Preamble: 1

(1)

Europskim zelenim planom, kako je utvrđen u Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019., pokrenuta je nova strategija rasta za Uniju kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. U njemu se potvrđuju ambicije Komisije da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent i kontinent nulte stope onečišćenja te se njime nastoje zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih, uz osiguravanje uključive, poštene i pravedne tranzicije u kojoj nitko neće biti zapostavljen. Nadalje, Unija se obvezala osigurati potpunu provedbu Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i Osmog programa djelovanja za okoliš, uspostavljenog Odlukom (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća (4), te se obvezala na provedbu Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja.

(2)

Ozonski sloj štiti ljude i druga živa bića od Sunčeva štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja. Znanstveno je utvrđeno da stalne emisije tvari koje oštećuju ozonski sloj uzrokuju znatno oštećenje ozonskog sloja, što dovodi do znatnih štetnih učinaka na zdravlje ljudi, ekosustave i biosferu, ali i znatnih posljedica za gospodarstvo, ako se ne poduzmu mjere za rješavanje tog pitanja.

(3)

Na temelju Odluke Vijeća 88/540/EEZ (5) Unija je postala stranka Bečke konvencije o zaštiti ozonskog sloja (6) i Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (7) („Protokol”). Protokol i kasnije odluke njegovih stranaka čine skup globalno obvezujućih kontrolnih mjera za suzbijanje oštećenja ozonskog sloja.

(4)

Uredbom (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (8) među ostalim se osigurava da Unija postupa u skladu s Protokolom. U svojoj evaluaciji te uredbe Komisija je zaključila da su kontrolne mjere utvrđene na temelju te uredbe u načelu i dalje svrsishodne, učinkovite i da su znatno doprinijele obnavljanju ozona u stratosferi i smanjenju klimatskog zagrijavanja.

(5)

Postoje jasni dokazi smanjenja opterećenja atmosfere tvarima koje oštećuju ozonski sloj i obnavljanja ozona u stratosferi. Međutim, nedavne procjene pokazuju da je taj oporavak ozonskog sloja još uvijek krhak te se povratak na razine koncentracije koje su postojale prije 1980. ne predviđa prije sredine 21. stoljeća. Povećano UV zračenje stoga je i dalje ozbiljna prijetnja za zdravlje i okoliš. Izbjegavanje rizika daljnjih kašnjenja u obnavljanju ozonskog sloja i dalje ovisi o tome da se postojeće obveze u cijelosti provode, da se radi smanjenja emisija dodatno djeluje u pogledu preostalih izvora emisija, i da postoje potrebne mjere kako bi se brzo i djelotvorno odgovorilo na predstojeće izazove.

(6)

Većina tvari koje oštećuju ozonski sloj ima i visok potencijal globalnog zagrijavanja (GWP) te su čimbenici koji pridonose povećanju temperature planeta. S obzirom na važne nalaze iz posebnog izvješća Međuvladina panela o klimatskim promjenama iz 2021. ovom Uredbom trebalo bi osigurati da se poduzmu svi izvedivi napori za smanjenje emisija tvari koje oštećuju ozonski sloj. Smanjenje emisija pridonosi postizanju cilja iz Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) („Pariški sporazum”) (9) da se porast globalne temperature u ovom stoljeću zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad predindustrijskih razina te da se porast temperature nastoji dodatno ograničiti na 1,5 C.

(7)

Kako bi se povećala osviještenost o GWP-u tvari koje oštećuju ozonski sloj, trebalo bi u ovoj Uredbi uz potencijal oštećenja ozonskog sloja (ODP) tih tvari navesti njihov GWP.

(8)

U Uredbi (EZ) br. 1005/2009 i prethodnim pravnim aktima Unije utvrđene su strože kontrolne mjere nego što se zahtijeva na temelju Protokola te su predviđena restriktivnija pravila o uvozu i izvozu.

