Preamble: 1

(1)

Direktiva Vijeća 1999/32/EZ (3) značajno je izmijenjena nekoliko puta (4). Radi jasnoće i racionalnosti tu bi Direktivu trebalo kodificirati.

(2)

Politika Unije u području okoliša, kako je utvrđena u programima djelovanja za okoliš, a posebno u Šestom programu djelovanja za okoliš donesenom Odlukom br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) i Sedmom programu djelovanja za okoliš donesenom Odlukom br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6), kao jedan od svojih ciljeva ima postizanje razine kvalitete zraka koja ne dovodi do značajnih negativnih učinaka i rizika za ljudsko zdravlje i okoliš.

(3)

U članku 191. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđuje se da je politika Unije u području okoliša usmjerena prema postizanju visokog stupnja zaštite, uzimajući u obzir raznolike prilike u različitim regijama Unije.

(4)

Ovom Direktivom utvrđuje se maksimalni dopušteni sadržaj sumpora u teškom loživom ulju, plinskom ulju, brodskom plinskom ulju i brodskom dizelskom gorivu koja se koriste u Uniji.

(5)

Emisije koje proizvode brodovi izgaranjem brodskih goriva s visokim sadržajem sumpora pridonose onečišćenju zraka u obliku sumporovog dioksida i lebdećih čestica koje štete zdravlju ljudi i okolišu te doprinose taloženju kiselina. Bez provođenja mjera utvrđenih u ovoj Direktivi, emisije koje proizvode brodovi bi uskoro bile više od emisija iz svih kopnenih izvora.

(6)

Zakiseljavanje i prisutnost sumporovog dioksida u atmosferi štetno djeluju na osjetljive ekosustave, smanjuju raznolikost biološkog života i rekreacijsku vrijednost te štete proizvodnji usjeva i rastu šuma. Kisele kiše u gradovima mogu prouzročiti znatnu štetu građevinama i arhitektonskom nasljeđu. Onečišćenje sumporovim dioksidom može također znatno utjecati na zdravlje ljudi, posebno onih dijelova stanovništva koji boluju od bolesti dišnih organa.

(7)

Zakiseljavanje je prekogranična pojava koja zahtijeva rješenja i na razini Unije i na nacionalnoj ili lokalnoj razini.

(8)

Emisije sumporovog dioksida doprinose stvaranju lebdećih čestica u atmosferi.

(9)

Onečišćenje zraka koje uzrokuju brodovi na vezu je velik izazov za mnoge lučke gradove u njihovim naporima za postizanje Unijinih graničnih vrijednosti kvalitete zraka.

(10)

Države članice trebale bi poticati uporabu električne energije s obale jer se električna energija na današnjim brodovima obično dobiva radom pomoćnih motora.

(11)

Unija i pojedine države članice ugovorne su stranke Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu od 13. studenoga 1979. o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka. Drugi protokol Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o prekograničnom onečišćenju sumporovim dioksidom predviđa da bi ugovorne stranke trebale smanjiti emisije sumporovog dioksida u skladu sa smanjenjem od 30 % navedenim u prvom protokolu ili više od toga te se drugi protokol Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu temelji na pretpostavci da će se prekoračenje kritičnih opterećenja i razina u nekim osjetljivim područjima nastaviti. Daljnje mjere u pogledu smanjenja emisija sumporovog dioksida i dalje će biti potrebne. Stoga bi ugovorne stranke trebale učiniti daljnje znatne pomake u smislu smanjenja emisija sumporovog dioksida.

(12)

Već desetljećima se zna kako je sumpor, koji je u malim količinama prirodno prisutan u nafti i ugljenu, glavni izvor emisija sumporovog dioksida, koje su jedan od glavnih uzroka „kiselih kiša” i onečišćenja zraka u mnogim urbanim i industrijskim područjima.

(13)

Studije su pokazale kako će koristi od smanjenja emisija sumporovog dioksida koje se postižu smanjenjem sadržaja sumpora u gorivima često biti znatno veće od procijenjenih troškova industrije u ovoj Direktivi. Postoji dobro utemeljena tehnologija smanjenja razine sumpora u tekućim gorivima.

