DIREKTIVA 2000/60/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike

Članak l. Svrha

Članak l.

Svrha

Svrha je ove Direktive uspostava okvira za zaštitu kopnenih površinskih voda, prijelaznih voda, obalnih voda i podzemnih voda koji:

(a)

sprječava daljnju degradaciju i štiti i učvršćuje stanje vodnih ekosustava kao i, s obzirom na potrebe za vodom, kopnenih ekosustava i močvarnih područja izravno ovisnih o vodnim ekosustavima;

(b)

obećava održivo korištenje voda na osnovu dugoročne zaštite raspoloživih vodnih resursa;

(c)

ima za cilj bolju zaštitu i poboljšanje vodnog okoliša, među ostalim i putem specifičnih mjera za postupno smanjenje ispuštanja, emisije i rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste, te prestanak ili postupno eliminiranje ispuštanja, emisije ili rasipanja opasnih tvari s prioritetne liste;

(d)

osigurava progresivno smanjenje onečišćenja podzemnih voda i sprečava njihovo daljnje onečišćenje, te

(e)

doprinosi ublažavanju posljedica poplavi i suša i na taj način doprinosi:

—

osiguravanju dostatnih količina površinskih i podzemnih voda dobre kvalitete potrebnih za održivo, uravnoteženo i pravično korištenje voda,

—

znatnom smanjenju onečišćenja podzemnih voda,

—

zaštiti kopnenih površinskih voda i morskih voda, i

▼M8

—

postizanju ciljeva relevantnih međunarodnih ugovora, uključujući i one koji su usmjereni na sprečavanje i uklanjanje onečišćenja morskog okoliša, djelovanjem Unije za prestanak ili postupno ukidanje ispuštanja, emisija i rasipanja prioritetnih opasnih tvari, a s konačnim ciljem da se u morskom okolišu postignu koncentracije slične temeljnim vrijednostima za tvari koje se prirodno javljaju i koncentracije blizu nule za sintetske tvari.

▼B

Članak 2. Definicije

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

l.	„Površinske vode”znači kopnene vode, osim podzemnih voda; prijelazne vode i obalne vode, osim u pogledu kemijskog statusa, za koji su uključene i teritorijalne vode.

2.	„Podzemne vode”znači sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemljem.

3.	„Kopnene vode”znači sve stajaće ili tekuće vode na površini tla i sve podzemne vode na kopnenoj strani od polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda.

4.	„Rijeka”znači tijelo kopnene vode, koje većim dijelom teče površinom tla, ali može dijelom toka teći i ispod zemlje.

5.	„Jezero”znači tijelo stajaće kopnene površinske vode.

6.	„Prijelazne vode”su tijela površinskih voda u blizini riječnih ušća, koje su djelomično slane uslijed blizine obalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova.

7.	„Obalne vode”znači površinske vode s kopnene strane crte koja je u svakoj točki udaljena jednu nautičku milju u smjeru mora od polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda, a protežu se, gdje je to primjenjivo, do vanjske granice prijelaznih voda.

8.	„Umjetno vodno tijelo”znači tijelo površinske vode stvoreno ljudskom aktivnošću.

9.	„Znatno promijenjeno vodno tijelo”znači tijelo površinske vode kojem je uslijed fizičkih promjena nastalih ljudskom aktivnošću bitno promijenjen karakter, kako je to utvrdila država članica sukladno odredbama Priloga II.

10.	„Tijelo površinske vode”znači jasno određen i znatan element površinske vode, kao što je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazna voda ili pojas obalne vode.

11.	„Vodonosnik”znači podzemni sloj ili slojeve stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti da omogućuju znatan protok podzemnih voda ili zahvaćanje znatnih količina podzemnih voda.

12.	„Tijelo podzemne vode”znači određen volumen podzemnih voda u vodonosniku ili vodonosnicima.

13.	„Riječni sliv”znači površina kopna s kojeg se sve površinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i, eventualno, jezera slijeva u more kroz isto ušće, estuarij ili deltu.

14.	„Podsliv”znači površina kopna s kojeg se sve površinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i eventualno jezera slijeva u određenu točku na nekom vodotoku (obično u jezero ili u drugu rijeku).

15.	„Vodno područje”znači površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više susjednih riječnih slivova zajedno s njihovim pripadajućim podzemnim i obalnim vodama, koje je prema članku 3., stavku 1. utvrđeno kao glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima.

16.	„Nadležno tijelo”znači tijelo ili tijela utvrđena u članku 3. stavku 2. ili članku 3. stavku 3.

17.	„Stanje površinske vode”je općeniti izraz koji označava stanje nekog tijela površinske vode, određeno njegovim ekološkim ili kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije.

18.	„Dobro stanje površinske vode”znači stanje nekog tijela površinske vode kada se i njezino ekološko i kemijsko stanje ocjenjuju barem kao „dobro”.

19.	„Stanje podzemne vode”je općeniti izraz koji označava stanje nekog tijela podzemne vode, određeno njegovim količinskim ili kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije.

20.	„Dobro stanje podzemne vode”znači stanje nekog tijela podzemne vode kada se i njezino količinsko i kemijsko stanje ocjenjuju barem kao” „dobro”.

21.	„Ekološko stanje”je izraz kvalitete strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava povezanih s površinskim vodama, klasificirano u skladu s Prilogom V.

22.	„Dobro ekološko stanje”znači stanje nekog tijela površinske vode, tako klasificirano u skladu s Prilogom V.

23.	„Dobar ekološki potencijal”je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, tako klasificirano u skladu s relevantnim odredbama Priloga V.

▼M8

24.

„Dobro kemijsko stanje površinskih voda”znači kemijsko stanje potrebno da bi se postigli okolišni ciljevi za površinske vode utvrđeni u članku 4. stavku 1. točki (a) ove Direktive, odnosno kemijsko stanje tijela površinske vode u kojem koncentracije onečišćujućih tvari ne prelaze standarde kvalitete okoliša za prioritetne tvari navedene u dijelu A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ) ni standarde kvalitete okoliša za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv koje su utvrđene i primjenjuju se u skladu s člankom 8.d te direktive, i u kojem nisu premašene pokretačke vrijednosti koje se temelje na učinku, ako su dostupne.

▼B

25.	„Dobro kemijsko stanje podzemne vode”je kemijsko stanje neke tijela podzemne vode koje udovoljava uvjetima utvrđenima u tablici 2.3.2. Priloga V.

26.	„Količinsko stanje”je izraz stupnja u kojem na tijelo podzemne vode utječe izravno ili neizravno zahvaćanje.

27.

„Raspoložive zalihe podzemne vode”znači dugoročni godišnji prosjek stupnja ukupne obnove tijela podzemne vode, umanjen za dugoročni godišnji prosjek protoka koji je potreban za postizanje ciljeva ekološke kvalitete s njime povezanih površinskih voda, utvrđenih u članku 4., da bi se izbjeglo bilo kakvo značajnije umanjenje ekološkog stanja takvih voda, kao i da bi se izbjeglo bilo kakva značajnija šteta za s njime povezane okolne kopnene ekosustave.

28.	„Dobro količinsko stanje”znači stanje definirano u tablici 2.1.2. Priloga V.

29.	„Opasne tvari”znači tvari ili grupe tvari koje su toksične, postojane i sklone bioakumuliranju, kao i druge tvari ili grupe tvari koje daju razloge za jednako zabrinjavajuće.

▼M8

30.	„Prioritetne tvari”znači tvari navedene u dijelu A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ koje su tvari koje predstavljaju znatan rizik za vodni okoliš ili znatan rizik koji se putem njega prenosi te koje se određuju kao prioritetne u skladu s člankom 16. stavkom 2. ove Direktive.

▼M8

30.a	„Prioritetne opasne tvari”znači prioritetne tvari koje su utvrđene kao ‚opasne’ u skladu sa zakonodavstvom iz članka 16. stavka 3.

30.b

„Onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv”znači onečišćujuće tvari koje nisu ili više nisu utvrđene kao prioritetne tvari, ali za koje su države članice na temelju procjene pritisaka i utjecaja na tijela površinske vode provedene u skladu s Prilogom II. utvrdile da se ispuštaju ili talože u znatnim količinama u riječnom slivu ili podslivu i da stoga unutar njihova državnog područja predstavljaju znatan rizik za vodni okoliš ili znatan rizik koji se putem njega prenosi.

▼B

31.	„Onečišćujuća tvar”znači bilo koja tvar koja može izazvati onečišćenje, a posebno tvari navedene u Prilogu VIII.

32.	„Izravno ispuštanje u podzemne vode”znači ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode, bez procjeđivanja kroz tlo ili podzemlje.

33.

„Onečišćenje”znači izravno ili neizravno unošenje, izazvano ljudskom aktivnošću, tvari ili topline u zrak, vodu ili tlo, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kvalitetu vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete po materijalnu imovinu, šteti vrijednostima okoliša ili drugim legitimnim oblicima korištenja okoliša ili na njih utječe.

34.	„Okolišni ciljevi”znači ciljevi izneseni u članku 4.

35.	„Standard kvalitete okoliša”označava koncentraciju određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti, koja se ne smije premašiti, radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša.

36.	„Kombinirani pristup”znači kontrola ispuštanjâ i emisija u površinske vode u skladu s pristupom određenim u članku 10.

▼M8

35.	„Standard kvalitete okoliša”znači koncentracija određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti koja se, radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša, ne smije premašiti.

▼M8

35.a

„Pokretačka vrijednost koja se temelji na učinku”znači granična vrijednost za učinke onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti, pri čemu se ti učinci mjere odgovarajućom i znanstveno potvrđenom metodom praćenja koja se temelji na učinku, iznad koje bi se mogli pojaviti štetni učinci te onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti na ljudsko zdravlje ili okoliš.

▼B

36.	„Kombinirani pristup”znači kontrola ispuštanjâ i emisija u površinske vode u skladu s pristupom određenim u članku 10.

▼M8

37.	„Voda namijenjena za ljudsku potrošnju”znači voda namijenjena za ljudsku potrošnju kako je definirana u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ).

▼B

38.

„Vodne usluge”

znači sve usluge koje za kućanstva, javne ustanove ili bilo koju gospodarsku aktivnost osiguravaju:

a)

zahvaćanje, akumuliranje, skladištenje, pročišćavanje i distribuciju površinske ili podzemne vode,

b)

prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda koje se zatim ispuštaju u površinske vode.

39.	„Korištenje vode” znači vodne usluge zajedno s bilo kojom drugom aktivnošću utvrđenom u članku 5. i Prilogu II., koje imaju znatan utjecaj na stanje voda. Ovaj koncept vrijedi za potrebe članka 1. i ekonomske analize provedene prema članku 5. i Prilogu III., točki (b).

40.

„Granične vrijednosti emisije”

znači masa, izražena određenim specifičnim parametrima, koncentracija i/ili razina emisije koja se ne smije prekoračiti tijekom jednom ili više razdoblja. Granične vrijednosti emisije mogu se također odrediti za određene grupe, rodove ili kategorije tvari, posebno one navedene u članku 16.

Granične vrijednosti emisije tvari normalno vrijede za mjesto gdje emisija napušta postrojenje, a pri određivanju se zanemaruje razrjeđenje. Kod neizravnih ispuštanja u vodu, pri određivanju granične vrijednosti emisije može se uzeti u obzir učinak stanice za pročišćavanje otpadnih voda, pod uvjetom da se jamči jednaka razina zaštite okoliša u cjelini te da to ne dovodi do više razine onečišćenja okoliša.

41.

„Kontrole emisija”znači kontrole koje zahtijevaju specifično ograničenje emisije, na primjer graničnu vrijednost emisije, ili drukčije određuju ograničenja ili uvjete posljedica, naravi ili drugih karakteristika emisije ili uvjete rada koji utječu na emisiju. Upotreba izraza „kontrole emisija” u ovoj Direktivi u odnosu na odredbe bilo koje druge direktive ne smatra se novim tumačenjem tih odredaba u bilo kojem smislu.

▼M8

42.

„Pogoršanje stanja vodnog tijela”znači pogoršanje stanja barem jednog elementa kvalitete u smislu Priloga V. za jedan razred, čak i ako to pogoršanje ne dovodi do pada u klasifikaciji vodnog tijela kao cjeline;. međutim, ako je element kvalitete već u najnižem razredu, svako daljnje pogoršanje tog elementa predstavlja pogoršanje stanja vodnog tijela.

▼B

Članak 3. Koordiniranje administrativnih ustroja u vodnim područjima

Članak 4. Okolišni ciljevi

Članak 5. Značajke vodnog područja, pregled utjecaja ljudske aktivnosti na okoliš i ekonomska analiza korištenja vode

Članak 6. Registar zaštićenih područja

Članak 7. Vode koje se koriste za zahvaćanje pitke vode

Članak 8. Praćenje stanja površinskih voda, podzemnih voda i zaštićenih područja

Članak 9. Povrat troškova za vodne usluge

Članak 10. Kombinirani pristup za točkaste i raspršene izvore

Članak 11. Program mjera

Članak 12.

Članak 13. Planovi upravljanja riječnim slivovima

Članak 14. Informiranje i konzultiranje javnosti

Članak 14.a

Članak 15. Izvješćivanje

Članak 16.

Članak 17. Strategija sprečavanja i kontrole onečišćenja podzemnih voda

Članak 18. Izvješće Komisije

Članak 19. Planovi budućih mjera Zajednice

Članak 19.a

Izvješće o mehanizmu proširene odgovornosti proizvođača

Komisija do 11. svibnja 2029. objavljuje izvješće o mogućnosti uključivanja mehanizma proširene odgovornosti proizvođača u ovu Direktivu. U izvješću se ponajprije ocjenjuje izvedivost toga da su proizvođači obvezni doprinijeti troškovima programa praćenja osmišljenih na temelju članka 8. ove Direktive ako ti proizvođači stavljaju na tržište Unije proizvode koji sadržavaju bilo koju od tvari navedenih u Prilogu I. Direktivi 2006/118/EZ ili u Prilogu I. Direktivi 2008/105/EZ.

Članak 20.

Tehničke prilagodbe i provedba ove Direktive

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 20.a radi izmjene priloga I. i III. i odjeljka 1.3.6. Priloga V. kako bi se zahtjevi za informacije koji se odnose na nadležna tijela, sadržaj ekonomske analize odnosno odabrane standarde praćenja prilagodili znanstvenom i tehničkom napretku.

Članak 20.a

Članak 21.

Članak 22. Stavljanja izvan snage i prijelazne odredbe

Članak 23. Sankcije

Članak 23.

Sankcije

Države članice određuju sankcije koje se primjenjuju za kršenje nacionalnih odredbi donesenih na temelju ove Direktive. Te sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i moraju odvraćati od kršenja odredbi.

Članak 24. Provedba

Članak 25. Stupanje na snagu

Članak 25.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 26. Adresati

Članak 26.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

PRILOG I. INFORMACIJE POTREBNE ZA POPIS NADLEŽNIH TIJELA

PRILOG I.