(9)

Na temelju Uredbe (EZ) br. 1005/2009 proizvodnja i stavljanje na tržište tvari koje oštećuju ozonski sloj postupno su ukinuti za gotovo sve primjene. Zabranjeno je i stavljanje na tržište proizvoda i opreme koji sadržavaju tvari koje oštećuju ozonski sloj ili čije funkcioniranje ovisi o tim tvarima, osim u određenim slučajevima u kojima je uporaba takvih tvari i dalje dopuštena. Čak i nakon postupnog ukidanja tvari koje oštećuju ozonski sloj pod određenim uvjetima potrebno je i dalje dopustiti izuzeća za određene primjene ako zamjenske tvari još nisu dostupne.

(10)

Unijina proizvodnja tvari koje oštećuju ozonski sloj 2021. bila je veća nego tijekom prethodnih deset godina te se 2021. povećala za 27 % u odnosu na 2020. Prema izvješću Europske agencije za okoliš naslovljenom „Tvari koje oštećuju ozonski sloj 2022.”, 90 % povećanja posljedica je uporabe tvari koje oštećuju ozonski sloj kao sirovina. Njihova uporaba kao sirovina povećala se za 11 % 2021. u odnosu na 2020. Iako je odstupanje za tvari koje oštećuju ozonski sloj koje se upotrebljavaju kao sirovine u kemijskoj proizvodnji određene robe, uključujući lijekove, opravdano s obzirom na niske stope emisija i nepostojanje drugih mogućnosti, važno je redovito procjenjivati dostupnost zamjenskih rješenja i stvarne razine emisija iz postojećih uporaba tih tvari kao sirovina. Komisija bi, ako je to potrebno, trebala donijeti delegirane akte kojima se utvrđuje popis kemijskih proizvodnih procesa za koje je zabranjena uporaba tvari koje oštećuju ozonski omotač navedenih u Prilogu I. kao sirovina. U delegiranim aktima trebalo bi uzeti u obzir dostupnost tehnički i ekonomski izvedivih zamjenskih rješenja, na temelju tehničkih procjena provedenih u skladu s Protokolom, posebno četverogodišnjih izvješća i drugih tehničkih izvješća koja pripremaju tijela za procjene u skladu s Protokolom, koja uključuju procjene dostupnih zamjenskih rješenja za postojeće uporabe kao sirovina i razina emisija iz postojećih uporaba kao sirovina te koja pružaju dostatnu osnovu za donošenje odluke o zabrani određenih uporaba kao sirovina. Ako takve procjene provedene u skladu s Protokolom nisu dostupne, Komisija bi trebala provesti vlastitu procjenu na temelju tehničkih podataka o postojećim uporabama tvari koje oštećuju ozonski sloj kao sirovina, njihovim povezanim emisijama i njihovu utjecaju na ozonski sloj i klimu, kao i o dostupnosti tehnički i ekonomski izvedivih zamjenskih rješenja, te bi trebala donijeti, prema potrebi i na temelju te procjene, delegirani akt kojim se utvrđuje popis kemijskih proizvodnih procesa za koje je zabranjena uporaba tvari koje oštećuju ozonski sloj navedenih u Prilogu I. kao sirovina. Popis se može ažurirati s obzirom na nalaze četverogodišnjih izvješća koja pripremaju tijela za procjene u skladu s Protokolom ili s obzirom na vlastitu procjenu Komisije.

(11)

S obzirom na male količine tvari koje oštećuju ozonski sloj koje se doista upotrebljavaju za neophodne laboratorijske i analitičke primjene u tom je pogledu potrebno uspostaviti razmjernu kontrolnu mjeru. Obvezu registracije na temelju Uredbe (EZ) br. 1005/2009 trebalo bi zamijeniti zahtjevom u pogledu vođenja evidencije kako bi se spriječila nezakonita uporaba i pratio razvoj zamjenskih rješenja.

(12)

Stavljanje na tržište i uporaba halona trebali bi biti dopušteni samo za kritične primjene, koje bi trebalo odrediti uzimajući u obzir dostupnost zamjenskih tvari ili tehnologija i razvoj međunarodnih normi.

