Dolje navedene vrijednosti pragova općenito se odnose na proizvodne kapacitete ili proizvode. Ako se nekoliko aktivnosti koje su obuhvaćene istim opisom aktivnosti koji sadrži prag obavlja u istom postrojenju, kapaciteti takvih aktivnosti se zbrajaju. Za aktivnosti gospodarenja otpadom ovaj izračun primjenjuje se na razini aktivnosti 5.1., 5.3.(a) i 5.3.(b).

Komisija donosi smjernice o:

(a)

odnosima između aktivnosti gospodarenja otpadom koje su opisane u ovom Prilogu i onih koje su opisane u prilozima I. i II. Direktivi 2008/98/EZ; i

(b)

tumačenju izraza „industrijski razmjeri” koji se odnosi na opis aktivnosti kemijske industrije opisane u ovom Prilogu.

1. Energetika

1.1. Izgaranje goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage 50 MW ili više

1.2. Rafiniranje mineralnih ulja i plina

1.3. Proizvodnja koksa

▼M1

1.4.	Uplinjavanje, ukapljivanje ili piroliza: (a) ugljena; (b) drugih goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage 20 MW ili više.

▼C1

2. Proizvodnja i prerada metala

2.1. Prženje i sinteriranje metalnih ruda (uključujući sulfidne rude)

2.2. Proizvodnja sirovog željeza ili čelika (primarno ili sekundarno taljenje), uključujući neprekidno lijevanje, kapaciteta većeg od 2,5 tone na sat

▼M1

2.3. Prerada željeznih metala:

(a)

rad toplih valjaonica kapaciteta većeg od 20 tona sirovog čelika na sat;

(aa)

rad hladnih valjaonica kapaciteta većeg od 10 tona sirovog čelika na sat;;

(b)

rad kovačnica s čekićima čija energija prelazi 50 kJ po čekiću;

(ba)

rad kovačnica s prešama za kovanje snage veće od 30 meganjutna (MN) po prešanju;

(c)

nanošenje zaštitnih prevlaka od staljenih metala, ulaznog kapaciteta većeg od 2 tone sirovog čelika na sat.

▼C1

2.4. Ljevaonice željeznih metala, proizvodnog kapaciteta većeg od 20 tona na dan.

2.5. Prerada neželjeznih metala:

(a)

proizvodnja sirovih neželjeznih metala iz ruda, koncentrata ili sekundarnih sirovina primjenom metalurških, kemijskih ili elektrolitskih postupaka;

(b)

taljenje, uključujući i legiranje željeznih metala, uključujući oporabljene proizvode i lijevanje u talionicama obojenih metala, kapaciteta taljenja većeg od 4 tone na dan za olovo i kadmij ili većeg od 20 tona na dan za sve druge metale.

2.6. Površinska obrada metala ili plastičnih materijala u kojima se primjenjuje elektrolitski ili kemijski postupak, s kadama za obradu zapremine veće od 30 m3

▼M1

2.7. Proizvodnja baterija, koja nije isključivo njihovo sastavljanje, čiji proizvodni kapacitet iznosi 15 000 tona baterijskih ćelija (katode, anode, elektrolit, separator, kapsula) ili više godišnje.

▼C1

3. Industrija minerala

3.1. Proizvodnja cementa, vapna i magnezijevog oksida:

(a)

proizvodnja cementnog klinkera u rotacijskim pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 500 tona na dan ili u drugim pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 50 tona na dan;

(b)

proizvodnja vapna u pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 50 tona na dan;

(c)

proizvodnja magnezijevog oksida u pećima proizvodnog kapaciteta većeg od 50 tona na dan.

3.2. Proizvodnja azbesta ili izrada proizvoda na bazi azbesta.

3.3. Proizvodnja stakla, uključujući staklena vlakna, kapaciteta taljenja većeg od 20 tona na dan

3.4. Taljenje mineralnih tvari, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana, kapaciteta taljenja većeg od 20 tona na dan

▼M1

3.5.

Izrada keramičkih proizvoda pečenjem, posebno crjepova, opeke, vatrostalne opeke, pločica, kamenštine ili porculana:

(a)

proizvodnog kapaciteta većeg od 75 tona na dan; i/ili

(b)

kapaciteta peći većeg od 4 m3 i gustoće stvrdnjavanja veće od 300 kg/m3 po peći.

▼M1

3.6.
Eksploatacija, uključujući obradu na lokaciji, kao što su pretvaranje u prah, kontrola veličine, oplemenjivanje i poboljšanje sljedećih ruda u industrijskim razmjerima:
boksita, kroma, kobalta, bakra, zlata, željeza, olova, litija, mangana, nikla, paladija, platine, kositra, volframa i cinka.

▼C1

4. Kemijska industrija

U smislu ovog odjeljka, proizvodnja u smislu kategorija aktivnosti sadržanih u ovom odjeljku označava industrijske razmjere proizvodnje tvari ili skupina tvari navedenih u točkama od 4.1. do 4.6. putem kemijske ili biološke obrade.

4.1. Proizvodnja organskih kemikalija, kao što su:

(a)

jednostavni ugljikovodici (linearni ili ciklički, zasićeni ili nezasićeni, alifatski ili aromatski);

(b)

ugljikovodici koji sadrže kisik, kao što su alkohol, aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline, esteri i smjese estera, acetati, eteri, peroksidi, i epoksidne smole;

(c)

ugljikovodici koji sadrže sumpor;

(d)

ugljikovodici koji sadrže dušik, kao što su amini, amidi, dušični spojevi, nitro-spojevi ili spojevi nitrata, nitrili, cijanati, izocijanati;

(e)

ugljikovodici koji sadrže fosfor;

(f)

halogeni ugljikovodici;

(g)

organometalni spojevi;

(h)

plastični materijali (polimeri, sintetska vlakna i vlakna na bazi celuloze);

(i)

sintetske gume;

(j)

boje i pigmenti;

(k)

površinski aktivne tvari i surfaktanti.

4.2. Proizvodnja anorganskih kemikalija, kao što su:

▼M1

(a)

plinovi kao što su amonijak, klor ili klorovodik, fluor i fluorovodik, ugljikovi oksidi, sumporni spojevi, dušikovi oksidi, vodik, osim ako je proizveden elektrolizom vode, sumporov dioksid, karbonil klorid;

▼C1

(b)

kiseline kao što su kromna kiselina, fluorovodična kiselina, fosforna kiselina, dušična kiselina, klorovodična kiselina, sumporna kiselina, oleum, sumporasta kiselina;

(c)

baze kao što su amonijev hidroksid, kalijev hidroksid, natrijev hidroksid;

(d)

soli kao što su amonijev klorid, kalijev klorat, kalijev karbonat, natrijev karbonat, perborat, srebrni nitrat;

(e)

nemetali, metalni oksidi ili drugi anorganski spojevi, kao što su kalcijev karbid, silicij, silicijev karbid.

4.3. Proizvodnja umjetnih gnojiva na bazi fosfora, dušika ili kalija (jednostavna ili složena umjetna gnojiva)

4.4. Proizvodnja sredstava za zaštitu bilja ili biocida

4.5. Proizvodnja farmaceutskih proizvoda, uključujući intermedijarne proizvode

4.6. Proizvodnja eksploziva

5. Gospodarenje otpadom

5.1. Zbrinjavanje ili oporaba opasnog otpada kapaciteta većeg od 10 tona na dan, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka:

(a)

biološka obrada;

(b)

fizikalno-kemijska obrada;

(c)

homogenizacija ili miješanje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u točkama 5.1. i 5.2.;

(d)

prepakiranje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u točkama 5.1. i 5.2.;

(e)

obnavljanje/regeneracija otpadnih otapala;

(f)

recikliranje/obnavljanje otpadnih anorganskih materijala osim metala i spojeva metala;

(g)

regeneracija otpadnih kiselina ili lužina;

(h)

oporaba otpadnih sastojaka koji se koriste za smanjivanje onečišćenja;

(i)

oporaba otpadnih sastojaka iz katalizatora;

(j)

ponovna prerada otpadnih ulja ili drugi načini ponovne uporabe otpadnih ulja;

(k)

iskapanje površinskih bazena.

5.2. Zbrinjavanje ili oporaba otpada u postrojenjima za spaljivanje otpada ili u postrojenjima za suspaljivanje otpada:

(a)

za neopasni otpad, kapaciteta većeg od 3 tone na sat;

(b)

za opasni otpad, kapaciteta većeg od 10 tona na dan.

▼M1

5.3.

(a)

Zbrinjavanje neopasnog otpada kapaciteta većeg od 50 tona na dan, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka i isključujući postupke obuhvaćene Direktivom Vijeća 91/271/EEZ ( 23 ):

biološka obrada, kao što je anaerobna razgradnja ili surazgradnja;

ii.

fizikalno-kemijska obrada;

iii.

prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;

iv.

obrada šljake i pepela;

obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu te otpadna vozila i njihove dijelove.

(b)

Oporaba, ili kombinacija oporabe i zbrinjavanja, neopasnog otpada kapaciteta većeg od 75 tona po danu, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka i isključujući postupke obuhvaćene Direktivom Vijeća 91/271/EEZ:

biološka obrada, kao što je anaerobna razgradnja;

ii.

prethodna obrada otpada za spaljivanje ili suspaljivanje;

iii.

obrada šljake i pepela;

iv.

obrada u drobilicama metalnog otpada, uključujući otpadnu električnu i elektronsku opremu te otpadna vozila i njihove dijelove.

Ako je jedini postupak obrade otpada anaerobna razgradnja, prag kapaciteta za ovaj postupak iznosi 100 tona na dan.

▼C1

5.4. Odlagališta otpada iz članka 2. točke (g) Direktive Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada ( 24 ) na koja se odlaže više od 10 tona otpada na dan ili imaju ukupni kapacitet veći od 25 000 tona, osim odlagališta inertnog otpada

5.5. Privremeno skladištenje opasnog otpada koji nije obuhvaćen točkom 5.4. i koji čeka na neki od postupaka iz točaka 5.1., 5.2., 5.4. i 5.6., ukupnog kapaciteta većeg od 50 tona, osim privremenog skladištenja, koji čeka sakupljanje, na lokaciji na kojoj je otpad nastao

5.6. Podzemno skladištenje opasnog otpada ukupnog kapaciteta većeg od 50 tona

6. Druge aktivnosti

6.1. Industrijska postrojenja za proizvodnju:

(a)

celuloze od drveta ili drugih vlaknastih materijala;

(b)

papira ili kartona, proizvodnog kapaciteta većeg od 20 tona na dan;

(c)

jednog ili više sljedećih panela na bazi drveta: ploče od uzdužno polagane iverice (OSB ploče), ploče od iverice ili lesonit ploče proizvodnog kapaciteta većeg od 600 m3 na dan.

▼M1

6.2. Prethodna obrada (postupci kao što su pranje, bijeljenje, merceriziranje), bojenje ili završna obrada tekstilnih vlakana ili tekstila, pri čemu je kapacitet obrade veći od 10 tona na dan.

▼C1

6.3. Štavljenje kože, pri čemu je kapacitet obrade veći od 12 tona gotovih proizvoda na dan

6.4.

