom formatu poruke postoji potrebno polje i ako ju je pošiljatelj dostavio svojem pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom, postojeći LEI ili, u nedostatku istog, neka druga dostupna jednakovrijedna službena identifikacijska oznaka korisnika. Informacije bi se trebale dostaviti na siguran način i prije ili istodobno odnosno paralelno s prijenosom kriptoimovine.

(38)

Zahtjeve o prijenosima kriptoimovine iz ove Uredbe trebalo bi primjenjivati na sve prijenose, uključujući prijenose kriptoimovine na adresu s vlastitim hostingom ili s nje, ako u tome sudjeluje pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

(39)

U slučaju prijenosa na adresu s vlastitim hostingom ili s nje pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebao bi prikupiti informacije o pošiljatelju i korisniku, obično od svojeg klijenta. Od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom u načelu se ne bi trebalo zahtijevati da provjerava informacije o korisniku adrese s vlastitim hostingom. Međutim, u slučaju prijenosa čiji iznos premašuje 1 000 EUR a koji se šalje u ime klijenta pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom na adresu s vlastitim hostingom ili se s nje prima, navedeni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebao bi provjeriti je li ta adresa s vlastitim hostingom u stvarnom vlasništvu ili pod kontrolom tog klijenta.

(40)

U pogledu prijenosa novčanih sredstava jednog platitelja većem broju primatelja koji se prijenosom putem skupne datoteke koja sadržava pojedinačne prijenose iz Unije trebaju slati izvan Unije, trebalo bi predvidjeti mogućnost da ti pojedinačni prijenosi sadržavaju samo platiteljev broj računa za plaćanje ili jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije te potpune informacije o primatelju, pod uvjetom da skupna datoteka sadržava potpune informacije o platitelju čija je točnost provjerena i potpune informacije o primatelju koje su potpuno sljedive.

(41)

Pri prijenosima kriptoimovine putem skupne datoteke trebalo bi prihvaćati skupno dostavljene informacije o pošiljatelju i korisniku, sve dok se dostavljaju odmah i na siguran način. Ne bi trebalo dopustiti da se tražene informacije dostavljaju nakon prijenosa jer dostava mora biti izvršena prije ili u trenutku izvršenja transakcije, a pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom i drugi obveznici trebali bi tražene informacije dostavljati istodobno s prijenosom kriptoimovine putem skupne datoteke.

(42)

Kako bi provjerili jesu li tražene informacije o platitelju i primatelju priložene uz prijenose novčanih sredstava i doprinijeli identifikaciji sumnjivih transakcija, primateljev pružatelj platnih usluga i posrednički pružatelj platnih usluga trebali bi imati uvedene učinkovite postupke kojima se utvrđuje nedostaju li informacije o platitelju i primatelju odnosno jesu li nepotpune. Prema potrebi, ti bi postupci trebali obuhvaćati praćenje nakon ili tijekom prijenosa. Nadležna tijela trebala bi osigurati da pružatelji platnih usluga prilažu tražene informacije o transakciji uz elektronički prijenos ili poruku povezanu s njime u cijelom lancu plaćanja.

(43)

Pri prijenosima kriptoimovine korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebao bi provoditi djelotvorne postupke kojima se utvrđuje nedostaju li informacije o pošiljatelju ili korisniku, odnosno jesu li nepotpune. Prema potrebi, ti bi postupci trebali obuhvaćati praćenje nakon ili tijekom prijenosa. Ne bi trebalo zahtijevati da se informacije prilažu izravno uz prijenos kriptoimovine, sve dok se dostavljaju prije ili istodobno odnosno paralelno s prijenosom kriptoimovine te su odgovarajućim tijelima dostupne na zahtjev.

(44)

S obzirom na potencijalnu prijetnju od pranja novca i financiranja terorizma koju predstavljaju anonimni prijenosi primjereno je od pružatelja platnih usluga zahtijevati da zatraže informacije o platitelju i primatelju, a od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom da zatraže informacije o pošiljatelju i korisniku. U skladu s FATF-ovim pristupom, koji se temelji na procjeni rizika, primjereno je utvrditi područja većeg i manjeg rizika radi boljeg usmjeravanja na rizike od pranja novca i financiranja terorizma. U skladu s tim korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, primateljev pružatelj platnih usluga, posrednički pružatelj platnih usluga i posrednički pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi imati učinkovite postupke utemeljene na procjeni rizika koji se primjenjuju ako pri prijenosu novčanih sredstava nedostaju tražene informacije o platitelju ili primatelju ili ako pri prijenosu kriptoimovine nedostaju potrebne informacije o pošiljatelju ili korisniku, a koji tom pružatelju usluga omogućuju da odluči treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati taj prijenos i odredi daljnje odgovarajuće korake.

