|
Definirani pojam
|
Definicija
|
|
Mjere
|
Mjere se odnose na:
i. mjere i akcijske planove (što uključuje tranzicijske planove) čijom se provedbom jamči da će poduzeće ostvariti utvrđene ciljne vrijednosti i kojima poduzeće nastoji ukloniti značajne učinke i rizike odnosno iskoristiti značajne prilike te
ii. odluke o kojima se njihova provedba olakšava financijskim, ljudskim ili tehnološkim resursima.
|
|
Sudionik u lancu vrijednosti
|
Pojedinci ili subjekti na višim ili nižim razinama lanca vrijednosti. Smatra se da se sudionik nalazi na nižoj razini od poduzeća (npr. distributeri, kupci) ako prima proizvode ili usluge od poduzeća; smatra se da se nalazi na višoj razini od poduzeća (npr. dobavljači) ako pruža proizvode ili usluge koje poduzeće koristi pri proizvodnji vlastitih proizvoda ili usluga.
|
|
Odgovarajuća plaća
|
Plaća dovoljna za zadovoljenje potreba radnika i njegove obitelji u odnosu na nacionalne gospodarske i socijalne uvjete.
|
|
Administrativna, upravljačka i nadzorna tijela
|
Upravljačka tijela s najvišim ovlastima za donošenje odluka u poduzeću, uključujući njegove odbore. Ako u upravljačkoj strukturi nema članova administrativnih, upravljačkih ili nadzornih tijela poduzeća, trebalo bi uključiti glavnog izvršnog direktora i zamjenika glavnog izvršnog direktora ako takva funkcija postoji. U nekim su pravnim sustavima upravljački sustavi dvorazinski, pri čemu su nadzor i upravljanje odvojeni. U takvim su slučajevima obje razine uključene u definiciju administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela.
|
|
Pogođene zajednice
|
Osobe ili skupine koje žive ili rade na istom području na koje utječe ili bi moglo utjecati poslovanje izvještajnog poduzeća ili više i niže razine njegova lanca vrijednosti. Pogođene zajednice mogu varirati od onih koje žive u blizini mjesta poslovanja poduzeća (lokalne zajednice) do onih koje žive na određenoj udaljenosti. Pogođene zajednice uključuju stvarno i potencijalno pogođene autohtone narode.
|
|
Ukupna godišnja naknada
|
Ukupna godišnja naknada vlastitoj radnoj snazi uključuje plaću, bonuse, dodjelu dionica i opcija, naknadu iz plana poticaja u obliku nevlasničkih instrumenata, promjenu vrijednosti mirovine i nekvalificiranu odgođenu naknadu koja se isplaćuje tijekom godine.
|
|
Očekivane financijske posljedice
|
Financijske posljedice koje ne ispunjavaju kriterije priznavanja za uključivanje u stavke financijskog izvještaja u izvještajnom razdoblju i koje nisu obuhvaćene aktualnim financijskim posljedicama.
|
|
Područje izloženo riziku voda
|
Vodni sliv u kojem zbog nekoliko fizičkih aspekata vode:
i. jedno ili više vodnih tijela nije u dobrom stanju i/ili im je stanje pogoršano (kako je definirano u Direktivi 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1)), što ukazuje na vrlo problematičnu dostupnost vode, njezinu kvalitetu i količinu (uključujući veliki nedostatak vode) i/ili
ii. pristup vodi postaje problematičan, otvaraju se regulatorna ili reputacijska pitanja (uključujući zajedničko korištenje vode sa zajednicama i cjenovnu pristupačnost vode) za njegova postrojenja i postrojenja ključnih dobavljača.
|
|
Područje s velikim nedostatkom vode
|
Regije u kojima je postotak ukupne količine povučene vode visok (40–80 %) ili iznimno visok (veći od 80 %) u alatu Atlasa o riziku voda „Aqueduct” Svjetskog instituta za resurse (WRI). Vidjeti i nestašica vode.
|
|
Pomoćni materijali u proizvodnji
|
Materijali koji su potrebni za postupak proizvodnje, ali nisu dio konačnog proizvoda, kao što su maziva za proizvodnju strojeva.
|
|
Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT)
|
Dokument koji sadržava dijelove referentnog dokumenta o najboljim raspoloživim tehnikamakojim se utvrđuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, njihov opis, informacije za procjenu njihove primjenjivosti, razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, razine okolišne učinkovitosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, minimalni sadržaj sustava upravljanja okolišem, uključujući referentne vrijednosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije (2).
|
|
Razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama
|
Raspon razina emisija postignutih u normalnim uvjetima rada pri korištenju najbolje raspoložive tehnike ili kombinacije najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, izražen kao prosjek u zadanom vremenskom razdoblju, pod posebnim referentnim uvjetima, tj. razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama.
|
|
Razina okolišne učinkovitosti koja se može povezati s najboljim raspoloživim tehnikama
|
Raspon razina okolišne učinkovitosti, osim razina emisija, dobiven u normalnim radnim uvjetima uz primjenu najbolje raspoložive tehnike ili kombinacije najboljih raspoloživih tehnika (3).
|
|
Najbolje raspoložive tehnike (NRT) (4)
|
Najučinkovitiji i najnapredniji razvojni stupanj u razvoju djelatnosti i njihovih metoda rada koji pokazuje praktičnu pogodnost tehnike za postizanje graničnih vrijednosti emisija i drugih uvjeta okolišne dozvole te koji je razvijen da sprečava, ili tamo gdje to nije izvedivo, smanjuje emisije i učinak na okoliš u cjelini:
i. „tehnike” uključuje i tehnologiju koja se koristi i način na koji je postrojenje projektirano, izgrađeno, održavano, korišteno i stavljeno izvan uporabe;
ii. „raspoložive tehnike” znači one tehnike razvijene u rasponu koji dopušta primjenu u odgovarajućem industrijskom sektoru, u gospodarski i tehnički održivim uvjetima, uzimajući u obzir i troškove i prednosti, bez obzira na to koriste li se ili proizvode navedene tehnike u predmetnoj državi članici, sve dok su one razumno dostupne operateru te
iii. „najbolje” znači najučinkovitije pri postizanju visoke općenite razine zaštite okoliša u cjelini.
|
|
Gubitak bioraznolikosti
|
Smanjenje bilo kojeg aspekta bioraznolikosti (tj. raznolikosti na razini genetike, vrsta i ekosustava) koji se na određenom području gubi zbog ugibanja (uključujući izumiranje), uništavanja ili fizičkog uklanjanja; može se odnositi na mnoge razmjere, od globalnog izumiranja do izumiranja populacija, što dovodi do smanjenja ukupne raznolikosti u istom razmjeru.
|
|
Bioraznolikost
|
Varijabilnost živih organizama različitog podrijetla, uključujući kopnene, morske i druge vodne ekosustave i ekološke cjeline kojima pripadaju. To uključuje varijacije genetskih, fenotipskih, filogenetskih i funkcionalnih obilježja, kao i promjene brojnosti i rasprostranjenosti tijekom vremena i u prostoru unutar i između vrsta, bioloških zajednica i ekosustava.
|
|
Područje osjetljivo na bioraznolikost
|
Mreža zaštićenih područja Natura 2000, spomenici svjetske baštine UNESCO-a i ključna područja bioraznolikosti te druga zaštićena područja, iz Dodatka D Prilogu II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2021/2139 (5).
|
|
Integritet biosfere ili ekološki integritet
|
Sposobnost ekosustava da olakšava i održava ekološke procese i raznoliku zajednicu organizama.
|
|
Plavo gospodarstvo
|
Plavo gospodarstvo obuhvaća sve djelatnosti i sektore povezane s oceanima, morima i obalama, bez obzira na to jesu li u morskom okolišu (npr. pomorski promet, ribarstvo, proizvodnja energije) ili na kopnu (npr. luke, brodogradilišta, kontinentalna akvakultura, proizvodnja algi i obalni turizam).
|
|
BREF ili Referentni dokumenti EU-a o najboljim raspoloživim tehnikama
|
Dokument koji je rezultat razmjene informacija organizirane u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6) o industrijskim emisijama, izrađen za utvrđene aktivnosti u kojem se posebno opisuju primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje se razmatraju pri određivanju najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama i sve tehnike u nastajanju, u kojem se posebno razmatraju kriteriji navedeni u Prilogu III. Direktivi 2010/75/EU.
|
|
Podmićivanje
|
Nepošteno uvjeravanje nekoga da djeluje u njegovu korist dajući mu dar u novcu ili drugi poticaj.
|
|
Poslovni model
|
Sustav kojim poduzeće u okviru svojih aktivnosti pretvara ulazne elemente u rezultate i ishode kojima se nastoje ispuniti strateške svrhe poduzeća i stvoriti vrijednost u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. U ESRS-u se izraz poslovni model koristi u jednini, iako je poznato da poduzeća mogu imati više poslovnih modela.
|
|
Poslovni odnosi
|
Odnosi poduzeća s poslovnim partnerima, subjektima u njegovu lancu vrijednosti i svakim drugim nedržavnim ili državnim subjektom koji su izravno povezani s njegovim poslovanjem, proizvodima ili uslugama. Poslovni odnosi nisu ograničeni na izravne ugovorne odnose. Uključuju neizravne poslovne odnose u lancu vrijednosti poduzeća izvan prve razine i dioničarske pozicije u zajedničkim pothvatima ili ulaganjima.
|
|
Nusproizvod
|
Smatra se da tvar ili predmet koji nastane kao rezultat proizvodnog procesa čiji primarni cilj nije proizvodnja te tvari ili predmeta nije otpad, već nusproizvod ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
i. izvjesna je daljnja upotreba te tvari ili predmeta;
ii. tvar ili predmet mogu se upotrijebiti izravno, bez dodatne obrade osim uobičajenim industrijskim postupcima;
iii. tvar ili predmet nastaje kao sastavni dio proizvodnog procesa i
iv. daljnja upotreba je zakonita, tj. tvar ili predmet ispunjava sve relevantne zahtjeve o proizvodu, zaštiti okoliša i zaštiti zdravlja za tu konkretnu upotrebu i neće dovesti do ukupnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi.
|
|
Ugljični krediti
|
Prenosiv ili utrživ instrument koji predstavlja jednu metričku tonu ekvivalenta CO2 smanjenja emisija ili uklanjanja i izdaje se i provjerava u skladu s priznatim standardima kvalitete.
|
|
Ekvivalent ugljikova dioksida (CO2)
|
Univerzalna mjerna jedinica za potencijal za globalno zagrijavanje (GWP) svakog stakleničkog plina, izražena u smislu GWP-a jedne jedinice ugljikova dioksida. Upotrebljava se za procjenu ispuštanja (ili izbjegavanja ispuštanja) različitih stakleničkih plinova na zajedničkoj osnovi.
|
|
Dječji rad
|
Rad koji djeci uskraćuje djetinjstvo, njihov potencijal i dostojanstvo i štetan je za fizički i mentalni razvoj. Odnosi se na rad:
i. koji je mentalno, fizički, društveno ili moralno opasan i štetan za djecu i/ili
ii. koji ometa njihovo školovanje tako što im uskraćuje mogućnost pohađanja škole; koji ih obvezuje na prijevremeno napuštanje školovanja; ili kojim se od njih zahtijeva da pokušaju kombinirati pohađanje škole s predugim i teškim radom.