(13)

Odbor za tehničke opcije za halone osnovan na temelju Protokola ukazao je na to da rabljene zalihe halona za kritične primjene možda neće biti dovoljne da bi se zadovoljile svjetske potrebe od 2030. nadalje. Kako bi se izbjeglo da se novi haloni moraju proizvoditi da bi se zadovoljile buduće potrebe, važno je poduzeti mjere za povećanje dostupnosti zaliha halona prikupljenih iz opreme te predvidjeti njihovo adekvatno praćenje.

(14)

Na temelju Uredbe (EZ) br. 1005/2009 izuzeće za sve kritične primjene metil bromida, među ostalim za uporabu u karanteni i prije otpreme, prestalo je vrijediti 18. ožujka 2011. Protokol sadržava odredbe kojima se uređuje uporaba u izvanrednim situacijama. Te se odredbe do sada nisu primijenile unutar Unije. Stoga nije vjerojatno da bi bilo koji akter unutar Unije imao potrebu primijeniti te odredbe. Međutim, s obzirom na to da se ne mogu isključiti buduće izvanredne situacije i kako bi se ova Uredba uskladila s Protokolom, mogućnost odobravanja odstupanja u izvanrednim situacijama, odnosno u slučaju neočekivane pojave određenih štetnih organizama ili neočekivanog izbijanja bolesti, trebala bi ostati dostupna ako je takva izvanredna uporaba dopuštena u skladu s uredbama (EZ) br. 1107/2009 (10) i (EU) br. 528/2012 (11) Europskog parlamenta i Vijeća. U takvim bi slučajevima trebalo pobliže odrediti mjere donesene radi svođenja emisija na najmanju moguću mjeru, kao što je na primjer uporaba praktično nepropusnih folija pri tretiranju tla.

(15)

Sve je veća zabrinutost zbog učinka pojedinih tvari koje oštećuju ozonski sloj koje ne podliježu kontroli na temelju Protokola, navedenih u Prilogu II., na globalne emisije, uključujući povećanje koncentracije diklormetana u atmosferi koje bi moglo odgoditi obnavljanje stratosferskog ozonskog sloja. U 2021. proizvodnja u Uniji tih tvari koje oštećuju ozonski sloj, u metričkim tonama, bila je otprilike četiri puta veća od proizvodnje tvari koje oštećuju ozonski omotač koje podliježu kontroli na temelju Protokola. Međutim, ako se proizvodnja izrazi u tonama ODP-a, proizvodnja je bila otprilike četiri puta niža u usporedbi s tvarima koje oštećuju ozonski sloj navedenima u Prilogu I. Potrebne su dodatne mjere ograničavanja a važno je pojačano praćenje, među ostalim putem odredbi o prikupljanju ili uništavanju, saniranju propuštanja i sprečavanju nenamjernog ispuštanja tvari koje oštećuju ozonski sloj koje ne podliježu kontroli na temelju Protokola.

(16)

Ograničenja utvrđena u ovoj Uredbi u vezi s proizvodima i opremom koji sadržavaju tvari koje oštećuju ozonski sloj trebala bi također obuhvaćati proizvode i opremu čije funkcioniranje ovisi o tim tvarima kako bi se spriječilo izbjegavanje tih ograničenja.

(17)

Važno je osigurati da se tvari koje oštećuju ozonski sloj smiju staviti na tržište radi oporabe u Uniji. Tvari koje oštećuju ozonski sloj i proizvodi i oprema koji sadržavaju te tvari ili čije funkcioniranje ovisi o tim tvarima trebali bi se također smjeti staviti na tržište radi uništavanja primjenom tehnologije koju su stranke Protokola odobrile ili tehnologije koju stranke Protokola nisu odobrile, ali koja je u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom.