(45)

Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, kao i svi obveznici, trebali bi procjenjivati i pratiti rizik povezan s njihovim klijentima, proizvodima i kanalima dostave. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi, jednako tako, procjenjivati i rizik povezan sa svojim transakcijama, među ostalim pri izvršavanju prijenosa na adresu s vlastitim hostingom ili s nje. U slučaju da je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom svjestan ili postane svjestan da su informacije o pošiljatelju ili korisniku adrese s vlastitim hostingom netočne, ili ako pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom naiđe na neuobičajene ili sumnjive oblike transakcija ili situacije većeg rizika od pranja novca i financiranja terorizma povezanog s prijenosima koji uključuju adrese s vlastitim hostingom, trebao bi prema potrebi provesti pojačane mjere dubinske analize radi primjerenog upravljanja rizicima i njihova ublažavanja. Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebao bi te okolnosti uzeti u obzir pri procjeni toga jesu li prijenos kriptoimovine ili bilo koja s njim povezana transakcija neuobičajeni i treba li ih prijaviti financijsko-obavještajnoj jedinici (FOJ) u skladu s Direktivom (EU) 2015/849.

(46)

Ovu bi Uredbu trebalo preispitati u kontekstu donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, direktive Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmima koje države članice trebaju uspostaviti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 te uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju tijela za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 kako bi se osigurala dosljednost s relevantnim odredbama.

(47)

Pri procjeni rizika primateljev pružatelj platnih usluga, posrednički pružatelj platnih usluga, korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom odnosno posrednički pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebao bi biti posebno oprezan ako postane svjestan da informacije o platitelju ili primatelju odnosno o pošiljatelju ili korisniku, ovisno o slučaju, nedostaju ili da su nepotpune, ili ako se prijenos kriptoimovine treba smatrati sumnjivim zbog podrijetla ili odredišta dotične kriptoimovine, te bi nadležnim tijelima trebao prijaviti sumnjive transakcije u skladu s obvezama prijavljivanja utvrđenima Direktivom (EU) 2015/849.

(48)

Slično prijenosima novčanih sredstava između pružatelja platnih usluga, prijenosi kriptoimovine koji uključuju posredničke pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom mogli bi, kao prijelazni element u lancu prijenosa kriptoimovine, olakšati prijenose. U skladu s međunarodnim standardima na takve posredničke pružatelje usluga također bi se trebali primjenjivati zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi, na isti način kao i postojeće obveze posredničkih pružatelja platnih usluga.

(49)

Odredbe o prijenosima novčanih sredstava i prijenosima kriptoimovine za koje informacije o platitelju ili primatelju odnosno pošiljatelju ili korisniku nedostaju ili su nepotpune i u odnosu na koje se prijenosi kriptoimovine trebaju smatrati sumnjivima zbog podrijetla ili odredišta dotične kriptoimovine primjenjuju se ne dovodeći u pitanje bilo kakvu obvezu pružatelja platnih usluga, posredničkih pružatelja platnih usluga, pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom i posredničkih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom da odbiju ili suspendiraju prijenose novčanih sredstava i prijenose kriptoimovine koji predstavljaju kršenje odredbe građanskog, upravnog ili kaznenog prava.

(50)

Kako bi se osigurala tehnološka neutralnost, ovom se Uredbom pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom ne bi trebala propisati upotreba neke određene tehnologije za prijenos informacija o transakcijama. Inicijative za utvrđivanje standarda koje uključuju sektor kriptoimovine ili ih taj sektor predvodi bit će ključne za osiguravanje učinkovite provedbe zahtjeva koji se primjenjuju na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom na temelju ove Uredbe. Proizašla rješenja trebala bi biti interoperabilna primjenom međunarodnih standarda ili standarda na razini Unije kako bi se omogućila brza razmjena informacija.

(51)

Kako bi se pružateljima platnih usluga i pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom pomoglo da uvedu učinkovite postupke za otkrivanje slučajeva u kojima primaju prijenose novčanih sredstava ili prijenose kriptoimovine s nedostatnim ili nepotpunim informacijama o platitelju, primatelju, pošiljatelju ili korisniku i poduzmu učinkovite daljnje korake, EBA bi trebala izdati smjernice.