Dijete je definirano kao osoba mlađa od 18 godina. Mogu li se određeni oblici „rada” nazvati dječjim radom ovisi o dobi djeteta, vrsti rada te radnim satima i uvjetima. Odgovor se razlikuje od zemlje do zemlje, kao i među sektorima unutar zemalja.
Najniža dob za rad ne bi smjela biti niža od najniže dobi za završetak obveznog školovanja, a u svakom slučaju ne bi smjela biti niža od 15 godina prema Konvenciji Međunarodne organizacije rada (ILO) br. 138 o minimalnoj dobi. Iznimke se mogu javiti u određenim državama u kojima gospodarstva i obrazovne ustanove nisu dovoljno razvijeni te se primjenjuje minimalna dob od 14 godina.
Države s takvim iznimkama utvrđuje Međunarodna organizacija rada (ILO) kao odgovor na poseban zahtjev predmetne države i uz savjetovanje s predstavničkim organizacijama poslodavaca i radnika.
Nacionalnim pravom može biti dopušteno zapošljavanje osoba u dobi od 13 do 15 godina na lakšim poslovima sve dok to vjerojatno ne šteti njihovu zdravlju ili razvoju i ne dovodi u pitanje njihovo pohađanje škole ili sudjelovanje u programima strukovnog obrazovanja ili osposobljavanja. Najniža dob za rad koji bi zbog svoje prirode ili okolnosti u kojima se obavlja mogao ugroziti zdravlje, sigurnost ili moral mladih osoba ne smije biti niža od 18 godina.
|
|
Kružno gospodarstvo
|
Gospodarski sustav prema kojem se vrijednost proizvoda, materijala i drugih resursa u gospodarstvu održava što je dulje moguće poboljšavanjem njihove učinkovite uporabe u proizvodnji i potrošnji, čime se smanjuje učinak njihove uporabe na okoliš te smanjuju količine otpada i ispuštanje opasnih tvari u svim fazama njihova životnog ciklusa, među ostalim primjenom hijerarhije otpada.
|
|
Načela kružnoga gospodarstva
|
Europska načela kružnog gospodarstva su:
i. upotrebljivost;
ii. mogućnost ponovne upotrebe;
iii. mogućnost popravka;
iv. rastavljanje;
v. ponovna proizvodnja ili obnova;
vi. recikliranje;
vii. recirkulacija biološkim ciklusom;
viii. druga moguća optimizacija korištenja proizvoda i materijala.
|
|
Stopa kružne upotrebe materijala
|
Recirkulacija materijala, dijelova i proizvoda u praksi nakon prve upotrebe primjenom sljedećih strategija (prema redoslijedu poželjnosti):
i. održavanje/produljenje upotrebe;
ii. ponovna upotreba/preraspodjela;
iii. obnova/ponovna proizvodnja;
iv. recikliranje, kompostiranje ili anaerobna razgradnja.
Stopa upotrebe definira se kao omjer kružne upotrebe materijala i njihove ukupne upotrebe.
|
|
Klasificirani podaci
|
Klasificirani podaci EU-a kako su definirani u Odluci Vijeća 2013/488/EU (7)o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a ili koje klasificira jedna od država članica i označuje u skladu s Dodatkom B toj odluci Vijeća.
|
|
Prilagodba klimatskim promjenama
|
Postupak prilagodbe stvarnim i očekivanim klimatskim promjenama i njihovim učincima.
|
|
Ublažavanje klimatskih promjena
|
Proces smanjivanja emisija stakleničkih plinova i zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, u skladu s Pariškim sporazumom.
|
|
Otpornost na klimatske promjene
|
Sposobnost poduzeća da se prilagodi klimatskim promjenama i događajima ili nesigurnosti povezanoj s klimatskim promjenama. Otpornost na klimatske promjene uključuje sposobnost upravljanja rizicima povezanima s klimom i koristima od prilika povezanih s klimom, uključujući sposobnost reakcije i prilagodbe tranzicijskim i fizičkim rizicima. Otpornost poduzeća na klimatske promjene uključuje i njegovu stratešku i operativnu otpornost na promjene povezane s klimom, događajima ili neizvjesnostima klimatskih promjena.
|
|
Prilika povezana s klimatskim promjenama
|
Mogući pozitivni učinci klimatskih promjena na poduzeće. Napori za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama mogu stvoriti prilike za poduzeća. Prilike povezane s klimom razlikovat će se ovisno o regiji, tržištu i sektoru u kojima poduzeće posluje.
|
|
Fizički rizik klimatskih promjena
|
Rizici koji proizlaze iz klimatskih promjena koji mogu biti uzrokovani događajima (akutni) ili dugoročnim promjenama (kronični) u klimatskim obrascima.
Akutni fizički rizici proizlaze iz posebnih opasnosti, posebno vremenskih prilika kao što su oluje, poplave, požari ili toplinski valovi. Kronični fizički rizici proizlaze iz dugoročnijih promjena klime, kao što su promjene temperature i njihovih učinaka na povećanje razine mora, smanjenu dostupnost vode, gubitak bioraznolikosti i promjene u produktivnosti zemljišta i tla.
|
|
Tranzicijski rizik klimatskih promjena
|
Rizici koji proizlaze iz prelaska na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene. Obično uključuju rizike politike, pravne, tehnološke, tržišne i reputacijske rizike.
|
|
Kolektivno pregovaranje
|
Svi pregovori između poslodavca, skupine poslodavaca ili jedne ili više organizacija poslodavaca, s jedne strane, i jednog ili više sindikata ili, ako nisu uključeni, predstavnika radnika koje su oni propisno izabrali i ovlastili u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, s druge strane, za:
i. određivanje radnih uvjeta i uvjeta zapošljavanja i/ili
ii. uređivanje odnosa između poslodavaca i radnika; i/ili uređivanje odnosa između poslodavaca ili njihovih organizacija i organizacije radnika ili organizacija radnika.
|
|
Potvrđeni slučaj (dječjeg ili prisilnog rada ili trgovine ljudima)
|
Slučaj dječjeg ili prisilnog rada ili trgovine ljudima za koji je utvrđeno da je potkrijepljen. Potvrđeni slučajevi ne uključuju slučajeve dječjeg ili prisilnog rada ili trgovine ljudima koji su još uvijek pod istragom u izvještajnom razdoblju.
|
|
Potvrđeni slučaj korupcije ili podmićivanja
|
Slučaj korupcije ili podmićivanja za koji je utvrđeno da je potkrijepljen. Potvrđeni slučajevi korupcije ili podmićivanja ne uključuju slučajeve korupcije ili podmićivanja koji su još uvijek pod istragom na kraju izvještajnog razdoblja. Moguće slučajeve neusklađenosti, kako su potkrijepljeni dokazima, može utvrditi službenik za praćenje usklađenosti poduzeća ili slična funkcija ili tijelo. Nije potrebna odluka suda.
|
|
Potrošač
|
Pojedinci koji kupuju, konzumiraju ili koriste robu i usluge za osobnu uporabu, za sebe ili za druge, ali ne u svrhu preprodaje ni u komercijalne, trgovačke, poslovne, obrtničke ni profesionalne svrhe.
|
|
Korporativna kultura
|
Korporativna kultura izražava ciljeve na temelju vrijednosti i uvjerenja. Njome se usmjeravaju aktivnosti poduzeća na temelju zajedničkih pretpostavki i grupnih normi, kao što su vrijednosti ili izjave o misiji ili kodeks ponašanja.
|
|
Korupcija
|
Zlouporaba dodijeljenih ovlasti radi stjecanja privatne koristi koju mogu potaknuti pojedinci ili organizacije. Uključuje prakse kao što su poticajna plaćanja, prijevara, iznuda, tajni sporazum i pranje novca. Uključuje i ponudu ili primitak bilo kakvog dara, zajma, naknade, nagrade ili druge koristi za bilo koju osobu ili od nje kao poticaj da učini nešto što je nepošteno ili nezakonito ili čime se krši povjerenje u poslovanje poduzeća. To može uključivati novčane naknade ili naknade u naravi, kao što su besplatna roba, darovi i godišnji odmori, ili posebne osobne usluge pružene u svrhu neprimjerene koristi ili koje mogu dovesti do moralnog pritiska da se primi takva prednost.
|
|
Pouzdani zastupnici
|
Pojedinci s dovoljno bogatim iskustvom u suradnji s pogođenim dionicima iz određene regije ili konteksta (na primjer radnice na poljoprivrednim gospodarstvima, autohtoni narodi ili radnici migranti) koji mogu pomoći u učinkovitom prenošenju vjerojatnih razloga za zabrinutost. U praksi to može uključivati nevladine organizacije za razvoj i ljudska prava, međunarodne sindikate i lokalno civilno društvo, uključujući vjerske organizacije.
|
|
Aktualne financijske posljedice
|
Financijske posljedice za tekuće izvještajno razdoblje koje su priznate u primarnim financijskim izvještajima.
|
|
Strategije dekarbonizacije
|
Objedinjene vrste mjera ublažavanja kao što su energetska učinkovitost, elektrifikacija, zamjena goriva, upotreba energije iz obnovljivih izvora, promjena proizvoda i dekarbonizacija lanca opskrbe, koje odgovaraju posebnim mjerama poduzeća.
|
|
Krčenje šuma
|
Privremena ili trajna prenamjena šumskog zemljišta uzrokovana ljudskim djelovanjem u nešumsko zemljište (8).
|
|
Degradacija ili degradirani ekosustav
|
Kronični ljudski učinci koji dovode do gubitka bioraznolikosti i poremećaja u strukturi, sastavu i funkcionalnosti ekosustava.
|
|
Ovisnosti
|
Stanje poduzeća koje svojim poslovnim procesima ovisi o prirodnim, ljudskim i/ili društvenim resursima.
|
|
Taloženje u vodi i tlu
|
Količina tvari koja se akumulirala u okolišu, u vodi ili u tlu, kao posljedica redovitih aktivnosti, incidenata ili postupaka zbrinjavanja koje provodi poduzeće, neovisno o tome akumulira li se na proizvodnoj lokaciji poduzeća ili izvan nje.
