Preamble: 1

(1)

Granularni podaci o kreditima i kreditnom riziku (dalje u tekstu „podaci o kreditima”) obuhvaćaju detaljne i pojedinačne informacije o instrumentima koji dovode do kreditnog rizika za društva koja primaju depozite, financijska društva osim društava koja primaju depozite ili subjekata za upravljanje imovinom, koji se svi u značajnoj mjeri bave kreditiranjem. Takve detaljne informacije potrebne su radi izvršavanja zadaća Eurosustava, Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i Europskog odbora za sistemske rizike, uključujući analizu monetarne politike i operacija monetarne politike, upravljanje rizicima, nadgledanje financijske stabilnosti te makrobonitetnu politiku i istraživanja. Ovi podaci će također biti korisni za potrebe nadzora banaka u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM).

(2)

Članak 5. stavak 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”) utvrđuje da Europska središnja banka (ESB), uz pomoć nacionalnih središnjih banaka ESSB-a, prikuplja potrebne statističke podatke od nadležnih nacionalnih tijela ili izravno od gospodarskih subjekata, radi izvršavanja zadaća ESSB-a. Prema članku 3. Uredbe (EZ) br. 2533/98, ESB je dužan odrediti stvarnu izvještajnu populaciju u okviru referentne izvještajne populacije i ima pravo u potpunosti ili djelomično izuzeti određene kategorije izvještajnih jedinica iz svojih statističkih izvještajnih zahtjeva.

(3)

Podaci o kreditima značajno će doprinijeti poboljšanju postojeće i razvoju nove statistike ESSB-a jer osiguravaju važne raščlambe i pojedinosti koje nisu dostupne iz izvora podataka koji se trenutno koriste, kao što su podaci o strukturi i oblicima rizika kredita odobrenih od strane financijskog sektora. Primjerice, podaci o kreditima značajno će doprinijeti povećanju kvalitete statistike o: (a) kreditima prema veličini društava, ključnom obilježju za pristup i praćenje odobravanja kredita malim i srednjim poduzećima; (b) kreditnim linijama raščlanjenim prema sektoru druge ugovorne strane; (c) kreditima nefinancijskim društvima raščlanjenim prema gospodarskoj djelatnosti; (d) kreditima osiguranim kolateralom u obliku nekretnina; i (e) prekograničnim kreditima i povezanim prihodima kao dijelu statistike platne bilance država članica čija je valuta euro.

(4)

Raspoloživost podataka o kreditima poboljšat će iskoristivost podataka na mikro razini koji se sada prikupljaju statistikom izdavanja i držanja vrijednosnih papira te doprinijeti praćenju i jačanju financijske integracije i stabilnosti u Uniji. Konačno, podaci o kreditima koji se odnose na podružnice koje su rezidenti izvan europodručja, a čiji su glavni uredi rezidenti u državi članici izvjestiteljici, važni su za izvršavanje zadaća ESSB-a, posebno za analizu monetarne politike i financijsku stabilnost. Pored toga, podaci mogu pružati potporu zadaćama makrobonitetnog nadzora kao što su analize financijske stabilnosti, procjene rizika i testovi otpornosti na stres. Članak 8. stavak 1. točka (d) i stavak 4a Uredbe (EU) br. 2533/98 sada izričito dozvoljavaju korištenje statističkih podataka prikupljenih temeljem članka 5. Statuta ESSB-a za potrebe nadzora.

(5)

Sveobuhvatan skup ujednačenih analitičkih podataka o kreditima trebao bi smanjiti teret izvješćivanja povećanjem stabilnosti izvještajnih zahtjeva tijekom vremena. Ovo je važno zbog toga što uvođenje promjena u visoko automatizirane sustave obrade podataka izvještajnih jedinica može biti vrlo skupo. Usklađeni skupovi podataka o kreditima također će osigurati veći stupanj pojedinosti te će na taj način smanjiti potrebu za dodatnim zahtjevima upućenim izvještajnim jedinicama.