(52)

Da bi se omogućilo da se odmah poduzmu djelovanja za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, pružatelji platnih usluga i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi odmah odgovarati na zahtjeve za informacije o platitelju i primatelju ili pošiljatelju i korisniku koje upute tijela odgovorna za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u državi članici u kojoj ti pružatelji platnih usluga imaju poslovni nastan ili u kojoj ti pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom imaju svoje registrirano sjedište.

(53)

Broj radnih dana isteklih u državi članici platiteljeva pružatelja platnih usluga određuje broj dana za odgovor na zahtjev za informacije o platitelju.

(54)

Budući da je moguće da se u kaznenim istragama traženi podaci ili osobe koje sudjeluju u transakciji mogu utvrditi tek nekoliko mjeseci ili čak godina nakon prvotnog prijenosa novčanih sredstava ili prijenosa kriptoimovine te kako bi se omogućio pristup ključnim dokazima u kontekstu istraga, primjereno je zahtijevati da pružatelji platnih usluga ili pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom u određenom razdoblju vode evidenciju informacija o platitelju i primatelju ili pošiljatelju i korisniku radi sprečavanja, otkrivanja i istrage pranja novca i financiranja terorizma. To bi razdoblje trebalo ograničiti na pet godina, nakon čega bi trebalo izbrisati sve osobne podatke, osim ako je u nacionalnom pravu predviđeno drukčije. Ako je to potrebno u svrhu sprečavanja, otkrivanja ili istrage pranja novca ili financiranja terorizma te nakon provedbe procjene nužnosti i proporcionalnosti mjere, države članice trebale bi moći dopustiti ili zahtijevati čuvanje evidencije tijekom dodatnog razdoblja od najviše pet godina, ne dovodeći u pitanje nacionalno kazneno pravo o dokazima koje se primjenjuje na tekuće kaznene istrage i sudske postupke te u potpunosti u skladu s Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (21). Te bi se mjere mogle preispitati s obzirom na donošenje uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

(55)

Kako bi se poboljšala usklađenost s ovom Uredbom te u skladu s Komunikacijom Komisije od 9. prosinca 2010. pod nazivom „Jačanje sustava sankcioniranja u sektoru financijskih usluga”, trebalo bi povećati ovlast nadležnih tijela za donošenje nadzornih mjera i ovlasti za sankcioniranje. Trebalo bi predvidjeti administrativne sankcije i mjere te bi države članice, s obzirom na važnost borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, trebale uspostaviti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije i mjere. Države članice trebale bi o tome obavijestiti Komisiju i stalni interni odbor za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma iz članka 9.a stavka 7. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(56)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (22).

(57)

Brojne zemlje i područja koja nisu dio područja Unije u monetarnoj su uniji s nekom od država članica, dio su valutnog područja neke države članice ili su potpisnici monetarne konvencije s Unijom koju predstavlja neka država članica te imaju pružatelje platnih usluga koji izravno ili neizravno sudjeluju u platnim sustavima i sustavima namire te države članice. Kako bi se izbjegao znatan negativan učinak na gospodarstvo tih zemalja ili područja koji bi mogao proizaći iz primjene ove Uredbe na prijenose novčanih sredstava između dotičnih država članica i tih zemalja ili područja, primjereno je predvidjeti mogućnost da se takvi prijenosi novčanih sredstava tretiraju kao prijenosi novčanih sredstava unutar dotičnih država članica.

(58)

S obzirom na moguće visoke rizike povezane s adresama s vlastitim hostingom te tehnološku i regulatornu složenost koja ih prati, među ostalim u vezi s provjerom informacija o vlasništvu, Komisija bi do 1. srpnja 2026. trebala procijeniti potrebu za dodatnim posebnim mjerama za ublažavanje rizika koje predstavljaju prijenosi na adrese ili s adresa s vlastitim hostingom ili prema subjektima koji nemaju poslovni nastan u Uniji ili od njih, uključujući uvođenje mogućih ograničenja, te bi trebala procijeniti djelotvornost i proporcionalnost mehanizama koji se upotrebljavaju za provjeru točnosti informacija o vlasništvu adresa s vlastitim hostingom.