(14)

U skladu s člankom 193. UFEU-a, ova Direktiva ne bi smjela sprječavati ni jednu državu članicu da zadrži ili uvede strože zaštitne mjere radi poticanja rane provedbe povezane s maksimalnim sadržajem sumpora u brodskim gorivima, primjerice uporabom metoda smanjenja emisija izvan kontrolnih područja emisija SOx. Takve mjere moraju biti u skladu s Ugovorima te se o njima obavješćuje Komisiju.

(15)

Prije uvođenja novih, strožih zaštitnih mjera, država članica trebala bi izvijestiti Komisiju o nacrtu mjera u skladu s Direktivom (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(16)

UFEU-om se zahtijeva uzimanje u obzir posebnih svojstava najudaljenijih regija Unije, to jest francuskih prekomorskih departmana, Azorskih otoka, Madeire i Kanarskih otoka.

(17)

U pogledu ograničenja sadržaja sumpora u teškom loživom ulju primjereno je predvidjeti odstupanja u državama članicama i regijama u kojima to dopuštaju uvjeti okoliša.

(18)

U pogledu ograničenja sadržaja sumpora u teškom loživom ulju, također je primjereno predvidjeti odstupanja u pogledu njegove uporabe u uređajima za loženje koji udovoljavaju graničnim vrijednostima utvrđenima u Direktivi 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) ili u Prilogu V. Direktivi 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(19)

U rafinerijskim uređajima za loženje koji nisu obuhvaćeni odredbama članka 3. stavka 2. točke (d) ili članka 3. stavka 3. točke (c) ove Direktive, prosječna emisija sumporovog dioksida za takve uređaje ne bi trebala prelaziti granične vrijednosti postavljene Direktivom 2001/80/EZ ili Prilogom V. Direktivi 2010/75/EU ili nekom budućom revizijom tih direktiva. U primjeni tih direktiva države članice trebale bi imati na umu da zamjena gorivima različitima od onih navedenih u članku 2. ne bi trebala uzrokovati povećanje emisija onečišćujućih tvari koje stvaraju kiselost.

(20)

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) 2008. je usvojila rezoluciju o izmjeni Priloga VI. Protokolu iz 1997. u svrhu izmjene Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena pripadajućim Protokolom iz 1978. (MARPOL), koja sadrži pravila za sprečavanje onečišćenja zraka s brodova. Revidirani Prilog VI. MARPOL-u stupio je na snagu 1. srpnja 2010.

(21)

Revidirani Prilog VI. MARPOL-u uvodi, između ostalog, strože granične vrijednosti sumpora za brodska goriva u kontrolnim područjima emisija SOx (1,00 % od 1. srpnja 2010. i 0,10 % od 1. siječnja 2015.) kao i u morskim područjima izvan kontrolnih područja emisija SOx (3,50 % od 1. siječnja 2012. te, načelno, 0,50 % od 1. siječnja 2020.). Većina država članica obvezna je, u skladu sa svojim međunarodnim obvezama, zahtijevati da brodovi koriste gorivo s maksimalnim sadržajem sumpora od 1,00 % u kontrolnim područjima emisija SOx od 1. srpnja 2010. Kako bi se osigurala dosljednost s međunarodnim pravom kao i pravilno izvršavanje novih globalno utvrđenih standarda u pogledu sumpora u Uniji, ovu bi Direktivu trebalo uskladiti s revidiranim Prilogom VI. MARPOL-u. Radi osiguranja minimalne kakvoće goriva koje koriste brodovi za postizanje sukladnosti goriva ili tehnološke sukladnosti, u Uniji ne bi trebalo dopustiti uporabu brodskih goriva čiji sadržaj sumpora prelazi opći standard od 3,50 % mase, osim za goriva na brodovima koji koriste metode smanjenja emisija u zatvorenim sustavima.

(22)

U skladu s postupcima IMO-a, moguće su izmjene Priloga VI. MARPOL-u u pogledu kontrolnih područja emisija SOx. U slučaju uvođenja dodatnih promjena, uključujući izuzećâ, u vezi s primjenom graničnih vrijednosti kontrolnih područja emisija SOx u Prilogu VI. MARPOL-u, Komisija bi trebala razmotriti sve takve promjene i, prema potrebi, bez odgode podnijeti potreban prijedlog u skladu s UFEU-om za potpuno usklađivanje ove Direktive s pravilima IMO-a u pogledu kontrolnih područja emisija SOx.

