PRILOG IV. PRAVILA I POKAZATELJI U VEZI S KRITERIJIMA ZA PROJEKTE

kad je riječ o prijenosu električne energije, projektom se povećava kapacitet prijenosa mreže ili kapacitet raspoloživ za komercijalne protoke na granici te države članice s jednom državom članicom ili više drugih država članica, čime se prekogranični kapacitet prijenosa mreže na granici te države članice s jednom ili više drugih država članica povećava za najmanje 500 megavata (MW) u usporedbi sa situacijom bez puštanja projekta u rad ili se projektom smanjuje energetska izoliranost međusobno nepovezanih sustava u jednoj državi članici ili više njih ili se povećava prekogranični kapacitet prijenosa na granici između dvije države članice za najmanje 200 MW;

kad je riječ o skladištenju električne energije, projektom se osigurava instalirani kapacitet od najmanje 225 MW te on ima kapacitet za skladištenje kojim se omogućuje neto godišnja proizvodnja električne energije od 250 gigavatsati godišnje;

kad je riječ o pametnim elektroenergetskim mrežama, projekt je namijenjen opremi i instalacijama pri visokom i srednjem naponu i uključuje TSO-ove, TSO-ove i ODS-ove ili ODS-ove iz najmanje dvije države članice. Projekt može uključivati samo ODS-ove pod uvjetom da su iz najmanje dvije države članice i da je osigurana interoperabilnost. Projekt ispunjava najmanje dva od sljedećih kriterija: uključuje 50 000 korisnika, proizvođača, potrošača ili proizvođača-potrošača električne energije, obuhvaća područje potrošnje od najmanje 300 GW sati godišnje, najmanje 20 % potrošnje električne energije povezane s projektom potječe iz varijabilnih obnovljivih izvora ili se njime smanjuje energetska izoliranost međusobno nepovezanih sustava u jednoj državi članici ili više njih. Projekt ne mora uključivati zajedničku fizičku granicu. Za projekte povezane s malim izoliranim sustavima kako su definirani u članku 2. točki 42. Direktive (EU) 2019/944, uključujući otoke, te su razine napona jednake najvišoj razini napona u relevantnom elektroenergetskom sustavu;

kad je riječ o transportu vodika, projekt omogućuje transport vodika preko granica predmetnih država članica ili se postojeći kapacitet za prekogranični transport vodika na granici između dviju država članica povećava za najmanje 10 % u usporedbi sa stanjem prije puštanja projekta u rad, pri čemu mora u dovoljnoj mjeri biti vidljivo da je projekt ključan dio planirane prekogranične mreže vodika te se mora dati dostatan dokaz o postojećim planovima i suradnji sa susjednim zemljama i mrežnim operatorima, ili za projekte kojima se smanjuje energetska izoliranost međusobno nepovezanih sustava u jednoj državi članici li više njih, cilj projekta je opskrbiti, izravno ili neizravno, najmanje dvije države članice;

kad je riječ o objektima za skladištenje ili prihvat vodika iz točke 3. Priloga II., cilj je projekta izravno ili neizravno opskrbljivati najmanje dvije države članice;

kad je riječ o elektrolizatorima, projektom se osigurava instalirani kapacitet od najmanje 50 MW koji osigurava jedan elektrolizator ili skup elektrolizatora koji čine jedan koordinirani projekt i izravne ili neizravne koristi za najmanje dvije države članice te, konkretno, kad je riječ o otocima i otočnim sustavima, podupiru se inovativna i druga rješenja koja uključuju najmanje dvije države članice sa znatnim pozitivnim učinkom na energetske i klimatske ciljeve Unije za 2030. i njezin cilj klimatske neutralnosti do 2050. te se znatno doprinosi održivosti otočnog energetskog sustava i energetskog sustava Unije;

kad je riječ o pametnim plinskim mrežama, u projekt su uključeni TSO-ovi, TSO-ovi i ODS-ovi ili ODS-ovi iz najmanje dviju država članica. Operatori distribucijskih sustava mogu biti uključeni samo uz potporu operatora prijenosnih sustava iz barem dviju država članica koji su usko povezani s projektom i osiguravaju interoperabilnost;

kad je riječ o prijenosu električne energije iz obnovljivih izvora na moru, projekt je projektiran za prenošenje električne energije s lokacija za odobalnu proizvodnju energije kapaciteta najmanje 500 MW i omogućuje prijenos električne energije u kopnenu mrežu određene države članice, čime se povećava količina električne energije iz obnovljivih izvora koja je dostupna na unutarnjem tržištu. Projekt se razvija u područjima s niskim udjelom električne energije iz odobalnih obnovljivih izvora i pokazuje znatan pozitivan učinak na energetske i klimatske ciljeve Unije za 2030. i njezin cilj klimatske neutralnosti do 2050. te znatno doprinosi održivosti energetskog sustava i integraciji tržišta, a da se pritom ne ometaju prekogranični kapaciteti i tokovi;

kad je riječ o projektima u području ugljikova dioksida, projekt se koristi za transport i, ako je primjenjivo, skladištenje antropogenog ugljikova dioksida koji potječe iz najmanje dviju država članica.

kad je riječ o projektima od zajedničkog interesa u kategoriji utvrđenoj u točki 1. podtočkama (a) i (e) Priloga II., projektom se povećava kapacitet prijenosa mreže ili kapacitet dostupan za komercijalne protoke na granici te države članice s jednom trećom zemljom ili više njih te osiguravaju znatne koristi, izravno ili neizravno (međupovezanošću s trećom zemljom), u skladu s posebnim kriterijima navedenima u članku 4. stavku 3. na razini Unije. Izračun koristi za države članice provodi i objavljuje ENTSO za električnu energiju u okviru desetogodišnjeg plana razvoja mreže na razini Unije;

kad je riječ o projektima od zajedničkog interesa u kategoriji utvrđenoj u točki 3. Priloga II., projektom se omogućuje transport vodika preko granice države članice s jednom ili više trećih zemalja te osiguravaju znatne koristi, izravno ili neizravno (međupovezanošću s trećom zemljom), u skladu s posebnim kriterijima navedenima u članku 4. stavku 3. na razini Unije. Izračun koristi za države članice provodi i objavljuje ENTSO za plin u okviru desetogodišnjeg plana razvoja mreže na razini Unije;

kad je riječ o projektima od zajedničkog interesa u kategoriji utvrđenoj u točki 5. Priloga II., najmanje dvije države članice i treća zemlja mogu upotrebljavati projekt za transport i skladištenje antropogenog ugljikova dioksida.

prijenos proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u glavne centre potrošnje i skladišta, koji se mjeri se u skladu s analizom iz posljednjeg dostupnog desetogodišnjeg plana razvoja elektroenergetske mreže na razini Unije, posebno:

integracija tržišta, tržišno natjecanje i fleksibilnost sustava, koji se mjere u skladu s analizom iz posljednjeg dostupnog desetogodišnjeg plana razvoja elektroenergetske mreže na razini Unije, posebno:

sigurnost opskrbe, interoperabilnost i siguran rad sustava, koji se mjere u skladu s analizom provedenom u posljednjem dostupnom desetogodišnjem planu razvoja elektroenergetske mreže na razini Unije, posebno procjenom učinka projekta na očekivani gubitak opterećenja za područje analize iz Priloga V. u smislu adekvatnosti proizvodnje i prijenosa za skup karakterističnih razdoblja opterećenja, uzimajući u obzir očekivane promjene ekstremnih vremenskih uvjeta povezanih s klimom i njihov učinak na otpornost infrastrukture. Prema potrebi, mjeri se učinak projekta na samostalnu i pouzdanu kontrolu rada sustava i usluga.

razina održivosti, koja se mjeri procjenom opsega kapaciteta mreža za priključivanje i prijenos varijabilne energije iz obnovljivih izvora;

sigurnost opskrbe, koja se mjeri procjenom razine gubitaka u distribucijskim ili prijenosnim mrežama ili u oba slučaja, postotka iskorištenosti (tj. prosječnog opterećenja) sastavnih dijelova elektroenergetske mreže, raspoloživosti sastavnih dijelova mreže (u vezi s planiranim i neplaniranim održavanjem) i utjecaja projekta na učinkovitost rada mreže te na trajanje i učestalost prekida, uključujući poremećaje povezane s klimom.

integracija tržišta, koja se mjeri procjenom uvođenja inovacija u rad sustava, smanjenja energetske izoliranosti i međupovezanosti, kao i razine integracije s drugim sektorima i omogućavanja novih poslovnih modela i tržišnih struktura;

sigurnost mreže, fleksibilnost i kvaliteta opskrbe, koje se mjere procjenom inovativnog pristupa fleksibilnosti sustava, kibersigurnosti, učinkovitoj operabilnosti između razina TSO-ova i ODS-ova, sposobnosti uključivanja upravljanja potrošnjom, skladištenja, mjera energetske učinkovitosti, troškovno učinkovite upotrebe digitalnih alata i IKT-a za praćenje i kontrolu, stabilnosti elektroenergetskog sustava te kvalitete napona.

održivost, koja se mjeri kao doprinos projekta smanjenju emisija stakleničkih plinova u raznim primjenama u krajnjoj potrošnji u sektorima u kojima je teško smanjiti emisije, kao što su industrija ili promet; fleksibilnosti i mogućnosti sezonskog skladištenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora; ili integraciji obnovljivog i niskougljičnog vodika kako bi se uvažile potrebe tržišta i promicao obnovljiv vodik;

integracija tržišta i interoperabilnost, koje se mjere izračunavanjem dodatne vrijednosti projekta za integraciju tržišnih područja i konvergenciju cijena u odnosu na sveukupnu fleksibilnost sustava;

sigurnost opskrbe i fleksibilnost, koje se mjere izračunavanjem dodatne vrijednosti projekta za otpornost, raznolikost i fleksibilnost opskrbe vodikom;

tržišno natjecanje, koje se mjeri procjenom doprinosa projekta diversifikaciji opskrbe, uključujući olakšavanje pristupa domaćim izvorima opskrbe vodikom.

razina održivosti, koja se mjeri procjenom udjela plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova integriranih u plinsku mrežu, povezanih ušteda emisija stakleničkih plinova prema dekarbonizaciji ukupnog sustava i odgovarajućeg otkrivanja istjecanja;

kvaliteta i sigurnost opskrbe, koje se mjere procjenom omjera pouzdano dostupne opskrbe plinom i vršne potražnje, udjela uvoza zamijenjenog lokalnim plinovima iz obnovljivih izvora i niskougljičnim plinovima, stabilnosti rada sustava, trajanja i učestalosti prekida po potrošaču;

omogućavanje usluga fleksibilnosti kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje olakšavanjem pametne integracije energetskog sektora stvaranjem poveznica s drugim nositeljima energije i sektorima, koje se mjeri procjenom ušteda troškova omogućenih u povezanim energetskim sektorima i sustavima, kao što su toplinski i energetski sustav, promet i industrija.

održivost, koja se mjeri procjenom udjela obnovljivog vodika, ili niskougljičnog vodika, posebno iz obnovljivih izvora, koji ispunjava kriterije definirane u točki 4. podtočki (a) ii. Priloga II., a koji je integriran u mrežu, ili procjenom opsega upotrebe sintetičkih goriva tog podrijetla i povezanih ušteda emisija stakleničkih plinova;

sigurnost opskrbe, koja se mjeri procjenom doprinosa zaštiti, stabilnosti i učinkovitosti rada mreže, među ostalim procjenom izbjegnutog ograničavanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora;

omogućavanje usluga fleksibilnosti kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje olakšavanjem pametne integracije energetskog sektora stvaranjem poveznica s drugim nositeljima energije i sektorima, koje se mjeri procjenom ušteda troškova u povezanim energetskim sektorima i sustavima, kao što su plinske mreže, mreže vodika, elektroenergetske i toplinske mreže, promet i industrija.

održivost, koja se mjeri procjenom ukupnog očekivanog smanjenja emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa projekta i nepostojanja alternativnih tehnoloških rješenja kao što su, među ostalim, energetska učinkovitost, elektrifikacija kojom se integriraju obnovljivi izvori kako bi se postigla ista razina smanjenja stakleničkih plinova kao i količina ugljikova dioksida koja se hvata u povezanim industrijskim postrojenjima po usporedivom trošku u usporedivom vremenskom okviru, uzimajući u obzir emisije stakleničkih plinova iz energije potrebne za hvatanje, transport i skladištenje ugljikova dioksida, prema potrebi, s obzirom na infrastrukturu, uključujući, ako je primjenjivo, druge potencijalne buduće upotrebe;

otpornost i sigurnost, koje se mjere procjenom sigurnosti infrastrukture;

ublažavanje opterećenja i rizika za okoliš stalnom neutralizacijom ugljikova dioksida.