(a)

Klaonice kapaciteta proizvodnje trupala većeg od 50 tona na dan

(b)

Obrada i prerada, osim isključivog pakiranja, sljedećih sirovina namijenjenih proizvodnji hrane, bez obzira na to da li su prethodno obrađene:

samo sirovina životinjskoga podrijetla (osim isključivo iz mlijeka), kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda većeg od 75 tona na dan;

ii.

samo sirovina biljnog podrijetla, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda većeg od 300 tona na dan ili 600 tona na dan ako postrojenje radi u razdoblju ne dužem od 90 uzastopnih dana u godini;

iii.

sirovina životinjskoga i biljnog podrijetla, i u zajedničkim i odvojenim proizvodima, kapaciteta proizvodnje gotovih proizvoda u tonama po danu većeg od:

—

75, ako je A jednako 10 ili više; ili,

—

[300- (22,5 × A)] u svim drugim slučajevima,

pri čemu je „A” udio sirovine životinjskog porijekla (u postotku težine) u kapacitetu proizvodnje gotovih proizvoda.

Ambalaža nije uključena u konačnu težinu proizvoda.

Ovaj pododjeljak ne primjenjuje se ako je sirovina isključivo mlijeko.

(c)

Obrada i prerada samog mlijeka, pri čemu je dnevni ulaz mlijeka veći od 200 tona po danu (prosječna godišnja vrijednost).

▼M1

6.5. Zbrinjavanje ili recikliranje životinjskih trupala ili nusproizvoda životinjskog podrijetla, kapaciteta obrade većeg od 10 tona na dan.

6.6. Elektroliza vode za proizvodnju vodika ako proizvodni kapacitet premašuje 50 tona dnevno.

▼C1

6.7. Površinska obrada tvari, predmeta ili proizvoda u kojima se koriste organska otapala, posebno za apretiranje, tiskanje, premazivanje, odmašćivanje, prevlačenje vodonepropusnim slojem, obradu zatvaranja površinskih pora, bojenje, čišćenje ili impregniranje, kapaciteta potrošnje organskih otapala većeg od 150 kg na sat ili više od 200 tona godišnje

6.8. Proizvodnja ugljika (tvrdo pečenog ugljena) ili elektrografita postupkom spaljivanja ili grafitizacije

6.9. Hvatanje CO2 iz struje otpadnih plinova iz postrojenja obuhvaćenih ovom Direktivom u svrhu geološkog skladištenja u skladu s Direktivom 2009/31/EZ

6.10. Zaštita drveta i proizvoda od drveta kemikalijama, kapaciteta proizvodnje većeg od 75 m3 na dan, osim isključive zaštite od modrenja

6.11. Neovisna obrada otpadnih voda koja nije obuhvaćena Direktivom 91/271/EEZ i koju ispušta postrojenje obuhvaćeno poglavljem II.

ANNEX Ia Activities referred to in Article 70a

ANNEX Ia

Activities referred to in Article 70a

Installations fall within the scope of this annex if they fall within one or more of the following activity categories:

Rearing of pigs representing 350 LSU or more, excluding rearing activities that are carried out under organic production regimes in accordance with Regulation (EU) 2018/848, or where the stocking density is less than 2 LSU/hectare used only for grazing or growing fodder or forage used for feeding the animals and the animals are reared outside for a significant amount of time in a year or seasonally reared outside.

Rearing of only laying hens representing 300 LSU or more, or rearing of only other poultry categories representing 280 LSU or more. In installations rearing a mix of poultry including laying hens, the threshold shall be 280 LSU and the capacity shall be calculated using 0,93 as weighting factor ( 25 ) for laying hens.

Rearing of any mix of pigs or poultry representing 380 LSU or more, excluding rearing of pigs in installations operating under organic production regimes in accordance with Regulation (EU) 2018/848, or where the stocking density is less than 2 LSU/hectare used only for grazing or growing fodder or forage used for feeding the animals and the animals are reared outside for a significant amount of time in a year or seasonally reared outside.

The LSU level of an installation is calculated using the following conversion rates:

Pigs:

Breeding sows ≥ 50 kg … 0,500

Piglets ≤ 20 kg … 0,027

Other pigs … 0,300

Poultry:

Broilers … 0,007

Laying hens … 0,014

Turkeys … 0,030

Ducks … 0,010

Geese … 0,020

Ostriches … 0,350

Other poultry fowls … 0,001

PRILOG II. Načela kojih se treba pridržavati pri odobravanju odstupanja iz članka 15. stavka 5.

PRILOG II.

Načela kojih se treba pridržavati pri odobravanju odstupanja iz članka 15. stavka 5.

Odstupanja predviđena u skladu s člankom 15. stavkom 5. moraju biti u skladu sa sljedećim načelima:

1. Troškovi

1.1. Troškovi iz članka 15. stavka 5. troškovi su sukladnosti s razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama te uključuju i kapitalne i operativne troškove. Ne uključuju šire socijalne ili ekonomske troškove.

1.2. Evaluacija troškova mora biti kvantitativna i potkrijepljena kvalitativnom ocjenom.

1.3. Troškovi koji se uzimaju u obzir pri evaluaciji:

(a)

čine troškove neto vrijednosti, nakon odbitka svih financijskih koristi od primjene najboljih raspoloživih tehnika;

(b)

uključuju trošak pristupa financijskom kapitalu koji je potreban za financiranje najboljih raspoloživih tehnika;

(c)

izračunavaju se primjenom diskontne stope kako bi se uzele u obzir razlike u novčanoj vrijednosti tijekom vremena.

1.4. U zahtjevu za odstupanje jasno se navode izvor troškova i metode njihova izračuna, uključujući diskontnu stopu iz točke 1.3. podtočke (c) i procjenu nesigurnosti povezanih s evaluacijom troškova.

1.5. Troškove koje evaluira operater ocjenjuje nadležno tijelo na temelju informacija iz drugih izvora, kao što su pružatelji tehnoloških usluga, recenzirana istraživanja, stručne prosudbe ili podaci iz drugih postrojenja u kojima su nedavno uvedene najbolje raspoložive tehnike.

2. Koristi za okoliš

2.1. Koristi za okoliš iz članka 15. stavka 6. koristi su za okoliš koje proizlaze iz sukladnosti s razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama.

2.2. Evaluacija koristi za okoliš mora biti kvantitativna (prikazana u novčanim iznosima) i potkrijepljena kvalitativnom ocjenom. Ako su dostupni, upotrebljavaju se utvrđeni troškovi štete od onečišćujućih tvari.

2.3. Pri evaluaciji koristi za okoliš uzima se u obzir diskontna stopa koja se primjenjuje na sve monetizirane koristi i koja se odnosi na razlike u vrijednostima za društvo tijekom vremena.

2.4. U zahtjevu za izuzeće jasno se navode izvor informacija o koristima za okoliš i metode izračuna tih koristi, uključujući diskontnu stopu iz točke 1.3. podtočke (c) i procjenu nesigurnosti povezanih s evaluacijom koristi za okoliš.

2.5. Koristi za okoliš koje evaluira operater ocjenjuje nadležno tijelo na temelju stručne prosudbe ili podataka iz drugih postrojenja u kojima su nedavno uvedene najbolje raspoložive tehnike.

3. Nerazmjernost troškova u usporedbi s koristima za okoliš

3.1. Kako bi se utvrdilo postoji li nerazmjernost, troškovi postizanja sukladnosti s razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama uspoređuju se s koristima takve sukladnosti.

3.2. Mehanizam za usporedbu uključuje sljedeće elemente:

(a)

metodu za otklanjanje nesigurnosti u evaluaciji troškova i koristi za okoliš;

(b)

granični iznos za koji bi troškovi trebali premašivati koristi za okoliš.

PRILOG III. Kriteriji za određivanje najboljih raspoloživih tehnika

PRILOG III.

Kriteriji za određivanje najboljih raspoloživih tehnika

1.	korištenje tehnologije koja proizvodi malu količinu otpada;

▼M1

2.	korištenje manje opasnih tvari, uključujući smanjeno korištenje posebno zabrinjavajućih tvari;

▼C1

3.	promicanje oporabe i recikliranja tvari koje nastaju i koje se koriste u postupku, i, ako je prikladno, otpada;

4.	usporedivi postupci, uređaji ili metode rada koje su uspješno iskušane u industrijskim razmjerima;

▼M1

5.	tehnološki napredak, uključujući digitalne alate, i promjene u znanstvenim spoznajama i shvaćanjima;

▼C1

6.	priroda, učinci i količina predmetnih emisija;

7.	rokovi za stavljanje u pogon novih ili već postojećih postrojenja;

8.	vrijeme koje je potrebno za uvođenje najboljih raspoloživih tehnika;

▼M1

9.	potrošnja i svojstva sirovina, uključujući vodu, koje se koriste u postupku, i učinkovitost resursa, ponovna upotreba i dekarbonizacija;

10.	potreba da se opći učinak emisija na okoliš, uključujući bioraznolikost, kao i njihova opasnost za okoliš, spriječe ili svedu na najmanju moguću mjeru;

11.	potreba da se spriječe nesreće i da se posljedice za okoliš i zdravlje ljudi svedu na najmanju moguću mjeru;

▼C1

12.	informacije koje objavljuju javne međunarodne organizacije.

PRILOG IV. Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka

PRILOG IV.

Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka

▼M1

1. Javnost se obavješćuje javnim priopćenjima ili putem internetske stranice o sljedećim pitanjima, u ranoj fazi postupka donošenja odluke ili najkasnije čim se podatak bude mogao dostaviti:

▼C1

(a)

o podnošenju zahtjeva za dozvolu ili, ovisno o slučaju, o prijedlogu za ažuriranje dozvole ili uvjeta dozvole u skladu s člankom 21., uključujući opis elemenata navedenih u članku 12. stavku 1.;

(b)

ako je primjenjivo, o činjenici da odluka ovisi o procjeni nacionalnog ili prekograničnog učinka na okoliš ili o savjetovanju između država članica u skladu s člankom 26.;

(c)

o nadležnim tijelima koja su odgovorna za donošenje odluka, o onima od kojih se mogu dobiti relevantni podaci, o onima kojima se mogu dostaviti primjedbe ili pitanja, i o vremenskom planu za prenošenje primjedbi ili pitanja;

(d)

o prirodi mogućih odluka ili, ako se radi o jednoj odluci, o nacrtu odluke;

(e)

ako je primjenjivo, o detaljima koji se odnose na prijedlog za ažuriranje dozvole ili uvjeta dozvole;

(f)

o navođenju vremena i mjesta na kojima će predmetni podaci biti dostupni, ili o načinima na koji će biti dostupni;

(g)

o detaljima dogovora o sudjelovanju i savjetovanju s javnosti, koji su postignuti u skladu s točkom 5.

2. Države članice osiguravaju da se, u odgovarajućim vremenskim okvirima, sljedeći podaci stave na raspolaganje zainteresiranoj javnosti:

(a)

u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, glavna izvješća i savjeti upućeni nadležnom tijelu ili tijelima, u vrijeme kada je zainteresirana javnost bila obaviještena u skladu s točkom 1.;

(b)

u skladu s Direktivom 2003/4/EZ, podaci osim onih iz točke 1., koji su relevantni za odluku u skladu s člankom 5. ove Direktive i koji postaju dostupni tek nakon što je zainteresirana javnost obaviještena u skladu s točkom 1.