(18)

Spremnike za jednokratnu uporabu za tvari koje oštećuju ozonski sloj trebalo bi zabraniti jer u tim spremnicima kad se isprazne neizbježno ostaje određena količina rashladnog sredstva, koja se zatim ispušta u atmosferu. Ovom Uredbom trebalo bi zabraniti njihov izvoz, uvoz, stavljanje na tržište, naknadnu isporuku ili stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu, osim radi neophodnih laboratorijskih i analitičkih primjena. Kako bi se osiguralo da se spremnici za višekratnu uporabu za tvari koje oštećuju ozonski sloj ponovno pune a ne odbacuju, od poduzeća bi trebalo zahtijevati da pri njihovu stavljanju na tržište predoče izjavu o sukladnosti koja sadržava dokaze o postupcima za povrat spremnika za višekratnu uporabu radi ponovnog punjenja.

(19)

Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (12) predviđeno je označivanje tvari razvrstanih kao tvari koje oštećuju ozonski sloj i označivanje mješavina koje sadržavaju takve tvari. S obzirom na to da je dopušteno puštanje u slobodan promet tvari koje oštećuju ozonski sloj proizvedenih za uporabu kao sirovine, procesni agensi te za neophodne laboratorijske i analitičke primjene, te bi tvari trebalo razlikovati od tvari proizvedenih za druge uporabe odnosno primjene.

(20)

U iznimnim slučajevima trebalo bi biti moguće dopustiti izvoz proizvoda i opreme koji sadržavaju klorofluorougljikovodike ako bi moglo biti korisnije omogućiti da prirodni ciklus trajanja tih proizvoda i opreme završi u trećoj zemlji nego da ih se stavi izvan pogona i zbrine u Uniji.

(21)

S obzirom na to da proces proizvodnje pojedinih tvari koje oštećuju ozonski sloj može dovesti do emisija fluoriranog stakleničkog plina, trifluorometana, kao nusproizvoda, stavljanje na tržište tvari koja oštećuje ozonski sloj trebalo bi uvjetovati uništavanjem takvih emisija nusproizvoda ili njihovim prikupljanjem za naknadnu uporabu. Od proizvođača i uvoznika trebalo bi tražiti da dokumentiraju mjere ublažavanja donesene radi sprečavanja emisija trifluorometana tijekom procesa proizvodnje i da pruže dokaze o uništavanju ili prikupljanju za naknadnu uporabu tih emisija nusproizvoda u skladu s najboljim dostupnim tehnikama. U trenutku stavljanja tvari koja oštećuje ozonski sloj na tržište trebalo bi pružiti izjavu o sukladnosti.

(22)

Kako bi se olakšale carinske provjere, važno je utvrditi informacije koje se moraju pružiti carinskim tijelima u državama članicama („carinska tijela”) pri uvozu i izvozu tvari koje oštećuju ozonski sloj, proizvoda i opreme obuhvaćenih ovom Uredbom te zadaće carinskih tijela i, prema potrebi, tijela za nadzor tržišta, kad ona provode zabrane i ograničenja uvoza ili izvoza tih tvari, proizvoda i opreme. Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća (13), kojom se utvrđuju pravila o nadzoru tržišta i kontroli proizvoda koji ulaze na tržište Unije, primjenjuje se na tvari, proizvode i opremu obuhvaćene ovom Uredbom ako ne postoje posebne odredbe kojima se na konkretniji način reguliraju posebni aspekti nadzora tržišta i izvršavanja. Ako se ovom Uredbom utvrđuju specifične odredbe, na primjer o carinskim provjerama, prevladavaju te specifičnije odredbe, čime se dopunjuju pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2019/1020. Kako bi se osigurala zaštita okoliša, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sve oblike isporuke tvari koje oštećuju ozonski sloj koje podliježu ovoj Uredbi, uključujući prodaju na daljinu iz članka 6. Uredbe (EU) 2019/1020.

(23)

Da bi se spriječila nezakonita trgovina zabranjenim tvarima, proizvodima i opremom obuhvaćenima ovom Uredbom, zabrane koje su u njoj utvrđene i zahtjevi u pogledu izdavanja dozvola za trgovinu trebali bi obuhvaćati ne samo ulazak robe na carinsko područje Unije radi puštanja u slobodan promet nego i privremeni smještaj i ostale carinske postupke utvrđene carinskim pravom Unije. Za robu koja se stavljena u privremeni smještaj trebalo bi dopustiti jednostavnije izdavanje dozvola kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje subjekata i carinskih tijela.

