|
+PRILOG II. |
PRILOG II.
PRILOG II. 1. POVRŠINSKE VODE 1.1. Određivanje značajki tipova površinskih voda Države članice utvrđuju položaj i granice tijelâ površinskih voda i provode početno određivanje značajki tipova svih takvih tijela prema sljedećoj metodologiji. Države članice mogu zajedno grupirati vodna tijela za potrebe početnog određivanja značajki tipova.
i.
Tijela površinskih voda unutar vodnog područja svrstavaju se u jednu od sljedećih kategorija – rijeke, jezera, prijelazne vode ili obalne vode – ili kao umjetna ili znatno promijenjena tijela površinskih voda;
ii.
U svakoj kategoriji, površinske vode u vodnom području dijele se po tipovima. Tipovi se određuju bilo prema „sustavu A” ili „sustavu B” navedenom u dijelu 1.2.;
iii.
Ako se primjenjuje sustav A, sve će površinske vode u vodnom području najprije biti razvrstane po ekoregijama u skladu sa zemljopisnim područjima navedenima u dijelu 1. 2. i prikazanima na karti u Prilogu XI. Vode u svakoj ekoregiji zatim se razvrstavaju po tipovima površinskih voda prema obilježjima navedenima u tablicama za sustav A;
iv.
Ako se primjenjuje sustav B, države članice moraju postići barem isti stupanj razlikovanja koji bi bio postignut primjenom sustava A. Sukladno tome, površinske vode u vodnom području razvrstavaju se na tipove prema vrijednostima obveznih obilježja i izbornih obilježja ili kombinacija obilježja potrebnih da bi se mogli pouzdano ustanoviti specifični biološki referentni uvjeti;
v.
Kod umjetnih ili znatno promijenjenih tijela površinskih voda razvrstavanje će se vršiti prema obilježjima kategorija površinskih voda koje najbliže odgovaraju opisu dotičnih umjetnih ili znatno promijenjenih vodnih tijela;
vi.
Države članice dostavit će Komisiji kartu ili karte (u GIS formatu) s geografskim položajem tipova sukladnih sa stupnjem razlikovanja traženim u sustavu A. 1.2. Ekoregije i tipovi površinskih voda 1.2.1.
Sustav A
Sustav B
1.2.2.
Sustav A
Sustav B
1.2.3.
Sustav A
Sustav B
1.2.4.
Sustav A
Sustav B
1.3. Određivanje tipičnih referentnih uvjeta za tipove površinskih voda
i.
Za svaki tip površinskih voda okarakteriziran u skladu s dijelom 1.1. treba odrediti specifične hidromorfološke i fizičko-kemijske uvjete koji predstavljaju vrijednosti hidromorfoloških i fizičko-kemijskih elemenata kvalitete navedenih u dijelu 1.1. Priloga V. za dotičnu površinsku vodu visokog ekološkog statusa, kao što je određeno u odgovarajućoj tablici u dijelu 1.2. Priloga V. Treba odrediti i biološke referentne uvjete koji predstavljaju vrijednosti elemenata biološke kvalitete, navedene u dijelu 1.1. Priloga V. za taj tip površinskih voda visokog ekološkog statusa, kako je određeno u odgovarajućoj tablici u dijelu 1.2. Priloga V.
ii.
U primjeni ovog postupka na znatno promijenjene ili umjetne površinske vode reference na visok ekološki status određuju se kao reference na maksimalni ekološki potencijal prikazan u tablici 1.2.5. Priloga V. Vrijednosti maksimalnog ekološkog potencijala za određeno vodno tijelo revidiraju se svakih šest godina.
iii.
Tipični uvjeti za svrhe točaka i. i ii. i tipični biološki referentni uvjeti mogu biti prostorno utemeljeni ili utemeljeni na modeliranju, ili pak izvedeni kombiniranjem obiju metoda. Gdje nije moguće koristiti ove metode, države članice mogu se za određivanje ovih uvjeta poslužiti stručnom prosudbom. Pri određivanju visokog ekološkog statusa s obzirom na koncentracije specifičnih sintetskih onečišćujućih tvari, granice detekcije su one koje se mogu postići sukladno raspoloživim tehnikama u vrijeme kada se uvjeti određuju.
iv.
Za prostorno utemeljene biološke referentne uvjete države članice razrađuju referentnu mrežu za svaki tip površinskih voda. Mreža mora sadržavati dovoljan broj lokaliteta visokog statusa kako bi osigurala dostatan stupanj povjerenja u referentne uvjete, uz raznolikost vrijednosti elemenata kvalitete koji odgovaraju visokom ekološkom statusu za taj tip površinske vode i tehnike modeliranja koje se primjenjuju prema točki v.
v.