▼M1

3. Članovima zainteresirane javnosti rano se daje djelotvorna mogućnost izražavanja primjedbi i mišljenja nadležnom tijelu prije donošenja odluke.

▼C1

4. Prilikom donošenja odluke moraju se uzeti u obzir rezultati savjetovanja održanih u skladu s ovim Prilogom.

▼M1

5. Utvrđuju se razumni vremenski okviri za različite faze, pri čemu bi se trebalo omogućiti dovoljno vremena kako bi se javnost obavijestila te kako bi se članovi zainteresirane javnosti pripremili i djelotvorno sudjelovali u donošenju odluka vezanih za okoliš, pod uvjetima iz ovog Priloga.

▼C1

PRILOG V. Tehničke odredbe koje se odnose na uređaje za loženje

PRILOG V.

Tehničke odredbe koje se odnose na uređaje za loženje

DIO 1.

Granične vrijednosti emisija za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 2.

Sve granične vrijednosti emisija izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K, tlaku od 101,3 kPa i nakon korekcije za sadržaj vodene pare u otpadnim plinovima i pri standardnom sadržaju O2 od 6 % za kruta goriva, 3 % za uređaje za loženje, osim plinskih turbina i plinskih motora koja koriste tekuće i plinovito gorivo, i 15 % za plinske turbine i plinske motore.

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za SO2 za uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora

Ukupna ulazna toplinska snaga (MW)	Ugljen i lignit te druga kruta goriva	Biomasa	Treset	Tekuća goriva
50-100	400	200	300	350
100-300	250	200	300	250
> 300	200	200	200	200

Na uređaje za loženje koji koriste kruta goriva i za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003. i da ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, primjenjuju se granične vrijednosti emisija za SO2 od 800 mg/Nm3.

Na uređaje za loženje koji koriste tekuća goriva i za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije toga datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003. i da ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, primjenjuju se granične vrijednosti emisija za SO2 od 850 mg/Nm3 ako se radi o postrojenjima čija ukupna ulazna toplinska snaga ne prelazi 300 MW, te 400 mg/Nm3 ako se radi o postrojenjima čija je ukupna ulazna toplinska snaga veća od 300 MW.

Na dio uređaja za loženje koji ispušta otpadne plinove kroz jednu ili više odvojenih cijevi unutar zajedničkog dimnjaka, i koji ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, mogu se primjenjivati granične vrijednosti emisija iz prethodnih dvaju stavaka u vezi s ukupnom ulaznom toplinskom snagom čitavog uređaja za loženje. U takvim slučajevima, emisije kroz svaku od tih cijevi prate se odvojeno.

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za SO2 za uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora

Općenito	35
Ukapljeni plin	5
Niskokalorični plinovi iz koksne peći	400
Niskokalorični plinovi iz visoke peći	200

Na uređaje za loženje koji koriste niskokalorične plinove iz uplinjavanja preradbenih ostataka iz rafinerije za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije toga datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003., primjenjuje se granična vrijednost emisija za SO2 od 800 mg/Nm3.

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za NOx za uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora

Ukupna ulazna toplinska snaga (MW)	Ugljen i lignit te druga kruta goriva	Biomasa i treset	Tekuća goriva
50-100	300 450 u slučaju izgaranja lignita u prahu	300	450
100-300	200	250	200 (1)
> 300	200	200	150 (1)
(1) Granična vrijednost emisija iznosi 450 mg/Nm3 za izgaranje destilacijskih i preradbenih ostataka od prerade sirove nafte za vlastitu potrošnju u uređajima za loženje čija ukupna ulazna toplinska snaga ne prelazi 500 MW i za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije toga datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003.

Na uređaje za loženje u kemijskim postrojenjima koji koriste tekuće ostatke iz proizvodnje kao nekomercijalno gorivo za vlastitu potrošnju, čija ukupna ulazna toplinska snaga ne prelazi 500 MW i za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003., primjenjuje se granična vrijednost emisija za NOx od 450 mg/Nm3.

Na uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, čija ukupna ulazna toplinska snaga ne prelazi 500 MW i za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003., i koji ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, primjenjuje se granična vrijednost emisija za NOx od 450 mg/Nm3.

Na uređaje za loženje koji koriste kruta goriva, čija je ukupna ulazna toplinska snaga veća od 500 MW i za koje je dozvola izdana prije 1. srpnja 1987. i koji ne rade više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, primjenjuje se granična vrijednost emisija za NOx od 450 mg/Nm3.

Na uređaje za loženje koji koriste tekuća goriva, čija je ukupna ulazna toplinska snaga veća od 500 MW i za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije toga datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003., i koji ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, primjenjuje se granična vrijednost emisija za NOx od 400 mg/Nm3.

Na dio uređaja za loženje koji ispušta otpadne plinove kroz jednu ili više odvojenih cijevi unutar zajedničkog dimnjaka, i koji ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, mogu se primjenjivati granične vrijednosti emisija iz prethodna tri stavka u vezi s ukupnom ulaznom toplinskom snagom čitavog uređaja za loženje. U takvim slučajevima, emisije kroz svaku od tih cijevi prate se odvojeno.

Na plinske turbine (uključujući plinske turbine s kombiniranim ciklusom (CCGT)) koje koriste lake i srednje destilate kao tekuća goriva, primjenjuje se granična vrijednost emisija za NOx od 90 mg/Nm3 i za CO od 100 mg/Nm3.

Plinske turbine za izvanredne (hitne) slučajeve koje rade manje od 500 radnih sati godišnje, nisu obuhvaćene graničnim vrijednostima emisija iz ove točke. Operater voditi evidenciju o broju sati rada takvog postrojenja.

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za NOx i CO za uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva

	NOx	CO
Uređaji za loženje koji koriste prirodni plin, osim plinskih turbina i plinskih motora	100	100
Uređaji za koženje koji koriste plin iz visoke peći, plin iz koksne peći ili niskokalorične plinove iz uplinjavanja preradbenih ostataka iz rafinerije, osim plinskih turbina i plinskih motora	200 (1)	—
Uređaji za loženje koji koriste druge plinove, osim plinskih turbina i plinskih motora	200 (2)	—
Plinske turbine (uključujući CCGT), koje kao gorivo koriste prirodni plin (3)	50 (2) (4)	100
Plinske turbine (uključujući CCGT), koje kao gorivo koriste druge plinove	120	—
Plinski motori	100	100
(1) Prirodni plin je metan koji nastaje u prirodnim uvjetima s najviše 20 % (volumni udio) inertnih i drugih sastavnih djelova. (2) GVE je 75 mg/Nm3 u sljedećim slučajevima, gdje se stupanj djelovanja plinske turbine utvrđuje u skladu s uvjetima opterećenja prema ISO normama: i. kod plinskih turbina koje se koriste u kombiniranim sustavima za proizvodnju toplinske i električne energije i čiji je ukupan učinak veći od 75 %; ii. kod plinskih turbina koje se koriste u kombiniranom ciklusu proizvodnje i čiji je ukupni srednji godišnji električni učinak veći od 55 %; iii. kod plinskih turbina za mehaničke pogone. (3) kod plinskih turbina s jednim ciklusom, koje nisu obuhvaćene nijednom od kategorija navedenih u okviru napomene (2), ali s učinkom većim od 35 % - utvrđeno u skladu s uvjetima opterećenja prema ISO normama - granična vrijednost emisija za NOx iznosi 50xη/35 pri čemu je η stupanj iskorištenja plinske turbine utvrđen u skladu s uvjetima opterećenja prema ISO normama, izražen kao postotak. (4) 300 mg/Nm3 za uređaje za loženje čija ukupna ulazna toplinska snaga ne prelazi 500 MW i za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije toga datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003.

Za plinske turbine (uključujući CCGT), granične vrijednosti emisija za NOx i CO iz tablice koja se nalazi u ovoj točki primjenjuju se samo za opterećenja iznad 70 %.

Za plinske turbine (uključujući CCGT) za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije toga datuma, pod uvjetom da je turbina puštena u rad najkasnije 27. studenoga 2003., i koja ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, granična vrijednost emisija za NOx iznosi 150 mg/Nm3 ako se koristi prirodni plin, i 200 mg/Nm3 ako se koriste drugi plinovi ili tekuća goriva.

Na dio plinske turbine koji ispušta otpadne plinove kroz jednu ili više odvojenih cijevi unutar zajedničkog dimnjaka, i koji ne radi više od 1 500 radnih sati godišnje izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, mogu se primjenjivati granične vrijednosti emisija iz prethodnog stavka u vezi s ukupnom nazivnom ulaznom toplinskom snagom čitavog postrojenja. U takvim slučajevima, emisije kroz svaku od tih cijevi prate se odvojeno.

Plinske turbine i plinski motori za izvanredne (hitne) slučajeve koji rade manje od 500 radnih sati godišnje, nisu obuhvaćeni graničnim vrijednostima emisija iz ove točke. Operater takvih postrojenja dužan je evidentirati utrošene radne sate.

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za krute čestice za uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora

Ukupna ulazna toplinska snaga (MW)	Ugljen i lignit te druga kruta goriva	Biomasa i treset	Tekuća goriva (1)
50-100	30	30	30
100-300	25	20	25
> 300	20	20	20
(1) Granična vrijednost emisija iznosi 50 mg/Nm3 za izgaranje destilacijskih i preradbenih ostataka od prerade sirove nafte za vlastitu potrošnju u uređajima za loženje za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije toga datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003.

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za krute čestice za uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora

Općenito	5
Plin iz visoke peći	10
Plinovi proizvedeni u industriji čelika koji se mogu drugdje koristiti	30

DIO 2.

Granične vrijednosti emisija za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 3.

Sve granične vrijednosti emisija izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K, tlaku od 101,3 kPa i nakon korekcije za sadržaj vodene pare u otpadnim plinovima i pri standardnom sadržaju O2 od 6 % za kruta goriva, 3 % za uređaje za loženje, osim plinskih turbina i plinskih motora koji koriste tekuće i plinovito gorivo, i 15 % za plinske turbine i plinske motore.

U slučaju plinske turbine s kombiniranim ciklusom s dodatnim plamenikom, standardni sadržaj O2 može odrediti nadležno tijelo vodeći računa o posebnim karakteristikama predmetnog postrojenja.