INFORMACIJE POTREBNE ZA POPIS NADLEŽNIH TIJELA

Kao što je navedeno u članku 3. stavku 8., države članice trebaju dostaviti sljedeće informacije o svim nadležnim tijelima u svakom vodnom području, kao i u dijelovima međunarodnog vodnog područja koji se nalaze na njihovom državnom području.

i.

Naziv i adresa nadležnog tijela — službeni naziv i adresa organizacije imenovane sukladno članku 3. stavku 2.

ii.

Zemljopisni podaci o vodnom području — imena glavnih rijeka u vodnom području, s preciznim opisom granica vodnog područja. Ove informacije trebale bi, koliko god je moguće, biti dostupne za unošenje u Geografski informacijski sustav (GIS) i/ili u Geografsko-informacijski sustav Komisije (GISCO).

iii.

Pravni status nadležnog tijela — opis pravnog statusa nadležnog tijela te, gdje je to relevantno, sažetak ili kopija statuta, sporazuma o osnivanju ili ekvivalentnog pravnog dokumenta.

iv.

Odgovornosti — opis zakonskih i administrativnih odgovornosti svakog nadležnog tijela i njegove uloge u svakom vodnom području.

v.

Članstvo — ako nadležno tijelo djeluje kao koordinacijsko tijelo za druga nadležna tijela, potreban je popis tih tijela zajedno sa sažetkom organizacijskih veza uspostavljenih radi osiguranja koordinacije.

vi.

Međunarodni odnosi — ako vodno područje pokriva državno područje više od jedne države članice ili obuhvaća i državno područje država nečlanica potreban je sažetak institucionalnih veza uspostavljenih u svrhu osiguranja koordinacije.

PRILOG II.

1. POVRŠINSKE VODE

1.1. Određivanje značajki tipova površinskih voda

Države članice utvrđuju položaj i granice tijelâ površinskih voda i provode početno određivanje značajki tipova svih takvih tijela prema sljedećoj metodologiji. Države članice mogu zajedno grupirati vodna tijela za potrebe početnog određivanja značajki tipova.

i.

Tijela površinskih voda unutar vodnog područja svrstavaju se u jednu od sljedećih kategorija – rijeke, jezera, prijelazne vode ili obalne vode – ili kao umjetna ili znatno promijenjena tijela površinskih voda;

ii.

U svakoj kategoriji, površinske vode u vodnom području dijele se po tipovima. Tipovi se određuju bilo prema „sustavu A” ili „sustavu B” navedenom u dijelu 1.2.;

iii.

Ako se primjenjuje sustav A, sve će površinske vode u vodnom području najprije biti razvrstane po ekoregijama u skladu sa zemljopisnim područjima navedenima u dijelu 1. 2. i prikazanima na karti u Prilogu XI. Vode u svakoj ekoregiji zatim se razvrstavaju po tipovima površinskih voda prema obilježjima navedenima u tablicama za sustav A;

iv.

Ako se primjenjuje sustav B, države članice moraju postići barem isti stupanj razlikovanja koji bi bio postignut primjenom sustava A. Sukladno tome, površinske vode u vodnom području razvrstavaju se na tipove prema vrijednostima obveznih obilježja i izbornih obilježja ili kombinacija obilježja potrebnih da bi se mogli pouzdano ustanoviti specifični biološki referentni uvjeti;

v.

Kod umjetnih ili znatno promijenjenih tijela površinskih voda razvrstavanje će se vršiti prema obilježjima kategorija površinskih voda koje najbliže odgovaraju opisu dotičnih umjetnih ili znatno promijenjenih vodnih tijela;

vi.

Države članice dostavit će Komisiji kartu ili karte (u GIS formatu) s geografskim položajem tipova sukladnih sa stupnjem razlikovanja traženim u sustavu A.

1.2. Ekoregije i tipovi površinskih voda

1.2.1. Rijeke

Sustav A

Fiksna tipologija

Obilježja

Ekoregije

Ekoregije prikazane na Karti A u Prilogu XI.

Tip

Tipologija po nadmorskoj visini

visinska > 800 m

srednje visoka 200 do 800 m

nizinska < 200 m

Tipologija prema veličini područja slijevanja

mali 10 do 100 km2

srednji > 100 do 1 000 km2

veliki > 1 000 do 10 000 km2

vrlo veliki > 10 000 km2

Geologija

vapnenac

silicijske stijene

organsko tlo

Sustav B

Alternativno određivanje značajki

Fizički i kemijski čimbenici koji određuju značajke rijeke ili dijela rijeke, a time i strukturu i sastav biološke populacije

Obvezni čimbenici

nadmorska visina

geografska širina

geografska dužina

geologija

veličina

Izborni čimbenici

udaljenost od izvora rijeke

energija tečenja (funkcija tečenja i pada)

srednja širina

srednja dubina vode

srednji pad

oblik glavnog korita

kategorija protoka

oblik doline

pronos krutih tvari (nanosa)

kapacitet neutralizacije kiselina

srednji sastav sedimenta

kloridi

raspon temperatura zraka

srednja temperatura zraka

oborine

1.2.2. Jezera

Sustav A

Fiksna tipologija

Obilježja

Ekoregije

Ekoregije prema Karti A u Prilogu XI.

Tip

Tipologija po nadmorskoj visini

visoka: > 800 m

srednje visoka: 200 do 800 m

nizinska: < 200 m

Tipologija po dubini, prema srednjoj dubini

< od 3 m

3 do 15 m

> od 15 m

Tipologija po veličini površine

0,5 do 1 km2

1 do 10 km2

10 do 100 km2

> 100 km2

Geologija

vapnenac

silicijske stijene

organsko tlo

Sustav B

Alternativno određivanje značajki

Fizički i kemijski čimbenici koji određuju značajke rijeke ili dijela rijeke, a time i strukturu i sastav biološke populacije

Obvezni čimbenici

nadmorska visina

geografska širina

geografska dužina

dubina

geologija

veličina

Izborni čimbenici

srednja dubina vode

oblik jezera

vrijeme zadržavanja

srednja temperatura zraka

raspon temperatura zraka

značajke miješanja (monomiktično, dimiktično, polimiktično)

kapacitet neutralizacije kiseline

stanje nutrijenata

srednji sastav sedimenta

oscilacije vodostaja

1.2.3. Prijelazne vode

Sustav A

Fiksna tipologija

Obilježja

Ekoregije

Ekoregije sukladno utvrđenju u Karti B u Prilogu XI.:

Baltičko more

Barentsovo more

Norveško more

Sjeverno more

Sjeverni Atlantski ocean

Sredozemno more

Tip

Na temelju srednjega godišnjeg saliniteta

< 0,5 ‰: slatkovodne

0,5 do < 5 ‰: oligohaline

5 do < 18 ‰: mezohaline

18 do < 30 ‰: polihaline

30 do < 40 ‰: euhaline

Na temelju raspona plime i oseke

ispod 2 m: mikrotidalne

2 do 4 m: mezotidalne

> 4 m: makrotidalne

Sustav B

Alternativno određivanje značajki

Fizički i kemijski čimbenici koji određuju značajke rijeke ili dijela rijeke, a time i strukturu i sastav biološke populacije

Obvezni čimbenici

geografska širina

geografska dužina

raspon plime i oseke

salinitet

Izborni čimbenici

dubina

brzina struje

izloženost valovima

vrijeme zadržavanja

srednja temperatura vode

karakteristike miješanja

mutnoća

srednji sastav sedimenta

oblik

raspon temperatura vode

1.2.4. Obalne vode

Sustav A

Fiksna tipologija

Obilježja

Ekoregije

Ekoregije sukladno utvrđenju u Karti B u Prilogu XI.:

Baltičko more

Barentsovo more

Norveško more

Sjeverno more

Sjeverni Atlantski ocean

Sredozemno more

Tip

Prema srednjem godišnjem salinitetu

< 0,5 ‰: slatkovodne

0,5 do < 5 ‰: oligohaline

5 do < 18 ‰: mezohaline

18 do < 30 ‰: polihaline

30 do < 40 ‰: euhaline

Prema srednjoj dubini

plitke vode: < 30 m

srednje duboke: 30 do 200 m

duboke: > 200 m

Sustav B

Alternativno određivanje značajki

Fizički i kemijski čimbenici koji određuju značajke rijeke ili dijela rijeke, a time i strukturu i sastav biološke populacije

Obvezni čimbenici

geografska širina

geografska dužina

raspon plime i oseke

salinitet

Izborni čimbenici

brzina struje

izloženost valovima

srednja temperatura vode

karakteristike miješanja

mutnoća

vrijeme zadržavanja (za zatvorene zaljeve)

srednji sastav sedimenta

raspon temperature vode

1.3. Određivanje tipičnih referentnih uvjeta za tipove površinskih voda

i.

Za svaki tip površinskih voda okarakteriziran u skladu s dijelom 1.1. treba odrediti specifične hidromorfološke i fizičko-kemijske uvjete koji predstavljaju vrijednosti hidromorfoloških i fizičko-kemijskih elemenata kvalitete navedenih u dijelu 1.1. Priloga V. za dotičnu površinsku vodu visokog ekološkog statusa, kao što je određeno u odgovarajućoj tablici u dijelu 1.2. Priloga V. Treba odrediti i biološke referentne uvjete koji predstavljaju vrijednosti elemenata biološke kvalitete, navedene u dijelu 1.1. Priloga V. za taj tip površinskih voda visokog ekološkog statusa, kako je određeno u odgovarajućoj tablici u dijelu 1.2. Priloga V.

ii.

U primjeni ovog postupka na znatno promijenjene ili umjetne površinske vode reference na visok ekološki status određuju se kao reference na maksimalni ekološki potencijal prikazan u tablici 1.2.5. Priloga V. Vrijednosti maksimalnog ekološkog potencijala za određeno vodno tijelo revidiraju se svakih šest godina.

iii.

Tipični uvjeti za svrhe točaka i. i ii. i tipični biološki referentni uvjeti mogu biti prostorno utemeljeni ili utemeljeni na modeliranju, ili pak izvedeni kombiniranjem obiju metoda. Gdje nije moguće koristiti ove metode, države članice mogu se za određivanje ovih uvjeta poslužiti stručnom prosudbom. Pri određivanju visokog ekološkog statusa s obzirom na koncentracije specifičnih sintetskih onečišćujućih tvari, granice detekcije su one koje se mogu postići sukladno raspoloživim tehnikama u vrijeme kada se uvjeti određuju.

iv.

Za prostorno utemeljene biološke referentne uvjete države članice razrađuju referentnu mrežu za svaki tip površinskih voda. Mreža mora sadržavati dovoljan broj lokaliteta visokog statusa kako bi osigurala dostatan stupanj povjerenja u referentne uvjete, uz raznolikost vrijednosti elemenata kvalitete koji odgovaraju visokom ekološkom statusu za taj tip površinske vode i tehnike modeliranja koje se primjenjuju prema točki v.

v.

Tipični biološki referentni uvjeti utemeljeni na modeliranju mogu se izvesti bilo primjenom prognostičkih metoda, bilo metodama naknadne analize. Te metode trebaju iskoristiti sve raspoložive povijesne, paleološke i ostale podatke i omogućiti dovoljan stupanj povjerenja u vrijednosti referentnih uvjeta, kako bi se osiguralo da izvedeni uvjeti budu konzistentni i da vrijede za svaki tip površinskih voda.

vi.

Ako nije moguće odrediti tipične referentne uvjete za neki element kvalitete za tip tijela površinskih voda zbog visoke prirodne varijabilnosti tog elementa, ne samo zbog sezonskih varijacija, tada se taj element može isključiti iz procjene ekološkog stanja tog tipa površinskih voda. U takvim okolnostima države članice moraju navesti razlog tog isključivanja u planu upravljanja riječnim slivom.

1.4. Određivanje pritisaka

Države članice prikupljaju i zadržavaju informacije o vrstama i veličini znatnih antropogenih pritisaka kojima su izložene površinske vode u svakom vodnom području, a posebno:

procjene i određivanje značajnih točkastih izvora zagađenja, posebno tvarima navedenima u Prilogu VIII., iz urbanih, industrijskih i poljoprivrednih objekata i djelatnosti, utemeljene, među ostalim, i na informacijama prikupljenim u skladu s:

i.

člancima 15. i 17. Direktive 91/271/EEZ;

ii.

člancima 9. i 15. Direktive 96/61/EZ ( 27 );

a za potrebe prvog plana upravljanja riječnim slivom:

iii.

člankom 11. Direktive 76/464/EEZ; i

iv.

Direktivama 75/440/EEZ, 76/160/EEZ ( 28 ), 78/659/EEZ i 79/923/EEZ ( 29 ).

Procjena i određivanje značajnih difuznih izvora zagađivanja, posebno tvarima navedenima u Prilogu VIII., iz urbanih, industrijskih i poljoprivrednih objekata i aktivnosti, utemeljenih među ostalim na informacijama prikupljenima u skladu s:

i.

člancima 3., 5. i 6. Direktive 91/676/EEZ ( 30 );

ii.

člancima 7. i 17. Direktive 91/414/EEZ;

iii.

Direktivi 98/8/EZ;

a za potrebe prvog plana upravljanja riječnim slivom

iv.

Direktivama 75/440/EEZ, 76/160/EEZ, 76/464/EEZ, 78/659/EEZ i 79/923/EEZ.

Ocjenu i određivanje značajnog zahvaćanja vode za urbane, industrijske, poljoprivredne i ostale svrhe, uključujući i sezonske varijacije i ukupnu godišnju potražnju, kao i gubitke u distribucijskom sustavu.

Ocjenu i određivanje utjecaja značajnijih regulacija vodotoka, uključujući transfer i skretanje vode, na opće karakteristike toka i vodnu bilancu.

Određivanje značajnijih morfoloških promjena vodnih tijela.

Ocjenu i određivanje drugih značajnih antropogenih utjecaja na stanje površinskih voda.

Ocjenu načina korištenja zemljišta, uključujući određivanje glavnih urbanih, industrijskih i poljoprivrednih područja i, eventualno, ribogojilišta i šuma.

1.5. Ocjena utjecaja

Države članice poduzimaju ocjenjivanje podložnosti stanja površinskih voda gore navedenim pritiscima.

Države članice koriste gore navedene informacije i sve ostale relevantne informacije, uključujući i postojeće podatke o praćenju stanja u okolišu, u donošenju ocjene o tome u kolikoj mjeri površinske vode u vodnom području neće uspjeti zadovoljiti ciljeve kvalitete okoliša određene u članku 4. Pri tom ocjenjivanju države članice mogu se poslužiti tehnikom modeliranja.

Za vode za koje je utvrđen rizik da neće uspjeti postići ciljeve kvalitete okoliša po potrebi će se provesti daljnje određivanje značajki tipova radi optimalizacije programa praćenja stanja iz članka 8. i programa mjera iz članka 11.

