Članak 14. Oblik i učestalost izvješćivanja na pojedinačnoj osnovi za kreditne institucije koje su dio manje značajne nadzirane grupe

Manje značajne kreditne institucije koje primjenjuju MSFI na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002, bilo zbog toga što pripremaju svoja godišnja izvješća u skladu s računovodstvenim standardima koji su tamo navedeni, ili zbog toga što ih primjenjuju za nadzorno izvješćivanje u skladu s člankom 24. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, a koje su dio manje značajne nadzirane grupe, dostavljaju nadzorne financijske podatke odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu na pojedinačnoj osnovi.

Nadzorno financijsko izvješćivanje iz stavka 1. odvija se učestalošću određenom u članku 11. Provedbene uredbe (EU) 2021/451 i uključuje opće minimalne podatke navedene u Prilogu II.

Nacionalna nadležna tijela dostavljaju ESB-u sve dodatne obrasce navedene u Prilogu III. ►M3  Provedbenu uredbu (EU) 2021/451 ◄ koje prikuplja nacionalno nadležno tijelo. Nacionalna nadležna tijela unaprijed obavješćuju ESB o svakom dodatnom obrascu koji namjeravaju prenijeti.

Manje značajne kreditne institucije, osim onih iz stavka 1., na koje se primjenjuju nacionalni računovodstveni okviri na temelju Direktive 86/635/EEZ i koje su dio manje značajne nadzirane grupe, dostavljaju nadzorne financijske podatke odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu.

Nadzorno financijsko izvješćivanje iz stavka 4. odvija se učestalošću određenom u članku 12. Provedbene uredbe (EU) 2021/451 i uključuje opće minimalne podatke navedene u Prilogu II.

Nacionalna nadležna tijela dostavljaju ESB-u sve dodatne obrasce navedene u Prilogu IV. ►M3  Provedbenu uredbu (EU) 2021/451 ◄ koje prikuplja nacionalno nadležno tijelo. Nacionalna nadležna tijela unaprijed obavješćuju ESB o svakom dodatnom obrascu koji namjeravaju prenijeti.

Kao iznimka od stavaka 2., 3., 5. i 6. nadzorna financijska izvješća manje značajnih kreditnih institucija s imovinom čija ukupna vrijednost iznosi 3 milijarde eura ili manje uključuju podatke navedene u Prilogu III. Za tu svrhu, ukupna vrijednost imovine manje značajne kreditne institucije određuje se na osnovi bonitetnog izvješćivanja u skladu s primjenjivim pravom. Ako se ukupna vrijednost imovine manje značajne kreditne institucije ne može utvrditi na osnovi bonitetnog izvješćivanja, ona se utvrđuje na osnovi posljednjih revidiranih godišnjih izvješća, a ako ta godišnja izvješća nisu dostupna, na osnovi godišnjih izvješća izrađenih u skladu s primjenjivim nacionalnim računovodstvenim propisima.

Manje značajne kreditne institucije počinju dostavljati podatke u skladu sa stavcima 2., 3., 5. i 6. od sljedećeg referentnog datuma izvješćivanja za tromjesečno izvješćivanje kada ukupna vrijednost imovine manje značajne kreditne institucije premašuje 3 milijarde eura na četiri uzastopna referentna datuma izvješćivanja za tromjesečno izvješćivanje. Manje značajne kreditne institucije počinju dostavljati podatke u skladu sa stavkom 7. kada je ukupna vrijednost imovine manje značajne kreditne institucije 3 milijarde eura ili niža na tri uzastopna referentna datuma izvješćivanja za tromjesečno izvješćivanje.

Podaci navedeni u stavcima 2., 3. 5., 6. i 7. dostavljaju se kako je propisano u članku 6. stavku 5. ove Uredbe.

Nacionalna nadležna tijela mogu prikupljati podatke koje treba dostaviti ESB-u, navedene u stavcima 2., 3., 5., 6. i 7. kao dio šireg nacionalnog izvještajnog okvira koji, u skladu s odgovarajućim pravom Unije ili nacionalnim pravom, uključuje dodatne nadzorne financijske podatke koji, osim za potrebe nadzora, služe i za druge potrebe kao što su potrebe statistike.