(6)

Odluka ESB/2014/6 (3) utvrđuje postupak za razvoj dugoročnog okvira za prikupljanje granularnih podataka o kreditima temeljem ujednačenih statističkih izvještajnih zahtjeva ESB-a. Njegov je cilj osigurati uspostavljanje: (a) nacionalnih skupova granularnih podataka o kreditima, kojima upravljaju sve nacionalne središnje banke Eurosustava u skladu s općim minimalnim standardima i (b) zajedničke baze podataka o granularnim analitičkim podacima o kreditima (skup podataka „Anacredit”) koji dijele članice Eurosustava, a koji obuhvaća ulazne podatke iz svih država članica čija je valuta euro.

(7)

Preporuka ESB/2014/7 (4) potiče nacionalne središnje banke država članica čija valuta nije euro, ali koje se pripremaju pridružiti dugoročnom okviru, da primjenjuju odredbe Odluke ESB/2014/6. Skup podataka AnaCredit trebao bi biti otvoren, na dobrovoljnoj osnovi, državama članicama izvan europodručja, posebno onima koje sudjeluju u SSM-u, radi proširenja geografskog područja primjene i proširenja podataka te povećanja usklađenosti u Uniji.

(8)

Dok pripremne mjere temeljem Odluke ESB/2014/6 imaju za cilj definirati „osnovnu grupu ujednačenih skupova granularnih podataka o kreditima koje nacionalne središnje banke dugoročno trebaju osigurati ESB-u”, rezultat koristi i troškova postupka pokazuje snažne zahtjeve korisnika koji ističu potrebu ne samo za „osnovnom grupom skupova podataka”, već i za sveobuhvatnim popisom atributa podataka i mjera koje karakteriziraju instrumente koji stvaraju kreditni rizik za izvještajnu populaciju. Pored toga, poboljšana usklađenost koja iz toga proizlazi, trebala bi povećati usporedivost podataka u državama i institucijama, osiguravajući time veću kvalitetu podataka za analizu.

(9)

Skup podataka AnaCredit ima za cilj osigurati, zajedno s drugim statističkim okvirima prikupljanja granularnih podataka, analitički pregled kreditnog rizika izvještajnih jedinica neovisno o financijskom instrumentu, vrsti izloženosti ili računovodstvenoj klasifikaciji. U tom smislu, zahtjevi utvrđeni ovom Uredbom imaju za cilj osigurati da izvještajne jedinice dostave opći skup ujednačenih podataka nacionalnim središnjim bankama.

(10)

Skup podataka AnaCredit trebao bi biti uspostavljen u fazama jer se znatna heterogenost sadašnjeg skupa podataka o kreditima u državama sudionicama može ujednačiti samo postepeno. Ovaj postupan pristup također uzima u obzir vrijeme potrebno izvještajnim jedinicama za usklađivanje s raznim zahtjevima za podacima. Općenito, područje primjene i sadržaj podataka koje je potrebno prikupiti tijekom različitih faza trebali bi biti utvrđeni što je prije moguće, da bi se sve izvještajne jedinice pripremile za korištenje ujednačenih skupova odrednica i definicija. Stoga će Upravno vijeće donijeti odluku o svakoj daljnjoj fazi najmanje dvije godine prije njezine provedbe. U cilju smanjenja troškova i ukupnih obveza izvještajnih jedinica, dostavljanje informacija o stambenim kreditima na temelju tehnika uzorkovanja razmotrit će se u kasnijoj fazi.

(11)

Dok je jedan od ključnih dugoročnih ciljeva skupa podataka Anacredit usklađivanje izvještajnih zahtjeva i provedbenih praksi, heterogenost postojećih praksi prikupljanja podataka zahtijeva očuvanje diskrecije nacionalnih središnjih banaka u određenim područjima, primjerice u odnosu na odluke NSB-a o odstupanjima za male rezidentne izvještajne jedinice. Ova područja diskrecije nacionalnih središnjih banaka trebalo bi ponovno preispitati u svakoj budućoj fazi kako bi se utvrdilo može li se postići daljnje usklađivanje unutar država sudionica.

