+Članak 2. Definicije

Članak 2. Definicije

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

l.

„Površinske vode”znači kopnene vode, osim podzemnih voda; prijelazne vode i obalne vode, osim u pogledu kemijskog statusa, za koji su uključene i teritorijalne vode.

2.

„Podzemne vode”znači sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemljem.

3.

„Kopnene vode”znači sve stajaće ili tekuće vode na površini tla i sve podzemne vode na kopnenoj strani od polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda.

4.

„Rijeka”znači tijelo kopnene vode, koje većim dijelom teče površinom tla, ali može dijelom toka teći i ispod zemlje.

5.

„Jezero”znači tijelo stajaće kopnene površinske vode.

6.

„Prijelazne vode”su tijela površinskih voda u blizini riječnih ušća, koje su djelomično slane uslijed blizine obalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova.

7.

„Obalne vode”znači površinske vode s kopnene strane crte koja je u svakoj točki udaljena jednu nautičku milju u smjeru mora od polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnih voda, a protežu se, gdje je to primjenjivo, do vanjske granice prijelaznih voda.

8.

„Umjetno vodno tijelo”znači tijelo površinske vode stvoreno ljudskom aktivnošću.

9.

„Znatno promijenjeno vodno tijelo”znači tijelo površinske vode kojem je uslijed fizičkih promjena nastalih ljudskom aktivnošću bitno promijenjen karakter, kako je to utvrdila država članica sukladno odredbama Priloga II.

10.

„Tijelo površinske vode”znači jasno određen i znatan element površinske vode, kao što je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazna voda ili pojas obalne vode.

11.

„Vodonosnik”znači podzemni sloj ili slojeve stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti da omogućuju znatan protok podzemnih voda ili zahvaćanje znatnih količina podzemnih voda.

12.

„Tijelo podzemne vode”znači određen volumen podzemnih voda u vodonosniku ili vodonosnicima.

13.

„Riječni sliv”znači površina kopna s kojeg se sve površinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i, eventualno, jezera slijeva u more kroz isto ušće, estuarij ili deltu.

14.

„Podsliv”znači površina kopna s kojeg se sve površinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i eventualno jezera slijeva u određenu točku na nekom vodotoku (obično u jezero ili u drugu rijeku).

15.

„Vodno područje”znači površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više susjednih riječnih slivova zajedno s njihovim pripadajućim podzemnim i obalnim vodama, koje je prema članku 3., stavku 1. utvrđeno kao glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima.

16.

„Nadležno tijelo”znači tijelo ili tijela utvrđena u članku 3. stavku 2. ili članku 3. stavku 3.

17.

„Stanje površinske vode”je općeniti izraz koji označava stanje nekog tijela površinske vode, određeno njegovim ekološkim ili kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije.

18.

„Dobro stanje površinske vode”znači stanje nekog tijela površinske vode kada se i njezino ekološko i kemijsko stanje ocjenjuju barem kao „dobro”.

19.

„Stanje podzemne vode”je općeniti izraz koji označava stanje nekog tijela podzemne vode, određeno njegovim količinskim ili kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije.

20.

„Dobro stanje podzemne vode”znači stanje nekog tijela podzemne vode kada se i njezino količinsko i kemijsko stanje ocjenjuju barem kao” „dobro”.

21.

„Ekološko stanje”je izraz kvalitete strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava povezanih s površinskim vodama, klasificirano u skladu s Prilogom V.

22.

„Dobro ekološko stanje”znači stanje nekog tijela površinske vode, tako klasificirano u skladu s Prilogom V.

23.

„Dobar ekološki potencijal”je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, tako klasificirano u skladu s relevantnim odredbama Priloga V.

▼M8

24.

„Dobro kemijsko stanje površinskih voda”znači kemijsko stanje potrebno da bi se postigli okolišni ciljevi za površinske vode utvrđeni u članku 4. stavku 1. točki (a) ove Direktive, odnosno kemijsko stanje tijela površinske vode u kojem koncentracije onečišćujućih tvari ne prelaze standarde kvalitete okoliša za prioritetne tvari navedene u dijelu A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ) ni standarde kvalitete okoliša za onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv koje su utvrđene i primjenjuju se u skladu s člankom 8.d te direktive, i u kojem nisu premašene pokretačke vrijednosti koje se temelje na učinku, ako su dostupne.

▼B

25.

„Dobro kemijsko stanje podzemne vode”je kemijsko stanje neke tijela podzemne vode koje udovoljava uvjetima utvrđenima u tablici 2.3.2. Priloga V.

26.

„Količinsko stanje”je izraz stupnja u kojem na tijelo podzemne vode utječe izravno ili neizravno zahvaćanje.

27.

„Raspoložive zalihe podzemne vode”znači dugoročni godišnji prosjek stupnja ukupne obnove tijela podzemne vode, umanjen za dugoročni godišnji prosjek protoka koji je potreban za postizanje ciljeva ekološke kvalitete s njime povezanih površinskih voda, utvrđenih u članku 4., da bi se izbjeglo bilo kakvo značajnije umanjenje ekološkog stanja takvih voda, kao i da bi se izbjeglo bilo kakva značajnija šteta za s njime povezane okolne kopnene ekosustave.

28.

„Dobro količinsko stanje”znači stanje definirano u tablici 2.1.2. Priloga V.

29.

„Opasne tvari”znači tvari ili grupe tvari koje su toksične, postojane i sklone bioakumuliranju, kao i druge tvari ili grupe tvari koje daju razloge za jednako zabrinjavajuće.

▼M8

30.

„Prioritetne tvari”znači tvari navedene u dijelu A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ koje su tvari koje predstavljaju znatan rizik za vodni okoliš ili znatan rizik koji se putem njega prenosi te koje se određuju kao prioritetne u skladu s člankom 16. stavkom 2. ove Direktive.

▼M8

30.a

„Prioritetne opasne tvari”znači prioritetne tvari koje su utvrđene kao ‚opasne’ u skladu sa zakonodavstvom iz članka 16. stavka 3.

30.b

„Onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv”znači onečišćujuće tvari koje nisu ili više nisu utvrđene kao prioritetne tvari, ali za koje su države članice na temelju procjene pritisaka i utjecaja na tijela površinske vode provedene u skladu s Prilogom II. utvrdile da se ispuštaju ili talože u znatnim količinama u riječnom slivu ili podslivu i da stoga unutar njihova državnog područja predstavljaju znatan rizik za vodni okoliš ili znatan rizik koji se putem njega prenosi.

▼B

31.

„Onečišćujuća tvar”znači bilo koja tvar koja može izazvati onečišćenje, a posebno tvari navedene u Prilogu VIII.

32.

„Izravno ispuštanje u podzemne vode”znači ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode, bez procjeđivanja kroz tlo ili podzemlje.

33.

„Onečišćenje”znači izravno ili neizravno unošenje, izazvano ljudskom aktivnošću, tvari ili topline u zrak, vodu ili tlo, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kvalitetu vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete po materijalnu imovinu, šteti vrijednostima okoliša ili drugim legitimnim oblicima korištenja okoliša ili na njih utječe.

34.

„Okolišni ciljevi”znači ciljevi izneseni u članku 4.

35.

„Standard kvalitete okoliša”označava koncentraciju određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti, koja se ne smije premašiti, radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša.

36.

„Kombinirani pristup”znači kontrola ispuštanjâ i emisija u površinske vode u skladu s pristupom određenim u članku 10.

▼M8

35.

„Standard kvalitete okoliša”znači koncentracija određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti koja se, radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša, ne smije premašiti.

▼M8

35.a

„Pokretačka vrijednost koja se temelji na učinku”znači granična vrijednost za učinke onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti, pri čemu se ti učinci mjere odgovarajućom i znanstveno potvrđenom metodom praćenja koja se temelji na učinku, iznad koje bi se mogli pojaviti štetni učinci te onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti na ljudsko zdravlje ili okoliš.

▼B

36.

„Kombinirani pristup”znači kontrola ispuštanjâ i emisija u površinske vode u skladu s pristupom određenim u članku 10.

▼M8

37.

„Voda namijenjena za ljudsku potrošnju”znači voda namijenjena za ljudsku potrošnju kako je definirana u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ).

▼B

38.

„Vodne usluge”

znači sve usluge koje za kućanstva, javne ustanove ili bilo koju gospodarsku aktivnost osiguravaju:

a) 

zahvaćanje, akumuliranje, skladištenje, pročišćavanje i distribuciju površinske ili podzemne vode,

b) 

prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda koje se zatim ispuštaju u površinske vode.

39.

„Korištenje vode”

znači vodne usluge zajedno s bilo kojom drugom aktivnošću utvrđenom u članku 5. i Prilogu II., koje imaju znatan utjecaj na stanje voda.

Ovaj koncept vrijedi za potrebe članka 1. i ekonomske analize provedene prema članku 5. i Prilogu III., točki (b).

40.

„Granične vrijednosti emisije”

znači masa, izražena određenim specifičnim parametrima, koncentracija i/ili razina emisije koja se ne smije prekoračiti tijekom jednom ili više razdoblja. Granične vrijednosti emisije mogu se također odrediti za određene grupe, rodove ili kategorije tvari, posebno one navedene u članku 16.

Granične vrijednosti emisije tvari normalno vrijede za mjesto gdje emisija napušta postrojenje, a pri određivanju se zanemaruje razrjeđenje. Kod neizravnih ispuštanja u vodu, pri određivanju granične vrijednosti emisije može se uzeti u obzir učinak stanice za pročišćavanje otpadnih voda, pod uvjetom da se jamči jednaka razina zaštite okoliša u cjelini te da to ne dovodi do više razine onečišćenja okoliša.

41.

„Kontrole emisija”znači kontrole koje zahtijevaju specifično ograničenje emisije, na primjer graničnu vrijednost emisije, ili drukčije određuju ograničenja ili uvjete posljedica, naravi ili drugih karakteristika emisije ili uvjete rada koji utječu na emisiju. Upotreba izraza „kontrole emisija” u ovoj Direktivi u odnosu na odredbe bilo koje druge direktive ne smatra se novim tumačenjem tih odredaba u bilo kojem smislu.

▼M8

42.

„Pogoršanje stanja vodnog tijela”znači pogoršanje stanja barem jednog elementa kvalitete u smislu Priloga V. za jedan razred, čak i ako to pogoršanje ne dovodi do pada u klasifikaciji vodnog tijela kao cjeline;. međutim, ako je element kvalitete već u najnižem razredu, svako daljnje pogoršanje tog elementa predstavlja pogoršanje stanja vodnog tijela.

▼B

1. Pregled

,
Naslov Regulativa

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

Zahtjevi
Izvor Zahtjev

3. Povezani standardi

Standardi
Izvor Zahtjev
  • Builddate: 10.05.2026 00:00:00 -Doknr: CELEX:32000L0060
  • EULAW -

    EN: Legal acts of the European Union from EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © European Union. Re-use is authorised by Decision 2011/833/EU, provided the source is acknowledged; the consolidated texts are licensed under CC BY 4.0 (EUR-Lex legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the legislation published in the Official Journal of the European Union is deemed authentic.

    DE: Rechtsakte der Europäischen Union aus EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © Europäische Union. Weiterverwendung nach Beschluss 2011/833/EU mit Quellenangabe gestattet; die konsolidierten Fassungen stehen unter CC BY 4.0 (Rechtlicher Hinweis von EUR-Lex). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Verbindlich sind allein die im Amtsblatt der Europäischen Union veröffentlichten Rechtsakte.