PRILOG I. UPOTREBE I MINIMALNI ZAHTJEVI

PRILOG I.

UPOTREBE I MINIMALNI ZAHTJEVI

Odjeljak 1.

Upotrebe obrađene vode

Navodnjavanje poljoprivrednih površina

Navodnjavanje poljoprivrednih površina znači navodnjavanje sljedećih vrsta poljoprivrednih kultura:

Ne dovodeći u pitanje drugo relevantno pravo Unije u području okoliša i zdravlja, države članice mogu upotrebljavati obrađenu vodu u dodatne svrhe kao što su:

Odjeljak 2.

Minimalni zahtjevi

Minimalni zahtjevi koji se primjenjuju na obrađenu vodu namijenjenu navodnjavanju poljoprivrednih površina

Razredi kvalitete obrađene vode te dozvoljene upotrebe i metode navodnjavanja za svaki razred navedeni su u tablici 1. Minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete vode navedeni su u tablici 2. točke (a). Minimalne učestalosti i ciljevi učinkovitosti za praćenje obrađene vode navedeni su u tablici 3. (rutinsko praćenje) i tablici 4. (validacijsko praćenje) točke (b).

Poljoprivredne kulture koje pripadaju određenoj kategoriji navodnjavaju se obrađenom vodom odgovarajućeg razreda minimalne kvalitete obrađene vode kako je utvrđeno u tablici 1., osim ako se upotrebljavaju odgovarajuće dodatne prepreke kako je navedeno u članku 5. stavku 4. točki (c), što dovodi do postizanja zahtjeva u pogledu kvalitete utvrđenih u tablici 2. točke (a). Takve dodatne prepreke mogu se temeljiti na indikativnom popisu preventivnih mjera navedenom u točki 7. Priloga II. ili u bilo kojim drugim jednakovrijednim nacionalnim ili međunarodnim normama, npr. normi ISO 16075-2.

Tablica 1. – Razredi kvalitete obrađene vode te dozvoljena upotreba u poljoprivredi i metoda navodnjavanja

(a)   Minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete vode

Tablica 2. – Zahtjevi u pogledu kvalitete obrađene vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina

Smatra se da je obrađena voda u skladu sa zahtjevima iz tablice 2. ako rezultati mjerenja za tu obrađenu vodu ispunjavaju sve sljedeće kriterije:

(b)   Minimalni zahtjevi u pogledu praćenja

Operateri postrojenja za obradu vode provode rutinsko praćenje kako bi provjerili je li obrađena voda u skladu s minimalnim zahtjevima u pogledu kvalitete navedenima u točki (a). Rutinsko praćenje uključuje se u postupke provjere sustava ponovne upotrebe vode.

Uzorci koji se koriste za provjeru usklađenosti s mikrobiološkim parametrima na točki usklađenosti uzimaju se u skladu s normom EN ISO 19458 ili bilo kojim drugim nacionalnim ili međunarodnim normama kojima se osigurava jednaka kvaliteta.

Tablica 3. – Minimalna učestalost rutinskog praćenja obrađene vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina

Validacijsko praćenje provodi se prije puštanja u rad novog postrojenja za obradu vode.

Postrojenja za obradu vode koja su već u funkciji i koja 25. lipnja 2020. ispunjavaju zahtjeve u pogledu kvalitete obrađene vode navedene u tablici 2. točke (a) izuzimaju se iz te obveze validacijskog praćenja.

Međutim, validacijsko praćenje provodi se u svim slučajevima kada dolazi do modernizacije opreme te kada se dodaju nova oprema ili novi procesi.

Validacijsko praćenje provodi se za razred kvalitete obrađene vode koji ima najstrože zahtjeve, tj. razred A, kako bi se ocijenilo ispunjavaju li se ciljevi učinkovitosti (smanjenje log10). Validacijsko praćenje obuhvaća praćenje indikatorskih mikroorganizama povezanih sa svakom skupinom patogena, to jest bakterijama, virusima i protozoama. Izabrani indikatorski mikroorganizmi jesu E. coli za patogene bakterije, F-specifični kolifagi, somatski kolifagi ili kolifagi za patogene viruse, i spore Clostridium perfringens ili sporogene bakterije koje reduciraju sulfate za protozou. U tablici 4. navedeni su ciljevi učinkovitosti (smanjenje log10) koji se validacijskim praćenjem provjeravaju za izabrane indikatorske mikroorganizme, a moraju biti ostvareni na točki usklađenosti, uzimajući u obzir koncentracije u nepročišćenim otpadnim vodama koje ulaze u uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. Najmanje 90 % validacijskih uzoraka mora dosegnuti ili premašiti ciljeve učinkovitosti.

Ako biološki indikator u nepročišćenim otpadnim vodama nije prisutan u dovoljnoj količini kako bi se postiglo smanjenje log10, odsutnost takvog biološkog indikatora u obrađenoj vodi znači da su validacijski zahtjevi ispunjeni. Ispunjenje cilja učinkovitosti može se utvrditi analitičkom kontrolom, dodavanjem učinkovitosti koja se pripisuje pojedinačnim koracima pročišćavanja na temelju znanstvenih dokaza za standardne uhodane procese, kao što su objavljeni podaci iz izvješća o ispitivanju ili studije slučaja, ili laboratorijskim ispitivanjima pod kontroliranim uvjetima za inovativno pročišćavanje.

Tablica 4. – Validacijsko praćenje obrađene vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina

Metode analiza koje se provode radi praćenja validiraju se i dokumentiraju u skladu s normom EN ISO/IEC-17025 ili drugim nacionalnim ili međunarodnim normama kojima se osigurava jednaka kvaliteta.

(*1)  Ako je ista vrsta navodnjavane poljoprivredne kulture obuhvaćena u više kategorija iz tablice 1., primjenjuju se zahtjevi najstrože kategorije.

(*2)  Navodnjavanje kapanjem (navodnjavanje kap po kap) sustav je mikronavodnjavanja u kojem voda u kapljicama ili tankom mlazu dolazi do biljaka, a kapanje se provodi na tlo ili izravno ispod njegove površine vrlo malom brzinom (2–20 litara/sat) s pomoću sustava plastičnih cijevi malog promjera koje završavaju emiterima ili kapaljkama.

(*3)  U slučaju metoda navodnjavanja koje oponašaju kišu posebnu pozornost trebalo bi posvetiti zaštiti zdravlja radnika ili drugih prisutnih osoba. U tu se svrhu primjenjuju odgovarajuće preventivne mjere.

(*4)  Umjesto predloženih indikatorskih mikroorganizama za potrebe validacijskog praćenja mogu se upotrebljavati i referentni patogeni Campylobacter, Rotavirus i Cryptosporidium. Tada se primjenjuju sljedeći ciljevi učinkovitosti smanjenja log10: Campylobacter (≥ 5,0), Rotavirus (≥ 6,0) i Cryptosporidium (≥ 5,0).

(*5)  Ukupni kolifagi parametar je koji je odabran kao najprimjereniji pokazatelj virusnog onečišćenja. Međutim, ako analiza ukupnih kolifaga nije izvediva, analizira se barem jedan od njih (F-specifični ili somatski kolifagi).

(*6)  Spore Clostridium perfringens parametar je koji je odabran kao najprimjereniji pokazatelj onečišćenja protozoama. Međutim, alternativno se mogu analizirati sporogene bakterije koje reduciraju sulfate ako je koncentracija spora Clostridium perfringens tolika da nije moguće validirati dolazi li do potrebnog smanjenja log10.