Tipični biološki referentni uvjeti utemeljeni na modeliranju mogu se izvesti bilo primjenom prognostičkih metoda, bilo metodama naknadne analize. Te metode trebaju iskoristiti sve raspoložive povijesne, paleološke i ostale podatke i omogućiti dovoljan stupanj povjerenja u vrijednosti referentnih uvjeta, kako bi se osiguralo da izvedeni uvjeti budu konzistentni i da vrijede za svaki tip površinskih voda.
vi.
Ako nije moguće odrediti tipične referentne uvjete za neki element kvalitete za tip tijela površinskih voda zbog visoke prirodne varijabilnosti tog elementa, ne samo zbog sezonskih varijacija, tada se taj element može isključiti iz procjene ekološkog stanja tog tipa površinskih voda. U takvim okolnostima države članice moraju navesti razlog tog isključivanja u planu upravljanja riječnim slivom. 1.4. Određivanje pritisaka Države članice prikupljaju i zadržavaju informacije o vrstama i veličini znatnih antropogenih pritisaka kojima su izložene površinske vode u svakom vodnom području, a posebno: procjene i određivanje značajnih točkastih izvora zagađenja, posebno tvarima navedenima u Prilogu VIII., iz urbanih, industrijskih i poljoprivrednih objekata i djelatnosti, utemeljene, među ostalim, i na informacijama prikupljenim u skladu s:
i.
člancima 15. i 17. Direktive 91/271/EEZ;
ii.
člancima 9. i 15. Direktive 96/61/EZ ( 27 ); a za potrebe prvog plana upravljanja riječnim slivom:
iii.
člankom 11. Direktive 76/464/EEZ; i Procjena i određivanje značajnih difuznih izvora zagađivanja, posebno tvarima navedenima u Prilogu VIII., iz urbanih, industrijskih i poljoprivrednih objekata i aktivnosti, utemeljenih među ostalim na informacijama prikupljenima u skladu s:
i.
člancima 3., 5. i 6. Direktive 91/676/EEZ ( 30 );
ii.
člancima 7. i 17. Direktive 91/414/EEZ;
iii.
Direktivi 98/8/EZ; a za potrebe prvog plana upravljanja riječnim slivom
iv.
Direktivama 75/440/EEZ, 76/160/EEZ, 76/464/EEZ, 78/659/EEZ i 79/923/EEZ. Ocjenu i određivanje značajnog zahvaćanja vode za urbane, industrijske, poljoprivredne i ostale svrhe, uključujući i sezonske varijacije i ukupnu godišnju potražnju, kao i gubitke u distribucijskom sustavu. Ocjenu i određivanje utjecaja značajnijih regulacija vodotoka, uključujući transfer i skretanje vode, na opće karakteristike toka i vodnu bilancu. Određivanje značajnijih morfoloških promjena vodnih tijela. Ocjenu i određivanje drugih značajnih antropogenih utjecaja na stanje površinskih voda. Ocjenu načina korištenja zemljišta, uključujući određivanje glavnih urbanih, industrijskih i poljoprivrednih područja i, eventualno, ribogojilišta i šuma. 1.5. Ocjena utjecaja Države članice poduzimaju ocjenjivanje podložnosti stanja površinskih voda gore navedenim pritiscima. Države članice koriste gore navedene informacije i sve ostale relevantne informacije, uključujući i postojeće podatke o praćenju stanja u okolišu, u donošenju ocjene o tome u kolikoj mjeri površinske vode u vodnom području neće uspjeti zadovoljiti ciljeve kvalitete okoliša određene u članku 4. Pri tom ocjenjivanju države članice mogu se poslužiti tehnikom modeliranja. Za vode za koje je utvrđen rizik da neće uspjeti postići ciljeve kvalitete okoliša po potrebi će se provesti daljnje određivanje značajki tipova radi optimalizacije programa praćenja stanja iz članka 8. i programa mjera iz članka 11. 2. PODZEMNE VODE 2.1. Početno određivanje značajki tipova Države članice provest će početno određivanje značajki tipova svih podzemnih voda radi ocjene njihova korištenja i rizika da ne uspiju postići ciljeve iz članka 4. Za potrebe početnog određivanja značajki tipova, države članice mogu izvršiti grupiranje podzemnih voda. U ovoj analizi mogu se koristiti postojeći hidrološki, geološki i pedološki podaci, podaci o korištenju zemljišta, zahvaćanju voda i drugi, a analiza mora odrediti:
—
položaj i granicu podzemnih voda,
—
pritiske kojima podzemne vode mogu biti izložene, uključujući:
—
raspršene izvore onečišćenja,
—
točkaste izvore onečišćenja,
—
zahvaćanje vode,
—
umjetnu obnovu,
—
opći karakter gornjih slojeva u slivu, iz kojih se podzemne vode prihranjuju,
—
podzemne vode uz koje postoje izravno ovisni kopneni ekosustavi u površinskim vodama ili na kopnu.
2.2. Daljnje određivanje značajki tipova Nakon ovog početnog određivanja značajki tipova, države članice provode daljnje određivanje značajki tipova onih tijela podzemnih voda ili grupa tijela podzemnih voda, za koje je utvrđeno da su izložene riziku, radi preciznije ocjene tog rizika i određivanja mjera na temelju članka 11. Sukladno tome, ta će određivanje značajki tipova uključivati relevantne informacije o utjecaju ljudske aktivnosti, te informacije o:
—
geološkom određivanju značajki tipova podzemnih voda, uključujući i opseg i tip geoloških jedinica,
—
hidrogeološkom određivanju značajki tipova podzemnih voda, uključujući hidrauličku provodljivost, poroznost i granice,
—
određivanje značajki tipova površinskih naslaga i tala iz kojih se tijelo podzemne vode obnavlja, uključujući debljinu, poroznost, hidrauličku provodljivost i apsorpcijska svojstva naslaga i tala,
—
stratifikacijskom određivanju značajki tipova podzemnih voda u tijelu podzemne vode,
—
popisu pridruženih površinskih sustava, uključujući kopnene ekosustave i tijela površinskih voda s kojima je tijelo podzemne vode dinamički povezano,
—
procjenama smjerova i brzine razmjene vode između tijela podzemnih voda i s njime povezanih površinskih sustava,
—
dovoljno podataka za izračun dugoročnog godišnjeg prosjeka stupnja ukupne obnove,
—
određivanje značajki tipova kemijskog sastava podzemnih voda, uključujući specifikaciju doprinosa od ljudskih aktivnosti. Države članice mogu pri određivanju prirodne pozadine podzemnih voda koristiti tipologije za razvrstavanje podzemnih voda.
2.3. Pregled utjecaja ljudskih aktivnosti na podzemne vode Za ona tijela podzemnih voda koje prelaze granicu između dvije ili više država članica ili koje su nakon početnog određivanja značajki tipova provedenog sukladno stavku 2.1. označene kao izložene riziku nepostizanja ciljeva postavljenih na temelju članka 4., treba prikupiti sljedeće informacije:
(a)
položaj točaka u tijelu podzemne vode na kojima se vrši zahvaćanje vode, s izuzetkom:
—
točaka na kojima se zahvaća manje od, u prosjeku, 10 m3 vode dnevno,
—
točaka na kojima se zahvaća voda namijenjena ljudskoj potrošnji, a koje daju manje od 10 m3 dnevno ili opskrbljuju manje od 50 osoba;
(b)
godišnji prosjek crpljenja iz takvih točaka;
(c)
kemijski sastav vode zahvaćene iz tijela podzemne vode;
(d)
položaj točaka u tijelu podzemne vode u koje se voda izravno ispušta;
(e)
količine ispuštanja na takvim točkama;
(f)
kemijski sastav ispuštanja u tijelo podzemne vode; i
(g)
korištenje zemljišta u području ili područjima slijevanja iz kojih se tijelo podzemne vode obnavlja, uključujući unošenje onečišćujućih tvari i antropogene promjene karakteristika obnavljanja, kao što je skretanje oborina i otjecanje uslijed nepropusnosti tla, umjetna obnova, izgradnja brana ili odvodnja. 2.4. Pregled utjecaja promjena razine podzemnih voda Države članice također određuju ona tijela podzemnih voda za koja treba postaviti niže ciljeve na temelju članka 4., uključujući i kao rezultat razmatranja utjecaja stanja tijela na:
i.
površinske vode i obližnje kopnene ekosustave;
ii.
regulaciju vodotoka, obranu od poplave i odvodnjavanje;
iii.
ljudski razvoj. 2.5. Pregled utjecaja onečišćenja na kvalitetu podzemnih voda Države članice određuju podzemne vode za koje treba postaviti niže ciljeve na temelju članka 4. stavka 5. ako je, uslijed utjecaja ljudske aktivnosti, sukladno članku 5. stavku 1., tijelo podzemne vode toliko onečišćeno da je postizanje dobrog kemijskog stanja podzemnih voda neostvarivo ili nerazmjerno skupo. 1. Pregled
1.1 Reference1.2 Utvrđeni zahtjevi1.3 Povezani standardi2. Utvrđeni zahtjevi
3. Povezani standardi
|