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za SO2 za uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora

Ukupna ulazna toplinska snaga (MW)	Ugljen i lignit te druga kruta goriva	Biomasa	Treset	Tekuća goriva
50-100	400	200	300	350
100-300	200	200	300 250 u slučaju izgaranja u fluidiziranom sloju	200
> 300	150 200 u slučaju izgaranja u cirkulirajućem fluidiziranom sloju	150	150 200 u slučaju izgaranja u fluidiziranom sloju	150

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za SO2 za uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora

Općenito	35
Ukapljeni plin	5
Niskokalorični plinovi iz koksne peći	400
Niskokalorični plinovi iz visoke peći	200

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za NOx za uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora

Ukupna ulazna toplinska snaga (MW)	Ugljen i lignit te druga kruta goriva	Biomasa i treset	Tekuća goriva
50-100	300 400 u slučaju izgaranja lignita u prahu	250	300
100-300	200	200	150
> 300	150 200 u slučaju izgaranja lignita u prahu	150	100

Za plinske turbine (uključujući CCGT) koje koriste lake i srednje destilate kao tekuća goriva, primjenjuje se granična vrijednost emisija za NOx od 50 mg/Nm3 i za CO od 100 mg/Nm3.

Plinske turbine za izvanredne (hitne) slučajeve koje rade manje od 500 radnih sati godišnje nisu obuhvaćene graničnim vrijednostima emisija iz ove točke. Operater takvih postrojenja dužan je evidentirati utrošene radne sate.

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za NOx i CO za uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva

	NOx	CO
Uređaji za loženje, osim plinskih turbina i plinskih motora	100	100
Plinske turbine (uključujući CCGT)	50 (1)	100
Plinski motori	75	100
(1) Kod plinskih turbina s jednim ciklusom, učinka većeg od 35 % - utvrđeno u skladu s uvjetima opterećenja prema ISO normama - granična vrijednost emisija za NOx iznosi 50xη/35 pri čemu je η stupanj iskorištenja plinske turbine, utvrđen u skladu s uvjetima opterećenja prema ISO normama, izražen kao postotak

Za plinske turbine (uključujući CCGT), granične vrijednosti emisija za NOx i CO iz ove točke primjenjuju se samo za opterećenja iznad 70 %.

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za krute čestice za uređaje za loženje koji koriste kruta ili tekuća goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora

Ukupna ulazna toplinska snaga (MW)

50-300

> 300

20 za biomasu i treset

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za krute čestice za uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva, osim plinskih turbina i plinskih motora

Općenito	5
Plin iz visoke peći	10
Plinovi proizvedeni u industriji čelika koji se mogu drugdje koristiti	30

DIO 3.

Praćenje emisija

Kontinuirano se mjere koncentracije SO2, NOx i krutih čestica u otpadnim plinovima iz svakog uređaja za loženje ukupne ulazne toplinske snage 100 MW ili više.

Kontinuirano se mjeri koncentracija CO u otpadnim plinovima iz svakog uređaja za loženje koji koristi plinovita goriva, ukupne ulazne toplinske snage 100 MW ili više.

Nadležno tijelo može odlučiti da nije potrebno kontinuirano mjerenje iz točke 1. i to u sljedećim slučajevima:

(a)

za uređaje za loženje čiji je životni vijek manji od 10 000 radnih sati;

(b)

za SO2 i krute čestice iz uređaja za loženje koji koriste prirodni plin;

(c)

za SO2 iz uređaja za loženje koji koriste ulje s poznatim udjelom sumpora u slučajevima gdje ne postoji oprema za odsumporavanje;

(d)

za SO2 iz uređaja za loženje koji koriste biomasu ako operater može dokazati da emisije SO2 ni pod kojim uvjetima ne mogu biti više od propisanih graničnih vrijednosti emisija.

3.	Ako nije potrebno kontinuirano mjerenje, zahtijevaju se mjerenja SO2, NOx, krutih čestica, a kod plinskih turbina također i CO, najmanje svakih 6 mjeseci.

4.	Za uređaje za loženje koji koriste ugljen ili lignit, emisije ukupne žive mjere se najmanje jednom godišnje.

Kao alternativa mjerenjima SO2 i NOx iz točke 3., za utvrđivanje emisija SO2 i NOx mogu se koristiti drugi postupci, provjereni i odobreni od nadležnog tijela. Takvi se postupci koriste predmetnim CEN normama ili, ako CEN norme nisu dostupne, koriste se ISO normama, nacionalnim ili drugim međunarodnim normama kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

6.	Nadležno tijelo obavješćuje se o značajnim promjenama u vrsti goriva koje se koristi ili u načinu rada postrojenja. Nadležno tijelo odlučuje odgovaraju li i dalje zahtjevi u pogledu praćenja iz točke 1. do točke 4. ili ih je potrebno prilagoditi.

Kontinuirana mjerenja koja se provode u skladu s točkom 1. uključuju mjerenja volumnog udjela kisika, temperature, tlaka i sadržaja vodene pare u otpadnim plinovima. Ako je uzorak otpadnog plina osušen prije analize emisija, nije potrebno kontinuirano mjerenje sadržaja vodene pare u otpadnim plinovima.

Uzorkovanje i analiza predmetnih onečišćujućih tvari i mjerenje parametara postupka, kao i osiguranje kvalitete automatiziranih mjernih sustava i referentnih metoda mjerenja za kalibriranje tih sustava, provode se u skladu s relevantnim CEN normama. Ako CEN norme nisu dostupne, primjenjuju se ISO norme, nacionalne ili druge međunarodne norme kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

Automatizirani mjerni sustavi podložni su kontroli pomoću paralelnih mjerenja referentnim metodama, najmanje jednom godišnje.

▼M1

Operater bez odgađanja obavješćuje nadležno tijelo o rezultatima provjere automatskih mjernih sustava.

▼C1

Na razini granične vrijednosti emisija, vrijednosti 95 %-tnog intervala pouzdanosti jednog izmjerenog rezultata ne smije prelaziti sljedeće postotke graničnih vrijednosti emisija:

Ugljikov monoksid	10 %
Sumporov dioksid	20 %
Dušikovi oksidi	20 %
Krute čestice	30 %

10.

Validirane srednje satne i dnevne vrijednosti određuju se tako da se od izmjerenih važećih srednjih satnih vrijednosti oduzme vrijednost intervala pouzdanosti iz točke 9.

▼M1

Dan u kojem više od tri srednje satne vrijednosti nisu prihvatljive zbog neispravnog funkcioniranja ili održavanja automatskog mjernog sustava proglašava se nevažećim. Ako je tijekom godine više od deset dana proglašeno nevažećim zbog takvih situacija, nadležno tijelo od operatera zahtijeva da bez odgode poduzme odgovarajuće mjere za poboljšanje pouzdanosti automatiziranog mjernog sustava.

▼C1

11.	U slučaju uređaja koji moraju poštovati stope odsumporavanja iz članka 31., sadržaj sumpora u gorivu koji se koristi u uređaju za loženje, također se redovito prati. Nadležna tijela obavješćuju se o značajnim promjenama u vrsti goriva koje se koristi.

DIO 4.

Procjena poštovanja graničnih vrijednosti emisija

U slučaju kontinuiranih mjerenja, smatra se da su udovoljene granične vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2., ako ocjena rezultata mjerenja pokaže da su za radne sate u jednoj kalendarskoj godini ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

nijedna validirana mjesečna srednja vrijednost ne prelazi predmetne granične vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2.;

(b)

nijedna validirana srednja dnevna vrijednost ne prelazi 110 % predmetnih graničnih vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2.;

(c)

u slučajevima uređaja za loženje koji se sastoje samo od kotlova koji koriste ugljen, ukupne ulazne toplinske snage manje od 50 MW, nijedna validirana srednja dnevna vrijednost ne prelazi 150 % predmetnih graničnih vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2.;

(d)

95 % svih validiranih srednjih satnih vrijednosti tijekom godine ne prelazi 200 % predmetnih graničnih vrijednosti emisija iz dijela 1. i 2.

Validirane srednje vrijednosti određuju se kako je utvrđeno u točki 10. dijela 3.

U smislu izračunavanja srednjih vrijednosti emisija, ne uzimaju se u obzir vrijednosti izmjerene tijekom razdoblja iz članka 30. stavaka 5. i 6. i članka 37., kao ni tijekom razdoblja uključivanja u rad i isključivanja postrojenja.

2.	Ako se ne traže kontinuirana mjerenja, smatra se da se poštuju granične vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2., ako rezultati svake od serija mjerenja ili drugih postupaka definiranih i utvrđenih u skladu s pravilima koja su donijela nadležna tijela ne prelaze granične vrijednosti emisija.

DIO 5.

Minimalna stopa odsumporavanja

Minimalna stopa odsumporavanja za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 2.

Ukupna ulazna toplinska snaga (MW)	Minimalna stopa odsumporavanja
Ukupna ulazna toplinska snaga (MW)	Postrojenja za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njima upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije toga datuma, pod uvjetom da je postrojenje pušteno u rad najkasnije 27. studenoga 2003.	Ostala postrojenja
50-100	80 %	92 %
100-300	90 %	92 %
> 300	96 % (1)	96 %
(1) Za uređaje za loženje koji koriste naftonosni škriljevac, minimalna stopa odsumporavanja iznosi 95 %.

Minimalna stopa odsumporavanja za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 3.

Ukupna ulazna toplinska snaga (MW)	Minimalna stopa odsumporavanja
50-100	93 %
100-300	93 %
> 300	97 %

DIO 6.

Poštovanje stope odsumporavanja

Minimalne stope odsumporavanja iz dijela 5. ovog Priloga primjenjuju se kao srednja mjesečna granična vrijednost.

DIO 7.

Srednje granične vrijednosti emisija za uređaje za loženje koji koriste više vrsta goriva unutar rafinerije

Srednje granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) SO2 za uređaje za loženje koji koriste više vrsta goriva unutar rafinerije, osim plinskih turbina i plinskih motora, koji koriste destilacijske i preradbene ostatke od rafiniranja sirove nafte za vlastitu potrošnju, same ili s drugim gorivima:

(a)

za uređaje za loženje za koje je dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili su operateri koji njima upravljaju podnijeli potpuni zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003.: 1 000 mg/Nm3;

(b)

za ostale uređaje za loženje: 600 mg/Nm3.

Te granične vrijednosti emisija izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K, tlaku od 101,3 kPa i nakon korekcije za sadržaj vodene pare u otpadnim plinovima i pri standardnom sadržaju O2 od 6 % za kruta goriva i 3 % za tekuća i plinovita goriva.

PRILOG VI. Tehničke odredbe koje se odnose na postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada

PRILOG VI.

Tehničke odredbe koje se odnose na postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada

DIO 1.

Definicije

U smislu ovog Priloga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„postojeće postrojenje za spaljivanje otpada” znači jedno od sljedećih postrojenja za spaljivanje otpada:

postrojenje koje je radilo i posjedovalo dozvolu u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije, prije 28. prosinca 2002.;

ii.

postrojenje koje je bilo ovlašteno ili registrirano za spaljivanje otpada i koje je posjedovalo dozvolu izdanu prije 28. prosinca 2002. u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Unije, pod uvjetom da je postrojenje pušteno u rad najkasnije 28. prosinca 2003.;

iii.

postrojenje koje je, s obzirom na nadležno tijelo, bilo predmetom potpunog zahtjeva za odobrenje prije 28. prosinca 2002., pod uvjetom da je postrojenje pušteno u rad najkasnije 28. prosinca 2004.;

(b)

„novo postrojenje za spaljivanje otpada” znači sva postrojenja za spaljivanje otpada koja nisu obuhvaćena točkom (a).