|
|
Dezertifikacija
|
Degradacija zemljišta u sušnim, polusušnim i suhim subhumidnim područjima koja proizlazi iz raznih čimbenika, uključujući klimatske varijacije i ljudske aktivnosti. Dezertifikacija se ne odnosi na prirodno širenje postojećih pustinja.
|
|
Ispuštanje
|
Ispuštanje otpadne vode znači količina vode (u m3) ili tvari (u kg BPK/d ili usporedivo) koja je dodana/ispuštena u vodno tijelo iz točkastih ili raspršenih izvora. Efluenti otpadne vode (ili ispuštanje) znači pročišćene otpadne vode ispuštene iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
|
|
Diskriminacija
|
Diskriminacija može biti izravna ili neizravna. Izravna diskriminacija nastaje kad se prema pojedincu postupa nepovoljnije u odnosu na način na koji se postupalo ili bi se postupalo prema drugima koji se nalaze u sličnoj situaciji, a razlog za to je neko njegovo posebno obilježje koje je obuhvaćeno „zaštićenom osnovom”. Neizravna diskriminacija nastaje kad se naizgled neutralnim pravilom određena osoba ili skupina osoba koje dijele ista obilježja stavlja u nepovoljan položaj. Mora se dokazati da je skupina stavljena u nepovoljniji položaj zbog odluke u odnosu na usporedivu skupinu.
|
|
Dvostruka značajnost
|
Dvostruka značajnost ima dvije dimenzije: značajnost učinaka i financijsku značajnost. Čimbenik održivosti ispunjava kriterij dvostruke značajnosti ako je značajan iz perspektive učinka ili iz financijske perspektive ili i jedno i drugo.
|
|
Trajnost proizvoda, dijela ili materijala
|
Sposobnost proizvoda, dijela ili materijala da ostane funkcionalan i relevantan ako se upotrebljava kako je predviđeno.
|
|
Ekološki prag
|
Točka u kojoj relativno mala promjena vanjskih uvjeta uzrokuje brzu promjenu u ekosustavu. Nakon što se prijeđe ekološki prag, ekosustav se možda više neće moći vratiti u svoje početno stanje s pomoću svoje inherentne otpornosti.
|
|
Veličina ekosustava
|
Veličina resursa ekosustava, pri čemu resurs ekosustava označava kontinuirani prostor određene vrste ekosustava koji karakteriziraju poseban skup biotičkih i abiotičkih komponenti i njihove interakcije.
|
|
Obnova ekosustava
|
Sve namjerne aktivnosti kojima se pokreće ili ubrzava oporavak ekosustava iz degradiranog stanja.
|
|
Usluge ekosustava
|
Doprinos ekosustava koristima koje se upotrebljavaju u gospodarskim i drugim ljudskim aktivnostima, odnosno koristima koje ljudi imaju od ekosustava. Prema Milenijskoj procjeni ekosustava usluge ekosustava mogu se podijeliti na potporne, regulacijske, opskrbne i kulturne. Vrste usluga ekosustava razvrstavaju se prema zajedničkoj međunarodnoj klasifikaciji usluga ekosustava (CICES).
|
|
Ekosustav(i)
|
Dinamičan kompleks zajednica biljaka, životinja i mikroorganizama i njihova neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica. Tipologija ekosustava temelji se na IUCN-ovoj Globalnoj tipologiji ekosustava 2.0.
|
|
Emisije
|
Izravno ili neizravno ispuštanje tvari, vibracija, topline ili buke iz pojedinačnih ili difuznih izvora u zrak, vodu ili tlo (9).
|
|
Zaposlenik
|
Pojedinac koji je u radnom odnosu s poduzećem u skladu s nacionalnim pravom ili praksom.
|
|
Krajnji korisnici
|
Pojedinci koji u konačnici koriste određeni proizvod ili uslugu ili za koje je u konačnici namijenjen proizvod ili usluga.
|
|
Jednake mogućnosti
|
Jednak i nediskriminirajući pristup mogućnostima za obrazovanje, osposobljavanje, zapošljavanje, profesionalni razvoj i izvršavanje ovlasti među pojedincima, a da pritom ne budu u nepovoljnom položaju na temelju kriterija kao što su rod, rasno ili etničko podrijetlo, državljanstvo, vjera ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualna orijentacija.
|
|
Jednako postupanje
|
Načelo jednakog postupanja je opće načelo europskog prava kojim se pretpostavlja jednako postupanje u usporedivim situacijama ili prema usporedivim osobama. U kontekstu ESRS-a S1, pojam jednako postupanje odnosi se i na načelo nediskriminacije, prema kojem ne smije doći do izravne ili neizravne diskriminacije na temelju osnova kao što su spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, vjera ili uvjerenje, političko ili drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili seksualna orijentacija.
|
|
Financijske posljedice
|
Posljedice rizika i prilika koje utječu na novčani tok, financijski položaj i financijske rezultate poduzeća u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
|
|
Financijska značajnost
|
Čimbenik održivosti značajan je iz financijske perspektive ako izaziva rizike ili prilike koji utječu (ili bi se moglo opravdano očekivati da utječu) na financijski položaj, financijske rezultate, novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
|
|
Prisilni rad
|
Svi poslovi ili usluge koji se traže od bilo koje osobe pod prijetnjom bilo kakve kazne i za koje se ta osoba nije dobrovoljno ponudila. Taj pojam obuhvaća sve situacije u kojima su osobe primorane na bilo koji način obavljati posao i uključuje tradicionalne prakse „nalik ropstvu” i suvremene oblike prisile koji su uključeni u izrabljivanje radne snage, što može uključivati trgovinu ljudima i moderno ropstvo.
|
|
Fosilna goriva
|
Neobnovljivi izvori energije koji se temelje na ugljiku, kao što su kruta goriva, prirodni plin i nafta.
|
|
Dobrovoljan, prethodni i informiran pristanak
|
Izraz prava autohtonih naroda da sami odrede svoje političke, društvene, gospodarske i kulturne prioritete. Riječ je o trima međusobno povezanim i kumulativnim pravima autohtonih naroda: pravu na savjetovanje s njima, pravu na sudjelovanje i pravu na njihovo zemljište, teritorije i resurse. Dobrovoljan, prethodni i informiran pristanak odnosi se na autohtone narode i priznat je međunarodnim pravom o ljudskim pravima, osobito Deklaracijom Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda (UNDRIP).
|
|
Slatka voda
|
Podzemne i površinske vode, sa srednjim godišnjim salinitetom manjim od 0,5 ‰ (granica navedena u Prilogu II. Okvirnoj direktivi o vodama).
|
|
Smanjenje emisija stakleničkih plinova
|
Smanjenje emisija stakleničkih plinova poduzeća iz opsega 1, 2, 3 ili ukupnih emisija stakleničkih plinova na kraju izvještajnog razdoblja u odnosu na emisije u referentnoj godini. Smanjenje emisija može među ostalim biti rezultat energetske učinkovitosti, elektrifikacije, dekarbonizacije dobavljača, dekarbonizacije kombinacije izvora električne energije, razvoja održivih proizvoda ili promjena u okviru za izvještavanje ili djelatnostima (npr. eksternalizacija, smanjeni kapaciteti), pod uvjetom da se ostvare u okviru vlastita poslovanja i višim i nižima razinama lanca vrijednosti poduzeća. Uklonjene i izbjegnute emisije ne smatraju se smanjenjem emisija.
|
|
Uklanjanje i skladištenje emisija stakleničkih plinova
|
Uklanjanja (koja su antropogena) odnose se na povlačenje stakleničkih plinova iz atmosfere kao rezultat namjernih ljudskih aktivnosti. Uključuju poboljšanje bioloških antropogenih ponora CO2 i upotrebu kemijskog inženjeringa kako bi se postiglo dugoročno uklanjanje i skladištenje. Hvatanjem i skladištenjem ugljika (CCS) iz industrijskih izvora i izvora povezanih s energijom, kojima se samima po sebi ne uklanja CO2 iz atmosfere, može se ukloniti atmosferski CO2 ako se kombinira s proizvodnjom bioenergije (Bioenergija s hvatanjem i skladištenjem ugljika – BECCS). Uklanjanja mogu biti podložna poništavanju, odnosno premještanju uskladištenih stakleničkih plinova iz predviđenog skladišta i njihovu vraćanju na površinu i u atmosferu. Na primjer, ako je šuma koja je uzgojena kako bi se uklonila određena količina CO2 izložena šumskom požaru, emisije uhvaćene u stablima poništavaju se.
|
|
Potencijal za globalno zagrijavanje (GWP)
|
Čimbenik koji opisuje učinak zračenja (stupanj oštećenja atmosfere) jedne jedinice određenih stakleničkih plinova u odnosu na jednu jedinicu CO2.
|
|
Staklenički plinovi (GHG)
|
Plinovi navedeni u dijelu 2. Priloga V. Uredbi (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Uključuju ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O), sumporov heksafluorid (SF6) i dušikov trifluorid (NF3), fluorougljikovodike (HFC), perfluorougljike (PFC).
|
|
Mehanizam za pritužbe
|
Svi rutinski, državni ili izvandržavni, pravosudni ili izvansudski postupci kojima dionici mogu iznositi pritužbe i tražiti pravni lijek. Primjeri državnih pravosudnih i izvansudskih mehanizama za pritužbe uključuju sudove, radne sudove, nacionalne institucije za ljudska prava, nacionalne kontaktne točke u skladu sa Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća, urede pravobranitelja, agencije za zaštitu potrošača, regulatorna nadzorna tijela i državne urede za pritužbe. Izvandržavni mehanizmi za pritužbe uključuju mehanizme za pritužbe kojima upravlja poduzeće, samostalno ili zajedno s dionicima, kao što su mehanizmi za pritužbe na operativnoj razini i kolektivno pregovaranje, uključujući mehanizme uspostavljene kolektivnim pregovaranjem. Uključuju i mehanizme kojima upravljaju industrijska udruženja, međunarodne organizacije, organizacije civilnog društva ili skupine više dionika.
Mehanizmima za pritužbe na operativnoj razini upravlja organizacija samostalno ili u suradnji s drugim stranama te su izravno dostupni dionicima organizacije. Njima se omogućuje rano i izravno utvrđivanje i rješavanje pritužbi, čime se sprječava eskalacija štete i pritužbi. Njima se također omogućuju važne povratne informacije o djelotvornosti dužne pažnje organizacije od onih koji su izravno pogođeni.
U skladu s UN-ovim vodećim načelom br. 31, djelotvorni mehanizmi za pritužbe legitimni su, dostupni, predvidljivi, pravični, transparentni, usklađeni s pravima i izvor kontinuiranog učenja. Osim tih kriterija, djelotvorni mehanizmi za pritužbe na operativnoj razini temelje se i na suradnji i dijalogu. Organizaciji može biti teže procijeniti djelotvornost mehanizama za pritužbe u kojima sudjeluje u usporedbi s onima koje je sama uspostavila.
|
|
Podzemne vode
|
Sve vode ispod površine tla u zoni zasićenosti i u izravnom doticaju s tlom ili podzemljem (11).
|
|
Stanište
|
Prostor ili mjesto na kojem se organizam ili populacija prirodno pojavljuju. Upotrebljava se i u značenju okolišnih svojstava koje zahtijeva određena vrsta ili njezina ekološka niša.
|
|
Fragmentacija staništa
|
Opći pojam kojim se opisuje niz procesa pri kojima gubitak staništa dovodi do podjele kontinuiranih staništa na veći broj manjih područja manje ukupne veličine i međusobno izoliranih matricom različitih staništa. Do fragmentacije staništa može doći zbog prirodnih procesa (npr. požari u šumama i na travnjacima, poplave) i ljudskih aktivnosti (šumarstvo, poljoprivreda, urbanizacija).
|
|
Uznemiravanje
|
Situacija u kojoj se neželjeno ponašanje odnosi na zaštićenu osnovu diskriminacije (npr. spol u skladu s Direktivom 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12), vjeru ili uvjerenju, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju u skladu s Direktivom Vijeća 2000/78/EZ (13)) kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe i stvoriti zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
|
|
Opasni otpad
|
Otpad koji ima barem jedno od opasnih svojstava iz Priloga III. Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) o otpadu.
|
|
Sektori koji znatno utječu na klimu
|
Sektori koji su navedeni u odjeljcima od A do H i odjeljku L Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (15) (kako je definirano u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 (16)).
|
|
Učinci
|
Učinak koji poduzeće ima ili bi moglo imati na okoliš i ljude, uključujući učinke na njihova ljudska prava, koji proizlazi iz poslovanja poduzeća i viših ili nižih razina njegova lanca vrijednosti, putem njegovih proizvoda ili usluga i poslovnih odnosa. Učinci mogu biti stvarni ili potencijalni, negativni ili pozitivni, kratkoročni, srednjoročni ili dugoročni, namjerni ili nenamjerni te povratni ili nepovratni. Mogu nastajati u kratkoročnom, srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju. Učinci ukazuju na negativan ili pozitivan doprinos poduzeća održivom razvoju.
|
|
Pokretači promjena
|
Svi čimbenici koji uzrokuju promjene u prirodi, antropogenim resursima, doprinosima prirode ljudima i dobroj kvaliteti života. Izravni pokretači promjena mogu biti prirodni i antropogeni. Imaju izravne fizičke učinke na prirodu (mehanički, kemijski, buka, svjetlo itd.) i učinke na prirodu koji utječu na ponašanje. Među ostalim uključuju klimatske promjene, onečišćenje, razne vrste prenamjene zemljišta, invazivne strane vrste i zoonoze te iskorištavanje. Neizravni pokretači promjena djeluju raspršeno tako što mijenjaju i utječu na izravne pokretače (utjecanjem na njihovu razinu, smjer ili brzinu) i druge neizravne pokretače. Interakcije između neizravnih i izravnih pokretača stvaraju razne lance odnosa, pripisivanja i učinaka, koji se mogu razlikovati ovisno o vrsti, intenzitetu, trajanju i udaljenosti. Ti odnosi mogu dovesti i do raznih vrsta učinaka prelijevanja. Globalni neizravni pokretači uključuju gospodarske, demografske, upravljačke, tehnološke i kulturne pokretače. Među neizravnim pokretačima posebna pozornost posvećuje se ulozi institucija (formalnih i neformalnih) i učincima obrazaca proizvodnje, opskrbe i potrošnje na prirodu, doprinosima prirode ljudima i dobroj kvaliteti života.
|
|
Značajnost učinaka
|
Čimbenik održivosti značajan je iz perspektive učinaka ako se odnosi na stvarne ili potencijalne pozitivne ili negativne značajne učinke poduzeća na ljude ili okoliš u kratkoročnom, srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju. Značajan čimbenik održivosti iz perspektive učinka uključuje učinke koji su povezani s poslovanjem i višim i nižim razinama lanca vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda i usluga i njegovih poslovnih odnosa.
|
|
Incident
|
Sudski postupak ili pritužba evidentirana kod poduzeća ili nadležnih tijela u okviru službenog postupka ili slučaj neusklađenosti koji je poduzeće utvrdilo uspostavljenim postupcima. Uspostavljeni postupci za utvrđivanje slučajeva neusklađenosti mogu uključivati revizije sustava upravljanja, službene programe praćenja ili mehanizme za pritužbe.
|
|
Spaljivanje
|
Spaljivanje je kontrolirano paljenje otpada na visokoj temperaturi uz oporabu ili bez oporabe energije.
|
|
Neovisni član uprave
|
Članovi uprave koji neovisno prosuđuju bez vanjskog utjecaja ili sukoba interesa. Neovisnost općenito označava objektivnu, nesputanu prosudbu. Ako se koristi kao mjera prema kojoj se prosuđuje privid neovisnosti ili se neizvršni član administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela ili njihovih odbora kategorizira kao neovisan, znači nepostojanje interesa, položaja, povezanosti ili odnosa koji bi, iz perspektive razumne i informirane treće strane, vjerojatno neopravdano utjecali ili izazvali pristranost u donošenju odluka.
|
|
Autohtoni narodi
|
Ne postoji jedinstvena definicija autohtonih naroda dogovorena na međunarodnoj razini. U praksi postoji konvergencija između međunarodnih tijela o tome koje se skupine mogu smatrati autohtonim narodima i koje bi kao takve trebale uživati posebnu zaštitu. Važan kriterij za definiranje autohtonih naroda odnosi se na njihovu povezanost s tradicionalnim područjem, kako je definirano u Konvenciji ILO-a br. 169, članku 1., u kojem je navedeno da se Konvencija odnosi na: „(a) plemenske narode u neovisnim zemljama čiji se društveni, kulturni i gospodarski uvjeti razlikuju od drugih dijelova nacionalne zajednice i čiji je status u cijelosti ili djelomično reguliran vlastitim običajima ili tradicijama ili posebnim zakonima ili propisima te (b) narode u neovisnim zemljama koji se smatraju autohtonima na temelju toga što potječu od populacija koje su predmetnu zemlju ili geografsko područje kojoj zemlja pripada nastanjivale u vrijeme osvajanja ili kolonizacije ili utvrđivanja sadašnjih državnih granica i koje, neovisno o svojem pravnom statusu, zadržavaju neke ili sve svoje društvene, gospodarske, kulturne i političke institucije”. U članku 2. Konvencije ILO-a br. 169 također je navedeno: „[s]amoidentifikacija kao autohtoni ili plemenski smatra se temeljnim kriterijem za određivanje skupina na koje se primjenjuju odredbe ove Konvencije”.
|
|
Neizravne emisije stakleničkih plinova
|
Emisije stakleničkih plinova koje su posljedica aktivnosti subjekta, ali nastaju na izvorima koji su u vlasništvu ili pod kontrolom drugog subjekta. Neizravne emisije su emisije stakleničkih plinova iz opsega 2 i 3 zajedno.
|
|
Postrojenje
|
Nepokretna tehnička jedinica u kojoj se obavlja najmanje jedna djelatnost koja bi mogla imati učinak na emisije i onečišćenje.
|
|
Interna cijena ugljika
|
Cijena koju poduzeće upotrebljava za procjenu financijskih posljedica promjena u obrascima ulaganja, proizvodnje i potrošnje, kao i potencijalnog tehnološkog napretka i budućih troškova smanjenja emisija.
|
|
Sustav utvrđivanja interne cijene ugljika
|
Organizacijski aranžman koji poduzeću omogućuje primjenu cijena ugljika pri donošenju strateških i operativnih odluka. Poduzeća obično upotrebljavaju dvije vrste internih cijena ugljika. Prva vrsta je cijena u sjeni, što je teoretski trošak ili zamišljeni iznos koji poduzeće ne naplaćuje, ali se može upotrijebiti za procjenu gospodarskih posljedica ili kompromisa kad je riječ o pitanjima kao što su učinci rizika, nova ulaganja, neto sadašnja vrijednost projekata te troškovi i koristi raznih inicijativa. Druga vrsta je unutarnji porez ili naknada, odnosno cijena ugljika koja se obračunava poslovnoj djelatnosti, proizvodnoj liniji ili drugoj poslovnoj jedinici na temelju njezinih emisija stakleničkih plinova (ti unutarnji porezi ili naknade slični su transfernim cijenama unutar poduzeća).
|
|
Invazivne ili strane vrste
|
Vrste čije unošenje i/ili širenje iz mjesta izvan njihova područja prirodne rasprostranjenosti zbog ljudskog djelovanja ugrožava bioraznolikost, sigurnost opskrbe hranom te zdravlje i dobrobit ljudi. Pojam „strane” odnosi se na vrstu koja je unesena iz mjesta izvan svojeg područja prirodne rasprostranjenosti (sinonimi za „strane” su „egzotične”, „nedomaće” i „neautohtone”). Pojam „invazivne” znači „koje se šire ekosustavima u koje su unesene i koje ih mijenjaju”. Stoga vrsta može biti strana, a da nije invazivna ili, kad je riječ o vrsti koja je autohtona za određenu regiju, može postati brojnija i invazivna, iako u biti nije strana vrsta.
|
|
Ključno područje bioraznolikosti
|
Lokacije koje znatno doprinose globalnoj postojanosti bioraznolikosti u kopnenim, slatkovodnim i morskim ekosustavima. Lokacije se smatraju globalnim ključnim područjima bioraznolikosti ako ispunjavaju barem jedan od 11 kriterija, grupiranih u pet kategorija: ugrožena bioraznolikost, geografski ograničena bioraznolikost, ekološki integritet, biološki procesi i nezamjenjivost. Svjetskom bazom ključnih područja bioraznolikosti upravlja organizacija BirdLife International u ime Partnerstva za ključna područja bioraznolikosti.
|
|
Degradacija zemljišta
|
Brojni procesi koji uzrokuju smanjenje ili gubitak bioraznolikosti, funkcija ekosustava ili njihovih koristi za ljude te uključuje degradaciju svih kopnenih ekosustava.
|
|
Odlagalište
|
Lokacija za zbrinjavanja otpada na tlo ili u tlo (17).
|
|
Promjena zemljišnih sustava
|
Kopnena komponenta Zemljina sustava, koja obuhvaća sve procese i aktivnosti povezane s ljudskim korištenjem zemljišta. To uključuje socioekonomske, tehnološke i organizacijske ulazne elemente i rješenja, kao i koristi od zemljišta te nenamjerne društvene i ekološke ishode društvenih aktivnosti. U konceptu zemljišnih sustava korištenje zemljišta (aktivnosti, rješenja i ulazni elementi povezani s korištenjem zemljišta) kombinira se s pokrovom zemljišta (skup fizičkih karakteristika zemljišta vidljivih promatranjem Zemlje).
|
|
Prenamjena zemljišta
|
Ljudsko korištenje određenog područja u određenu svrhu (na primjer za stanovanje, poljoprivredu, rekreativne aktivnosti, industriju itd.). Na nju utječe pokrov zemljišta, iako ti pojmovi nemaju isto značenje. Prenamjena zemljišta odnosi se na promjenu u načinu na koji ljudi koriste zemljište ili upravljaju njime, koja može dovesti do promjene pokrova zemljišta.
|
|
Legitimni zastupnici
|
Pojedinci koji su kao legitimni priznati na temelju zakona ili prakse, kao što su izabrani sindikalni predstavnici kad je riječ o radnicima ili drugi slično slobodno odabrani predstavnici pogođenih dionika.
|
|
Utjecaj
|
Sposobnost poduzeća da izvrši promjenu u protupravnim praksama druge strane koja je povezana s negativnim učinkom na ljudska prava.
|
|
Lobiranje
|
Aktivnosti koje se provode kako bi se utjecalo na oblikovanje ili provedbu politike ili propisa ili na postupke odlučivanja vlada, vladinih institucija, regulatornih tijela, institucija, tijela, ureda i agencija Europske unije ili tijela zaduženih za normizaciju. Takve aktivnosti uključuju (popis nije konačan):
i. organiziranje sastanaka, konferencija i događanja ili sudjelovanje na njima,
ii. doprinos ili sudjelovanje u javnim savjetovanjima, saslušanjima ili drugim sličnim inicijativama,
iii. organiziranje komunikacijskih kampanja, platformi, mreža, inicijativa na terenu;
iv. sastavljanje/naručivanje dokumenata o politikama i stajalištima, ispitivanja javnog mnijenja, anketa, otvorenih pisama, istraživačkog rada u skladu s aktivnostima obuhvaćenima pravilima registra transparentnosti.
|
|
Vjerojatne buduće emisije stakleničkih plinova
|
Procjene budućih emisija stakleničkih plinova koje će vjerojatno uzrokovati ključna imovina ili proizvodi poduzeća koji se prodaju tijekom njihova životnog ciklusa.
|
|
Dugovječnost
|
Svojstvo nečega što je osmišljeno za održavanje i trajnost kako bi se potaknula dulja upotreba od industrijskog standarda u praksi i u većim razmjerima te kako se ne bi spriječila kružna obrada na kraju funkcionalnog vijeka.
|
|
Morski resursi
|
Biološki i nebiološki resursi pronađeni u morima i oceanima. Primjeri uključuju, ali nisu ograničeni na dubokomorske minerale, šljunak i morske prehrambene proizvode.
|
|
Značajne prilike
|
Prilike koje proizlaze iz održivosti i imaju pozitivne financijske posljedice koje značajno utječu (ili se može razumno očekivati da će utjecati) na novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
|
|
Značajni rizici
|
Rizici koji proizlaze iz održivosti i imaju negativne financijske posljedice koje značajno utječu (ili se može razumno očekivati da će utjecati) na novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
|
|
Značajnost
|
Čimbenik održivosti značajan je ako ispunjava definiciju značajnosti učinka ili financijske značajnosti ili oboga.
|
|
Pokazatelji
|
Kvalitativni i kvantitativni pokazatelji koje poduzeće upotrebljava za mjerenje učinkovitosti provedbe svojih politika povezanih s održivošću i u odnosu na svoje ciljne vrijednosti tijekom vremena te za izvještavanje o toj učinkovitosti. Pokazatelji olakšavaju i mjerenje rezultata poduzeća u odnosu na pogođene osobe, okoliš i poduzeće.
|
|
Mikroplastika
|
Mali komadići plastike, obično manji od 5 mm. Sve veća količina mikroplastike nalazi se u okolišu, među ostalim u moru te u hrani i pitkoj vodi. Kad se ispusti u okoliš, mikroplastika nije biorazgradiva i obično se nakuplja, osim ako je posebno oblikovana za biorazgradnju u otvorenom okruženju. Biorazgradivost je složena pojava, posebno u morskom okolišu. Prisutnost mikroplastike u pojedinim dijelovima okoliša (kao što je voda), njezin utjecaj na okoliš i potencijalno ljudsko zdravlje izaziva sve veću zabrinutost.
|
|
Minimalni zahtjev za objavljivanje
|
Minimalnim zahtjevom za objavljivanje utvrđuje se potreban sadržaj informacija koje poduzeće uključuje pri izvještavanju o politikama, mjerama, pokazateljima ili ciljnim vrijednostima, u skladu sa zahtjevom za objavljivanje u ESRS-u ili za svaki pojedinačni subjekt.
|
|
Prirodni resursi
|
Prirodna dobra (sirovine) koja se pojavljuju u prirodi i koja se mogu koristiti za gospodarsku proizvodnju ili potrošnju.
|
|
Prirodna rješenja
|
Mjere za zaštitu, očuvanje, obnovu, održivo korištenje i upravljanje prirodnim ili izmijenjenim kopnenim, slatkovodnim, obalnim i morskim ekosustavima kojima se djelotvorno i prilagodljivo rješavaju socijalni, gospodarski i okolišni problemi, a istodobno osiguravaju dobrobit ljudi, usluge ekosustava, otpornost i koristi od bioraznolikosti.
|
|
Cilj nulte stope emisija
|
Utvrđivanje cilja nulte stope emisija na razini poduzeća u skladu s ostvarivanjem društvenih ciljeva u području klime znači:
i. ostvarivanje razine smanjenja emisija u lancu vrijednosti u skladu s razinom smanjenja u trenutku ostvarivanja globalne nulte stope emisija u okviru planova ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 °C te
ii. neutraliziranje učinka svih preostalih emisija (nakon smanjenja emisija stakleničkih plinova za približno 90–95 % (uz mogućnost opravdanih sektorskih varijacija u skladu s priznatim sektorskim procesom dekarbonizacije) trajnim uklanjanjem ekvivalentne količine CO2.
|
|
Radnici koji nisu u radnom odnosu
|
Radnici koji nisu u radnom odnosu s poduzećem uključuju i pojedinačne ugovaratelje koji obavljaju radove za poduzeće („samozaposlene osobe”) i osobe koje pružaju poduzeća koja se prvenstveno bave „djelatnostima zapošljavanja” (oznaka NACE N78).
|
|
Energija iz neobnovljivih izvora
|
Energija koja se ne može definirati kao energija dobivena iz obnovljivih izvora.
|
|
Operativna kontrola
|
Operativna kontrola (nad subjektom, lokacijom, operacijom ili imovinom) je situacija u kojoj poduzeće ima mogućnost usmjeravati operativne aktivnosti i odnose subjekta, lokacije, operacije ili imovine.
|
|
Prilike
|
Prilike koje proizlaze iz održivosti i imaju pozitivne financijske posljedice.
|
|
Prekovremeni rad
|
Broj sati koje je radnik stvarno odradio povrh svojih ugovorenih sati rada.
|
|
Vlastita radna snaga/vlastiti radnici
|
Zaposlenici koji su u radnom odnosu s poduzećem („zaposlenici”) i radnici koji nisu u radnom odnosu, koji mogu biti pojedinačni ugovaratelji koji obavljaju radove za poduzeće („samozaposlene osobe”) ili osobe koje pružaju poduzeća koja se prvenstveno bave djelatnostima zapošljavanja (oznaka NACE N78).
|
|
Tvari koje oštećuju ozonski omotač
|
Tvari navedene u Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski omotač.
|
|
Ambalaža
|
Proizvodi izrađeni od bilo koje vrste materijala, od sirovina do prerađenih dobara, koji se upotrebljavaju za čuvanje, zaštitu, rukovanje, isporuku, skladištenje, prijevoz i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika ili potrošača (18).
|
|
Plaća
|
Uobičajena osnovna ili minimalna plaća ili koja druga naknada, novčana ili u naravi, koju radnik u radnom odnosu prima od poslodavca, izravno ili neizravno („dopunske ili varijabilne komponente”). „Platni razred” znači bruto godišnja plaća i odgovarajuća bruto satnica. „Medijalni platni razred” znači plaća zaposlenika pri kojoj polovina zaposlenika zarađuje više, a polovina manje od tog zaposlenika.
|
|
Osobe s invaliditetom
|
Osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s raznim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima.
|
|
Fizički rizici
|
Svi globalni gospodarski pothvati ovise o funkcioniranju Zemljinih sustava, kao što su stabilna klima i usluge ekosustava, na primjer opskrba biomasom (sirovine). Fizički rizici povezani s prirodom izravna su posljedica ovisnosti organizacije o prirodi. Fizički rizici nastaju kad su prirodni sustavi narušeni zbog utjecaja klimatskih prilika (npr. ekstremne vremenske prilike kao što je suša), geoloških događaja (npr. seizmičke pojave kao što je potres) ili promjena u ravnotežama ekosustava, na primjer u kvaliteti tla ili morskoj ekologiji, koje utječu na usluge ekosustava na koje se oslanjaju organizacije. Mogu biti akutni, kronični ili oboje. Fizički rizici povezani s prirodom nastaju kao posljedica promjena biotičkih (živih) i abiotičkih (neživih) uvjeta koji podržavaju zdrave i funkcionalne ekosustave. Fizički rizici obično su specifični za lokaciju. Fizički rizici povezani s prirodom često se dovode u vezu s fizičkim rizicima povezanima s klimom.
|
|
Ograničenja planeta
|
Ovaj koncept omogućuje procjenu sigurnog prostora djelovanja za čovječanstvo s obzirom na funkcioniranje Zemlje. Kvantificira se granična razina za svaki ključni proces Zemljina sustava koju ne bi trebalo prekoračiti ako se žele izbjeći neprihvatljive globalne promjene u okolišu.
|
|
Politika
|
Skup ili okvir općih ciljeva i načela upravljanja koje poduzeće primjenjuje pri donošenju odluka. Politikom se provodi strategija ili odluke uprave poduzeća koje se odnose na značajan čimbenik održivosti. Za svaku politiku odgovorne su definirane osobe, a svaka politika ima utvrđeno područje primjene i uključuje najmanje jedan cilj (povezan, ako je primjenjivo, s mjerljivim ciljnim vrijednostima). Politika se potvrđuje i preispituje u skladu s primjenjivim pravilima poduzeća koja se odnose na upravljanje. Politika se provodi mjerama ili akcijskim planovima.
|
|
Onečišćujuća tvar
|
Tvar, vibracija, toplina, buka, svjetlost ili drugi kontaminanti prisutni u zraku, vodi ili tlu, koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje i/ili okoliš, koji mogu dovesti do oštećenja materijalne imovine ili koji mogu narušiti ili ometati sadržaje i druge legitimne načine korištenja okoliša (19).
|
|
Onečišćenje
|
Izravno ili neizravno ljudskom djelatnošću izazvano ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak, vodu ili tlo, koje može biti štetno za zdravlje ljudi i/ili kvalitetu okoliša, dovodi do oštećenja materijalne imovine, remeti značajke okoliša ili druge legitimne načine korištenja okoliša (20).
|
|
Onečišćenje tla
|
Ispuštanje u tlo, neovisno o tome je li do tog ispuštanja došlo na proizvodnoj lokaciji poduzeća ili izvan nje ili korištenjem proizvoda i/ili usluga poduzeća, kao rezultat ljudskog djelovanja, tvari, vibracija, topline ili buke koja može biti štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, koji mogu dovesti do oštećenja materijalne imovine ili koji mogu narušiti ili ometati sadržaje i druge legitimne načine korištenja (21). Onečišćujuće tvari u tlu uključuju neorganske onečišćujuće tvari, postojane organske onečišćujuće tvari, pesticide, spojeve dušika i fosfora itd.
|
|
Zaštićeno područje
|
Jasno definiran geografski prostor koji je priznat, posebno određen i kojim se upravlja, pravnim ili drugim djelotvornim sredstvima, kako bi se postiglo dugoročno očuvanje prirode s povezanim uslugama ekosustava i kulturnim vrijednostima.
|
|
Nabavljena ili stečena električna energija, energija za grijanje, para ili energija za hlađenje
|
Poduzeće dobiva svoju energiju od treće strane. Izraz „stečena” odražava okolnosti u kojima poduzeće ne može izravno nabaviti električnu energiju (npr. najmoprimac u zgradi), nego se energija dovodi u objekt poduzeća radi upotrebe.
|
|
Sirovina
|
Primarni ili sekundarni materijal koji se koristi za proizvodnju proizvoda.
|
|
Priznati standardi kvalitete za ugljične kredite
|
Standardi kvalitete za ugljične kredite koje mogu provjeriti neovisne treće strane, koji zahtjeve i izvještaje o projektima čine dostupnima javnosti te osiguravaju barem dodanu vrijednost, trajnost i izbjegavanje dvostrukog računanja te utvrđuju pravila za izračun, praćenje i provjeru emisija stakleničkih plinova projekta.
|
|
Ozljeda na radu ili oboljenje o kojima se vodi evidencija
|
Ozljeda na radu ili oboljenje koje ima za posljedicu bilo što od sljedećeg:
i. smrt, odsutnost s posla, ograničen rad ili prelazak na drugo radno mjesto, liječenje osim prve pomoći ili gubitak svijesti ili
ii. znatna ozljeda ili oboljenje koje je dijagnosticirao liječnik ili drugi ovlašteni zdravstveni radnik, čak i ako nema za posljedicu smrt, odsutnost s posla, ograničen rad ili prelazak na drugo radno mjesto, liječenje osim prve pomoći ili gubitak svijesti.
|
|
Oporaba
|
Svaki postupak čiji je glavni rezultat otpad koji je koristan jer zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo upotrijebiti za tu određenu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu (22).
|
|
Recikliranje
|
Svaki postupak oporabe kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu. Uključuje preradu organskog materijala, ali ne uključuje oporabu energije i preradu u materijale koji će se koristiti kao goriva ili za zatrpavanje.
|
|
Regeneracija resursa
|
Promicanje sposobnosti prirodnih sustava za samoobnovu radi ponovne aktivacije ekoloških procesa oštećenih ili prekomjerno iskorištenih ljudskim djelovanjem.
|
|
Pravni lijek/korektivna mjera
|
Sredstva za suzbijanje ili ispravljanje negativnog učinka. Primjeri: isprike, financijska ili nefinancijska naknada, sprečavanje štete sudskim nalozima ili jamstvima za neponavljanje, kaznene sankcije (kaznene ili upravne, kao što su novčane kazne), povrat, sanacija, rehabilitacija.
|
|
Energija iz obnovljivih izvora
|
Energija iz obnovljivih nefosilnih izvora energije kao što je energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke, valova i slična energija iz oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven na odlagalištu otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin (23).
|
|
Obnovljivi materijali
|
Materijali dobiveni iz resursa koji se brzo dopunjuju ekološkim ciklusima ili poljoprivrednim procesima, tako da usluge koje se pružaju tim i drugim povezanim resursima nisu ugrožene i ostaju dostupne za sljedeću generaciju.
|
|
Priljev resursa
|
Resurs koji ulazi u postrojenja poduzeća.
|
|
Odljev resursa
|
Resurs koji izlazi iz postrojenja poduzeća.
|
|
Optimizacija korištenja resursa
|
Dizajn, proizvodnja i distribucija materijala i proizvoda uz cilj održavanja njihove uporabe uz najveću vrijednost. Ekološki dizajn i dizajn za dugovječnost, popravak, ponovnu upotrebu, prenamjenu, rastavljanje i ponovnu proizvodnju primjeri su sredstava za optimizaciju korištenja resursa.
|
|
Ponovna upotreba
|
Svaki postupak kojim se proizvodi i komponente koji nisu otpad ponovno upotrebljavaju za istu namjenu za koju su izvorno zamišljeni. Može uključivati čišćenje ili manje prilagodbe kako bi bili spremni za sljedeću uporabu bez znatne izmjene.
|
|
Riječni sliv
|
Područje kopna s kojega se sva površinska voda kroz potoke, rijeke, pa i jezera, slijeva u more kroz samo jedno riječno ušće, estuarij ili deltu.
|
|
Rizici
|
Rizici koji proizlaze iz održivosti i imaju negativne financijske posljedice, povezani su s okolišnim, socijalnim ili upravljačkim pitanjima i mogu negativno utjecati na financijski položaj, financijske rezultate, novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
|
|
Scenarij
|
Uvjerljiv opis načina na koji se budućnost može razviti na temelju usklađenog i interno dosljednog skupa pretpostavki o ključnim pokretačkim snagama (npr. stopa tehnoloških promjena, cijene) i odnosima. Treba napomenuti da scenariji nisu ni predviđanja ni prognoze, već omogućuju uvid u posljedice razvoja događaja i mjera.
|
|
Analiza scenarija
|
Postupak za utvrđivanje i procjenu potencijalnog niza ishoda budućih događaja u uvjetima nesigurnosti.
|
|
Emisije stakleničkih plinova iz opsega 1
|
Izravne emisije stakleničkih plinova iz izvora koji su u vlasništvu ili pod kontrolom poduzeća.
|
|
Emisije stakleničkih plinova iz opsega 2
|
Neizravne emisije iz proizvodnje nabavljene ili stečene električne energije, pare, energije za grijanje ili energije za hlađenje koju je poduzeće potrošilo.
|
|
Emisije stakleničkih plinova iz opsega 3
|
Sve neizravne emisije stakleničkih plinova (koje nisu uključene u opseg 2) koje nastaju u
lancu vrijednosti
izvještajnog poduzeća, uključujući emisije u višim i nižim razinama lanca vrijednosti. Emisije stakleničkih plinova iz opsega 3 mogu se raščlaniti na kategorije opsega 3.
|
|
Kategorija opsega 3
|
Jedna od 15 vrsta emisija stakleničkih plinova iz opsega 3 utvrđenih u standardu za poduzeća iz Protokola o stakleničkim plinovima i detaljno opisanih u standardu za obračun i izvještavanje o lancu vrijednosti (opseg 3) iz Protokola o stakleničkim plinovima (prilagođeno na temelju Pojmovnika (verzija iz 2011.) iz standarda za obračun i izvještavanje o lancu vrijednosti poduzeća (opseg 3) iz Protokola o stakleničkim plinovima). Poduzeća koja odluče obračunavati svoje emisije iz opsega 3 na temelju kategorija neizravnih emisija stakleničkih plinova iz norme ISO 14064-1:2018 mogu se pozvati i na kategoriju definiranu u klauzuli 5.2.4. (isključujući neizravne emisije stakleničkih plinova iz uvezene energije) norme ISO 14064-1:2018.
|
|
Osjetljive informacije
|
Osjetljive informacije kako su definirane u Uredbi (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća (24) o uspostavi Europskog fonda za obranu.
|
|
Lokacija
|
Lokacija jednog ili više fizičkih postrojenja. Ako isti ili razni vlasnici ili operateri imaju nekoliko fizičkih postrojenja, a određena infrastruktura i objekti su zajednički, lokacijom se može smatrati cijelo se područje na kojem se nalazi fizičko postrojenje.
|
|
Socijalni dijalog
|
Sve vrste pregovora, savjetovanja ili jednostavne razmjene informacija između predstavnika državnih tijela, poslodavaca, njihovih organizacija i predstavnika radnika o pitanjima od zajedničkog interesa koja se odnose na gospodarsku i socijalnu politiku. Postupak može biti trostran, u kojem je državno tijelo službena strana u dijalogu ili dvostran, samo između predstavnika radnika i rukovodstva (ili sindikata i organizacija poslodavaca).
|
|
Socijalna zaštita
|
Skup mjera osmišljenih za smanjenje i sprečavanje siromaštva i ranjivosti tijekom cijelog životnog ciklusa.
|
|
Tlo
|
Gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih organizama (25).
|
|
Degradacija tla
|
Smanjenje kapaciteta tla za pružanje dobara i usluga ekosustava prema željama njegovih dionika.
|
|
Brtvljenje tla
|
Prekrivanje tla na način da se prekriveno područje učini nepropusnim (npr. cesta). Ta nepropusnost može uzrokovati učinke na okoliš kako je opisano u Uredbi Komisije (EU) 2018/2026 (26).
|
|
Specifična opterećenja
|
Masa ispuštene onečišćujuće tvari po masi proizvedenog proizvoda. Specifična opterećenja omogućuju usporedbu okolišne učinkovitosti postrojenja neovisno o njihovom različitom obujmu proizvodnje i na njih ne utječe miješanje ili razrjeđivanje (27).
|
|
Suradnja s dionicima
|
Kontinuirani proces interakcije i dijaloga između poduzeća i njegovih dionika koji poduzeću omogućuje da sasluša, razumije i odgovori na njihove interese i zabrinutosti.
|
|
Dionici
|
Osobe koje mogu utjecati na poduzeće ili osobe na koje poduzeće može utjecati. Postoje dvije glavne skupine dionika:
i. pogođeni dionici: pojedinci ili skupine na čije interese utječu ili bi mogle, pozitivno ili negativno, utjecati aktivnosti poduzeća i njegovi izravni i neizravni poslovni odnosi u njegovu lancu vrijednosti i
ii. korisnici izjava o održivosti: primarni korisnici financijskih izvještaja opće namjene (postojeći i potencijalni ulagatelji, zajmodavci i drugi vjerovnici, uključujući upravitelje imovine, kreditne institucije, društva za osiguranje) te drugi korisnici, uključujući poslovne partnere poduzeća, sindikate i socijalne partnere, civilno društvo i nevladine organizacije, vlade, analitičare i članove akademske zajednice.
Neki dionici, ali ne svi, mogu biti u obje skupine.
|
|
Tvari
|
Svaki kemijski element i njegovi spojevi, osim sljedećih tvari:
i. radioaktivnih tvari kako su definirane u članku 1. Direktive Vijeća 96/29/Euratom (28) o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti od ionizirajućeg zračenja;
ii. genetski modificiranih mikroorganizama kako su definirani u članku 2. točki (b) Direktive 2009/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (29) o ograničenoj uporabi genetski modificiranih mikroorganizama;
iii. genetski modificiranih organizama kako su definirani u članku 2. točki 2. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (30) o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama (31).
|
|
Zabrinjavajuće tvari
|
Tvar koja:
i. ispunjava kriterije utvrđene u članku 57. i utvrđena je u skladu s člankom 59. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (32);
ii. razvrstana je u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (33) u jedan od sljedećih razreda ili kategorija opasnosti:
— karcinogenost 1. i 2. kategorije,
— mutageni učinak na zametne stanice 1. i 2. kategorije,
— reproduktivna toksičnost 1. i 2. kategorije;
— endokrina disrupcija za zdravlje ljudi;
— endokrina disrupcija u okolišu;
— postojana, mobilna i toksična ili vrlo postojana i vrlo mobilna,
— postojana, bioakumulativna i toksična ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna,
— izaziva osjetljivost dišnih putova 1. kategorije,
— izaziva preosjetljivosti kože 1. kategorije,
— kronična opasnost za vodeni okoliš od 1. do 4. kategorije,
— opasno za ozonski omotač,
— specifična toksičnost za ciljne organe, jednokratno izlaganje 1. i 2. kategorije,
— specifična toksičnost za ciljne organe, jednokratno izlaganje 1. i 2. kategorije ili
iii. negativno utječe na ponovnu upotrebu i recikliranje materijala u proizvodu u kojem je prisutna, kako je definirano u relevantnim zahtjevima Unije o ekološkom dizajnu proizvoda.
|
|
Posebno zabrinjavajuće tvari
|
Tvari koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 57. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (REACH) i koje su utvrđene u skladu s člankom 59. stavkom 1. te uredbe.
|
|
Dobavljač
|
Subjekt više razine od organizacije (tj. u lancu opskrbe organizacije) koji pruža proizvod ili uslugu koje organizacija koristi u razvoju vlastitih proizvoda ili usluga. Dobavljač može biti u izravnom poslovnom odnosu s organizacijom (često se naziva dobavljač prve razine) ili neizravnom poslovnom odnosu.
|
|
Lanac opskrbe
|
Cijeli niz aktivnosti ili postupaka koje provode subjekti koji se nalaze na višoj razini lanca u odnosu na poduzeće, a pružaju proizvode ili usluge koji se upotrebljavaju u razvoju i proizvodnji proizvoda ili usluga poduzeća. To uključuje subjekte više razine s kojima poduzeće ima izravan poslovni odnos (koji se često nazivaju dobavljači prve razine) i subjekte s kojima poduzeće ima neizravan poslovni odnos.
|
|
Površinske vode
|
Kopnene vode, osim podzemnih voda; prijelazne i obalne vode, osim u smislu kemijskog statusa za koji su uključene i teritorijalne vode (34).
|
|
Čimbenici održivosti
|
Okolišni, socijalni i upravljački čimbenici te čimbenici ljudskih prava, uključujući čimbenike održivosti definirane u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća (35).
|
|
Izjava o održivosti
|
Poseban odjeljak izvješća poslovodstva poduzeća u kojem se iskazuju informacije o čimbenicima održivosti sastavljene u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (36) i ESRS-om.
|
|
Prilike koje proizlaze iz održivosti
|
Neizvjesni okolišni, socijalni ili upravljački događaji ili uvjeti koji, ako se pojave, mogu dovesti do potencijalno značajnog pozitivnog učinka na poslovni model, strategiju poduzeća, njegovu sposobnost ostvarivanja ciljeva i ciljnih vrijednosti i stvaranja vrijednosti te stoga mogu utjecati na odluke poduzeća i njegovih poslovnih partnera koje se odnose na čimbenike održivosti. Kao i sve druge prilike, prilike koje proizlaze iz održivosti kombinacija su razmjera učinka i njegove vjerojatnosti.
|
|
Rizici koji proizlaze iz održivosti
|
Neizvjesni okolišni, socijalni ili upravljački događaji ili uvjeti koji, ako se pojave, mogu dovesti do potencijalno značajnog negativnog učinka na poslovni model ili strategiju poduzeća i njegovu sposobnost ostvarivanja ciljeva i ciljnih vrijednosti i stvaranja vrijednosti te stoga mogu utjecati na odluke poduzeća i njegovih poslovnih partnera koje se odnose na čimbenike održivosti. Kao i svi drugi rizici, rizici koji proizlaze iz održivosti kombinacija su razmjera učinka i vjerojatnosti njegova pojavljivanja.
|
|
Učinci koji proizlaze iz održivosti
|
Učinak koji poduzeće ima ili bi moglo imati na okoliš i ljude, uključujući učinke na njihova ljudska prava, koji proizlazi iz poslovanja poduzeća i njegovih poslovnih odnosa. Učinci mogu biti stvarni ili potencijalni, negativni ili pozitivni, kratkoročni, srednjoročni ili dugoročni, namjerni ili nenamjerni te povratni ili nepovratni. Učinci ukazuju na negativan ili pozitivan doprinos poduzeća održivom razvoju.
|
|
Sistemski rizici
|
Rizici koji proizlaze iz poremećaja cijelog sustava, a ne poremećaja pojedinih dijelova. Obilježavaju ih skromne prijelomne točke koje se neizravno povezuju i uzrokuju velike poremećaje s kaskadnom interakcijom fizičkih i tranzicijskih rizika (širenje), s obzirom na to da jedan gubitak pokreće lanac drugih, te sa sustavima koji se ne mogu vratiti u ravnotežu nakon šoka. Primjer je gubitak ključnih vrsta, kao što su morske vidre, koje imaju presudnu ulogu u strukturi zajednice ekosustava. Kad su 1900-ih morske vidre bile gotovo istrijebljene zbog lova, došlo je do poremećaja obalnih ekosustava i proizvodnja biomase bila je uvelike smanjena.
|
|
Ciljne vrijednosti
|
Mjerljivi ciljevi usmjereni na rezultate koje poduzeće namjerava ostvariti u vezi sa značajnim učincima, rizicima ili prilikama. Poduzeće ih može postaviti dobrovoljno ili mogu proizlaziti iz pravnih zahtjeva poduzeća.
|
|
Ugrožene vrste
|
Ugrožene vrste, uključujući floru i faunu, uvrštene na Europski crveni popis ili Crveni popis IUCN-a, kako je navedeno u odjeljku 7. Priloga II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2021/2139.
|
|
Osposobljavanje
|
Inicijative koje je poduzeće pokrenulo radi održavanja i/ili poboljšanja vještina i znanja vlastitih radnika. Može uključivati razne metodologije, kao što su osposobljavanje na lokaciji i osposobljavanje na internetu.
|
|
Tranzicijski plan
|
Posebna vrsta akcijskog plana koji poduzeće donosi u vezi sa strateškom odlukom i kojim se obuhvaća:
i. cilj javne politike i/ili
ii. akcijski plan specifičan za subjekt, organiziran kao strukturirani skup ciljnih vrijednosti i mjera, povezan s ključnom strateškom odlukom, velikom promjenom poslovnog modela i/ili osobito važnim mjerama i dodijeljenim resursima.
|
|
Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena
|
Aspekt opće strategije poduzeća u kojoj se utvrđuju ciljne vrijednosti, mjere i resursi poduzeća za prelazak na gospodarstvo s nižim emisijama ugljika, uključujući mjere kao što su smanjenje emisija stakleničkih plinova te s obzirom na cilj ograničenja globalnog zagrijavanja na 1,5 °C i klimatske neutralnosti.
|
|
Tranzicijski rizici
|
Rizici koji proizlaze iz neusklađenosti između strategije i upravljanja organizacije ili ulagatelja i promjenjivog regulatornog, političkog ili društvenog okruženja u kojem posluje. Promjene usmjerene na zaustavljanje ili poništavanje štete za klimu ili prirodu, kao što su vladine mjere, tehnološki napredak, promjene na tržištu, sudski sporovi i promjene sklonosti potrošača mogu uzrokovati ili promijeniti tranzicijske rizike.
|
|
Korisnici
|
Korisnici izjava o održivosti primarni su korisnici financijskih izvještaja opće namjene (postojeći i potencijalni ulagatelji, zajmodavci i drugi vjerovnici, uključujući upravitelje imovinom, kreditne institucije, osiguravajuća poduzeća) te drugi korisnici, uključujući poslovne partnere poduzeća, sindikate i socijalne partnere, civilno društvo i nevladine organizacije, državna tijela, analitičare i članove akademske zajednice.
|
|
Lanac vrijednosti
|
Cijeli niz aktivnosti, resursa i odnosa povezanih s poslovnim modelom poduzeća i vanjskim okruženjem u kojem posluje.
Lanac vrijednosti obuhvaća aktivnosti, resurse i odnose koje poduzeće koristi i na koje se oslanja kako bi razvilo svoje proizvode ili usluge, od osmišljavanja do isporuke, potrošnje i kraja životnog vijeka. Relevantne aktivnosti, resursi i odnosi uključuju:
i. one u poslovanju poduzeća, kao što su ljudski resursi;
ii. one duž opskrbnih, marketinških i distribucijskih kanala poduzeća, kao što su nabava materijala i usluga te prodaja i isporuka proizvoda i usluga te
iii. financijska, zemljopisna, geopolitička i regulatorna okruženja u kojima poduzeće posluje.
Lanac vrijednosti uključuje sudionike na višim i nižim razinama tog lanca. Sudionici koji se nalaze na višoj razini u odnosu na poduzeće (npr. dobavljači) pružaju proizvode ili usluge koje se upotrebljavaju u razvoju proizvoda ili usluga poduzeća. Subjekti na nižoj razini od poduzeća (npr. distributeri, kupci) primaju proizvode ili usluge od poduzeća.
U ESRS-u se izraz lanac vrijednosti koristi u jednini, iako je poznato da poduzeća mogu imati nekoliko lanaca vrijednosti.
|
|
Radnik u lancu vrijednosti
|
Pojedinac koji obavlja posao u lancu vrijednosti poduzeća, bez obzira na postojanje ili prirodu ugovornog odnosa s tim poduzećem. U ESRS-u radnici u lancu vrijednosti obuhvaćaju sve radnike u višim i nižim razinama lanca vrijednosti na koje poduzeće znatno utječe ili bi moglo znatno utjecati. To uključuje učinke koji su povezani s poslovanjem i lancem vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih poslovnih odnosa. To uključuje sve radnike koji nisu obuhvaćeni pojmom vlastita radna snaga (koji uključuje osobe koje su u radnom odnosu s poduzećem (zaposlenici) i radnike koji nisu u radnom odnosu, koji mogu biti pojedinačni ugovaratelji koji obavljaju radove za poduzeće („samozaposlene osobe”) ili osobe koje ustupaju poduzeća koja prvenstveno obavljaju djelatnosti zapošljavanja. (oznaka NACE N78).
|
|
Plaća
|
Bruto plaća, bez promjenjivih komponenti kao što su prekovremeni rad i poticaji, i bez naknada, osim ako su zajamčene.
|
|
Otpad
|
Svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje ili namjerava ili mora odbaciti (37).
|
|
Hijerarhija otpada
|
Redoslijed prioriteta u sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju otpadom (38):
i. sprečavanje;
ii. priprema za ponovnu upotrebu;
iii. recikliranje;
iv. drugi postupci oporabe (npr. energetska oporaba) i
v. zbrinjavanje.
|
|
Gospodarenje otpadom
|
Skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima i naknadno održavanje lokacija zbrinjavanja, a obuhvaća i mjere koje poduzimaju trgovac ili posrednik (39)
|
|
Otpadna voda
|
Voda koja više nema neposrednu vrijednost za svrhu za koju je korištena ili za koju je proizvedena, zbog svoje kvalitete, količine ili vremena nastanka.
Otpadna voda jednog korisnika može predstavljati potencijalnu opskrbu vodom za korisnika na drugoj lokaciji. Voda za hlađenje ne smatra se otpadnom vodom.
|
|
Potrošnja vode
|
Količina vode koja je u izvještajnom razdoblju povučena u krug poduzeća (ili postrojenja) i koja se u tom razdoblju ne ispušta natrag u vodni okoliš ili trećoj strani.
|
|
Ispuštanje vode
|
Ukupna količina otpadne i druge vode koja u izvještajnom razdoblju izlazi iz kruga organizacije i ispušta se u površinsku vodu, podzemnu vodu ili trećim stranama.
|
|
Količina vode
|
Pokazatelj koji prikazuje odnos između volumetrijskog aspekta vode i jedinice aktivnosti (proizvodi, prodaja itd.).
|
|
Voda (reciklirana i ponovno upotrijebljena)
|
Voda i otpadna voda (pročišćena ili nepročišćena) koja je prije ispuštanja iz kruga poduzeća ili zajedničkih objekata upotrijebljena više puta kako bi se smanjila potražnja za vodom. To može biti u istom postupku (reciklirana) ili u drugom postupku u istom postrojenju (vlastitom ili zajedničkom s drugim poduzećima) ili drugom postrojenju poduzeća (oporabljena).
|
|
Nestašica vode
|
Volumetrijska količina ili nedostatak slatkovodnih resursa. Nestašicu uzrokuju ljudi, to je funkcija količine vode za ljudsku potrošnju vode u odnosu na količinu vodnih resursa u određenom području. Stoga se sušno područje s vrlo malom količinom vode, ali bez ljudske potrošnje vode ne bi smatralo područjem nestašice, već sušnim područjem. Nestašica vode fizička je i objektivna stvarnost koja se može dosljedno mjeriti u svim područjima i tijekom vremena. Nestašica vode odnosi se na fizičku količinu slatke vode, a ne na prikladnost te vode za upotrebu. Na primjer, određeno područje može imati obilne vodne resurse (i stoga se ne smatra da u njemu vlada nestašica vode), ali tako jako onečišćenje da su te zalihe neprikladne za ljudske ili ekološke namjene.
|
|
Povlačenje vode
|
Ukupna količina vode koja se unosi u krug poduzeća iz svih izvora i za bilo koju namjenu u izvještajnom razdoblju.
|
|
Predstavnici radnika
|
Predstavnici radnika znači:
i. predstavnici sindikata odnosno predstavnici koje su odredili ili izabrali sindikati ili članovi tih sindikata u skladu s nacionalnim propisima i praksom;
ii. propisno izabrani predstavnici odnosno predstavnici koje su slobodno izabrali radnici organizacije, koji nisu pod dominacijom ili nadzorom poslodavca u skladu s odredbama nacionalnih zakona ili propisa ili kolektivnih ugovora i čije funkcije ne uključuju aktivnosti koje su u isključivoj nadležnosti sindikata u predmetnoj državi i koje se ne koriste za ugrožavanje položaja predmetnih sindikata ili njihovih predstavnika.
|
|
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života
|
Zadovoljavajuće stanje uravnoteženosti između poslovnog i privatnog života pojedinca. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života u širem smislu ne obuhvaća samo ravnotežu između poslovnog i privatnog života s obzirom na obiteljske obveze ili obveze skrbi, već i raspodjelu vremena između vremena provedenog na poslu i u privatnom životu izvan obiteljskih obveza.
|
|
Opasnosti na radu
|
Opasnosti na radu mogu biti:
i. fizičke (npr. zračenje, ekstremne temperature, stalna buka, prolivene tekućine na podovima ili opasnosti od pada, nezaštićeni strojevi, neispravna električna oprema);
ii. ergonomske (npr. neispravno namještene radne stanice i stolice, neugodni pokreti, vibracije);
iii. kemijske (npr. izloženost karcinogenim, mutagenim ili reproduktivno toksičnim tvarima, otapalima, ugljikovu monoksidu ili pesticidima);
iv. biološke (npr. izloženost krvi i tjelesnim tekućinama, gljivicama, bakterijama, virusima ili ugrizima kukaca);
v. psihosocijalne (npr. verbalno zlostavljanje, uznemiravanje, nasilničko ponašanje);
vi. povezane s organizacijom rada (npr. prekomjerno radno opterećenje, rad u smjenama, prekovremeni rad, noćni rad, nasilje na radnom mjestu).
|
|
Incident na radu
|
Događaj koji je nastao u tijeku rada ili zbog njega i koji dovodi ili bi mogao dovesti do ozljede ili oboljenja. Incidenti mogu biti posljedica, npr. električnih problema, eksplozije, požara, prelijevanja, prevrtanja, propuštanja, curenja, loma, pucanja, cijepanja, gubitka kontrole, klizanja, posrtanja i pada, pokreta tijela pod naprezanjem/uz naprezanje, šoka, iznenadnog straha, nasilja na radnom mjestu ili uznemiravanja (npr. seksualno uznemiravanje).
Incident koji uzrokuje ozljedu ili oboljenje često se naziva „nesrećom”. Incident koji može prouzročiti ozljedu ili oboljenje, ali u kojem se to ne dogodi, često se naziva „izbjegnuta nesreća” ili „izbjegnuta nezgoda”.
|
(1)
Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(2)
Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED).
(3)
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE od 10. veljače 2012. o određivanju pravila u vezi sa smjernicama za prikupljanje podataka, sastavljanje referentnih dokumenata o NRT-u te osiguravanju njihove kvalitete u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (SL L 63, 2.3.2012., str. 1.).
(4)
Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED), članak 3. točka 10.
(5)
Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021., str. 1).
(6)
Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED).
(7)
2013/488/EU: Odluka Vijeća od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).
(8)
Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1288 оd 6. travnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju sadržaj i prikaz informacija o načelu „ne nanosi bitnu štetu”, sadržaj, metodologije i prikaz informacija o pokazateljima održivosti i štetnim učincima na održivost te sadržaj i prikaz informacija o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja i ciljeva održivih ulaganja u predugovornoj dokumentaciji, na internetskim stranicama i u periodičnim izvještajima, Prilog I. točka 21. (SL L 196, 25.7.2022., str. 1.).
(9)
Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED).
(10)
Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).
(11)
Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088, članak 2. točka 20. (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).
(12)
Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23.).
(13)
Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16.).
(14)
Direktiva 2008/98/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
(15)
Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).
(16)
Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1288 оd 6. travnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju sadržaj i prikaz informacija o načelu „ne nanosi bitnu štetu”, sadržaj, metodologije i prikaz informacija o pokazateljima održivosti i štetnim učincima na održivost te sadržaj i prikaz informacija o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja i ciljeva održivih ulaganja u predugovornoj dokumentaciji, na internetskim stranicama i u periodičnim izvještajima (SL L 196, 25.7.2022., str. 1.).
(17)
Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada, članak 2. točka (g) (SL L 182, 16.7.1999., str. 1.).
(18)
Direktiva 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu, članak 3. točka 1. (SL L 365, 31.12.1994., str. 10.).
(19)
Uredba (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja, članak 2. stavak 10.
(20)
Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED).
(21)
Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED).
(22)
Direktiva 2008/98/EZ o otpadu, članak 3. točka 15.
(23)
Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, članak 2. točka 1.(SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).
(24)
Uredba (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za obranu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2018/1092 (SL L 170, 12.5.2021., str. 149.).
(25)
Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED), članak 3. točka 21.
(26)
Uredba Komisije (EU) 2018/2026 od 19. prosinca 2018. o izmjeni Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) (SL L 325, 20.12.2018., str. 18.).
(27)
Provedbena odluka Komisije od 10. veljače 2012. o određivanju pravila u vezi sa smjernicama za prikupljanje podataka, sastavljanje referentnih dokumenata o NRT-u te osiguravanju njihove kvalitete u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama.
(28)
Direktiva Vijeća 96/29/Euratom od 13. svibnja 1996. o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti od ionizirajućeg zračenja (SL L 159, 29.6.1996., str. 1.).
(29)
Direktiva 2009/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o ograničenoj uporabi genetski modificiranih mikroorganizama (SL L 125, 21.5.2009., str. 75.).
(30)
Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.).
(31)
Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED).
(32)
Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
(33)
Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
(34)
Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama).
(35)
Uredba(EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga.
(36)
Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
(37)
Direktiva 2008/98/EZ o otpadu, članak 3. točka 1.
(38)
Direktiva 2008/98/EZ o otpadu, članak 4. točka 1.
(39)
Direktiva 2008/98/EZ o otpadu, članak 3. točka 9.
|