(12)

S obzirom na područje primjene, prva faza izvješćivanja prema skupu podataka AnaCredit trebala bi uključivati kredite koje su kreditne institucije odobrile pravnim subjektima. Društva koja primaju depozite osim kreditnih institucija, subjekti za upravljanje imovinom i druga financijska društva koja se sva bave kreditiranjem, kao i inozemna društva kćeri tih pravnih osoba mogu biti uključeni u stvarnu izvještajnu populaciju u kasnijoj fazi. U pogledu instrumenata, opseg granularnog izvješćivanja može se proširiti na izvedenice, ostale račune potraživanja, izvanbilančne stavke (kao što su financijska jamstva) i kredite odobrene osobama koje nisu pravne osobe, uključujući trgovcima pojedincima. Osobni podaci, kako su utvrđeni važećim pravilima o zaštiti podataka, ne bi se smjeli prikupljati u prvoj fazi, kao i podaci za kredite s više dužnika koji obuhvaćaju fizičke osobe kao dužnike, ili kada su fizičke osobe povezane s instrumentima o kojima se izvješćuje u skupu podataka Anacredit. Ako bi opseg izvješćivanja bio proširen na način da obuhvati te osobne podatke u kasnijim fazama, potrebno je osigurati zaštitu prava fizičkih osoba u odnosu na prikupljanje i obradu njihovih osobnih podataka. Štoviše, kasnije faze mogu uključivati izvještajne zahtjeve na konsolidiranoj osnovi. Svaka odluka o proširenju izvještajne populacije trebala bi uzeti u obzir prava nacionalnih središnjih banaka da odobravaju odstupanja malim izvještajnim jedinicama i trebala bi biti donesena najmanje dvije godine prije njegovog uvođenja kako bi se izvještajnim jedinicama i nacionalnim središnjim bankama omogućilo dovoljno vremena za provedbu.

(13)

U pripremanju budućih faza, proširenje izvještajne populacije i uvođenje dodatnih izvještajnih zahtjeva trebalo bi biti utemeljeno na analizi Odbora za statistiku ESSB-a (dalje u tekstu „STC”), uzimajući u obzir potrebe korisnika, procijenjene troškove izvještajnih jedinica i nacionalnih središnjih banaka, tržišna kretanja i iskustvo stečeno tijekom pripreme za prvu fazu.

(14)

Izvještajne obveze o podacima o kreditima trebale bi biti utvrđene uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, a radi izbjegavanja nametanja nepotrebnog tereta izvješćivanja naročito malim izvještajnim jedinicama s ograničenom ukupnom kreditnom izloženošću. Iz istog razloga nacionalne središnje banke trebale bi imati pravo odobriti odstupanja malim izvještajnim jedinicama.

(15)

U cilju osiguravanja učinkovitog izvješćivanja i odgovarajuće interoperabilnosti s drugim postojećim ili novim izvještajnim okvirima, nacionalnim središnjim bankama trebalo bi omogućiti prikupljanje informacija koje se trebaju prenijeti ESB-u kao dio šireg nacionalnog izvještajnog okvira i proširenje izvješćivanja o podacima o kreditima izvan područja primjene ove Uredbe, za njihove zakonom propisane svrhe, u skladu s odgovarajućim nacionalnim pravom.

(16)

Radi doprinošenja skupu podataka AnaCredit, nacionalnim središnjim bankama trebalo bi dozvoliti korištenje vlastitih baza podataka, podataka primljenih od izvještajnih jedinica i podataka iz bilo kojih drugih izvora, uključujući odgovarajuće referentne baze podataka. Nacionalne središnje banke trebale bi imati diskrecijsko pravo odlučiti hoće li sklopiti sporazum o suradnji s nacionalnim zavodima za statistiku ili nacionalnim nadležnim tijelima radi nadzora izvještajnih jedinica ili s bilo kojim drugim nacionalnim tijelom, sve dok dostavljeni podaci udovoljavaju standardima kvalitete utvrđenim ovom Uredbom. Zbog različitih nacionalnih rješenja koja su trenutačno na snazi, a radi smanjivanja tereta izvješćivanja temeljem ove Uredbe, potiče se djelotvorna i učinkovita suradnja s nacionalnim zavodima za statistiku, nacionalnim nadležnim tijelima i drugim nacionalnim tijelima.

(17)

Okvir za prikupljanje podataka o kreditima trebao bi biti uspostavljen u cilju osiguravanja interoperabilnosti sa središnjim kreditnim registrima i drugim odgovarajućim skupovima podataka o kreditima uspostavljenim od strane subjekata javnog sektora, uključujući baze podataka o statistici vrijednosnih papira i Registar skupova podataka institucija i povezanih društava ESSB-a.