DIO 2.

Faktori ekvivalentne toksičnosti za dibenzo-p-dioksine i dibenzofurane

Za određivanje ukupne koncentracije dioksina i furana, masena koncentracija sljedećih dibenzo-p-dioksina i dibenzofurana prije zbrajanja množi se sljedećim faktorima ekvivalentne toksičnosti:

	Faktori ekvivalentne toksičnosti
2,3,7,8 - Tetraklordibenzodioksin (TCDD)	1
1,2,3,7,8 - Pentaklordibenzodioksin (PeCDD)	0,5
1,2,3,4,7,8 - Heksaklordibenzodioksin (HxCDD)	0,1
1,2,3,6,7,8 - Heksaklordibenzodioksin (HxCDD)	0,1
1,2,3,7,8,9 - Heksaklordibenzodioksin (HxCDD)	0,1
1,2,3,4,6,7,8 - Heptaklordibenzodioksin (HpCDD)	0,01
Oktaklordibenzodioksin (OCDD)	0,001
2,3,7,8 - Tetraklordibenzofuran (TCDF)	0,1
2,3,4,7,8 - Pentaklordibenzofuran (PeCDF)	0,5
1,2,3,7,8 - Pentaklordibenzofuran (PeCDF)	0,05
1,2,3,4,7,8 - Heksaklordibenzofuran (HxCDF)	0,1
1,2,3,6,7,8 - Heksaklordibenzofuran (HxCDF)	0,1
1,2,3,7,8,9 - Heksaklordibenzofuran (HxCDF)	0,1
2,3,4,6,7,8 – Heksaklordibenzofuran (HxCDF)	0,1
1,2,3,4,6,7,8 - Heptaklordibenzofuran (HpCDF)	0,01
1,2,3,4,7,8,9 - Heptaklordibenzofuran (HpCDF)	0,01
Oktaklordibenzofuran (OCDF)	0,001

DIO 3.

Granične vrijednosti emisija u zrak za postrojenja za spaljivanje otpada

Sve granične vrijednosti emisija izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K, tlaku od 101,3 kPa i nakon korekcije za sadržaj vodene pare u otpadnim plinovima.

Standardne vrijednosti su pri 11 % kisika u otpadnim plinovima, osim u slučaju spaljivanja mineralnog otpadnog ulja iz točke 3. članka 3. Direktive 2008/98/EZ, kada je standardna vrijednost pri 3 % kisika, i u slučajevima iz točke 2.7. dijela 6.

1.1.

Srednje dnevne granične vrijednosti emisija za sljedeće onečišćujuće tvari (mg/Nm3)

Ukupne praškaste tvari (krute čestice)	10
Organske tvari u obliku plina i pare, izražene kao ukupni organski ugljik (TOC)	10
Vodikov klorid (HCl)	10
Vodikov fluorid (HF)	1
Sumporov dioksid (SO2)	50
Dušikov monoksid (NO) i dušikov dioksid (NO2), izraženi kao NO2 za postojeća postrojenja za spaljivanje otpada nazivnog kapaciteta većeg od 6 tona na sat, ili za nova postrojenja za spaljivanje otpada	200
Dušikov monoksid (NO) i dušikov dioksid (NO2), izraženi kao NO2 za postojeća postrojenja za spaljivanje otpada nazivnog kapaciteta 6 tona na sat ili manje	400

1.2.

Srednje polusatne granične vrijednosti emisija za sljedeće onečišćujuće tvari (mg/Nm3)

	(100 %) A	(97 %) B
Ukupne praškaste tvari (krute čestice)	30	10
Organske tvari u obliku plina i pare, izražene kao ukupni organski ugljik (TOC)	20	10
Vodikov klorid (HCl)	60	10
Vodikov fluorid (HF)	4	2
Sumporov dioksid (SO2)	200	50
Dušikov monoksid (NO) i dušikov dioksid (NO2), izraženi kao NO2 za postojeća postrojenja za spaljivanje otpada nazivnog kapaciteta većeg od 6 tona na sat, ili za nova postrojenja za spaljivanje otpada	400	200

1.3.

Srednje granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za sljedeće teške metale tijekom razdoblja uzorkovanja u trajanju od najmanje 30 minuta a najviše 8 sati

Kadmij i njegovi spojevi, izraženo kao kadmij (Cd)	Ukupno: 0,05
Talij i njegovi spojevi, izraženo kao talij (Tl)	Ukupno: 0,05
Živa i njezini spojevi, izraženo kao živa (Hg)	0,05
Antimon i njegovi spojevi, izraženo kao antimon (Sb)	Ukupno: 0,5
Arsen i njegovi spojevi, izraženo kao arsen (As)
Olovo i njegovi spojevi, izraženo kao olovo (Pb)
Krom i njegovi spojevi, izraženo kao krom (Cr)
Kobalt i njegovi spojevi, izraženo kao kobalt (Co)
Bakar i njegovi spojevi, izraženo kao bakar (Cu)
Mangan i njegovi spojevi, izraženo kao mangan (Mn)
Nikal i njegovi spojevi, izraženo kao nikal (Ni)
Vanadij i njegovi spojevi, izraženo kao vanadij (V)

Ove srednje vrijednosti obuhvaćaju i emisije teških metala, kao i njihovih spojeva u obliku plina i pare.

1.4.

Srednje granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za dioksine i furane tijekom razdoblja uzorkovanja u trajanju od najmanje 6 sati a najviše 8 sati. Granična vrijednost emisija odnosi se na ukupnu koncentraciju dioksina i furana izračunanu u skladu s dijelom 2.

Dioksini i furani

0,1

1.5.

Granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za ugljikov monoksid (CO) u otpadnim plinovima:

(a)

50 kao srednja dnevna vrijednost;

(b)

100 kao srednja polusatna vrijednost;

(c)

150 kao srednja 10-minutna vrijednost.

Nadležno tijelo može odobriti izuzeće od graničnih vrijednosti emisija iz ove točke za postrojenja za spaljivanje otpada koja koriste tehnologiju fluidiziranog sloja, pod uvjetom da dozvola propisuje graničnu vrijednost emisija za ugljikov monoksid (CO) manju od 100 mg/Nm3 kao srednju satnu vrijednost.

Granične vrijednosti emisija primjenjive u uvjetima opisanim u članku 46. stavcima 6. i članku 47.

Ukupna koncentracija praškastih tvari u emisijama u zrak iz postrojenja za spaljivanje otpada ni u kojem slučaju ne smije prelaziti 150 mg/Nm3, izraženo kao polusatni prosjek. Ne smiju se prelaziti granične vrijednosti emisija u zrak za TOC i CO iz točaka 1.2. i 1.5.(b).

3.	Države članice mogu propisati pravila za odobravanje izuzeća predviđenih u ovome dijelu.

DIO 4.

Utvrđivanje graničnih vrijednosti emisija u zrak za postrojenja za suspaljivanje otpada

Sljedeća formula (pravilo miješanja) primjenjuje se uvijek ako specifična granična vrijednost emisija „C” nije utvrđena u tablici u ovom dijelu.

Granična vrijednost emisija za svaku predmetnu onečišćujuću tvar i CO u otpadnom plinu koji je nastao suspaljivanjem otpada izračunava se na sljedeći način:

Votpad

volumen otpadnog plina nastalog spaljivanjem samo otpada, koji je određen prema otpadu koji je u dozvoli za rad postrojenja naveden kao otpad koji ima najmanju kaloričnu vrijednost uz standardne uvjete iz ove Direktive.

Ako se koristi opasni otpad a nastala toplina pri izgaranju takvog otpada iznosi manje od 10 % ukupno oslobođene topline u postrojenju, Votpad se mora izračunati iz one količine otpada koja bi, da se spaljuje, davala 10 % oslobođene topline pri istoj ukupnoj oslobođenoj toplini;

Cotpad

granične vrijednosti emisija za postrojenja za spaljivanje otpada, utvrđene u dijelu 3.

Vproc

volumen otpadnog plina koji nastaje u procesu rada postrojenja uključujući izgaranje odobrenoga goriva koje se uobičajeno koristi u nepokretnom izvoru (isključujući otpad), određen prema udjelu kisika pri kojem emisija mora biti standardizirana prema zakonodavstvu Unije ili nacionalnom zakonodavstvu. Ako ne postoji zakonodavstvo za ovu vrstu postrojenja, mora se koristiti stvarni udio kisika u otpadnom plinu, bez razrjeđivanja dodatnim zrakom koji nije potreban za odvijanje procesa.

Cproc

granične vrijednosti emisija utvrđene u ovom dijelu za određene industrijske aktivnosti ili, ako takve vrijednosti ne postoje, granične vrijednosti emisija postrojenja koje su usklađene s nacionalnim zakonima i ostalim propisima za takva postrojenja kada ona koriste uobičajeno odobreno gorivo (bez otpada). Ako ne postoje takve mjere, primjenjuju se granične vrijednosti emisija iz dozvole. Ako ne postoje takve vrijednosti iz dozvole, primjenjuju se stvarne masene koncentracije.

ukupna granična vrijednost emisija pri udjelu kisika kakav je utvrđen u ovom dijelu za određene industrijske aktivnosti i određene onečišćujuće tvari ili, ako ne postoje takve vrijednosti, ukupne granične vrijednosti emisija koje zamjenjuju granične vrijednosti emisija koje su utvrđene u posebnim prilozima ovoj Direktivi. Ukupni sadržaj kisika, koji zamjenjuje standardni sadržaj kisika, izračunava se na temelju gornjeg sadržaja uzimajući u obzir parcijalne volumene.

Sve granične vrijednosti emisija izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K, tlaku od 101,3 kPa i nakon i nakon korekcije za sadržaj vodene pare u otpadnim plinovima.

Države članice mogu propisati pravila za odobravanje izuzeća iz ovog dijela.

Posebne odredbe za suspaljivanje otpada kod tehnološkog procesa dobivanja cementa

2.1.

Granične vrijednosti emisija iz točke 2.2. i točke 2.3. primjenjuju se kao srednje dnevne vrijednosti za ukupnu praškastu tvar, HCl, HF, NOx, SO2 i TOC (za kontinuirana mjerenja), kao srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja u trajanju od najmanje 30 minuta a najviše 8 sati za teške metale, i kao srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja u trajanju od najmanje 6 sati a najviše 8 sati za dioksine i furane.

Sve vrijednosti su standardne pri 10 % kisika.

Srednje polusatne vrijednosti potrebne su samo u smislu izračunavanja srednjih dnevnih vrijednosti.

2.2.

C - ukupne granične vrijednosti emisija (mg/Nm3 osim za dioksine i furane) za sljedeće - onečišćujuće tvari

Onečišćujuća tvar	C
Ukupna praškasta tvar	30
HCl	10
HF	1
NOx	500 (1)
Cd + Tl	0,05
Hg	0,05
Sb + As + Pb + Cr + Co + Cu + Mn + Ni + V	0,5
Dioksini i furani (mg/Nm3)	0,1
(1) Do 1. siječnja 2016. nadležno tijelo može odobriti izuzeća od granične vrijednosti za NOx za Lepol peći i duge rotacijske peći, pod uvjetom da granična vrijednost ukupne emisije za NOx, utvrđena u dozvoli, nije veća od 800 mg/Nm3.

2.3.

C - ukupne granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za SO2 i TOC

Onečišćujuća tvar	C
SO2	50
TOC	10

Nadležno tijelo može odobriti odstupanje od graničnih vrijednosti emisija iz ove točke u slučajevima kada TOC i SO2 nisu nastali suspaljivanjem otpada.

2.4.	C - ukupne granične vrijednosti emisija za CO Nadležno tijelo može odrediti granične vrijednosti emisija za CO.

Posebne odredbe za uređaje za loženje koji suspaljuju otpad

3.1.

Cproc izražen kao dnevne srednje vrijednosti (mg/Nm3) na snazi do datuma iz članka 82. stavka 5.

Za određivanje ukupne ulazne toplinske snage uređaja za loženje primjenjuje se pravilo akumulacije iz članka 29. Srednje polusatne vrijednosti potrebne su samo u smislu izračunavanja srednjih dnevnih vrijednosti.

Cproc za kruta goriva, osim biomase (sadržaj O2 iznosi 6 %):

Onečišćujuće tvari	< 50 MWt	50 - 100 MWt	100 do 300 MWt	> 300 MWt
SO2	—	850	200	200
NOx	—	400	200	200
Krute čestice	50	50	30	30

Cproc za biomasu (sadržaj O2 iznosi 6 %):

Onečišćujuće tvari	< 50 MWt	50 - 100 MWt	100 do 300 MWt	> 300 MWt
SO2	—	200	200	200
NOx	—	350	300	200
Krute čestice	50	50	30	30

Cproc za tekuća goriva (sadržaj O2 iznosi 3 %):

Onečišćujuće tvari	< 50 MWt	50 - 100 MWt	100 do 300 MWt	> 300 MWt
SO2	—	850	400 do 200 (linearno smanjenje sa 100 na 300 MWt)	200
NOx	—	400	200	200
Krute čestice	50	50	30	30

3.2.

Cproc izražen kao srednje dnevne vrijednosti (mg/Nm3) na snazi do datuma iz članka 82. stavka 6.

3.2.1. Cproc za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 2., osim plinskih turbina i plinskih motora

Cproc za kruta goriva, osim biomase (sadržaj O2 iznosi 6 %):

Onečišćujuća tvar	< 50 MWt	50 - 100 MWt	100 do 300 MWt	> 300 MWt
SO2	—	400 za treset: 300	200	200
NOx	—	300 za lignit u prahu: 400	200	200
Krute čestice	50	30	25 za treset: 20	20

Cproc za biomasu (sadržaj O2 iznosi 6 %):

Onečišćujuća tvar	< 50 MWt	50 do 100 MWt	100 do 300 MWt	> 300 MWt
SO2	—	200	200	200
NOx	—	300	250	200
Krute čestice	50	30	20	20

Cproc za tekuća goriva (sadržaj O2 iznosi 3 %):

Onečišćujuća tvar	< 50 MWt	50 do 100 MWt	100 do 300 MWt	> 300 MWt
SO2	—	350	250	200
NOx	—	400	200	150
Krute čestice	50	30	25	20

3.2.2. Cproc za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 3., osim plinskih turbina i plinskih motora

Cproc za kruta goriva, osim biomase (sadržaj O2 iznosi 6 %):

Onečišćujuća tvar	< 50 MWt	50 - 100 MWt	100 do 300 MWt	> 300 MWt
SO2	—	400 za treset: 300	200 za treset: 300, osim u slučaju izgaranja u fluidiziranom sloju: 250	150 za izgaranje u cirkulirajućem ili tlačnom fluidiziranom sloju ili, u slučaju izgaranja treseta, za sva izgaranja u fluidiziranom sloju: 200
NOx	—	300 za treset: 250	200	150 za izgaranje lignita u prahu: 200
Krute čestice	50	20	20	10 za treset: 20

Cproc za biomasu (sadržaj O2 iznosi 6 %):

Onečišćujuća tvar	< 50 MWt	50 do 100 MWt	100 do 300 MWt	> 300 MWt
SO2	—	200	200	150
NOx	—	250	200	150
Krute čestice	50	20	20	20

Cproc za tekuća goriva (sadržaj O2 iznosi 3 %):

Onečišćujuća tvar	< 50 MWt	50 do 100 MWt	100 do 300 MWt	> 300 MWt
SO2	—	350	200	150
NOx	—	300	150	100
Krute čestice	50	20	20	10

3.3.

C - ukupne granične vrijednosti emisija za teške metale (mg/Nm3) izražene kao srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja od najmanje 30 minuta, a najviše 8 sati (sadržaj O2 iznosi 6 % za kruta goriva i 3 % za tekuća goriva)

Onečišćujuće tvari	C
Cd + Tl	0,05
Hg	0,05
Sb + As + Pb + Cr + Co + Cu + Mn + Ni + V	0,5

3.4.

C - ukupna granična vrijednost emisija (mg/Nm3) za dioksine i furane izražena kao srednja vrijednost mjerena tijekom razdoblja uzorkovanja od najmanje 6 sati, a najviše 8 sati (sadržaj O2 iznosi 6 % za kruta goriva i 3 % za tekuća goriva)

Onečišćujuća tvar	C
Dioksini i furani	0,1

Posebne odredbe za postrojenja za suspaljivanje otpada u industrijskim sektorima koja nisu obuhvaćena točkama 2. i 3. ovog dijela

4.1.

C - ukupna granična vrijednost emisija (mg/Nm3) za dioksine i furane izražena kao srednja vrijednost mjerena tijekom razdoblja uzorkovanja od najmanje 6 sati, a najviše 8 sati

Onečišćujuća tvar	C
Dioksini i furani	0,1

4.2.

C - ukupne granične vrijednosti emisija (mg/Nm3) za teške metale izražene kao srednja vrijednost tijekom razdoblja uzorkovanja od najmanje 30 minuta, a najviše 8 sati:

Onečišćujuće tvari	C
Cd + Tl	0,05
Hg	0,05

DIO 5.

Granične vrijednosti emisija za ispuštanja otpadnih voda nastalih kao rezultat pročišćavanja otpadnih plinova

Onečišćujuće tvari	Granične vrijednosti emisija za nefiltrirane uzorke (mg/l osim za dioksine i furane)
1. Ukupne suspendirane krute tvari u skladu s definicijom iz Priloga I. Direktivi 91/271/EEZ	(95 %) 30	(100 %) 45
2. Živa i njezini spojevi, izraženo kao živa (Hg)	0,03
3. Kadmij i njegovi spojevi, izraženo kao kadmij (Cd)	0,05
4. Talij i njegovi spojevi, izraženo kao talij (Tl)	0,05
5. Arsen i njegovi spojevi, izraženo kao arsen (As)	0,15
6. Olovo i njegovi spojevi, izraženo kao olovo (Pb)	0,2
7. Krom i njegovi spojevi, izraženo kao krom (Cr)	0,5
8. Bakar i njegovi spojevi, izraženo kao bakar (Cu)	0,5
9. Nikal i njegovi spojevi, izraženo kao nikal (Ni)	0,5
10. Cink i njegovi spojevi, izraženo kao cink (Zn)	1,5
11. Dioksini i furani	0,3 ng/l

DIO 6.

Praćenje emisija

1. Tehnike mjerenja

1.1.	Mjerenja za utvrđivanje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku i vodi provode se tako da budu reprezentativna.

▼M1

1.2.

Uzorkovanje i analize svih onečišćujućih tvari, uključujući i dioksine i furane, kao i osiguranje kvalitete automatiziranih mjernih sustava i referentnih metoda mjerenja za kalibriranje tih sustava, provode se u skladu s CEN normama. Ako CEN norme nisu dostupne, primjenjuju se ISO norme, nacionalne ili druge međunarodne norme koje osiguravaju dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete. To se odnosi i na sustav osiguranja kvalitete laboratorija koji provodi uzorkovanje i analizu. Automatizirani mjerni sustavi podvrgavaju se kontroli pomoću paralelnih mjerenja referentnim metodama, najmanje jednom godišnje.

▼C1

1.3.

Na razini dnevne granične vrijednosti emisija, 95 %-tna pouzdanost vrijednosti svakog izmjerenog rezultata ne smije prelaziti sljedeće postotke graničnih vrijednosti emisija:

Ugljikov monoksid:	10 %
Sumporov dioksid:	20 %
Dušikov dioksid:	20 %
Ukupne praškaste tvari:	30 %
Ukupni organski ugljik:	30 %
Vodikov klorid:	40 %
Vodikov fluorid:	40 %.

Povremena mjerenja emisija u zrak i vodu provode se u skladu s točkom 1.1. i točkom 1.2.

2. Mjerenja koja se odnose na onečišćujuće tvari u zraku

2.1.

Provode se sljedeća mjerenja koja se odnose na onečišćujuće tvari u zraku:

(a)

kontinuirana mjerenja sljedećih tvari: NOx, pod uvjetom da su utvrđene granične vrijednosti emisija, CO, ukupne praškaste tvari, TOC, HCl, HF, SO2;

(b)

kontinuirana mjerenja sljedećih parametara procesa rada: temperatura uz unutarnju stijenku komore za izgaranje ili na nekom drugom reprezentativnom dijelu komore koje je odobrilo nadležno tijelo, koncentracija kisika, tlak, temperatura i sadržaj vodene pare u otpadnom plinu;

(c)

najmanje dva mjerenja teških metala i dioksina i furana godišnje; ipak, u prvih 12 mjeseci rada provodi se barem jedno mjerenje svaka 3 mjeseca.

2.2.	Vrijeme zadržavanja kao i minimalna temperatura i sadržaj kisika u otpadnim plinovima podložni su odgovarajućoj provjeri, a barem jedanput kod početka rada postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada, te u najnepovoljnijim uvjetima rada koji se mogu predvidjeti.

2.3.	Kontinuirana mjerenja HF mogu se izostaviti ako se za HCl primjenjuju faze obrade koje osiguravaju da granična vrijednost emisija za HCl ne bude prekoračena. U tom slučaju, emisije HF podliježu povremenim mjerenjima iz točke 2.1.(c).

2.4.	Ako je uzorak otpadnog plina osušen prije analize emisija, nije potrebno kontinuirano mjerenje sadržaja vodene pare.

2.5.

Nadležno tijelo može odlučiti da nisu potrebna kontinuirana mjerenja za HCl, HF i SO2 u postrojenjima za spaljivanje otpada ili postrojenjima za suspaljivanje otpada te da su potrebna povremena mjerenja iz točke 2.1.(c), ili da nisu potrebna mjerenja, ako operater može dokazati da emisije tih onečišćujućih tvari ni pod kojim uvjetima ne mogu biti više od propisanih graničnih vrijednosti emisija.

Nadležno tijelo može odlučiti da nisu potrebna kontinuirana mjerenja za NOx te da su potrebna povremena mjerenja iz točke 2.1.(c) u postojećim postrojenjima za spaljivanje otpada nazivnog kapaciteta manjeg od 6 tona po satu ili u postojećim postrojenjima za suspaljivanje otpada nazivnog kapaciteta manjeg od 6 tona po satu, ako operater može dokazati, na temelju podataka o kvaliteti predmetnog otpada, korištenoj tehnologiji i rezultatima praćenja emisija, da emisije NOx ni pod kojim uvjetima ne mogu biti više od propisane granične vrijednosti emisija.

2.6.

Nadležno tijelo može zahtijevati jedno mjerenje svake 2 godine za teške metale, i jedno mjerenje godišnje za dioksine i furane, u sljedećim slučajevima:

(a)

emisije nastale spaljivanjem ili suspaljivanjem otpada su u svim okolnostima manje od 50 % graničnih vrijednosti emisija;

(b)

otpad koji treba suspaliti ili spaliti sastoji se samo od određenih razvrstanih zapaljivih frakcija neopasnog otpada koji nije prikladan za recikliranje i koji ima određene karakteristike te koji je dodatno naveden na temelju procjene iz točke (c);

(c)

operater može dokazati, na temelju podataka o kvaliteti predmetnog otpada i podataka o praćenju emisija, da su emisije u svim okolnostima značajno manje od graničnih vrijednosti emisija za teške metale i dioksine i furane.

2.7.

Rezultati mjerenja standardizirani su pomoću standardnih koncentracija kisika iz dijela 3., ili se izračunavaju u skladu s dijelom 4. i pomoću formule iz dijela 7.

Ako se otpad spaljuje ili suspaljuje u atmosferi obogaćenoj kisikom, rezultati mjerenja mogu se standardizirati pri sadržaju kisika koji propisuje nadležno tijelo, odražavajući posebne okolnosti pojedinačnog slučaja.

Ako su emisije onečišćujućih tvari smanjene obradom otpadnog plina u postrojenju za spaljivanje otpada ili u postrojenju za suspaljivanje otpada koja obrađuju opasni otpad, standardizacija, s obzirom na sadržaj kisika iz prvog podstavka, se provodi samo ako sadržaj kisika, mjeren tijekom istoga razdoblja kao za predmetnu onečišćujuću tvar, prelazi predmetni standardni sadržaj kisika.

3. Mjerenja koja se odnose na onečišćujuće tvari u vodi

3.1.

Na mjestu ispuštanja otpadne vode provode se sljedeća mjerenja:

(a)

kontinuirana mjerenja pH, temperature i protoka;

(b)

dnevna mjerenja uzorka ukupnih suspendiranih krutih tvari ili mjerenja reprezentativnih uzoraka razmjernih protoku tijekom razdoblja od 24 sata;

(c)

barem mjesečna mjerenja reprezentativnih uzoraka razmjernih protoku ispuštanja tijekom razdoblja od 24 sata za Hg, Cd, Tl, As, Pb, Cr, Cu, Ni i Zn;

(d)

barem svakih 6 mjeseci, mjerenja dioksina i furana; ipak, u prvih 12 mjeseci rada provodi se barem jedno mjerenje svaka 3 mjeseca.

3.2.

Ako se otpadna voda, nastala kao rezultat pročišćavanja otpadnih plinova, obrađuje na lokaciji zajedno s ostalim izvorima otpadne vode koji se nalaze na toj lokaciji, operater provodi mjerenja:

(a)

toka otpadne vode nastale kao rezultat procesâ pročišćavanja otpadnog plina prije ulaska u uređaj za zajedničko pročišćavanje otpadnih voda;

(b)

drugog toka otpadnih voda ili drugih tokova, prije ulaska u uređaj za zajedničko pročišćavanje otpadnih voda;

(c)

na konačnoj točki ispuštanja otpadne vode, nakon pročišćavanja, iz postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada.

DIO 7.

Formula za izračunavanje koncentracije emisija (masena koncentracija) pri propisanom volumnom udjelu kisika

izračunana koncentracija emisija (masena koncentracija) s obzirom na volumni udio određujućeg kisika (Vz)

izmjerena koncentracija emisija (masena koncentracija)

standardna koncentracija kisika (izmjereni volumni udio kisika u % volumena suhog otpadnog plina)

izmjerena koncentracija kisika (volumni udio određujućeg kisika u % za određeni nepokretni izvor)

DIO 8.

Procjena poštovanja graničnih vrijednosti emisija

1. Granične vrijednosti za emisije u zrak

1.1.

Smatra se da se poštuju granične vrijednosti emisija u zrak ako:

(a)

nijedna srednja dnevna vrijednost ne prelazi nijednu od graničnih vrijednosti emisija koje su utvrđene u točki 1.1. dijela 3. ili 4. ili su izračunane u skladu s dijelom 4.;

(b)

nijedna srednja polusatna vrijednost ne prelazi nijednu od graničnih vrijednosti emisija iz stupca A tablice iz točke 1.2. dijela 3. ili, ako je to bitno, 97 % polusatnih srednjih vrijednosti tijekom godine ne prelazi nijednu od graničnih vrijednosti emisija iz stupca B tablice iz točke 1.2. dijela 3.;

(c)

nijedna srednja vrijednost tijekom razdoblja uzorkovanja određenog za teške metale i dioksine i furane ne prelazi granične vrijednosti emisija koje su utvrđene u točki 1.3. i točki 1.4. dijela 3. ili u dijelu 4. ili su izračunane u skladu s dijelom 4.;

(d)

za ugljikov monoksid (CO):

u slučaju postrojenja za spaljivanje otpada:

—

najmanje 97 % srednjih dnevnih vrijednosti tijekom godine ne prelazi graničnu vrijednost emisija iz točke 1.5.(a) dijela 3.; i,

—

najmanje 95 % svih srednjih 10-minutnih vrijednosti uzetih u bilo kojem 24-satnom razdoblju ili sve srednje polusatne vrijednosti uzete u istom razdoblju ne prelaze granične vrijednosti emisija iz točke 1.5.(b) i (c) dijela 3.; u slučaju postrojenja za spaljivanje otpada u kojima se plin nastao tijekom spaljivanja zagrijava na temperaturu od najmanje 1 100 oC u trajanju od najmanje 2 sekunde, države članice mogu primijeniti razdoblje evaluacije od 7 dana za 10-minutne srednje vrijednosti;

ii.

u slučaju postrojenja za suspaljivanje otpada: zadovoljene su odredbe dijela 4.

1.2.

Srednje polusatne vrijednosti i 10-minutni prosjeci određuju se unutar stvarnog radnog vremena (bez razdoblja uključivanja i isključivanja ako nije spaljivan otpad) na temelju izmjerenih vrijednosti nakon oduzimanja vrijednosti intervala pouzdanosti iz točke 1.3. dijela 6. Srednje dnevne vrijednosti određuju se na temelju tih validiranih srednjih vrijednosti.

Da bi se dobila valjana srednja vrijednost, najviše pet polusatnih srednjih vrijednosti u bilo kojem danu odbacuje se zbog kvara ili održavanja sustava za kontinuirano mjerenje. Najviše deset srednjih dnevnih vrijednosti godišnje odbacuje se zbog kvara ili održavanja sustava za kontinuirano mjerenje.

1.3.	Srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja i srednje vrijednosti u slučaju povremenih mjerenja HF, HCl i SO2, određuju se u skladu sa zahtjevima članka 45. stavka 1. točke (e), članka 48. stavka 3. i točke 1. dijela 6.

2. Granične vrijednosti emisija u vodu

Smatra se da se poštuju granične vrijednosti emisija za vodu ako:

(a)

za ukupne suspendirane krute tvari 95 % i 100 % izmjerenih vrijednosti ne prelazi predmetne granične vrijednosti emisija iz dijela 5.;

(b)

za teške metale (Hg, Cd, Tl, As, Pb, Cr, Cu, Ni i Zn) najviše jedno mjerenje godišnje prelazi granične vrijednosti emisija iz dijela 5.; ili, ako država članica predviđa više od 20 uzoraka godišnje, najviše 5 % tih uzoraka prelazi granične vrijednosti emisija iz dijela 5.;

(c)

za dioksine i furane, rezultati mjerenja ne prelaze graničnu vrijednost emisija iz dijela 5.

PRILOG VII. Tehničke odredbe koje se odnose na postrojenja i aktivnosti u kojima se koriste organska otapala

PRILOG VII.

Tehničke odredbe koje se odnose na postrojenja i aktivnosti u kojima se koriste organska otapala

DIO 1.

Aktivnosti

1.	U svakoj od sljedećih točaka, aktivnost uključuje čišćenje opreme ali ne i čišćenje proizvoda, osim ako nije drukčije navedeno.

2.	Nanošenje ljepila (adheziva) Svaki proces u kojem se ljepilo (adheziv) nanosi na površinu, osim prianjajućih premaza i proizvodnje laminata koji su povezani s procesima tiskanja.

Proces premazivanja

Svaka aktivnost u kojoj se jednokratno ili višekratno nanose slojevi premaza na:

(a)

neko od sljedećih vozila:

nova vozila, koja su u Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica, te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila ( 26 ), definirana kao vozila kategorije M1, te kategorije N1 ako se premazuju u istom postrojenju kao i vozila kategorije M1;

ii.

kamionske kabine koje su u Direktivi 2007/46/EZ definirane kao kabine za smještaj vozača, kao i svi cjeloviti smještajni prostori za tehničku opremu vozila kategorija N2 i N3;

iii.

kombije i kamione koji su u Direktivi 2007/46/EZ definirani kao vozila kategorija N1, N2 i N3, ali ne i kamionske kabine;

iv.

autobuse koji su u Direktivi 2007/46/EZ definirani kao kategorije vozila M2 i M3;

prikolice koje su u Direktivi 2007/46/EZ definirane kao kategorije O1, O2, O3 i O4;

(b)

metalne i plastične površine, uključujući površine zrakoplova, brodova, vlakova, i drugo;

(c)

drvene površine;

(d)

tekstil, tkanine, foliju i papirne površine;

(e)

kožu.

Proces premazivanja ne odnosi se na premazivanje metalnih podloga metodom elektroforeze i kemijskog raspršivanja. Ako proces premazivanja uključuje i korak u kojem se na isti predmet bilo kojom tehnikom nanosi tisak, taj korak se smatra dijelom aktivnosti procesa premazivanja. Ipak, postupci tiskanja koji se odvijaju kao posebna aktivnost, nisu uključeni ali mogu biti obuhvaćeni poglavljem V. ove Direktive, ako je aktivnost tiskanja obuhvaćena njezinim opsegom.

4.	Premazivanje zavojnica Svaki proces u kojem se zavojnice čelika, nehrđajućeg čelika, obloženog čelika, bakrenih legura ili aluminijskih traka neprekidno premazuju opnastim ili slojevitim premazom.

5.	Kemijsko čišćenje Svaki industrijski ili komercijalni proces u kojem se hlapivi organski spojevi koriste za čišćenje odjevnih predmeta, namještaja i sličnih potrošnih roba, s izuzetkom ručnog uklanjanja mrlja u tekstilnoj i industriji odjeće;

6.	Proizvodnja obuće Svaka aktivnost vezana za proizvodnju kompletne obuće ili njezinih dijelova.

Proizvodnja premaza, lakova, boja i ljepila

Proizvodnja gore navedenih gotovih proizvoda, i poluproizvoda ako se proizvode u istom postrojenju, miješanjem pigmenata, guma i prianjajućih materijala s organskim otapalima ili drugim prijenosnicima, uključujući i raspršivanje, predraspršivanje, podešavanje gustoće i boje i pakovanje konačnih proizvoda u spremnike.