(24)

Sustav za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz tvari koje oštećuju ozonski sloj ključni je zahtjev iz Protokola za praćenje trgovine i sprečavanje nezakonitih aktivnosti u tom pogledu. Dozvole bi trebale biti vremenski ograničene kako bi se osiguralo da poduzeća u redovitim intervalima preispituju uporabu zamjenskih rješenja. Kako bi se osigurale automatske carinske provjere u stvarnom vremenu na razini pošiljke, kao i elektronička razmjena i pohrana informacija o svim pošiljkama tvari, proizvoda i opreme obuhvaćenih ovom Uredbom, koji su podneseni carinskim tijelima, potrebno je povezati elektronički sustav za izdavanje dozvola za tvari koje oštećuju ozonski sloj s okruženjem jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu („okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu”) uspostavljenim Uredbom (EU) 2022/2399 Europskog parlamenta i Vijeća (14). S obzirom na tu međupovezanost s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu, bilo bi nerazmjerno predvidjeti sustav za izdavanje dozvola za pošiljke u Uniji.

(25)

Kako bi se osiguralo da tvari, proizvodi i oprema obuhvaćeni ovom Uredbom koji su nezakonito uvezeni na tržište Unije ne uđu ponovno na tržište, nadležna tijela država članica trebala bi zaplijeniti ili oduzeti te tvari, proizvode i opremu radi zbrinjavanja. Ponovni izvoz tvari, proizvoda i opreme koji nisu u skladu s ovom Uredbom trebalo bi u svakom slučaju zabraniti.

(26)

Države članice trebale bi osigurati da osoblje carinskih tijela ili druge ovlaštene osobe u skladu s nacionalnim pravilima koji obavljaju provjere na temelju ove Uredbe imaju odgovarajuće resurse i znanje, na primjer tako što će im se ponuditi osposobljavanje, i da su dostatno opremljeni za postupanje u slučajevima nezakonite trgovine tvarima koje oštećuju ozonski sloj, proizvodima i opremom obuhvaćenima ovom Uredbom. Države članice trebale bi odrediti carinske urede ili druga mjesta koji ispunjavaju te uvjete i stoga su ovlašteni provoditi carinske provjere prilikom uvoza, izvoza i u slučaju provoza.

(27)

Suradnja i razmjena potrebnih informacija među svim nadležnim tijelima država članica uključenima u provedbu ove Uredbe, odnosno carinskim tijelima, tijelima za nadzor tržišta, tijelima za zaštitu okoliša i svim drugim nadležnim tijelima s inspekcijskim zadaćama, među državama članicama i s Komisijom, iznimno su važne kako bi se suzbila kršenja ove Uredbe, a posebno nezakonita trgovina. Zbog povjerljive prirode razmjene carinskih informacija povezanih s rizicima u tu bi svrhu trebalo upotrebljavati sustav upravljanja rizikom u carinskim pitanjima.

(28)

Komisija bi u obavljanju zadaća koje su joj povjerene ovom Uredbom trebala surađivati s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF), uspostavljenim Odlukom Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom (15), kao i radi promicanja suradnje i odgovarajuće razmjene informacija između nadležnih tijela i Komisije u slučaju provjera usklađenosti i nezakonite trgovine tvarima koje oštećuju ozonski sloj. OLAF bi trebao imati pristup svim potrebnim informacijama kako bi se olakšalo izvršavanje njegovih zadaća.

(29)

Kako bi se osigurala usklađenost s Protokolom, trebalo bi zabraniti uvoz tvari koje oštećuju ozonski sloj i proizvoda i opreme koji sadržavaju te tvari ili čije funkcioniranje o njima ovisi u državu koja nije stranka Protokola i njihov izvoz iz države koja nije stranka Protokola.