(18)

Nacionalnim središnjim bankama trebalo bi biti dozvoljeno korištenje višenamjenskog zajedničkog skupa analitičkih granularnih podataka o kreditima radi uspostavljanja sustava povratnih informacija s izvještajnim jedinicama ili radi pojačavanja postojećih sustava povratnih informacija i drugih informacijskih usluga od središnjih kreditnih registara izvještajnim jedinicama. Ovi sustavi povratnih informacija unaprijedit će doprinos ESSB-a stabilnosti financijskog sustava u skladu s njegovim zakonskim ovlastima, prema članku 127. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Sustavi povratnih informacija osigurat će izvještajnim jedinicama širu osnovu za njihovu procjenu kreditne sposobnosti, posebno u odnosu na prekogranične dužnike te omogućiti usklađivanje definicija i atributa podataka putem njihovih praksi odobravanja kreditiranja. Oni će unaprijediti upravljanje kreditnim rizikom od strane kreditnih institucija i drugih zajmodavaca. Posebice će podržati kreditne institucije u izbjegavanju nepotrebne ovisnosti o vanjskim kreditnim rejtinzima za procjenu kreditne sposobnosti. Sustav povratnih informacija trebao bi slijediti najbolje prakse i osigurati minimalne standarde kvalitete podataka. Podskup analitičkih podataka o kreditima koji nacionalne središnje banke mogu međusobno dijeliti za potrebe sustava povratnih informacija, trebao bi biti utvrđen uzimajući u obzir određene razine povjerljivosti odgovarajućih atributa podataka i odgovarajuće zahtjeve za zaštitu povjerljivosti kao i vrijeme potrebno za provedbu. Dodatne pojedinosti o području primjene i provedbi sustava povratnih informacija mogu se utvrditi u posebnom pravnom aktu, a nacionalne središnje banke mogu sklopiti memorandume o razumijevanju na temelju važećih pravnih okvira u pogledu svoje odnosne suradnje unutar sustava povratnih informacija. Dok neke nacionalne središnje banke koje upravljaju središnjim kreditnim registrima već međusobno dijele granularne podatke o prekograničnim kreditima i kreditnim riziku na bilateralnoj osnovi (5), druge mogu, iz pravnih razloga, zahtijevati određeno razdoblje za provedbu prekogranične razmjene informacija radi prosljeđivanja takvih podataka financijskim institucijama koje o njima izvješćuju. Uspostavljanje i provedba sustava povratnih informacija trebali bi uzeti u obzir nacionalne zakonske odredbe o obradi povjerljivih statističkih podataka.

(19)

Za potrebe ove uredbe, trebali bi se primijeniti standardi za zaštitu i uporabu povjerljivih statističkih podataka kao što je utvrđeno u člancima 8. do 8.c Uredbe (EZ) br. 2533/98.

(20)

Člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98 utvrđuje se da je ESB ovlašten izricati sankcije izvještajnim jedinicama koje ne ispunjavaju statističke izvještajne zahtjeve određene ili izrečene uredbama ili odlukama ESB-a. Ova ovlast za izricanje sankcija neovisna je o pravima nacionalnih središnjih banaka da izriču sankcije izvještajnim jedinicama koje ne poštuju statističke i druge izvještajne zahtjeve koji se na njih primjenjuju na temelju odgovarajućeg nacionalnog pravnog okvira.

(21)

Potrebno je uspostaviti postupak za djelotvorno provođenje tehničkih izmjena priloga ovoj Uredbi, pod uvjetom da ne dovode do promjena u temeljnom konceptualnom okviru niti utječu na teret izvješćivanja izvještajnih jedinica u državama članicama. Ovaj postupak treba dozvoliti uzimanje u obzir stajališta Odbora za statistiku ESSB-a.

(22)

Članak 5. Statuta ESSB-a zajedno s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, podrazumijeva obvezu izrade i provedbe na nacionalnoj razini svih mjera koje države članice čija valuta nije euro smatraju prikladnim: (a) za provođenje prikupljanja statističkih podataka potrebnih za ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva ESB-a; i (b) za pravovremene pripreme u području statistike kako bi te države članice postale države članice čija je valuta euro.

(23)

Primjena ove Uredbe je bez utjecaja na prikupljanje podataka o kreditima temeljem pravnog okvira SSM-a,