2. PODZEMNE VODE

2.1. Početno određivanje značajki tipova

Države članice provest će početno određivanje značajki tipova svih podzemnih voda radi ocjene njihova korištenja i rizika da ne uspiju postići ciljeve iz članka 4. Za potrebe početnog određivanja značajki tipova, države članice mogu izvršiti grupiranje podzemnih voda. U ovoj analizi mogu se koristiti postojeći hidrološki, geološki i pedološki podaci, podaci o korištenju zemljišta, zahvaćanju voda i drugi, a analiza mora odrediti:

—

položaj i granicu podzemnih voda,

—

pritiske kojima podzemne vode mogu biti izložene, uključujući:

—

raspršene izvore onečišćenja,

—

točkaste izvore onečišćenja,

—

zahvaćanje vode,

—

umjetnu obnovu,

—

opći karakter gornjih slojeva u slivu, iz kojih se podzemne vode prihranjuju,

—

podzemne vode uz koje postoje izravno ovisni kopneni ekosustavi u površinskim vodama ili na kopnu.

2.2. Daljnje određivanje značajki tipova

Nakon ovog početnog određivanja značajki tipova, države članice provode daljnje određivanje značajki tipova onih tijela podzemnih voda ili grupa tijela podzemnih voda, za koje je utvrđeno da su izložene riziku, radi preciznije ocjene tog rizika i određivanja mjera na temelju članka 11. Sukladno tome, ta će određivanje značajki tipova uključivati relevantne informacije o utjecaju ljudske aktivnosti, te informacije o:

—

geološkom određivanju značajki tipova podzemnih voda, uključujući i opseg i tip geoloških jedinica,

—

hidrogeološkom određivanju značajki tipova podzemnih voda, uključujući hidrauličku provodljivost, poroznost i granice,

—

određivanje značajki tipova površinskih naslaga i tala iz kojih se tijelo podzemne vode obnavlja, uključujući debljinu, poroznost, hidrauličku provodljivost i apsorpcijska svojstva naslaga i tala,

—

stratifikacijskom određivanju značajki tipova podzemnih voda u tijelu podzemne vode,

—

popisu pridruženih površinskih sustava, uključujući kopnene ekosustave i tijela površinskih voda s kojima je tijelo podzemne vode dinamički povezano,

—

procjenama smjerova i brzine razmjene vode između tijela podzemnih voda i s njime povezanih površinskih sustava,

—

dovoljno podataka za izračun dugoročnog godišnjeg prosjeka stupnja ukupne obnove,

—

određivanje značajki tipova kemijskog sastava podzemnih voda, uključujući specifikaciju doprinosa od ljudskih aktivnosti. Države članice mogu pri određivanju prirodne pozadine podzemnih voda koristiti tipologije za razvrstavanje podzemnih voda.

2.3. Pregled utjecaja ljudskih aktivnosti na podzemne vode

Za ona tijela podzemnih voda koje prelaze granicu između dvije ili više država članica ili koje su nakon početnog određivanja značajki tipova provedenog sukladno stavku 2.1. označene kao izložene riziku nepostizanja ciljeva postavljenih na temelju članka 4., treba prikupiti sljedeće informacije:

(a)

položaj točaka u tijelu podzemne vode na kojima se vrši zahvaćanje vode, s izuzetkom:

—

točaka na kojima se zahvaća manje od, u prosjeku, 10 m3 vode dnevno,

—

točaka na kojima se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji, a koje daju manje od 10 m3 dnevno ili opskrbljuju manje od 50 osoba;

(b)

godišnji prosjek crpljenja iz takvih točaka;

(c)

kemijski sastav vode zahvaćene iz tijela podzemne vode;

(d)

položaj točaka u tijelu podzemne vode u koje se voda izravno ispušta;

(e)

količine ispuštanja na takvim točkama;

(f)

kemijski sastav ispuštanja u tijelo podzemne vode; i

(g)

korištenje zemljišta u području ili područjima slijevanja iz kojih se tijelo podzemne vode obnavlja, uključujući unošenje onečišćujućih tvari i antropogene promjene karakteristika obnavljanja, kao što je skretanje oborina i otjecanje uslijed nepropusnosti tla, umjetna obnova, izgradnja brana ili odvodnja.

2.4. Pregled utjecaja promjena razine podzemnih voda

Države članice također određuju ona tijela podzemnih voda za koja treba postaviti niže ciljeve na temelju članka 4., uključujući i kao rezultat razmatranja utjecaja stanja tijela na:

i.

površinske vode i obližnje kopnene ekosustave;

ii.

regulaciju vodotoka, obranu od poplave i odvodnjavanje;

iii.

ljudski razvoj.

2.5. Pregled utjecaja onečišćenja na kvalitetu podzemnih voda

Države članice određuju podzemne vode za koje treba postaviti niže ciljeve na temelju članka 4. stavka 5. ako je, uslijed utjecaja ljudske aktivnosti, sukladno članku 5. stavku 1., tijelo podzemne vode toliko onečišćeno da je postizanje dobrog kemijskog stanja podzemnih voda neostvarivo ili nerazmjerno skupo.

PRILOG III. GOSPODARSKA ANALIZA

PRILOG III.

GOSPODARSKA ANALIZA

Gospodarska analiza mora sadržavati dovoljno informacija, i dovoljno detaljnih, (vodeći računa o troškovima prikupljanja podataka) za:

a)

izradu odgovarajućih proračuna potrebnih radi uzimanja u obzir, na temelju članka 9., načela povrata troškova vodnih usluga, vodeći računa o dugoročnim prognozama ponude i potražnje vode u vodnom području i, gdje je to potrebno:

—

procjene količine, cijena i troškova povezanih s vodnim uslugama, i

—

procjene odgovarajućih investicija, uključujući i prognoze takvih investicija;

b)

prosudbu o ekonomski najisplativijim kombinacijama mjera u pogledu korištenja voda, koje će se uključiti u programe mjera iz članka 11. na temelju procjena potencijalnih troškova tih mjera.

PRILOG IV. ZAŠTIĆENA PODRUČJA

PRILOG IV.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

1.

Registar zaštićenih područja iz članka 6. uključuje sljedeće tipove zaštićenih područja:

i.

područja namijenjena za zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju na sukladno članku 7.;

ii.

područja određena za zaštitu gospodarski važnih vodenih vrsta;

iii.

vodna tijela određena za rekreaciju, uključujući i područja određena kao vode za kupanje, sukladno Direktivi 76/160/EEZ;

iv.

područja osjetljiva na nutrijente, uključujući i područja određena kao ranjive zone sukladno Direktivi 91/676/EEZ i područja određena kao osjetljiva područja sukladno Direktivi 91/271/EEZ, i

v.

područja određena za zaštitu staništâ ili vrsta ako je održavanje ili poboljšanje stanja voda važan čimbenik u zaštiti, uključujući i relevantne položaje Natura 2000 označene u Direktivi 92/43/EEZ ( 31 ) i Direktivi 79/409/EEZ ( 32 ).

2.	Sažetak registra, koji je obvezni dio plana upravljanja riječnim slivom, mora sadržavati karte s označenim položajem svakog zaštićenog područja i podatke o zakonodavstvu Zajednice, nacionalnom ili lokalnom zakonodavstvu na temelju kojih su određena.

PRILOG V.

1.	STANJE POVRŠINSKIH VODA
1.1	Elementi kvalitete za klasifikaciju ekološkog sustava
1.1.1.	Rijeke
1.1.2.	Jezera
1.1.3.	Prijelazne vode
1.1.4.	Obalne vode
1.1.5.	Umjetna i znatno promijenjena vodna tijela
1.2.	Normativne definicije za klasifikaciju ekološkog stanja
1.2.1.	Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja rijeka
1.2.2.	Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja jezera
1.2.3.	Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja prijelaznih voda
1.2.4.	Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja obalnih voda
1.2.5.	Definicije maksimalnog, dobrog i umjerenog ekološkog potencijala za znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela
1.2.6.	Postupak određivanja kemijskih standarda kvalitete u državama članicama
1.3.	Praćenje ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda
1.3.1.	Plan nadzornog praćenja
1.3.2.	Plan operativnog praćenja
1.3.3.	Plan istraživačkog praćenja
1.3.4.	Učestalost praćenja
1.3.5.	Potrebe za dodatnim praćenjem za zaštićena područja
1.3.6.	Standardi za praćenje elemenata kvalitete
1.4.	Klasifikacija i prezentiranje ekološkog stanja
1.4.1.	Usporedivost rezultata biološkog praćenja
1.4.2.	Prezentiranje rezultata praćenja i klasifikacija ekološkog stanja i ekološkog potencijala
1.4.3.	Prezentiranje rezultata praćenja i klasifikacije kemijskog stanja
2.	STANJE PODZEMNIH VODA
2.1.	Kvantitativno stanje podzemnih voda
2.1.1.	Parametri za određivanje kvantitativnog stanja
2.1.2.	Određivanje kvantitativnog stanja
2.2.	Praćenje kvantitativnog stanja podzemnih voda
2.2.1.	Mreža praćenja razine podzemnih voda
2.2.2.	Gustoća mjernih mjesta
2.2.3.	Učestalost praćenja
2.2.4.	Tumačenje i prezentiranje kvantitativnog stanja podzemnih voda
2.3.	Kemijsko stanje podzemnih voda
2.3.1.	Pokazatelji za određivanje kemijskog stanja podzemnih voda
2.3.2.	Definicija dobrog kemijskog stanja podzemnih voda
2.4.	Praćenje kemijskog stanja podzemnih voda
2.4.1.	Mreža praćenja podzemnih voda
2.4.2.	Nadzorno praćenje
2.4.3.	Operativno praćenje
2.4.4.	Utvrđivanje trendova onečišćujućih tvari
2.4.5.	Tumačenje i prezentiranje kemijskog stanja podzemnih voda
2.5.	Prezentiranje stanja podzemnih voda

1. STANJE POVRŠINSKIH VODA

1.1. Elementi kvalitete za klasifikaciju ekološkog stanja

▼M8

1.1.1. Rijeke

Biološki elementi

Sastav i bogatstvo vodene flore

Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka

Sastav, bogatstvo i dobna struktura riblje faune

Hidromorfološki elementi koji podupiru biološke elemente

Hidrološki režim

količina i dinamika vodnog toka

veza s podzemnim vodama

Kontinuitet rijeke

Morfološki uvjeti

Varijacije širine i dubine rijeke

Struktura i sediment dna rijeke

Struktura obalnog pojasa

Opći fizikalno-kemijski elementi koji podupiru biološke elemente

Toplinski uvjeti

Uvjeti režima kisika

Salinitet

Acidifikacija

Hranjive tvari

1.1.2. Jezera

Biološki elementi

Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona

Sastav i bogatstvo ostale vodene flore

Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka

Sastav, bogatstvo i dobna struktura riblje faune

Hidromorfološki elementi koji podupiru biološke elemente

Hidrološki režim

Količina i dinamika vodnog toka

Vrijeme zadržavanja

Veza s podzemnim vodama

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine jezera

Količina, struktura i sediment dna jezera

Struktura obale jezera

Opći fizikalno-kemijski elementi koji podupiru biološke elemente

Prozirnost

Toplinski uvjeti

Režim kisika

Salinitet

Acidifikacija

Hranjive tvari

1.1.3. Prijelazne vode

Biološki elementi

Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona

Sastav i bogatstvo ostale vodene flore

Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka

Sastav i bogatstvo riblje faune

Hidromorfološki elementi koji podupiru biološke elemente

Morfološki uvjeti

varijacije dubine

količina, struktura i sediment dna

struktura međuplimne zone

Plimni režim

slatkovodni tok

izloženost valovima

Opći fizikalno-kemijski elementi koji podupiru biološke elemente

Prozirnost

Toplinski uvjeti

Režim kisika

Salinitet

Hranjive tvari

1.1.4. Obalne vode

Biološki elementi

Sastav, bogatstvo i biomasa fitoplanktona

Sastav i bogatstvo ostale vodene flore

Sastav i bogatstvo faune bentičkih beskralježnjaka

Hidromorfološki elementi koji podupiru biološke elemente

Morfološki uvjeti

Varijacije dubine

Struktura i sediment priobalnog dna

Struktura međuplimne zone

Plimni režim

Smjer prevladavajućih struja

Izloženost valovima

Opći fizikalno-kemijski elementi koji podupiru biološke elemente

Prozirnost

Toplinski uvjeti

Režim kisika

Salinitet

Hranjive tvari

▼B

1.1.5. Umjetna i znatno promijenjena vodna tijela

Na umjetna i znatno promijenjena vodna tijela primjenjivat će se elementi za određivanje stanja onih prirodnih vodnih tijela koja su im najsličnija.

1.2 Normativne definicije za klasifikaciju ekološkog stanja

Tablica 1.2 Opće definicije za rijeke, jezera, prijelazne i obalne vode

Sljedeći tekst daje opću definiciju ekološke kvalitete. Za potrebe klasifikacije vrijednosti elemenata kvalitete ekološkog stanja za svaku kategoriju površinskih voda dane su na tablicama 1.2.1 do 1.2.4.

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Ekoregije

Vrlo male ili nikakve antropogene promjene vrijednosti fizičko-kemijskih i hidromorfoloških elemenata kvalitete za tijelo površinske vode u odnosu na vrijednosti uobičajene za taj tip voda u nenarušenom stanju.

Vrijednosti bioloških elemenata kvalitete za tijelo površinske vode odražavaju uobičajene vrijednosti za taj tip voda u nenarušenom stanju, i pokazuju vrlo mala ili nikakva odstupanja.

Ovo se smatra tipičnim uvjetima

Vrijednosti bioloških elemenata kvalitete za dotični tip površinskih voda pokazuju nisku razinu promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću, no samo malo odstupaju od vrijednosti uobičajenih za taj tip površinskih voda u nenarušenom stanju.

Vrijednosti bioloških elemenata kvalitete za taj tip površinskih voda umjereno odstupaju od vrijednosti uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju. Vrijednosti pokazuju umjerena odstupanja uslijed ljudske aktivnosti, a poremećaji su znatno veći nego u uvjetima dobrog stanja.

Vode čije je stanje ocijenjeno niže od umjereno dobrog, klasificiraju se kao siromašne ili loše.

Vode koje pokazuju znakove većih promjena vrijednosti bioloških elemenata za taj tip površinskih voda, i u kojima relevantne biološke zajednice znatno odstupaju od uobičajenih za taj tip voda u nenarušenom stanju, klasificiraju se kao siromašne.

Vode koje pokazuju znakove jakih promjena vrijednosti bioloških elemenata kvalitete za taj tip površinskih voda, i u kojima su veliki dijelovi relevantnih bioloških zajednica uobičajenih za taj tip voda odsutne, klasificiraju se kao slabe.