(30)

Namjerno ispuštanje tvari koje oštećuju ozonski sloj u atmosferu, ako je takvo ispuštanje nezakonito, ozbiljno je kršenje ove Uredbe i trebalo bi ga izričito zabraniti. Poduzeća bi trebala poduzeti sve izvedive mjere kako bi se smanjilo nenamjerno ispuštanje tvari koje oštećuju ozonski sloj u atmosferu, uzimajući u obzir i njihov GWP. Stoga je potrebno utvrditi odredbe o prikupljanju rabljenih tvari koje oštećuju ozonski sloj iz proizvoda i opreme te o sprečavanju propuštanja takvih tvari. Obveze prikupljanja trebalo bi također proširiti na vlasnike zgrada i izvođače radova kad uklanjaju određene pjene iz zgrada kako bi se ostvarilo maksimalno smanjenje emisija.

(31)

Zahtjev u pogledu prikupljanja tvari koje oštećuju ozonski sloj iz pjena u građevinskom materijalu mogao bi potaknuti inovacije i istraživanje i razvoj tehnologija rušenja, oporabe i obnavljanja te bi mogao imati pozitivne učinke na zapošljavanje zbog intenzivnosti rada u okviru postupka stavljanja izvan pogona i potrebe za većim kapacitetom za obradu tih vrsta otpada. Stoga je važno omogućiti odgovarajuće programe osposobljavanja koji odgovaraju potrebi da odgovarajuće kvalificirane fizičke osobe provode prikupljanje tvari koje oštećuju ozonski sloj sadržanih u pjenama.

(32)

Potrebno je utvrditi pravila o tvarima koje oštećuju ozonski sloj koje ne podliježu kontroli na temelju Protokola, navedenima u Prilogu II., u pogledu količina koje se proizvode i upotrebljavaju u Uniji i utjecaja emisija tih tvari na stratosferski ozon. Postoje druga poznata sporna pitanja koja utječu na obnavljanje ozonskog sloja u sektorima izvan područja primjene ove Uredbe. To uključuje dušikov oksid koji je, na temelju emisija ponderiranih potencijalom oštećenja ozonskog sloja, jedna od najznačajnijih preostalih tvari koje oštećuju ozonski sloj. Dušikov oksid čini najveći dio antropogenih emisija koje proizlaze iz poljoprivrednih djelatnosti, što je područje na koje se Komisija obvezala usredotočiti, u skladu s Komunikacijom Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenom „Strategija od polja do stola za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav”. Drugi su problem intenzivni šumski požari koje je važno spriječiti jer mogu znatno povećati stratosferski aerosol i stoga imaju potencijal za narušavanje stratosferskog ozona.

(33)

Države članice trebale bi izvješćivati Komisiju o slučajevima nezakonite trgovine koje su otkrila nadležna tijela, kao i o izrečenim sankcijama.

(34)

Uporaba halona trebala bi biti dopuštena samo za kritične primjene utvrđene u ovoj Uredbi. Države članice trebale bi izvješćivati o količinama halona koje su ugrađene, upotrijebljene ili uskladištene za kritične primjene, kao i o mjerama ograničavanja radi smanjenja emisija tih tvari i o napretku ostvarenom u pronalasku zamjenskih rješenja. Te su informacije potrebne kako bi se znalo koje su količine halona još dostupne u Uniji za kritične primjene te radi praćenja tehnološkog napretka u tom području kako bi se utvrdilo kad za određene primjene halon više nije potreban.

(35)

Protokolom se zahtijeva izvješćivanje o trgovini tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Proizvođači, uvoznici i izvoznici tvari koje oštećuju ozonski sloj stoga bi trebali na godišnjoj razini izvješćivati o trgovini tvarima koje oštećuju ozonski sloj. Trebalo bi izvješćivati i o trgovini tvarima koje oštećuju ozonski sloj koje ne podliježu kontroli na temelju Protokola, navedenima u Prilogu II., kako bi se moglo ocijeniti postoji li potreba za proširenjem nekih ili svih kontrolnih mjera primjenjivih na tvari koje oštećuju ozonski sloj navedenih u Prilogu I. i na te tvari.