(23)

Uvođenje svih novih kontrolnih područja emisija trebalo bi podlijegati procesu IMO-a u skladu s Prilogom VI. MARPOL-u i trebalo bi biti zasnovano na dobro utemeljenim okolišnim i gospodarskim razlozima te potkrijepljeno znanstvenim podacima.

(24)

U skladu s pravilom 18. revidiranog Priloga VI. MARPOL-u, države bi članice trebale nastojati osigurati dostupnost brodskih goriva koja su u skladu s ovom Direktivom.

(25)

S obzirom na globalnu dimenziju politika u području okoliša i emisija s brodova, trebalo bi postaviti ambiciozne emisijske standarde na globalnoj razini.

(26)

Unija će nastaviti zagovarati efikasniju zaštitu područja osjetljivih na emisije SOx, kao i smanjenje normalne granične vrijednosti za vrlo laka brodska goriva u IMO-u.

(27)

Putnički brodovi djeluju ponajprije u lukama ili blizu obalnih područja te su njihovi utjecaji na zdravlje ljudi i okoliš značajni. Kako bi se poboljšala kvaliteta zraka oko luka i obala, ti brodovi moraju koristiti brodsko gorivo s maksimalnim sadržajem sumpora od 1,50 %, do primjene strožih standarda u pogledu sumpora za sve brodove u teritorijalnim morima, isključivim gospodarskim pojasevima i zonama kontrole onečišćenja država članica.

(28)

U svrhu olakšavanja prelaska na nove tehnologije motora s potencijalom za značajna daljnja smanjenja emisija u pomorskom sektoru, Komisija bi trebala ispitati i druge mogućnosti kako bi omogućila i potaknula korištenje plinskih motora u brodovima.

(29)

Za postizanje ciljeva ove Direktive potrebno je pravilno izvršavanje obveza u vezi sa sadržajem sumpora u brodskim gorivima. Iskustva iz provedbe Direktive 1999/32/EZ pokazala su da postoji potreba za jačim režimom praćenja i izvršavanja kako bi se osigurala pravilna provedba ove Direktive. Zbog toga je potrebno da države članice osiguraju dovoljno često i točno uzorkovanje brodskoga goriva stavljenog na tržište ili korištenog na brodovima kao i redovne provjere brodskih dnevnika i dostavnica o opskrbi broda gorivom. Također je potrebno da države članice uspostave sustav učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija za nesukladnost s odredbama ove Direktive. Kako bi se osigurale transparentnije informacije, također je prikladno predvidjeti objavu registra lokalnih dobavljača brodskih goriva.

(30)

Usklađivanje s niskim graničnim vrijednostima sumpora u brodskim gorivima, posebno u kontrolnim područjima emisija SOx, može prouzročiti barem kratkoročno značajno povećanje cijene takvih goriva i negativno utjecati na konkurentnost kratke pomorske plovidbe u usporedbi s drugim načinima prijevoza kao i na konkurentnost industrija u zemljama koje graniče s kontrolnim područjima emisija SOx. Potrebna su odgovarajuća rješenja za smanjenje troškova usklađivanja za pogođene industrije, kao što je dopuštanje alternativnih, troškovno učinkovitijih metoda postizanja sukladnosti od one zasnovane na gorivu i pružanje potpore kada je to potrebno. Komisija bi trebala, između ostalog na temelju izvješća država članica, pažljivo pratiti učinke usklađenosti brodarskog sektora s novim standardima kakvoće goriva, posebno u pogledu mogućeg prelaska s pomorskog na kopneni prijevoz te bi, prema potrebi, trebala predložiti primjerene mjere za suzbijanje takvog trenda.

(31)

Važno je ograničiti prelazak s pomorskog na kopneni prijevoz s obzirom na to da bi porast udjela robe koja se prevozi cestom u mnogim slučajevima bio suprotan ciljevima Unije u pogledu klimatskih promjena te povećao prometno zagušenje.

(32)

Troškovi novih zahtjeva za smanjenjem emisija sumporovog dioksida mogli bi prouzročiti prelazak s pomorskog na kopneni prijevoz i mogli bi negativno utjecati na konkurentnost industrija. Komisija bi trebala što bolje iskoristiti instrumente poput programa Marco Polo i transeuropske prometne mreže kako bi pružila ciljanu pomoć i time rizik promjene vrste prijevoza svela na najmanju mjeru. Države članice mogu smatrati potrebnim pružiti potporu gospodarskim subjektima koji su pogođeni ovom Direktivom u skladu s primjenljivim pravilima o državnim potporama.

(33)

U skladu s postojećim smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i ne dovodeći u pitanje buduće promjene istih, države članice mogu pružati državne potpore gospodarskim subjektima koji su pogođeni ovom Direktivom, uključujući pomoć za naknadno opremanje postojećih plovila, ako se takve mjere državne potpore smatraju spojivima s unutarnjim tržištem u skladu s člancima 107. i 108. UFEU-a, posebno u odnosu na primjenljive smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša. U tom smislu, Komisija može uzeti u obzir da uporaba nekih metoda smanjenja emisija nadilazi zahtjeve ove Direktive jer se smanjuju ne samo emisije sumporovog dioksida već i druge emisije.

(34)

Trebalo bi olakšati pristup metodama smanjenja emisija. Te metode mogu omogućiti smanjenja emisija koja su barem jednaka ili čak veća od onih koja se mogu postići uporabom goriva s niskim sadržajem sumpora, pod uvjetom da nemaju značajne negativne učinke na okoliš, poput morskih ekosustava, i da se razvijaju na temelju odgovarajućih mehanizama odobravanja i kontrole. U Uniji bi trebalo priznati već poznate alternativne metode, poput korištenja sustava čišćenja ispušnih plinova na brodovima ili mješavine goriva i ukapljenog prirodnog plina ili korištenja biogoriva. Važno je promicati ispitivanje i razvoj novih metoda smanjenja emisija s ciljem, između ostalog, ograničavanja prelaska s pomorskog na kopneni prijevoz.

(35)

Metode smanjenja emisija imaju potencijal za značajna smanjenja emisija. Stoga bi Komisija trebala promicati ispitivanje i razvoj takvih tehnologija, između ostalog i tako da razmotri uspostavu zajedničkog programa sufinanciranja s industrijom zasnovanog na načelima sličnih programa poput programa Clean Sky.

(36)

U suradnji s državama članicama i dionicima, Komisija bi trebala nastaviti razvoj mjera utvrđenih u radnom dokumentu osoblja Komisije od 16. rujna 2011. pod naslovom „Smanjivanje emisija onečišćujućih tvari iz pomorskog prometa i zbirka alata za održivi vodni promet”.

(37)

U slučaju prekida u isporuci sirove nafte, naftnih derivata ili drugih ugljikovodika Komisija može odobriti primjenu više granične vrijednosti na državnom području određene države članice.

(38)

Države članice trebale bi utvrditi odgovarajuće mehanizme praćenja usklađenosti s odredbama ove Direktive. Komisiji bi se trebala podnositi izvješća o sadržaju sumpora u tekućim gorivima.

(39)

Ova Direktiva trebala bi sadržavati detaljne upute o sadržaju i obliku izvješća kako bi se osiguralo usklađeno izvješćivanje.

(40)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom istovrijednih vrijednosti emisija za metode smanjenja emisija i kriterija za korištenje metoda smanjenja emisija utvrđenih u prilozima I. i II. ovoj Direktivi kako bi se prilagodili znanstvenom i tehničkom napretku na način koji osigurava strogu dosljednost s relevantnim instrumentima IMO-a te u vezi s izmjenom članka 2. točaka od (a) do (e) i (p), članka 13. stavka 2. točke (b) podtočke i. i članka 13. stavka 3. ove Direktive radi prilagodbe tih odredaba znanstvenom i tehničkom napretku. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(41)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(42)

Prikladno je da Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) koji je osnovan Uredbom (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (11) pomaže Komisiji u odobrenju metoda smanjenja emisija koje nisu obuhvaćene Direktivom Vijeća 96/98/EZ (12).

(43)

Za provedbu ove Direktive važne su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije. Države članice trebale bi u te sankcije uključiti novčane kazne koje su izračunane tako da te kazne odgovornima oduzmu najmanje imovinsku korist stečenu njihovim kršenjem i da se te novčane kazne postupno povećavaju za ponovljena kršenja. Države članice o odredbama u vezi s novčanim kaznama trebale bi obavijestiti Komisiju.

(44)

Ovom Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo direktiva navedenih u Prilogu III. dijelu B.,