1.2.1. Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja rijeka

Biološki elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Fitoplankton

Taksonomski sastav fitoplanktona odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Prosječno bogatstvo fitoplanktona potpuno je sukladno specifičnim fizičko-kemijskim uvjetima i ne mijenja uvjete prozirnosti specifične za taj tip voda.

Cvjetanje planktona po učestalosti i intenzitetu sukladno je fizičko-kemijskim uvjetima specifičnima za taj tip voda.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu planktonskih taksonomskih elemenata u odnosu na tipične zajednice. Te promjene ne upućuju na ubrzani rast alga koji bi doveo do neželjenih promjena ravnoteže organizama u vodi, niti do promjena fizičko-kemijske kvalitete vode ili sedimenta.

Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona.

Sastav planktona umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica.

Bogatstvo je umjereno narušeno i može izazvati neželjene poremećaje vrijednosti drugih bioloških i fizičko-kemijskih elemenata kvalitete.

Moguće je umjereno povećanje učestalosti cvjetanja planktona. Moguća je pojava ustrajnog cvjetanja u ljetnim mjesecima.

Makrofiti i fitobentos

Taksonomski sastav odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju:

Nema primjetljivih promjena prosječnog bogatstva makrofita i fitobentosa.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu makrofita i fitobentosa u odnosu na tipične zajednice. Te promjene ne upućuju na ubrzani rast fitobentosa ili viših oblika biljnog svijeta koji bi doveo do neželjenih poremećaja ravnoteže organizama u vodi, ili do promjena fizičko-kemijske kvalitete vode ili sedimenta.

Fitobentička zajednica nije izložena negativnom utjecaju nakupina ili naslaga bakterija nastalih uslijed antropogenog utjecaja.

Sastav makrofita i fitobentosa umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica, i znatno je jače narušen nego u dobrom stanju.

Očite su umjerene promjene prosječnog bogatstva makrofita i fitobentosa.

Fitobentička zajednica može biti ometana, a u nekim područjima i istisnuta nakupinama ili naslagama bakterija nastalim uslijed antropogenog utjecaja.

Fauna bentičkih beskralje-žnjaka

Taksonomski sastav i bogatstvo odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Omjer taksonomskih elemenata osjetljivih i neosjetljivih na poremećaje ne pokazuje nikakve promjene u odnosu na neporemećene razine.

Stupanj raznolikosti beskralježnjaka ne pokazuje znakove promjene u odnosu na neporemećene razine.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu beskralježnjaka u odnosu na tipične zajednice.

Omjer osjetljivih i neosjetljivih taksonom-skih elemenata pokazuje lagano odstupanje od tipičnih razina.

Stupanj raznolikosti beskralježnjaka pokazuje lagane znakove promjena u odnosu na specifične razine.

Sastav i bogatstvo beskralježnjaka umjereno se razlikuju od tipičnih zajednica.

Glavne taksonomske grupe tipične zajednice su odsutne.

Omjer osjetljivih i neosjetljivih taksonomskih elemenata i stupanj raznolikosti znatno su niži od tipičnih, daleko niži nego u dobrom stanju

Riblja fauna

Sastav i bogatstvo vrsta odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Prisutne su sve tipične vrste osjetljive na poremećaje.

Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje malo znakova antropogenih poremećaja i ne upućuje na prekid u reprodukcijskom ili razvojnom lancu bilo koje riblje vrste.

Postoje male promjene sastava i bogatstva vrsta u odnosu na tipične zajednice, koje se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske i hidromorfološke elemente kvalitete.

Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje znakove poremećaja koji se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske ili hidromorfološke elemente kvalitete i koji, u pojedinim slučajevima upućuju na prekid u reprodukcijskom ili razvojnom procesu određene vrste, do te mjere da neke starosne kategorije mogu biti odsutne.

Sastav i bogatstvo ribljih vrsta umjereno se razlikuju od tipičnih zajednica, što se može pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske ili hidromorfološke elemente kvalitete.

Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje jače znakove antropogenih poremećaja, do te mjere da je umjereni dio tipičnih vrsta odsutan ili vrlo malobrojan.

Hidromorfološki elementi kvalitete

Element	Vrlo dobro stanje	Dobro stanje	Umjereno dobro stanje
Hidrološki režim	Količina i dinamika protoka, vrijeme zadržavanja i veza s podzemnim vodama odražavaju potpuno ili skoro potpuno nenarušeno stanje.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.
Kontinuitet rijeke	Kontinuitet rijeke nije ometan ljudskim aktivnostima i dopušta neometanu migraciju vodnih organizama i prijenos sedimenta.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.
Morfološki uvjeti	Varijacije dubine jezera, količina i struktura sedimenta te struktura i stanje obalne zone odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.

▼M8

Opći fizikalno-kemijski elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Opći uvjeti

Vrijednosti općih fizikalno-kemijskih elemenata potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju.

Koncentracije hranjivih tvari u rasponu su uobičajenom za nenarušeno stanje.

Salinitet, pH-vrijednost, režim kisika, kapacitet za neutralizaciju kiselina i temperatura ne pokazuju znakove antropogenih poremećaja i ostaju u rasponima uobičajenim za nenarušeno stanje.

Temperatura, režim kisika, pH-vrijednost, kapacitet za neutralizaciju kiselina i salinitet ne izlaze iz raspona određenih tako da osiguravaju funkcioniranje tipičnog ekosustava i postizanje prethodno navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Koncentracije hranjivih tvari ne prelaze razine određene tako da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje prethodno navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju prethodno navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

▼B

1.2.2. Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog stanja jezera

Biološki elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Fitoplankton

Taksonomski sastav fitoplanktona odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Prosječno bogatstvo fitoplanktona potpuno je sukladno specifičnim fizičko-kemijskim uvjetima i ne mijenja uvjete prozirnosti specifične za taj tip voda.

Cvjetanje planktona po učestalosti i intenzitetu sukladno je fizičko-kemijskim uvjetima specifičnima za taj tip voda.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu planktonskih taksonomskih elemenata u odnosu na tipične zajednice. Te promjene ne upućuju na ubrzani rast alga koji bi doveo do neželjenih promjena ravnoteže organizama u vodi, niti do promjena fizičko-kemijske kvalitete vode ili sedimenta.

Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona

Sastav planktona umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica.

Bogatstvo je umjereno narušeno i može izazvati neželjene poremećaje vrijednosti drugih bioloških i fizičko-kemijskih elemenata kvalitete.

Moguće je umjereno povećanje učestalosti cvjetanja planktona. Moguća je pojava ustrajnog cvjetanja u ljetnim mjesecima

Makrofiti i fitobentos

Taksonomski sastav odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Nema primjetljivih promjena prosječnog bogatstva makrofita i fitobentosa.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu makrofita i fitobentosa u odnosu na tipične zajednice. Te promjene ne upućuju na ubrzani rast fitobentosa ili viših oblika biljnog svijeta koji bi doveo do neželjenih poremećaja ravnoteže organizama u vodi, ili do promjena fizičko-kemijske kvalitete vode ili sedimenta.

Fitobentička zajednica nije izložena negativnom utjecaju nakupina ili naslaga bakterija nastalih uslijed antropogenog utjecaja.

Sastav makrofita i fitobentosa umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica, i znatno je jače narušen nego u dobrom stanju.

Očite su umjerene promjene prosječnog bogatstva makrofita i fitobentosa.

Fitobentička zajednica može biti ometana, a u nekim područjima i istisnuta nakupinama ili naslagama bakterija nastalim uslijed antropogenog utjecaja.

Fauna bentičkih beskralje-žnjaka

Taksonomski sastav i bogatstvo odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Omjer taksonomskih elemenata osjetljivih i neosjetljivih na poremećaje ne pokazuje nikakve promjene u odnosu na neporemećene razine.

Stupanj raznolikosti beskralježnjaka ne pokazuje znakove promjene u odnosu na neporemećene razine.

Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu beskralježnjaka u u odnosu na tipične zajednice.

Omjer osjetljivih i neosjetljivih taksonom-skih elemenata pokazuje lagano odstupanje od tipičnih razina.

Stupanj raznolikosti beskralježnjaka pokazuje lagane znakove promjena u odnosu na specifične razine

Sastav i bogatstvo beskralježnjaka umjereno se razlikuju od tipičnih zajednica.

Glavne taksonomske grupe tipične zajednice su odsutne.

Omjer osjetljivih i neosjetljivih taksonomskih elemenata i stupanj raznolikosti znatno su niži od tipičnih, daleko niži nego u dobrom stanju

Riblja fauna

Sastav i bogatstvo vrsta odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.

Prisutne su sve tipične vrste osjetljive na poremećaje.

Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje malo znakova antropogenih poremećaja i ne upućuje na prekid u reprodukcijskom ili razvojnom lancu bilo koje riblje vrste.

Postoje male promjene sastava i bogatstva vrsta u odnosu na tipične zajednice, koje se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske i hidromorfološke elemente kvalitete.

Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje znakove poremećaja koji se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske ili hidromorfološke elemente kvalitete i koji, u pojedinim slučajevima upućuju na prekid u reprodukcijskom ili razvojnom procesu određene vrste, do te mjere da neke starosne kategorije mogu biti odsutne.

Sastav i bogatstvo ribljih vrsta umjereno se razlikuju od tipičnih zajednica, što se može pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske ili hidromorfološke elemente kvalitete.

Starosna struktura ribljih zajednica pokazuje jače znakove antropogenih poremećaja, do te mjere da je umjereni dio tipičnih vrsta odsutan ili vrlo malobrojan.

Hidromorfološki elementi kvalitete

Element	Vrlo dobro stanje	Dobro stanje	Umjereno dobro stanje
Hidrološki režim	Količina i dinamika protoka, vrijeme zadržavanja i veza s podzemnim vodama odražavaju potpuno ili skoro potpuno nenarušeno stanje	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.
Morfološki uvjeti	Varijacije dubine jezera, količina i struktura sedimenta te struktura i stanje obalne zone odgovaraju potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.

▼M8

Opći fizikalno-kemijski elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Opći uvjeti

Vrijednosti općih fizikalno-kemijskih elemenata potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju.

Koncentracije hranjivih tvari u rasponu su uobičajenom za nenarušeno stanje.

Salinitet, pH-vrijednost, režim kisika, kapacitet za neutralizaciju kiselina, prozirnost i temperatura ne pokazuju znakove antropogenih poremećaja i ostaju u rasponima uobičajenim za nenarušeno stanje.

Temperatura, režim kisika, pH-vrijednost, kapacitet za neutralizaciju kiselina, prozirnost i salinitet ne izlaze iz raspona određenih tako da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje prethodno navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Koncentracije hranjivih tvari ne prelaze razine određene tako da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje prethodno navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju prethodno navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

▼B

1.2.3. Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog ekološkog stanja prijelaznih voda

Biološki elementi kvalitete

Element	Vrlo dobro stanje	Dobro stanje	Umjereno dobro stanje
Fitoplankton	Sastav i bogatstvo fitoplanktona u sukladnosti je s nenarušenim stanjem. Prosječna biomasa fitoplanktona u sukladnosti je s tipičnim fizičko-kemijskim uvjetima i ne utječe bitno na promjenu specifičnih uvjeta prozirnosti Cvjetanje planktona javlja se s učestalošću i intenzitetom primjerenim specifičnim fizičko- kemijskim uvjetima.	Postoje male promjene u sastavu i bogatstvu fitoplanktona. Postoje manje promjene u biomasi u usporedbi s tipičnim uvjetima. Te promjene ne upućuju na ubrzani rast algi koji bi mogao izazvati neželjeno narušavanje ravnoteže organizma prisutnih u vodi, ili poremećaj fizičko-kemijske kvalitete vode. Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona.	Sastav i bogatstvo fitoplanktona umjereno se razlikuju od tipičnih uvjeta. Biomasa je umjereno narušena i može uzrokovati neželjene poremećaje stanja drugih bioloških elemenata kvalitete. Moguće je umjereno povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona. U toku ljetnih mjeseci moguća su trajna cvjetanja
Makroalge	Sastav makroalgi odgovara potpuno nenarušenom stanju. Nema zamjetljivih promjena u pokrovu makroalgi uslijed antropogenih utjecaja	Postoje manje promjene u sastavu i bogatstvu makroalgi u usporedbi s tipičnim zajednicama. Te promjene ne upućuju na ubrzani rast fitobentosa ili viših oblika biljaka, koji bi doveo do neželjenih poremećaja ravnoteže organizma u vodi, ili fizičko-kemijske kvalitete vode.	Sastav makroalgi umjereno se razlikuje od tipičnog stanja, i znatno je jače poremećen nego kod dobrog stanja. Očite su umjerene promjene prosječnog bogatstva makroalgi i mogu izazvati neželjen poremećaj ravnoteže organizma prisutnih u vodi
Angiospermi	Taksonomski sastav odgovara potpuno ili skoro potpuno nenarušenom stanju. Nema zamjetljivih promjena bogatstva angiosperma uslijed antropogenih utjecaja.	Postoje manje promjene u sastavu angiosperma, u usporedbi s tipičnim uvjetima. Bogatstvo angiosperma pokazuje lagane znakove poremećaja.	Sastav angiosperma umjereno se razlikuje od tipičnih zajednica, i znatno je jače poremećeno nego kod dobrog stanja. Postoji umjereni poremećaj u bogatstvu angiosperma.
Fauna bentičkih beskralje-žnjaka	Razina raznolikosti i bogatstva beskralježnjaka je u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje. Prisutni su svi taksonomski elementi osjetljivi na poremećaje, uobičajeni za nenarušeno stanje	Razina raznolikosti i bogatstva beskralježnjaka je malo izvan raspona uobičajenog za tipično stanje. Prisutna je većina osjetljivih taksonomskih elemenata tipičnih zajednica	Razina raznolikosti i bogatstva umjereno odstupa od raspona uobičajenog za tipično stanje. Prisutni su taksonomski elementi koji upućuju na zagađenje. Mnogi osjetljivi taksonomskih elemenata tipičnih zajednica je odsutna.
Riblja fauna	Sastav i bogatstvo vrsta u skladu je s nenarušenim stanjem.	Brojnost vrsta osjetljivih na poremećaje pokazuje manje znakove odstupanja od tipičnog stanja, koji se mogu pripisati antropogenom utjecaju na fizičko-kemijske ili hidromorfološke elemente kvalitete	Umjeren dio tipičnih vrsta osjetljivih na poremećaje odsutan je uslijed antropogenih utjecaja na fizičko-kemijske kvalitete.

Hidromorfološki elementi kvalitete

Element	Vrlo dobro stanje	Dobro stanje	Umjereno dobro stanje
Režim plime i oseke	Režim protoka slatke vode potpuno ili skoro potpuno odgovara nenarušenom stanju	Stanje sukladno postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.	Stanje sukladno postizanju gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.
Morfološki uvjeti	Varijacije dubine, stanje sedimenta i struktura i stanje međuplimne zone potpuno ili skoro potpuno odgovara nenarušenom stanju.	Stanje sukladno postizanju gore navedenih za biološke elemente kvalitete.	Stanje sukladno postizanju gore navedenih za biološke elemente kvalitete.

▼M8

Opći fizikalno-kemijski elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Opći uvjeti

Opći fizikalno-kemijski elementi potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju.

Koncentracije hranjivih tvari u rasponu su uobičajenom za nenarušeno stanje.

Temperatura, režim kisika i prozirnost ne pokazuju znakove antropogenih poremećaja i ostaju u rasponima uobičajenim za nenarušeno stanje.

Temperatura, režim kisika i prozirnost ne izlaze iz raspona određenih tako da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje prethodno navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Koncentracije hranjivih tvari ne prelaze razine određene tako da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje prethodno navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju prethodno navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

▼B

1.2.4. Definicije vrlo dobrog, dobrog i umjereno dobrog stanja obalnih voda

Biološki elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Fitoplankton

Sastav i bogatstvo fitoplanktona u sukladnosti je s nenarušenim stanjem.

Prosječna biomasa fitoplanktona u sukladnosti je s tipičnim fizičko-kemijskim uvjetima i ne utječe na prozirnost.

Cvjetanje planktona javlja se s učestalošću i intenzitetom primjerenim specifičnim fizičko- kemijskim uvjetima.

Sastav i bogatstvo fitoplanktona pokazuje lagane znakove poremećaja.

Ima malih promjena biomase u odnosu na tipično stanje. Te promjene ne upućuju na pojačani rast algi koji bi doveo do poremećaja ravnoteže organizma u vodi, ili kvalitete vode.

Moguće je lagano povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona.

Sastav i bogatstvo fitoplanktona pokazuje znakove umjerenog poremećaja.

Biomasa alga znatno je izvan raspona uobičajenog za tipične uvjete i može utjecati na biološke elemente kvalitete.

Moguće je umjereno povećanje učestalosti i intenziteta cvjetanja planktona. Moguće je dugotrajno cvjetanje u ljetnim mjesecima.

Makroalge i angiospermi

Prisutne su sve makroalge i angiospermi osjetljivi na poremećaje, uobičajeni za nenarušeno stanje.

Razina pokrova algi i bogatstvo angiosperma odgovara nenarušenom stanju.

Prisutna je većina osjetljivih makroalgi i angiosperma uobičajenih za nenarušeno stanje.

Razina pokrova algi i bogatstvo angiosperma pokazuju lagane znakove poremećaja.

Određen broj vrsta osjetljivih makroalgi i angiosperma je odsutan.

Pokrov makroalgi i bogatstvo angiosperma umjereno su poremećeni i mogu dovesti do narušavanja ravnoteže organizma prisutnih u vodi.

Fauna bentičkih beskralje-žnjaka

Razina raznolikosti i bogatstvo beskralježnjaka je unutar uobičajenog raspona za nenarušeno stanje.

Prisutni su svi osjetljivi taksonomski elementi, uobičajeni za nenarušeno stanje.

Razina raznolikosti i bogatstva beskralježnjaka je malo izvan raspona uobičajenog za tipično stanje.

Prisutna je većina osjetljivih taksonomskih elemenata tipičnih zajednica.

Razina raznolikosti i bogatstvo beskralježnjaka umjereno su izvan raspona uobičajenog za tipično stanje.

Prisutni su taksonomski elementi koji upućuju na zagađenje.

Većina osjetljivih taksonomskih elemenata tipičnih zajednica je odsutna.

Hidromorfološki elementi kvalitete

Element	Vrlo dobro stanje	Dobro stanje	Umjereno dobro stanje
Režim plime i oseke	Režim protoka slatke vode i brzina prevladavajuće struje potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.
Morfološki uvjeti	Varijacije dubine, struktura i sediment priobalnog dna te struktura i stanje plimne zone potpuno ili skoro potpuno odgovara nenarušenom stanju.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.

▼M8

Opći fizikalno-kemijski elementi kvalitete

Element

Vrlo dobro stanje

Dobro stanje

Umjereno dobro stanje

Opći uvjeti

Opći fizikalno-kemijski elementi potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju.

Koncentracije hranjivih tvari u rasponu su uobičajenom za nenarušeno stanje.

Temperatura, režim kisika i prozirnost ne pokazuju znakove antropogenih poremećaja i ostaju u rasponima uobičajenim za nenarušeno stanje.

Temperatura, režim kisika i prozirnost ne izlaze iz raspona određenih tako da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje prethodno navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Koncentracije hranjivih tvari ne prelaze razine određene tako da osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje prethodno navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

Uvjeti sukladni postizanju prethodno navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.

▼B

1.2.5. Definicije maksimalnog, dobrog i umjerenog ekološkog potencijala za znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela

Element	Vrlo dobro stanje	Dobro stanje	Umjereno dobro stanje
Biološki elementi kvalitete	Vrijednosti relevantnih bioloških elemenata kvalitete odražavaju, koliko je to moguće, stanje uobičajeno za najbliže usporediv tip površinskih voda, u fizičkim uvjetima koji proizlaze iz umjetno stvorenih ili znatno promijenjenih karakteristika vodnog tijela.	Ima manjih promjena vrijednosti relevantnih bioloških elemenata kvalitete u usporedbi s vrijednostima za maksimalni ekološki potencijal.	Ima umjerenih promjena vrijednosti relevantnih bioloških elemenata kvalitete u usporedbi s vrijednostima za maksimalni ekološki potencijal. Vrijednosti znatno više odstupaju od onih koje se susreću kod dobre kvalitete.
Hidromor-fološki elementi	Hidromorfološki uvjeti su sukladni s jedinim utjecajem na tijelo površinske vode koje proizlazi iz umjetno stvorenih ili znatno promijenjenih karakteristika nakon što su poduzete sve mjere za ublažavanje stanja, kako bi se postiglo stanje najbliže ekološkom kontinuumu, posebno s obzirom na migracije faune i odgovarajuća mrjestilišta i gnjezdišta.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.
Fizičko-kemijski elementi
Opći uvjeti	Fizičko-kemijski elementi potpuno ili skoro potpuno odgovaraju nenarušenom stanju površinskih voda najbližih po usporedbi s dotičnim umjetnim ili znatno promijenjenim vodnim tijelom. Koncentracije hranjivih tvari u rasponu su koji je uobičajen za takvo nenarušeno stanje. Temperatura, režim kisika i pH u skladu su s uvjetima koji vladaju u najbliže usporedivim površinskim vodama u nenarušenom stanju.	Vrijednosti su u rasponu utvrđenom tako da osigurava funkcioniranje ekosustava i postizanje vrijednosti bioloških elemenata kvalitete. Temperatura i pH ne izlaze iz raspona koji osiguravaju funkcioniranje ekosustava i postizanje gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete. Koncentracije hranjivih tvari ne prelaze razine određene tako da osiguravaju funkciju ekosustava i postizanje gore navedenih vrijednosti za biološke elemente kvalitete.	Uvjeti sukladni postizanju gore navedenih bioloških elemenata kvalitete.
►M8 — ◄	Koncentracije blizu nule, ili barem ispod granica detekcije najnaprednijom analitičkom tehnikom u općoj uporabi.	Koncentracije ne prelaze standarde utvrđene sukladno postupku opisanom u točki 1.2.6. () ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EZ i Direktivu 98/8/EZ. (<EQS)	Uvjeti sukladni postizanju vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.
►M8 — ◄	Koncentracije ostaju u rasponu uobičajenom za nenarušeno stanje u površinskim vodama koje su najbliže usporedive s dotičnim umjetnim ili znatno promijenjenim vodnim tijelom (temeljna razina = bgl)	Koncentracije ne prelaze standarde utvrđene sukladno postupku opisanom u točki 1.2.6. ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EZ i Direktivu 98/8/EZ. (<EQS)	Uvjeti sukladni postizanju vrijednosti bioloških elemenata kvalitete.

▼M8 —————

▼B

1.3. Praćenje ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda

Treba uspostaviti mrežu za praćenje površinskih voda, sukladno zahtjevima iz članka 8. Mrežu treba planirati tako da osigurava cjelovit i sveobuhvatan pregled ekološkog i kemijskog stanja u svakom riječnom slivu, te da omogućuje klasifikaciju vodnih tijela u pet vrsta sukladnih normativnim definicijama iz odjeljka 1.2. Države članice osigurat će karte na kojima je prikazana mreža za praćenje površinskih voda u planu upravljanja riječnim slivom.

Na osnovu klasifikacije i ocjene utjecaja provedene sukladno članku 5. i Prilogu II., države članice uspostavljaju za svako razdoblje, na koje se odnosi plan upravljanja riječnim slivom, programe nadzornog i operativnog praćenja. U pojedinim slučajevima države članice će trebati uspostaviti i programe istraživačkog praćenja.

Države članice također će pratiti pokazatelje koji su indikativni za stanje svakog relevantnog elementa kvalitete. Pri izboru pokazatelja za biološke elemente kvalitete države članice utvrđuju odgovarajuću taksonomsku razinu potrebnu za postizanje odgovarajuće pouzdanosti i preciznosti u klasificiranju elemenata kvalitete. Procjene stupnja pouzdanosti i preciznosti rezultata koje daju programi praćenja navode se u planu.

▼M8

Ako mreža za praćenje uključuje promatranje Zemlje i daljinsko istraživanje umjesto lokalnih točaka uzorkovanja ili druge inovativne tehnike, karta mreže za praćenje sadržava informacije o elementima kvalitete i vodnim tijelima ili skupinama vodnih tijela koja su bila praćena primjenom takvih metoda praćenja. Navode se upućivanja na norme CEN, ISO ili druge međunarodne ili nacionalne norme koje su primijenjene kako bi se osiguralo da su dobiveni vremenski i prostorni podaci jednako pouzdani kao oni dobiveni primjenom konvencionalnih metoda praćenja na lokalnim točkama uzorkovanja i mjerenja.

Države članice prema potrebi, a posebno u svrhu orijentacije i dugoročne procjene, mogu primijeniti metode pasivnog uzorkovanja za praćenje kemijskih onečišćujućih tvari pod uvjetom da se tim metodama uzorkovanja ne podcjenjuju koncentracije onečišćujućih tvari na koje se primjenjuju standardi kvalitete okoliša i da se stoga njima može pouzdano utvrditi ‚nepostizanje dobrog stanja’ te da se kemijska analiza uzoraka vode, biote ili sedimenta u skladu s primjenjivim standardima kvalitete okoliša provodi kad god se uoči da nije postignuto dobro stanje. Države članice pod istim uvjetima mogu primjenjivati i metode praćenja koje se temelje na učinku.

▼B

1.3.1. Plan nadzornog praćenja

Cilj

Države članice uspostavljaju programe nadzornog praćenja radi pribavljanja informacija za:

—

dopunu i vrednovanje postupka ocjene utjecaja opisanog a Prilogu II.,

—

učinkovito osmišljanje budućih programa praćenja,

—

ocjenjivanje dugoročnih promjena prirodnih uvjeta, i

—

ocjenjivanje dugoročnih promjena uzrokovanih intenzivnim ljudskim aktivnostima.

Rezultati takvog praćenja pregledavaju se i iskorištavaju, u kombinaciji s postupkom ocjene utjecaja opisanim u Prilogu II., pri određivanju zahtjeva za programe praćenja u sadašnjim i budućim planovima upravljanja riječnim slivom.

Izbor točaka za praćenje

Nadzorno praćenje vršit će se na dovoljnom broju površinskih voda da bi se omogućila ocjena sveukupnog stanja površinskih voda u svakom slivu ili podslivu vodnog područja. Pri izboru voda na kojima će se praćenje vršiti, države članice moraju osigurati da se odaberu točke gdje je:

—

protok značajan za vodno područje kao cjelinu, uključujući točke na velikim rijekama čiji je sliv veći od 2 500 km2,

—

količina vode značajna za vodno područje, uključujući velika jezera i akumulacije,

—

velika vodna tijela prelaze granicu države članice,

—

mjesta utvrđena na temelju Odluke o razmjeni informacija 77/795/EEZ, i

na drugim mjestima gdje je potrebno procijeniti opterećenje onečišćenjem koje se prenosi preko granica države članice, i koje se unosi u morski okoliš.

▼M8

Izbor elemenata kvalitete

Nadzorno praćenje provodi se na svakom mjestu praćenja u razdoblju od godinu dana za trajanja razdoblja plana upravljanja riječnim slivom. Nadzorno praćenje obuhvaća sljedeće:

(a)

parametre indikativne za sve biološke elemente kvalitete;

(b)

parametre indikativne za sve hidromorfološke elemente kvalitete;

(c)

parametre indikativne za sve opće fizikalno-kemijske elemente kvalitete;

(d)

prioritetne tvari koje se ispuštaju ili na drugi način unose u riječni sliv ili podsliv;

(e)

onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv.

Međutim, ako je prethodno provedeno nadzorno praćenje pokazalo da je u dotičnom tijelu postignuto dobro stanje, a na temelju preispitivanja učinka ljudske aktivnosti iz Priloga II. nema dokaza da su se učinci na to tijelo promijenili, nadzorno praćenje provodi se jednom u razdoblju obuhvaćenom trima uzastopnim planovima upravljanja riječnim slivom.

▼B

1.3.2. Plan operativnog praćenja

▼M8

Operativno praćenje provodi se za sva ona vodna tijela za koja se na temelju procjene učinka provedene u skladu s Prilogom II. ili na temelju nadzornog praćenja pokaže da postoji rizik da neće postići okolišne ciljeve na temelju članka 4. i za ona vodna tijela u koja se ispuštaju ili na drugi način unose prioritetne tvari ili u čiji se riječni sliv u znatnim količinama ispuštaju ili na drugi način unose onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv. Točke za praćenje za prioritetne tvari odabiru se kako je određeno zakonodavstvom koje utvrđuje relevantni standard kvalitete okoliša. U svim ostalim slučajevima, uključujući i prioritetne tvari za koje nisu dane posebne upute u takvom zakonodavstvu, točke za praćenje biraju se kako slijedi:

▼B

—

utvrđivanja stanja onih vodnih tijela kod kojih je ustanovljen rizik da neće moći zadovoljiti ekološke ciljeve, i

—

ocjenjivanja svih promjena stanja takvih vodnih tijela uslijed provedbe programa mjera.

Program se može mijenjati tijekom razdoblja plana upravljanja u kontekstu informacija dobivenih kao rezultat zahtjeva iz Priloga II. ili ovog Priloga, a posebno radi smanjenja učestalosti tamo gdje se pokaže da utjecaj nije značajan, ili da je pritisak otklonjen.

Izbor mjesta praćenja

Operativno praćenje provodi se za sva ona vodna tijela za koja se pokaže, na temelju ocjene utjecaja provedene sukladno Prilogu II. ili na temelju nadzornog praćenja, da kod njih postoji rizik da neće zadovoljiti ekološke ciljeve iz članka 4., i na vodama u koje se ispuštaju tvari s prioritetne liste. Točke za praćenje za tvari s prioritetne liste odabiru se kako je određeno zakonodavstvom koje utvrđuje relevantni standard kvalitete okoliša. U svim ostalim slučajevima, uključujući i tvari s prioritetne liste za koje nisu dane posebne upute u zakonodavstvu, točke za praćenje biraju se kako slijedi:

—

za tijela izložena pritisku znatnog koncentriranog izvora treba odrediti na svakom vodnom tijelu dovoljan broj mjernih točaka za ocjenjivanje veličine i utjecaja koncentriranog izvora. Za vode izložene pritisku više koncentriranih izvora mogu se izabrati točke za praćenje radi ocjenjivanja veličine i utjecaja tih pritisaka u cjelini,

—

za tijela ugrožena znatnim raspršenim izvorom, dovoljno mjernih točaka s izborom vodnih tijela za ocjenu veličine i utjecaja pritiska iz raspršenog izvora. Izbor vodnih tijela mora biti reprezentativan za relativni rizik pojave pritisaka iz raspršenih izvora i za relativni rizik nepostizanja dobrog stanja površinskih voda,

—

za tijela izložena riziku od znatnog hidromorfološkog pritiska, dovoljno mjernih točaka u izboru vodnih tijela za ocjenu veličine i utjecala hidromorfoloških pritisaka. Izbor vodnih tijela mora biti indikativan za sveukupni utjecaj hidromorfoloških pritisaka kojima su vode izložene.

Izbor elemenata kvalitete

Radi ocjenjivanja veličine pritisaka kojima su površinske vode izložene, države članice pratit će one elemente kvalitete koji upućuju na te pritiske. Radi ocjenjivanja utjecaja tih pritisaka, države članice prate kao relevantne:

—

parametre indikativne za biološke elemente kvalitete, ili elemente najosjetljivije na pritiske kojima su vode izložene,

▼M8

—

all priority substances discharged or otherwise deposited into water bodies and all river basin specific pollutants discharged or otherwise deposited into water bodies in significant quantities.

▼B

—

sve prioritetne tvari koje se ispuštaju ili na drugi način unose u vodna tijela i sve onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv koje se u znatnim količinama ispuštaju ili na drugi način unose u vodna tijela.

1.3.3. Plan istraživačkog praćenja

Cilj

Istraživačko praćenje provodi se:

—

kada razlozi prelaska graničnih vrijednosti nisu poznati,

—

kad nadzorno praćenje upućuje na malu vjerojatnost da određeno vodno tijelo postigne ciljeve iz članka 4., a operativno praćenje još nije uspostavljeno, kako bi se utvrdili razlozi zašto vode ne postižu ekološke ciljeve,

—

radi utvrđivanja veličine i utjecaja slučajnog zagađenja,

i osigurava informacije za uspostavljanje programa mjera za postizanje ekoloških ciljeva i određivanje posebnih mjera za otklanjanje posljedica iznenadnog zagađenja.

1.3.4. Učestalost praćenja

U razdoblju nadzornog praćenja primjenjuju se učestalosti za praćenje pokazatelja koji upućuju na fizičko-kemijske elemente kvalitete kako je navedeno dalje u tekstu, osim ako se na temelju tehničkog znanja i stručnog mišljenja ne mogu opravdati dulji intervali. Praćenje bioloških i hidromorfoloških elemenata treba provesti bar jedanput u tijeku razdoblja nadzornog praćenja.

Kod operativnog praćenja, učestalost potrebnu za svaki pokazatelj određuju države članice tako da dobiju dovoljno podataka za pouzdanu ocjenu relevantnog elementa kvalitete. Orijentacije redi, praćenje bi se trebalo vršiti u intervalima ne većim od navedenih na dolje navedenoj tablici, osim ako tehničko znanje i stručno mišljenje ne opravdavaju primjenu dužih intervala.

Učestalost praćenja treba odabrati tako da omogućuje prihvatljiv stupanj pouzdanosti i preciznosti. Procjenu pouzdanosti i preciznosti postignute sustavom praćenja treba navesti u planu upravljanja riječnim slivom.

Pri izboru učestalosti praćenja treba uzeti u obzir i promjenjivost pokazatelja uslijed prirodnih i antropogenih uvjeta. Vrijeme kada se provodi praćenje treba odabrati tako da se na minimum smanji utjecaj sezonskih varijacija na rezultat, i da se na taj način osigura da rezultati zaista odražavaju promjene u vodama kao rezultat promjena u antropogenom pritisku. Da bi se to postiglo, treba provesti dodatno praćenje u različitim godišnjim dobima u istoj godini, ako je nužno.

▼M8

Učestalost praćenja prilagođava se, ako je potrebno, kako bi se uzela u obzir varijabilnost parametara koja proizlazi iz varijacija antropogenih i prirodnih uvjeta.

Vrijeme kada se provodi praćenje odabire se tako da se uzme u obzir utjecaj sezonskih varijacija u upotrebi tvari ili varijacija u razinama vode na rezultate praćenja, čime se osigurava da rezultati učinkovito odražavaju sve promjene u vodnom tijelu koje su uzrokovane antropogenim pritiskom i klimatskim varijacijama. Kad je riječ o prioritetnim tvarima čija će koncentracija vjerojatno dosegnuti vrhunac u kratkim razdobljima zbog sezonskih fluktuacija u njihovoj upotrebi, praćenje se tijekom tih vršnih razdoblja provodi u intervalima kraćima od onih za druge tvari, prema potrebi, kako bi se osiguralo dobivanje odgovarajućih informacija o koncentraciji tih tvari.

▼B

Element kvalitete	Rijeke	Jezera	Prijelazne vode	Obalne vode
Biološki
Fitoplankton	6 mjeseci	6 mjeseci	6 mjeseci	6 mjeseci
Ostala vodena flora	3 godine	3 godine	3 godine	3 godine
Makro beskralježnjaci	3 godine	3 godine	3 godine	3 godine
Ribe	3 godine	3 godine	3 godine
Hidromorfološki
Kontinuitet	6 godina
Hidrologija	stalno	1 mjesec
Morfologija	6 godina	6 godina	6 godina	6 godina
Fizičko-kemijski
Termalni uvjeti	3 mjeseca	3 mjeseca	3 mjeseca	3 mjeseca
Režim kisika	3 mjeseca	3 mjeseca	3 mjeseca	3 mjeseca
Salinitet	3 mjeseca	3 mjeseca	3 mjeseca
Hranjive tvari	3 mjeseca	3 mjeseca	3 mjeseca	3 mjeseca
Acidifikacija	3 mjeseca	3 mjeseca
►M8 Onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv ◄	3 mjeseca	3 mjeseca	3 mjeseca	3 mjeseca
Prioritetne tvari	1 mjesec	1 mjesec	1 mjesec	1 mjesec

1.3.5. Potrebe za dodatnim praćenjem za zaštićena područja

Gore opisani programi praćenja bit će nadopunjeni kako bi mogli ispuniti sljedeće zahtjeve:

Točke zahvata vode za piće

Površinske vode, navedene u članku 7. koje u prosjeku daju više od 100 m3 dnevno bit će određene kao mjesta za praćenje i podvrgnute dodatnom praćenju kako bi mogle udovoljiti zahtjevima iz toga članka. U takvim vodama vršit će se praćenje svih prioritetnih tvari i drugih tvari koje se ispuštaju u vode u znatnim količinama i koje bi mogle utjecati na stanje dotičnih voda kontroliranih po odredbama Direktive o vodi za piće. Praćenje će se provoditi učestalošću utvrđenom na sljedećoj tablici:

Broj korisnika	Učestalost
< 10 000	4 puta godišnje
10 000 do 30 000	8 puta godišnje
> 30 000	12 puta godišnje

Područja zaštićenih staništa i vrsta

Vodna tijela koja čine ova područja bit će uključena u programe operativnog praćenja, gdje se na temelju ocjene utjecaja i nadzornog praćenja utvrdi rizik da se ne postignu ekološki ciljevi iz članka 4. Gdje je potrebno, provest će se praćenje radi ocjenjivanja veličine i utjecaja svih značajnih pritisaka kojima su te vode izložene, a također i radi ocjenjivanja promjene stanja kao rezultata programa mjera. Praćenje će se provoditi sve dok ta područja ne zadovolje uvjete iz vodopravne dozvole kojom su ustanovljeni ciljevi koje treba postići iz članka 4.

▼M7

1.3.6. Standardi za praćenje elemenata kvalitete

Metode koje se koriste za praćenje tipskih parametara moraju biti u skladu s međunarodnim standardima koji su ovdje navedeni u mjeri u kojoj oni obuhvaćaju praćenje ili drugim nacionalnim ili međunarodnim standardima kojima će se osigurati dobivanje usporedivih podataka istovjetne znanstvene kvalitete.

Standardi za uzorkovanje bioloških elemenata kvalitete

Generičke metode za uporabu s posebnim metodama navedenima u standardima koji se odnose na sljedeće biološke elemente kvalitete:

EN ISO 5667-3:2012

Kvaliteta vode – Uzorkovanje – 3. dio: Čuvanje i rukovanje uzorcima vode

Standardi za fitoplankton

EN 15204:2006	Kakvoća vode – Savjetodavna norma za brojenje fitoplanktona pomoću inverznog mikroskopa (Utermöhl tehnikom)
EN 15972:2011	Kvaliteta vode – Smjernice za kvantitativno i kvalitativno istraživanje morskog fitoplanktona
ISO 10260:1992	Kakvoća vode – Mjerenje biokemijskih pokazatelja – Spektrometrijsko određivanje koncentracije klorofila a

Standardi za makrofite i fitobentos

EN 15460:2007	Kakvoća vode – Savjetodavna norma za ispitivanje makrofita u jezerima
EN 14184:2014	Kvaliteta vode – Upute za ispitivanje akvatičkih makrofita u tekućicama
EN 15708:2009	Kvaliteta vode – Savjetodavna norma za ispitivanje, uzorkovanje i laboratorijsku analizu fitobentosa u plitkim tekućicama
EN 13946:2014	Kvaliteta vode – Upute za rutinsko uzorkovanje i prethodnu obradu riječnih i jezerskih bentoskih dijatomeja
EN 14407:2014	Kvaliteta vode – Upute za identifikaciju i brojenje dijatomeja u uzorcima riječnog i jezerskog bentosa

Standardi za bentičke beskralježnjake

EN ISO 10870:2012	Kvaliteta vode – Smjernice za odabir metoda i naprava za uzorkovanje bentoskih slatkovodnih makrobeskralježnjaka
EN 15196:2006	Kakvoća vode – Smjernice za uzorkovanje i obradu kukuljičnih svlakova trzalaca Chironomidae (Red Diptera: dvokrilci) za ekološko ocjenjivanje
EN 16150:2012	Kvaliteta vode – Smjernice za ravnomjerno uzorkovanje bentoskih makrobeskralježnjaka u plitkim rječicama prema zastupljenosti različitih staništa
EN ISO 19493:2007	Kakvoća vode – Smjernice za biološka ispitivanja morskih zajednica čvrste podloge
EN ISO 16665:2013	Kvaliteta vode – Smjernice za kvantitativno uzorkovanje i obradu uzoraka morske makrofaune mekog dna

Standardi za ribe

EN 14962:2006	Kakvoća vode — Smjernice za područje primjene i odabir metoda uzorkovanja riba
EN 14011:2003	Kakvoća vode — Uzorkovanje riba električnom strujom
EN 15910:2014	Kvaliteta vode — Upute za procjenu brojnosti riba mobilnim hidroakustičnim metodama
EN 14757:2005	Kakvoća vode — Uzorkovanje riba mrežama raznih veličina oka

Standardi za hidromorfološke pokazatelje

EN 14614:2004	Kakvoća vode – Savjetodavna norma za određivanje hidromorfoloških obilježja rijeka
EN 16039:2011	Kvaliteta vode – Savjetodavna norma za procjenu hidromorfoloških značajka jezera

Standardi za fizičko-kemijske pokazatelje

Svi mjerodavni CEN/ISO standardi

▼B

1.4. Klasifikacija i prezentiranje ekološkog stanja

1.4.1. Usporedivost rezultata biološkog praćenja

i.

Države članice uspostavljaju sustave za praćenje u svrhu procjenjivanja vrijednosti elemenata biološke kvalitete specificiranih za svaku kategoriju površinskih voda ili za znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela. U primjeni niže opisanog postupka na znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela napomene o ekološkom stanju treba formulirati kao napomene o ekološkom potencijalu. Takav sustav može koristiti određene vrste ili grupe vrsta koje su reprezentativne za element kvalitete u cjelini.

ii.

Kako bi se osigurala usporedivost takvih sustava praćenja, rezultati sustava primijenjenih u svakoj državi članici moraju biti izraženi kao dijelovi ekološke kvalitete za potrebe klasifikacije ekološkog stanja. Ti dijelovi trebaju prikazivati odnos vrijednosti bioloških parametara opaženih u određenom tijelu površinskih voda i vrijednosti tih pokazatelja u referentnim uvjetima primjenjivima na to vodno tijelo. Dio se izražava brojčanim vrijednostima od nula do jedan, pri čemu se vrlo dobro ekološko stanje prikazuje brojkom bliskom broju jedan, a loše stanje brojkom blizu nuli.

iii.

Svaka država članica dijeli skalu omjera ekološke kvalitete u svom sustavu praćenja za svaku klasifikaciju površinskih voda na pet vrsta, od vrlo dobrog do lošeg ekološkog stanja, kako je određeno u odjeljku 1.2., određujući brojčanu vrijednost svake granice između pojedinih razreda. Granična vrijednost između vrlo dobrog i dobrog stanja, kao i između dobrog i umjereno dobrog stanja bit će utvrđena niže opisanim postupkom interkalibracije.

iv.

Komisija olakšava ovaj postupak interkalibracije kako bi se postiglo da granice između vrsta budu određene sukladno normativnim definicijama iz odjeljka 1.2., te da budu usporedive među državama članicama.

v.

Kao dio procesa interkalibracije Komisija olakšava razmjenu informacija između država članica i time odrediti niz mjesta u svakoj ekoregiji u Zajednici, a ta će mjesta sačinjavati interkalibracijsku mrežu. Mreža se sastoji od mjesta odabranih u nizu tipova površinskih voda prisutnih u svakoj ekoregiji. Za svaki odabrani tip površinskih voda mreža se sastoji od najmanje dva mjesta koja odgovaraju granici između normativnih definicija dobrog i umjereno dobrog stanja. Ta mjesta su odabrana stručnom procjenom utemeljenom na zajedničkim inspekcijskim pregledima i svim ostalim dostupnim informacijama.

vi.

Svi sustavi praćenja u državama članicama primijenjeni su na ona mjesta u interkalibracijskoj mreži koje se nalaze u ekoregiji i na tipovima površinskih voda na koje će se sustav primjenjivati sukladno zahtjevima iz ove Direktive. Rezultati te primjene služe za uspostavljanje numeričkih vrijednosti relevantnih granica među vrstama u svakom sustavu praćenja u državama članicama.

▼M2

vii.

Komisija sastavlja nacrt registra područjâ koja će činiti interkalibracijsku mrežu. ►M8 ————— ◄

▼M8 —————

▼M8

ix.

Rezultati postupka interkalibracije i vrijednosti utvrđene za klasifikacije sustava praćenja u državama članicama u skladu s podtočkama od i. do viii. objavljuju se u roku od šest mjeseci od donošenja provedbenog akta u skladu s člankom 21.

▼B

1.4.2. Prezentiranje rezultata praćenja i klasifikacija ekološkog stanja i ekološkog potencijala

i.

Za kategorije površinskih voda, klasifikacija ekološkog stanja tijela površinske vode predstavljena je nižom od vrijednosti rezultata biološkog i fizičko-kemijskog praćenja za relevantne elemente kvalitete, klasificirane prema prvom stupcu dolje navedene tablice. Države članice osiguravaju karte svakog vodnog područja koje ilustriraju klasifikaciju ekološkog stanja svakog vodnog tijela označenog odgovarajućim bojama navedenima u drugom stupcu tablice.

Klasifikacija ekološkog stanja	Boja
Vrlo dobro	Plava
Dobro	Zelena
Umjereno dobro	Žuta
Slabo	Narančasta
Loše	Crvena

ii.

Za znatno promijenjena ili umjetna vodna tijela ekološki potencijal bit predstavljen je nižom vrijednošću rezultata biološkog i fizičko-kemijskog praćenja za relevantne elemente kvalitete klasificirane prema prvom stupcu dolje navedene tablice. Države članice pripremaju karte svih vodnih područja s klasifikacijom ekološkog potencijala svakog vodnog tijela označenog bojama prema drugom stupcu tablice za umjetna vodna tijela, odnosno trećem stupcu za znatno promijenjena vodna tijela.

Klasifikacija ekološkog potencijala	Boja
Klasifikacija ekološkog potencijala	Umjetna vodna tijela	Znatno promijenjena vodna tijela
Dobar i bolji	Jednake zelene i svijetlosive pruge	Jednake zelene i tamnosive pruge
Umjeren	Jednake žute i svijetlosive pruge	Jednake žute i tamnosive pruge
Slab	Jednake narančaste i svijetlosive pruge	Jednake narančaste i tamnosive pruge
Loš	Jednake crvene i svijetlosive pruge	Jednake crvene i tamnosive pruge

iii.

Države članice također označuju crnom točkom na karti one vode na kojima nije postignuto dobro stanje ili dobar ekološki potencijal zbog nepridržavanja jednog ili više standarda kvalitete okoliša određenih za te vode s obzirom na sintetske i nesintetske onečišćujuće tvari (prema režimu pridržavanja koji je uspostavila dotična država članica).

▼M8

iv.

Države članice mogu priložiti dodatne karte na kojima su prikazani podaci o ekološkoj kvaliteti za jedan ili više sljedećih elemenata kvalitete zasebno:

—

biološke elemente,

—

hidromorfološke elemente koji podupiru biološke elemente,

—

fizikalno-kemijske elemente koji podupiru biološke elemente.

Države članice mogu dostaviti i karte ili tablice s prikazom stupnja promjene tih elemenata kvalitete u usporedbi s prethodnim ciklusom planiranja.

▼B

1.4.3. Prezentiranje rezultata praćenja i klasifikacije kemijskog stanja

▼M8

Za vodno tijelo bilježi se da je postiglo dobro kemijsko stanje ako ima dobro kemijsko stanje površinskih voda kako je definirano u članku 2. točki 24.. U protivnom se bilježi da tijelo nije postiglo dobro kemijsko stanje.

▼B

Države članice pripremaju kartu svakog vodnog područja s prikazom kemijskog stanja za svako vodno tijelo, označenu bojama u skladu s drugim stupcem dolje navedene tablice kako bi odražavale klasifikaciju kemijskog stanja vodnog tijela.

Klasifikacija kemijskog stanja	Boja
Dobro	Plava
Nije postignuto dobro stanje	Crvena

▼M8

Države članice mogu dostaviti dodatne karte na kojima su prikazani podaci o kemijskom stanju za jednu ili više sljedećih tvari odvojeno od podataka o drugim tvarima utvrđenima u dijelu A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ:

(a)

prioritetne tvari koje su u dijelu A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ utvrđene kao tvari koje se ponašaju kao sveprisutne postojane bioakumulativne i toksične tvari (uPBT-ovi);

(b)

novoutvrđene prioritetne tvari kao rezultat posljednjeg preispitivanja koje je u skladu s člankom 16. stavkom 2. ove Direktive provela Komisija;

(c)

prioritetne tvari za koje su u okviru posljednjeg preispitivanja utvrđeni revidirani i stroži SKO-i u skladu s člankom 16. stavkom 2. ove Direktive;

(d)

tvari utvrđene kao onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv u skladu s člankom 8.d Direktive 2008/105/EZ i na temelju procjene pritisaka i utjecaja na tijela površinske vode provedene u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi.

Države članice također mogu prikazati stupanj bilo kakvog odstupanja od vrijednosti SKO-a za tvari iz točaka od (a) do (d) prvog podstavka u planovima upravljanja riječnim slivom. Države članice koje prilažu takve dodatne karte nastoje osigurati njihovu usporedivost na razini riječnog sliva i na razini Unije.

▼B

2. STANJE PODZEMNIH VODA

2.1. Kvantitativno stanje podzemnih voda

2.1.1 Parametri za određivanje kvantitativnog stanja

Režim razine podzemnih voda

2.1.2. Određivanje kvantitativnog stanja

Elementi

Dobro stanje

Razina podzemnih voda

Razina podzemne vode u tijelu podzemne vode je takva da se raspoloživi resurs podzemne vode ne smanjuje uz dugoročnu godišnju stopu crpljenja.

Sukladno tome, razina podzemne vode nije podložna antropogenim promjenama koje bi mogle dovesti do:

— neuspjeha u postizanju ekoloških ciljeva iz članka 4. za pridružene površinske vode,

— bilo kakvog značajnog pogoršanja stanja tih voda,

— bilo kakve značajnije štete po kopnene ekosustave ovisne o podzemnoj vodi,

a promjene smjera toka uslijed promjene razine mogu biti povremene, ili stalne na ograničenom području, ali ne izazivaju prodiranje slane vode ili drugih voda, i ne pokazuju stalan i jasan antropogeni trend u smjeru toka koji može dovesti do takvih prodora.

2.2. Praćenje kvantitativnog stanja podzemnih voda

2.2.1. Mreža praćenja razine podzemnih voda

Uspostavlja se mreža za praćenje podzemnih voda u skladu sa zahtjevima iz članaka 7. i 8. Mrežu se postavlja tako da omogući pouzdanu ocjenu kvantitativnog stanja svih tijela ili grupa tijela podzemnih voda, uključujući i ocjenu raspoloživih resursa podzemnih voda. U planovima upravljanja riječnim slivovima države članice osiguravaju i karte mreže praćenja podzemnih voda.

▼M8

Ako mreža za praćenje uključuje metode promatranja Zemlje ili daljinsko istraživanje umjesto lokalnih točaka uzorkovanja ili druge inovativne tehnike, navode se upućivanja na norme CEN, ISO ili druge međunarodne ili nacionalne norme koje su primijenjene kako bi se zajamčilo da su dobiveni vremenski i prostorni podaci jednako pouzdani kao oni dobiveni primjenom konvencionalnih metoda praćenja na lokalnim točkama uzorkovanja.

▼B

2.2.2. Gustoća mjernih mjesta

Mreža mora uključivati dovoljan broj reprezentativnih mjernih točaka za procjenu razine podzemnih voda u svakom vodnom tijelu ili grupi tijela, vodeći računa kratkoročne i dugoročne varijacije u prihranjivanju, a naročito:

—

za podzemne vode kod kojih je ustanovljen rizik da neće udovoljiti ekološkim ciljevima iz članka 4. treba osigurati dovoljnu gustoću mjernih mjesta za ocjenu utjecaja crpljenja i ispuštanja na razinu podzemnih voda,

—

za podzemne vode čiji tokovi prelaze granice zemalja članica treba osigurati dovoljno mjernih točaka za procjenu smjera i brzine toka podzemnih voda preko granica države članice.

2.2.3. Učestalost praćenja

Učestalost promatranja mora biti dovoljna da omogućuje ocjenu kvantitativnog stanja svakog tijela ili grupe tijela podzemnih voda, uzimajući u obzir kratkoročne i dugoročne varijacije u prihranjivanju. Naročito:

—

za podzemne vode kojima prijeti rizik da ne postignu ekološke ciljeve iz članka 4. treba osigurati dovoljnu učestalost mjerenja za ocjenu utjecaja crpljenja i ispuštanja na razinu podzemnih voda,

—

za podzemne vode čiji podzemni tokovi prelaze granice država članica treba osigurati dovoljnu učestalost mjerenja za procjenu smjera i brzine toka podzemnih voda preko granica države članice.

2.2.4. Tumačenje i prezentiranje kvantitativnog stanja podzemnih voda

Rezultati dobiveni mrežom praćenja podzemnih voda koriste se za ocjenjivanje kvantitativnog stanja tih voda. Prema točki 2.5. države članice pripremaju karte ocjene kvantitativnog stanja podzemnih voda, označene bojama kako slijedi:

Dobro : zelena

Loše : crvena

2.3. Kemijsko stanje podzemnih voda

2.3.1. Pokazatelji za određivanje kemijskog stanja podzemnih voda

Električna vodljivost

Koncentracija onečišćujućih tvari

▼M8

2.3.2. Definicija dobrog kemijskog stanja podzemnih voda

Element	Dobro stanje
Koncentracija onečišćujućih tvari	Kemijski sastav tijela podzemne vode takav je da koncentracije onečišćujućih tvari, kako je specificirano niže: — ne pokazuju učinke prodora slane vode ili drugih medija, — ne prelaze standarde kvalitete podzemnih voda kako je navedeno u Prilogu I. Direktivi 2006/118/EZ, granične vrijednosti za onečišćujuće tvari u podzemnim vodama i pokazatelje onečišćenja utvrđene na temelju članka 3. stavka 1. točke (b) te direktive i granične vrijednosti na razini Unije utvrđene na temelju članka 8. stavka 3. te direktive, — nisu takve da bi mogle spriječiti postizanje okolišnih ciljeva iz članka 4. za pridružene površinske vode niti uzrokovati značajno smanjenje ekološke ili kemijske kvalitete tih voda, kao ni znatnu štetu za kopnene ekosustave koji izravno ovise o tom tijelu podzemne vode
Električna vodljivost	Promjene električne vodljivosti ne upućuju na prodor slane vode ili nekog drugog medija u tijelo podzemne vode

▼B

2.4. Praćenje kemijskog stanja podzemnih voda

2.4.1. Mreža praćenja podzemnih voda

Mreža za praćenje podzemnih voda uspostavlja se sukladno zahtjevima iz članka 7. i članka 8. Mrežu se postavlja tako da osigura cjelovit i sveobuhvatan pregled kemijskog stanja podzemnih voda u svakom riječnom slivu i omogući detektiranje prisutnosti dugoročnog antropogenog uzlaznog trenda onečišćujućih tvari uslijed ljudskih aktivnosti.

Na osnovu karakterizacije i ocjene utjecaja, provedene sukladno članku 5. i Prilogu II., države članice za svako razdoblje na koje se odnosi plan upravljanja riječnim slivom ustanovljuju program nadzornog praćenja. Rezultati tog programa koriste se za uspostavljanje programa operativnog praćenja koji se primjenjivati u preostalom dijelu planskog razdoblja.

U planu treba navesti stupanj pouzdanosti i preciznosti rezultata dobivenih praćenjem.

▼M8

Ako mreža za praćenje uključuje metode promatranja Zemlje ili daljinsko istraživanje umjesto lokalnih točaka uzorkovanja ili druge inovativne tehnike, navode se upućivanja na norme CEN, ISO ili druge međunarodne ili nacionalne norme koje su primijenjene kako bi se zajamčilo da su dobiveni vremenski i prostorni podaci jednako pouzdani kao oni dobiveni primjenom konvencionalnih metoda praćenja na lokalnim točkama uzorkovanja.

▼B

2.4.2. Nadzorno praćenje

Cilj

Nadzorno praćenje provodi se radi:

—

dopunjavanja i vrednovanja postupka ocjenjivanja utjecaja,

—

pribavljanja informacija za korištenje pri ocjenjivanju dugoročnih trendova koji su rezultat i promjena prirodnih uvjeta i ljudske aktivnosti.

Izbor mjesta praćenja

Treba izabrati dovoljno mjernih mjesta:

—

na vodnim tijelima za koja je utvrđen rizik po postupku karakterizacije u skladu s Prilogom II.,

—

na vodnim tijelima koja prelaze granice država članica.

Izbor pokazatelja

Na svim izabranim podzemnim vodama treba pratiti sljedeće glavne pokazatelje:

—

sadržaj kisika

—

pH vrijednost

—

električnu vodljivost

—

nitrate

—

amonijak

Na vodama za koje je, sukladno Prilogu II., utvrđen značajan rizik da neće postići dobro stanje, treba pratiti i one parametre koji upućuju na utjecaj tih pritisaka.

Na prekograničnim vodnim tijelima treba pratiti i one parametre koji su relevantni za zaštitu svih oblika korištenja podzemnih voda.

2.4.3. Operativno praćenje

Cilj

Operativno praćenje provodi se u razdobljima između programâ nadzornog praćenja radi:

—

utvrđivanja kemijskog stanja svih tijela podzemnih voda ili grupa tijela podzemnih voda za koje je ustanovljen rizik,

—

utvrđivanja prisutnosti bilo kojeg dugoročnog uzlaznog trenda koncentracije onečišćujućih tvari nastalog uslijed ljudskih aktivnosti.

Izbor mjesta praćenja

Operativno praćenje provodi se na svim onim tijelima podzemnih voda ili grupama tijela podzemnih voda za koje je na temelju ocjene utjecaja, provedene sukladno Prilogu II., i na onima na kojima je putem nadzornog praćenja ustanovljen rizik da neće postići ciljeve iz članka 4. Izbor mjernih mjesta treba odražavati i ocjenu o tome koliko su podaci s tih mjesta reprezentativni za kvalitetu dotičnog tijela podzemne vode.

▼M8

Učestalost praćenja

Operativno praćenje provodi se za razdoblja između programâ nadzornog praćenja s učestalošću dostatnom za otkrivanje učinaka relevantnih pritisaka, uključujući, prema potrebi, sezonske varijacije u upotrebi tvari te kratkoročne i dugoročne varijacije u punjenju koje bi mogle utjecati na parametre kemijskog stanja, te najmanje jednom godišnje, osim ako bi veća razdoblja bila opravdana na temelju tehničkog znanja i stručne prosudbe, posebno ako se može dokazati da tijekom uzastopnih godina nije otkriveno nikakvo prekoračenje ili stalan uzlazni trend za određeni parametar.

▼B

2.4.4. Utvrđivanje trendova onečišćujućih tvari

Države članice koriste podatke dobivene nadzornim i operativnim praćenjem za određivanje dugoročnih uzlaznih trendova koncentracija onečišćujućih tvari uzrokovanih ljudskim aktivnostima, kao i promjena takvih trendova. Potrebno je utvrditi temeljnu godinu ili razdoblje od kojeg se počinje računati trend. Računanje trenda vrši se za jedno tijelo podzemnih voda ili, gdje je to primjereno, za grupu takvih tijela. Promjene trenda treba prikazati statistički, uz navođenje stupnja pouzdanosti.

▼M8

2.4.5. Tumačenje i prezentiranje kemijskog stanja podzemnih voda

Pri ocjenjivanju kemijskog stanja podzemnih voda rezultate s pojedinih točaka praćenja na nekom tijelu podzemne vode treba objediniti za to tijelo u cjelini. Srednja vrijednost rezultata praćenja na svakom mjernom mjestu u tijelu ili skupini tijela podzemne vode izračunava se za sljedeće parametre:

(a)

kemijske parametre za koje su u Prilogu I. Direktivi 2006/118/EZ utvrđeni standardi kvalitete;

(b)

kemijske parametre za koje su utvrđene nacionalne granične vrijednosti na temelju članka 3. stavka 1. točke (b) Direktive 2006/118/EZ;

(c)

kemijske parametre za koje su utvrđene granične vrijednosti na razini Unije na temelju članka 8. stavka 3. Direktive 2006/118/EZ.

Srednje vrijednosti iz prvog stavka upotrebljavaju se za dokazivanje usklađenosti s dobrim kemijskim stanjem podzemnih voda definiranim upućivanjem na standarde kvalitete i granične vrijednosti iz prvog stavka.

Sukladno odjeljku 2.5. države članice izrađuju kartu kemijskog stanja podzemnih voda, s oznakama u boji kako slijedi:

loše: crvena

dobro: zelena.

Države članice mogu dostaviti dodatne karte na kojima su prikazani podaci o kemijskom stanju za jednu ili više sljedećih tvari odvojeno od podataka o drugim tvarima utvrđenim u Direktivi 2006/118/EZ:

(a)

novoutvrđene tvari kao rezultat posljednjeg preispitivanja u skladu s člankom 8. Direktive 2006/118/EZ;

(b)

tvari za koje su u skladu s člankom 8. Direktive 2006/118/EZ utvrđeni revidirani i stroži standardi kvalitete ili granične vrijednosti.

Države članice također mogu prikazati stupanj bilo kakvog odstupanja od standarda kvalitete ili granične vrijednosti za tvari iz prvog podstavka točaka (a) i (b) u planovima upravljanja riječnim slivom. Države članice koje prilažu takve dodatne karte nastoje osigurati njihovu usporedivost na razini riječnog sliva i na razini Unije.

Države članice također crnom točkom na karti označuju ona tijela podzemne vode koja su izložena znatnom i stalnom uzlaznom trendu koncentracija onečišćujućih tvari uslijed utjecaja ljudskih aktivnosti. Pozitivne promjene takvog trenda označuju se na karti plavom točkom.

Te će karte biti sastavni dio planova upravljanja riječnim slivom.

▼B

2.5. Prezentiranje stanja podzemnih voda

Države članice će u svom planu upravljanja riječnim slivom priložiti kartu na kojoj je za svako tijelo podzemnih voda ili za grupu takvih tijela prikazano i njihovo kvantitativno i kvalitativno stanje, s oznakama u boji, sukladno točkama 2.2.4. i 2.4.5. Države članice mogu odlučiti da ne prilažu posebne karte po točkama 2.2.4. i 2.4.5., ali u tom slučaju moraju, u skladu sa zahtjevima iz točke 2.4.5., na karti označiti one podzemne vode koje su izložene značajnom i ustrajnom uzlaznom trendu koncentracija onečišćujućih tvari, ili kod kojih se javlja promjena takvog trenda.

PRILOG VI. POPIS MJERA KOJE TREBA UKLJUČITI U PROGRAM MJERA

PRILOG VI.

POPIS MJERA KOJE TREBA UKLJUČITI U PROGRAM MJERA

DIO A

Mjere zahtijevane po sljedećim Direktivama:

(i)

Direktiva o vodi za kupanje (76/160/EEZ);

(ii)

Direktiva o pticama (79/409/EEZ) ( 33 );

(iii)

Direktiva o vodi za piće (80/778/EEZ) kako je izmijenjena Direktivom 98/83/EZ;

(iv)

Direktiva o velikim nezgodama (Seveso) (96/82/EZ) ( 34 );

(v)

Direktiva o ocjeni utjecaja na okoliš (85/337/EEZ) ( 35 );

(vi)

Direktiva o kanalizacijskom mulju (86/278/EEZ) ( 36 );

(vii)

Direktiva o pročišćavanju urbanih otpadnih voda (91/271/EEZ);

(viii)

Direktiva o proizvodima za zaštitu bilja (91/414/EEZ);

(ix)

Direktiva o nitratima (91/676/EEZ);

(x)

Direktiva o staništima (92/43/EEZ) ( 37 );

(xi)

Direktiva o cjelovitom sprečavanju onečišćenja (96/61/EZ).

DIO B

Slijedi popis, koji nije iscrpljujući, dopunskih mjera koje države članice u svakom vodnom području mogu donijeti kao dio programa mjera iz članka 11. stavka 4.:

(i)

zakonodavni instrumenti;

(ii)

upravni instrumenti;

(iii)

ekonomski ili porezni instrumenti;

(iv)

ispregovarani sporazumi o okolišu;

(v)

kontrole ispuštanja;

(vi)

kodeksi dobre prakse;

(vii)

ponovna uspostava i obnova močvarnih područja;

(viii)

kontrole zahvaćanja vode;

(ix)

mjere za usklađivanje potražnje, među ostalim, promicanje prilagođene poljoprivredne proizvodnje, na primjer kultura koje zahtijevaju malo vode, u područjima zahvaćenima sušom;

(x)

učinkovitost i mjere recirkulacije, među ostalim, primjena ekonomičnih tehnologija u industriji i tehnika navodnjavanja koje štede vodu;

(xi)

građevinski projekti;

(xii)

stanice za desalinizaciju;

(xiii)

projekti obnove;

(xiv)

umjetno prihranjivanje vodonosnika;

(xv)

edukacijski projekti

(xvi)

istraživački, razvojni i demonstracijski projekti;

(xvii)

druge odgovarajuće mjere.

PRILOG VII. PLANOVI UPRAVLJANJA RIJEČNIM SLIVOVIMA

PRILOG VII.

PLANOVI UPRAVLJANJA RIJEČNIM SLIVOVIMA

A.

Planovi upravljanja riječnim slivovima moraju obuhvatiti sljedeće elemente:

1.

opći opis značajki vodnog područja, sukladno članku 5. i Prilogu II. Opis mora sadržavati:

1.1.	za površinske vode: — karte položaja i granica vodnih tijela, — karte ekoregija i tipova površinskih voda u slivu, — oznaku pripadajućih uvjeta za tipove površinskih voda;

1.2.	za podzemne vode: — karte položaja i granica podzemnih voda;

2.

sažeti prikaz svih značajnih pritisaka i utjecaja ljudske aktivnosti na stanje površinskih i podzemnih voda, uključujući:

—

procjenu onečišćenja iz točkastih izvora,

—

procjenu onečišćenja iz raspršenih izvora, uključujući i pregled korištenja zemljišta,

—

procjenu pritisaka na količinsko stanje voda, uključujući i zahvaćanje,

—

analizu ostalih utjecaja ljudskih aktivnosti na stanje voda;

3.	identifikaciju i izradu karte zaštićenih područja, sukladno članku 6. i Prilogu IV.;

4.

kartu mreže praćenja uspostavljenu za svrhe iz članka 8. i Priloga V. te prezentaciju, u obliku karte, rezultata programa praćenja provedenih prema tim odredbama, u kojima se prati stanje:

4.1.	površinskih voda (ekološko i kemijsko);

4.2.	podzemnih voda (kemijsko i količinsko);

4.3.	zaštićenih područja;

5.	popis okolišnih ciljeva iz članka 4., za površinske i podzemne vode i zaštićena područja, uključujući i posebno navedene slučajeve u kojima je primijenjen članak 4., stavci 4., 5., 6., i 7., te pripadajuće informacije zatražene u tom članku;

6.	sažetak ekonomske analize korištenja voda, kao što zahtijeva članak 5. i Prilog III.;

7.

sažeti prikaz programa ili programa mjera usvojenih na temelju članka 11., uključujući i načine na koje ciljevi iz članka 4. trebaju biti postignuti;

7.1.	sažeti prikaz mjera potrebnih za provedbu zakonodavstva Zajednice o zaštiti voda;

7.2.	izvješće o praktičnim koracima i mjerama poduzetima radi primjene načela povrata troškova korištenja vode u skladu s člankom 9.;

7.3.	sažetak mjera poduzetih radi ispunjenja zahtjeva iz članka 7.;

7.4.	sažeti prikaz kontrole zahvaćanja i akumuliranja vode, uključujući i pregled registara i navođenje slučajeva u kojima su načinjeni izuzeci na temelju članka 11. stavka 3. točke (e);

7.5.	sažeti prikaz kontrola donesenih za točkaste ispuste i drugih aktivnosti koje utječu na stanje voda, u skladu s odredbama članka 11. stavka 3. točke (g) i članka 11. stavka 3. točke (i);

7.6.	navođenje slučajeva u kojima su dopuštena izravna ispuštanja u podzemne vode u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkom (j);

7.7.	sažetak mjera poduzetih u skladu s člankom 16. u vezi s prioritetnim tvarima;

7.8.	sažeti prikaz mjera poduzetih radi sprečavanja ili smanjenja utjecaja iznenadnih zagađenja;

7.9.	sažeti prikaz mjera poduzetih na temelju članka 11. stavka 5. za vode za koje je malo vjerojatno da će postići ciljeve iz članka 4.;

7.10.

detalje o dopunskim mjerama za kojima se ukazala potreba radi postizanja postavljenih okolišnih ciljeva;

7.11.

detalje o mjerama poduzetim radi izbjegavanja onečišćenja mora, u skladu s člankom 11. stavkom 6.;

8.	registar svih detaljnijih programa i planova upravljanja vodnim područjem koji se odnose na određene podslivove, sektore, probleme ili tipove voda, zajedno sa sažecima njihovih sadržaja;

9.	sažetak poduzetih mjera za informiranje i konzultiranje javnosti, njihovih rezultata i promjena plana koje su iz toga proistekle;

10.	popis nadležnih tijela, sukladno Prilogu I.;

11.

kontaktne točke i postupke za pribavljanje temeljne dokumentacije i informacija iz članka 14., stavka 1., a naročito detalja o kontrolnim mjerama donesenima u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkom (g) i člankom 11. stavkom 3. točkom (i) te o stvarnim podacima praćenja, prikupljenima u skladu s člankom 8. i Prilogom V.

B.

Prva nadopuna plana upravljanja riječnim slivom, kao i sve daljnje dopune, mora sadržavati još i sljedeće:

1.	sažetak svih promjena ili nadopuna od objavljivanja prethodne verzije plana upravljanja riječnim slivom, uključujući i sažetak revizija koje treba izvršiti na temelju članka 4., stavaka 4., 5., 6., i 7.;

2.	ocjenu napretka u postizanju okolišnih ciljeva, uključujući i prezentaciju rezultata praćenja za prethodno plansko razdoblje u obliku karte, kao i objašnjenja vezana za sve ciljeve zaštite okoliša koji nisu postignuti;

3.	sažetak i objašnjenje svih mjera koje su predviđene u prethodnoj verziji plana upravljanja riječnim slivom, a koje nisu poduzete;

▼M8

5.	sažetak svih mjera donesenih kako bi se uzeli u obzir prijedlozi Komisije za poboljšanje prethodnog plana u skladu s člankom 18. stavkom 2. točkom (c);

▼B

4.	sažetak svih dodatnih mjera donesenih u međuvremenu na temelju članka 11. stavka 5. od objavljivanja prethodne verzije plana upravljanja riječnim slivom.

PRILOG VIII. INDIKATIVNI POPIS GLAVNIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI

PRILOG VIII.

INDIKATIVNI POPIS GLAVNIH ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI

1. Organohalogeni spojevi i tvari koje mogu formirati takve spojeve u vodenom okolišu.

2. Organofosforni spojevi.

3. Organokosizrovi spojevi.

4. Tvari i pripravci, ili produkti njihovog raspadanja, za koje je dokazano da imaju kancerogena ili mutagena svojstva, ili svojstva koja mogu utjecati na steroidogenske, tiroidne, reprodukcijske i druge endokrine funkcije u vodenom okolišu ili putem njega.

5. Postojani ugljikovodici i postojane i bioakumulativne otrovne tvari.

6. Cijanidi.

7. Metali i njihovi spojevi.

8. Arsen i njegovi spojevi.

9. Biocidi i proizvodi za zaštitu bilja.

10. Materijali u suspenziji.

▼M8 —————

▼M8

13. Mikroorganizmi, geni ili genetski materijal koji odražavaju prisutnost mikroorganizama otpornih na antimikrobna sredstva, posebno mikroorganizama patogenih za ljude ili stoku.

PRILOG XI.

KARTA A

Sistem A: Ekoregije za rijeke i jezera

1.

Ibersko-makaroneška regija

2.

Pireneji

3.

Italija, Korzika i Malta

4.

Alpe

5.

Dinarski zapadni Balkan

6.

Helenski zapadni Balkan

7.

Istočni Balkan

8.

Zapadnoeuropsko sredogorje

9.

Srednjeeuropsko sredogorje

10.

Karpati

11.

Mađarska nizina

12.

Pontsko područje

13.

Zapadnoeuropska nizina

14.

Srednjeeuropska nizina

15.

Baltik

16.

Istočnoeuropska nizina

17.

Irska i Sjeverna Irska

18.

Velika Britanija

19.

Island

20.

Borealna visoravan

21.

Tundra

22.

Baltički štit

23.

Tajga

24.

Kavkaz

25.

Kaspijska depresija

KARTA B

Sistem A: Ekoregije za prijelazne vode i obalne vode

Tekst slike

OTOK REUNION

GUADELOUPE/MARTINIQUE

FRANCUSKA GVAJANA

1.

Atlantski ocean

2.

Norveško more

3.

Barentsovo more

4.

Sjeverno more

5.

Baltičko more

6.

Mediteransko more

DIREKTIVA 2000/60/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike

1. Pregled

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

3. Povezani standardi