(36)

Komisija u ime Unije na godišnjoj razini izvješćuje Tajništvo za ozon o uvozu i izvozu tvari koje oštećuju ozonski sloj koje podliježu kontroli na temelju Protokola. Iako su države članice odgovorne za izvješćivanje o proizvodnji i uništavanju takvih tvari, Komisija bi trebala pružiti preliminarne podatke o tim aktivnostima kako bi se Tajništvu za ozon olakšao rani izračun potrošnje u Uniji. Ako ne bude obavijesti o produljenju klauzule o organizacijama za regionalnu gospodarsku integraciju, Komisija bi trebala nastaviti s tom praksom godišnjih izvješća te istodobno osigurati da države članice imaju dovoljno vremena za preispitivanje preliminarnih podataka koje dostavlja Komisija kako bi se izbjegle nedosljednosti.

(37)

Nadležna tijela država članica, uključujući tijela za zaštitu okoliša, tijela za nadzor tržišta i carinska tijela, trebala bi obavljati provjere, primjenjujući pristup utemeljen na riziku, kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom. Takav je pristup potreban kako bi se usmjerilo na one aktivnosti koje predstavljaju najveći rizik od nezakonite trgovine tvarima koje oštećuju ozonski sloj obuhvaćenima ovom Uredbom ili od nezakonitog ispuštanja tih tvari. Osim toga, nadležna tijela trebala bi obavljati provjere kad imaju dokaze ili druge relevantne informacije o mogućim slučajevima neusklađenosti. Prema potrebi i u mjeri u kojoj je to moguće takve bi informacije trebalo prenijeti carinskim tijelima kako bi se prije provjera obavila analiza rizika u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16). Važno je osigurati da su u slučajevima u kojima su nadležna tijela utvrdila kršenja ove Uredbe, nadležna tijela koja su odgovorna za postupanje nakon izricanja sankcija obaviještena kako bi mogla izreći odgovarajuću sankciju ako je to potrebno.

(38)

Države članice trebale bi osigurati da kršenja ove Uredbe koja su počinila poduzeća podliježu učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama.

(39)

Države članice trebale bi moći za isto kršenje utvrditi pravila za kaznene sankcije ili administrativne sankcije ili oboje. Ako države članice za isto kršenje izreknu i kaznene i administrativne sankcije, te sankcije ne bi smjele dovesti do kršenja prava da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen u kaznenom postupku za isto kazneno djelo (ne bis in idem), kako ga tumači Sud Europske unije.

(40)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu:

Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(41)

Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu:

Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (18). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(42)

Zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koju provode države članice uređena je Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (19), a zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koju provodi Komisija uređena je Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (20), posebno s obzirom na zahtjeve u pogledu povjerljivosti i sigurnosti obrade, prijenosa osobnih podataka iz Komisije državama članicama, zakonitosti obrade te prava ispitanika da budu informirani, da pristupe svojim osobnim podacima i da ih isprave.

(43)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao službeno očitovanje 20. svibnja 2022.

(44)

U skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije sudovi država članica odgovorni su za osiguravanje sudske zaštite prava koja osoba ima na temelju prava Unije. Nadalje, člankom 19. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) od država članica zahtijeva se da osiguraju pravne lijekove dostatne za osiguranje učinkovite pravne zaštite u područjima obuhvaćenima pravom Unije. U tom bi pogledu države članice trebale osigurati da javnost, uključujući fizičke ili pravne osobe, ima pristup pravosuđu u skladu s obvezama o kojima su se države članice dogovorile na temelju Konvencije Gospodarske komisije UN-a za Europu o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (21) od 25. lipnja 1998. („Aarhuška konvencija”).

(45)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno odgovaranje na oštećenje ozonskog sloja, čime se doprinosi obnavljanju ozona u stratosferi, smanjenju klimatskog zagrijavanja i osiguravanju usklađenosti s Protokolom, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog prekogranične prirode okolišnih problema koji se nastoje riješiti te učinaka ove Uredbe na trgovinu unutar Unije i vanjsku trgovinu oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(46)

Potreban je veći broj izmjena Uredbe (EZ) br. 1005/2009. Radi jasnoće tu bi uredbu trebalo staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom,