|
+Članak 129. 1. |
Članak 129. 1.►M10 Da bi se mogao primjenjivati povlašteni tretman iz stavaka 4. i 5. ovog članka, pokrivene obveznice definirane u članku 3. točki 1. Direktive (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća ( 32 ) moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u stavcima 3., 3.a i 3.b ovog članka i biti osigurane bilo kojom sljedećom prihvatljivom imovinom: ◄
(a)
izloženostima prema središnjim državama, središnjim bankama ESSB-a, subjektima javnog sektora, jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave u Uniji ili izloženostima koje su osigurane njihovim jamstvima;
(b)
izloženostima prema središnjim državama trećih zemalja, središnjim bankama trećih zemalja, multilateralnim razvojnim bankama, međunarodnim organizacijama koje u skladu s ovim poglavljem ispunjavaju uvjete za 1. stupanj kreditne kvalitete ili izloženostima koje su osigurane njihovim jamstvima, te izloženostima prema subjektima javnog sektora i jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave trećih zemalja, ili izloženostima koje su osigurane njihovim jamstvima, kojima se u skladu s člankom 115. stavcima 1. i 2. ili člankom 116. stavcima 1., 2. ili 4. dodjeljuje ponder rizika kao za izloženosti prema institucijama ili središnjim državama i središnjim bankama i koje u skladu s ovim poglavljem ispunjavaju uvjete za 1. stupanj kreditne kvalitete, ili izloženostima koje su osigurane njihovim jamstvima, te izloženostima u smislu ove točke koje u skladu s ovim poglavljem ispunjavaju uvjete za 2. stupanj kreditne kvalitete, pod uvjetom da ne prelaze 20 % nominalnog iznosa nepodmirenih obveza koje proizlaze iz pokrivenih obveznica institucija izdavatelja;
(c)
izloženostima prema kreditnim institucijama koje ispunjavaju uvjete za 1. ili 2. stupanj kreditne kvalitete ili izloženostima prema kreditnim institucijama koje ispunjavaju uvjete za 3. stupanj kreditne kvalitete ako su te izloženosti u obliku:
i.
kratkoročnih depozita s izvornim rokom dospijeća koji ne premašuje 100 dana ako se ti depoziti koriste za ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj likvidnosti skupa za pokriće iz članka 16. Direktive (EU) 2019/2162; ili
ii.
ugovora o izvedenicama koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 11. stavka 1. te direktive, ako ih dopuštaju nadležna tijela;
(d)
kreditima koji su osigurani stambenim nekretninama do manjeg od sljedeća dva iznosa: iznosa glavnice na koju je upisan teret, zajedno s prethodno upisanim teretima na nekretnini ili 80 % vrijednosti založenih nekretnina;
(e)
stambenim kreditima za koje u cijelosti jamči priznati pružatelj zaštite iz članka 201. koji u skladu s ovim poglavljem ispunjavaju uvjete za najmanje 2. stupanj kreditne kvalitete, ako dio svakog kredita koji se upotrebljava za ispunjavanje zahtjeva iz ovog stavka za osiguranje pokrivene obveznice ne prelazi više od 80 % vrijednosti odgovarajuće stambene nekretnine koja se nalazi u Francuskoj i ako je omjer kredita u odnosu na dohodak najviše 33 % u trenutku odobrenja kredita. U trenutku odobrenja kredita na stambenoj nekretnini ne smiju postojati prethodno upisani tereti, a za kredite odobrene od 1. siječnja 2014. dužnik se ugovorom obvezuje da neće upisivati takve terete bez pristanka kreditne institucije koja je odobrila kredit. Omjer kredita u odnosu na dohodak jest dio bruto dohotka dužnika kojim plaća kredit, uključujući kamate. Pružatelj zaštite je financijska institucija koja ima odobrenje za rad i pod nadzorom je nadležnih tijela te podliježe bonitetnim zahtjevima koji su u smislu robusnosti usporedivi s onima koji se primjenjuju na institucije, odnosno institucija ili društvo za osiguranje. Pružatelj zaštite osniva zajednički fond osiguranja ili ekvivalentnu zaštitu za društva za osiguranje kako bi apsorbirao gubitke od kreditnog rizika, a njegovu kalibraciju periodično provjeravaju nadležna tijela. I kreditna institucija i pružatelj zaštite obavljaju procjenu kreditne sposobnosti dužnika;
(f)
kreditima koji su osigurani poslovnim nekretninama do manjeg od sljedeća dva iznosa: iznosa glavnice na koju je upisan teret, zajedno s prethodno upisanim teretima na nekretnini ili 60 % vrijednosti založenih nekretnina. Krediti osigurani poslovnim nekretninama prihvatljivi su ako je omjer kredita i vrijednosti nekretnine od 60 % prekoračen do najviše 70 %, ako je ukupna vrijednost imovine koja služi kao kolateral za pokrivene obveznice veća od nominalnog iznosa obveza koje proizlaze iz pokrivenih obveznica za najmanje 10 % te ako potraživanje imatelja obveznica ispunjava zahtjeve o pravnoj sigurnosti iz poglavlja 4. Potraživanje imatelja obveznica ima prvenstvo u redoslijedu naplate pred svim ostalim zahtjevima za kolateralom;
(g)
kreditima koji su osigurani teretima na brodovima u iznosu najviše do visine razlike između 60 % vrijednosti založenog broda i vrijednosti prethodno upisanih tereta na brod. Za potrebe stavka 1.a izloženosti nastale prijenosom dužnikovih plaćanja kredita osiguranih zalogom dužničkih vrijednosnih papira i upravljanjem takvim plaćanjima ili prijenosom unovčenja takvih kredita i upravljanjem takvim unovčenjima nisu uključene u izračun ograničenjâ iz tog stavka. Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak točku (c) ovog stavka, do 1. srpnja 2027. neizravne izloženosti prema kreditnim institucijama bez vanjskog rejtinga kojima se jamči za hipotekarne kredite do njihove registracije tretiraju se za potrebe te točke kao izloženosti prema kreditnim institucijama koje ispunjavaju uvjete za 1. stupanj kreditne kvalitete, pod uvjetom da je riječ o kratkoročnim izloženostima koje su raspoređene u razred A na temelju članka 121. i da će hipotekarni krediti pokriveni jamstvom nakon registracije biti prihvatljivi za povlašteni tretman na temelju prvog podstavka točaka (d), (e) i (f) ovog stavka. 1. Pregled
1.1 Reference1.2 Utvrđeni zahtjevi1.3 Povezani standardi2. Utvrđeni zahtjevi
3. Povezani standardi
|