(59)

Direktiva (EU) 2015/849 trenutačno se primjenjuje samo na dvije kategorije pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, odnosno pružatelje usluge skrbničkog novčanika i pružatelje usluga koji se bave uslugama razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta. Da bi se uklonili postojeći propusti u okviru za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma te da bi se pravo Unije uskladilo s međunarodnim preporukama, Direktivu (EU) 2015/849 trebalo bi izmijeniti kako bi se uključile sve kategorije pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom kako je definirano u Uredbi (EU) 2023/1114, koja obuhvaća širi raspon pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. Osobito, kako bi se osiguralo da pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom podliježu istim zahtjevima i razini nadzora kao i kreditne i financijske institucije, primjereno je ažurirati popis obveznika uključivanjem pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom u kategoriju financijskih institucija za potrebe Direktive (EU) 2015/849. Osim toga, uzimajući u obzir da su tradicionalne financijske institucije obuhvaćene i definicijom pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom kada pružaju takve usluge, identifikacija pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom kao financijskih institucija omogućuje jedinstven i dosljedan skup pravila koji se primjenjuje na subjekte koji pružaju i tradicionalne financijske usluge i usluge povezane s kriptoimovinom. Direktivu (EU) 2015/849 trebalo bi izmijeniti i kako bi se osiguralo da pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom mogu na odgovarajući način ublažiti rizike od pranja novca i financiranja terorizma kojima su izloženi.

(60)

Odnosi uspostavljeni između pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom i subjekata s poslovnim nastanom u trećim zemljama za potrebe izvršavanja prijenosa kriptoimovine ili pružanja sličnih usluga povezanih s kriptoimovinom slični su korespondentnim bankovnim odnosima uspostavljenima s respondentnom institucijom iz treće zemlje. Budući da te odnose karakterizira stalna i ponavljajuća priroda, trebalo bi ih smatrati vrstom korespondentnog odnosa i na njih primjenjivati posebne mjere pojačane dubinske analize koje su u načelu slične onima koje se primjenjuju u kontekstu bankarskih i financijskih usluga. Osobito, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi pri uspostavi novog korespondentnog odnosa s respondentnim subjektom primijeniti posebne mjere pojačane dubinske analize kako bi se utvrdila i procijenila izloženost tog respondenta riziku na temelju njegova ugleda, kvalitete nadzora i kontrola za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Na temelju prikupljenih informacija korespondentni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi provesti odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika, kojima bi se posebno trebao uzeti u obzir potencijalni veći rizik od pranja novca i financiranja terorizma koji predstavljaju neregistrirani subjekti i subjekti koji nemaju dozvolu za rad. To je posebno važno sve dok je provedba standarda FATF-a povezanih s kriptoimovinom neujednačena na globalnoj razini, što predstavlja dodatne rizike i izazove. EBA bi trebala dati smjernice o tome na koji bi način pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali provoditi pojačanu dubinsku analizu i trebala bi utvrditi odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika, uključujući minimalno djelovanje koje treba poduzeti, pri interakciji s neregistriranim subjektima ili subjektima koji nemaju dozvolu za rad, koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom.

(61)

Uredbom (EU) 2023/1114 uspostavljen je sveobuhvatan regulatorni okvir za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom kojim se pravila koja se odnose na odobrenje i rad pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom usklađuju u cijeloj Uniji. Radi izbjegavanja udvostručavanja zahtjeva Direktivu (EU) 2015/849 trebalo bi izmijeniti kako bi se uklonili zahtjevi u pogledu registracije za one kategorije pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom na koje će se primjenjivati jedinstven sustav licenciranja na temelju Uredbe (EU) 2023/1114.

(62)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, a to su borba protiv pranja novca i financiranja terorizma, među ostalim putem provedbe međunarodnih standarda i omogućavanja dostupnosti osnovnih informacija o platiteljima i primateljima prijenosa novčanih sredstava te o pošiljateljima i korisnicima prijenosa kriptoimovine, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(63)

Ova Uredba podliježe Uredbi (EU) 2016/679 i Uredbi (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (23). Njome se poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, posebno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (članak 7.), pravo na zaštitu osobnih podataka (članak 8.), pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje (članak 47.) te načelo ne bis in idem.

(64)

Kako bi se osigurala usklađenost s Uredbom (EU) 2023/1114, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od datuma početka primjene te uredbe. Do tog bi datuma države članice trebale prenijeti i izmjene Direktive (EU) 2015/849.

(65)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 22. rujna 2021. (24),