8.	Proizvodnja farmaceutskih proizvoda Kemijska sinteza, fermentacija, ekstrakcija, formulacija i dovršavanje farmaceutskih proizvoda i, tamo gdje se provodi na istoj lokaciji, proizvodnja poluproizvoda.

Tiskanje

Svaki proces reprodukcije teksta i/ili slika u kojem se, putem prijenosnika slike, tinta prenosi na bilo koju površinu. Obuhvaća lakiranje, premazivanje i proizvodnju laminata. Ipak, poglavlje V. odnosi se samo na sljedeće potpostupke:

(a)

fleksografiju - proces tiskanja u kojem se koristi gumeni ili fotopolimerni elastični prijenosnik slike na kojem se područje tiskanja nalazi iznad područja koja ostaju prazna, koristeći tiskarsku boju koja se suši isparavanjem;

(b)

toplinski podešeni otisak - proces tiskanja u kojem prijenosnik slike stavlja područje namijenjeno tiskanju i područje koje ostaje prazno u istu ravninu, pri čemu se materijal na koji će se tiskati u stroj ubacuje putem papirnog valjka, a ne u pojedinačnim listovima. Područje koje ostaje prazno obrađeno je tako da privlači vodu i time odbija tintu. Područje namijenjeno tiskanju obrađeno je tako da prima i prenosi tintu na površinu namijenjenu tiskanju. Isparavanje se odvija u peći pomoću vrućeg zraka kojim se zagrijava materijal s otiskom;

(c)

proizvodnju laminata vezanu za proces tiskanja - prianjanje dvaju ili više savitljivih materijala u slojevima;

(d)

rotogravuru u izdavaštvu - rotogravura koja se koristi u tiskanju papira za časopise, brošure, kataloge ili slične proizvode, pomoću tinta na bazi toluena;

(e)

rotogravuru - proces tiskanja pomoću cilindričkog prijenosnika slike u kojem je područje namijenjeno tiskanju ispod područja koje ostaje prazno, pomoću tekućih tinti koje se suše isparavanjem. Udubljenja se ispunjavaju tintom a višak se čisti s područja koje ostaje prazno prije nego površina namijenjena tiskanju dođe u dodir s cilindrom i pokupi tintu iz udubljenja;

(f)

tiskanje rotacijskim zaslonom - proces tiskanja u kojem se tinta prenosi na površinu protiskivanjem kroz šupljikavi prijenosnik slike, pri čemu je područje namijenjeno tiskanju otvoreno, a područje koje ostaje prazno zapečaćeno je posebnim slojem, pomoću tekućih tinti koje se suše samo isparavanjem. Materijal na koji će se tiskati u stroj ubacuje se putem papirnog valjka, a ne u pojedinačnim listovima;

(g)

lakiranje - proces kojim se lak ili prianjajući premaz nanosi na savitljivi materijal u svrhu naknadnog zatvaranja ambalažnog materijala.

10.	Proizvodnja gumenih smjesa i proizvoda od gume Svaki proces miješanja, gnječenja, spajanja, valjanja, protiskivanja i vulkanizacije prirodne ili sintetičke gume te svi dodatni procesi obrade prirodne ili sintetičke gume radi dobivanja krajnjeg proizvoda.

11.

Površinsko čišćenje

Svaki proces, osim kemijskog čišćenja, u kojem se koriste organska otapala za uklanjanje onečišćenja s površine materijala, uključujući odmašćivanje. Svaki proces čišćenja koji se sastoji od više koraka prije ili nakon bilo koje druge aktivnosti, smatra se jednim procesom čišćenja. Proces se odnosi na čišćenje površine proizvoda, a ne na čišćenje opreme.

12.	Ekstrakcija biljnog ulja i životinjske masti i rafinacija biljnog ulja Svaka aktivnost ekstrakcije biljnog ulja iz sjemenki i drugih biljnih tvari, obrada suhih ostataka za dobivanje životinjske krme, pročišćavanje masti i biljnih ulja dobivenih iz sjemenki, biljne i/ili životinjske tvari.

13.

Završna obrada vozila (lakiranje)

Svako industrijsko ili komercijalno premazivanje i srodni poslovi odmašćivanja kroz koje se obavlja jedno od sljedećeg:

(a)

originalno, odnosno prvobitno premazivanje cestovnih vozila, kako je definirano Direktivom 2007/46/EZ, ili njihovih dijelova pomoću materijala za završnu obradu, kada se taj postupak obavlja izvan prvobitne proizvodne linije; ili

(b)

premazivanje prikolica (uključujući poluprikolice) (kategorija O u Direktivi 2007/46/EZ).

14.	Površinska zaštita (premazivanje) žičanih navoja Svaka aktivnost premazivanja metalnih provodnika koji se koriste za namotavanje transformatora i motora itd.

15.	Impregnacija drvenih površina Svaki proces zaštite drveta zaštitnim sredstvima.

16.	Proizvodnja drvenih i plastičnih laminata Svaki/proces koji se provodi kako bi se postiglo prianjanje drveta i/ili plastike s ciljem proizvodnje laminata.

DIO 2.

Pragovi/donje vrijednosti potrošnje otapala i granične vrijednosti emisija

Granične vrijednosti emisija u otpadnim plinovima izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K i tlaku od 101,3 kPa.

	Aktivnost (prag potrošnje otapala u tonama/godišnje)	Prag/donja vrijednost potrošnje otapala (prag potrošnje otapala u tonama/godišnje)	Granične vrijednosti emisija u otpadnim plinovima (mg C/Nm3)	Granične vrijednosti fugitivnih emisija (postotak unosa otapala)		Ukupne granične vrijednosti emisija		Posebne odredbe
	Aktivnost (prag potrošnje otapala u tonama/godišnje)			Nova postrojenja	Postojeća postrojenja	Nova postrojenja	Postojeća postrojenja	Posebne odredbe
1	Toplinski podešeni otisak (> 15)	15-25 > 25	100 20	30 (1) 30 (1)
2	Rotogravura u izdavaštvu (> 25)		75	10	15
3	Ostala rotogravura, fleksografija, tiskanje rotacijskim zaslonom, jedinice za proizvodnju laminata ili lakiranje (> 15) tiskanje rotacijskim zaslonom na tekstil/karton (> 30)	15-25 > 25 > 30 (2)	100 100 100	25 20 20
4	Površinsko čišćenje pomoću tvari iz članka 59. stavka 5. (> 1)	1-5 > 5	20 (3) 20 (3)	15 10
5	Ostalo površinsko čišćenje (površinsko čišćenje uporabom ostalih tvari) (> 2)	2-10 > 10	75 (4) 75 (4)	20 (4) 15 (4)
6	Premazivanje vozila (< 15) i završna obrada vozila (lakiranje)	> 0,5	50 (5)	25
7	Premazivanje zavojnica (> 25)		50 (6)	5	10
8	Ostalo premazivanje, uključujući premazivanje metala, plastike, tekstila (11), tkanine, folije i papira (> 5)	5-15 > 15	100 (7) (10) 50/75 (8) (9) (10)	25 (10) 20 (10)
9	Površinska zaštite (premazivanje) žičanih navoja (> 5)					10 g/kg (12) 5 g/kg (13)
10	Premazivanje drvenih površina (> 15)	15-25 > 25	100 (14) 50/75 (15)	25 20
11	Kemijsko čišćenje					20 g/kg (16) (17)
12	Impregnacija drvenih površina (> 25)		100 (18)	45		11 kg/m3
13	Premazivanje kože (> 10)	10-25 > 25 > 10 (19)				85 g/m2 75 g/m2 150 g/m2		Granične vrijednosti emisija izražene su u gramima otapala ispuštenog po m2 proizvedenog proizvoda.
14	Proizvodnja obuće (> 5)					25 g po paru		Ukupna granična vrijednost emisija izražena je u gramima otapala ispuštenog po paru kompletne proizvedene obuće.
15	Proizvodnja drvenih i plastičnih laminata (> 5)					30 g/m2
16	Nanošenje ljepila (adheziva) (> 5)	5-15 > 15	50 (20) 50 (20)	25 20
17	Proizvodnja premaza, lakova, boja i ljepila (> 100)	100-1 000 > 1 000	150 150	5 3		5 % unosa otapala 3 % unosa otapala		Granična vrijednost fugitivnih emisija ne uključuje otapalo koje je pakirano (prodano) kao dio premaza u zapečaćenom spremniku.
18	Proizvodnja gumenih smjesa i proizvoda od gume (> 15)		20 (21)	25 (22)		25 % unosa otapala
19	Ekstrakcija biljnog ulja i životinjske masti i rafinacija biljnog ulja (> 10)					Životinjska mast: 1,5 kg/tona Ricinus: 3 kg/tona Sjeme uljane repice: 1 kg/tona Sjeme suncokreta: 1 kg/tona Zrna soje (krupno mljevena): 0,8 kg/tona Zrna soje (listići): 1,2 kg/tona Ostale uljarice i ostale biljne tvari: 3 kg/tona (23)1,5 kg/tona (24) 4 kg/tona (25)
20	Proizvodnja farmaceutskih proizvoda (> 50)		20 (26)	5 (27)	15 (27)	5 % unosa otapala	15 % unosa otapala
(1) Ostatak otapala u gotovom proizvodu ne smatra se dijelom fugitivnih emisija. (2) Prag za tiskanje rotacijskim zaslonom na tekstil i na karton. (3) Granična vrijednost odnosi se na masu spojeva u mg/Nm3, a ne na ukupni ugljik. (4) Postrojenja koja nadležnom tijelu dokažu da prosječni sadržaj organskog otapala svih upotrijebljenih sredstava za čišćenje ne prelazi 30 % težine, izuzeta su od primjene ovih vrijednosti. (5) Sukladnost u skladu s točkom 2. dijela 8. dokazuje se na temelju mjerenja 15-minutnog prosjeka. (6) Za postrojenja koja koriste tehnike koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenih otapala, granična vrijednost emisija iznosi 150. (7) Granična vrijednost emisija primjenjuje se na postupke nanošenja i sušenja premaza koji se provode u kontroliranim uvjetima. (8) Prva granična vrijednost emisija primjenjuje se na postupak sušenja, a druga na postupak nanošenja premaza. (9) Za postrojenja za premazivanje tekstila koja koriste tehnike koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenih otapala, granična vrijednost emisija koja se primjenjuje na nanošenje premaza i sušenje zajedno iznosi 150. (10) Procesi premazivanja koji se ne mogu provoditi u kontroliranim uvjetima (kao što su izgradnja brodova, premazivanje zrakoplova) mogu biti izuzeti iz ovih vrijednosti, u skladu s člankom 59. stavkom 3. (11) Tiskanje rotacijskim zaslonom na tekstil obuhvaćeno je aktivnošću br. 3. (12) Primjenjuje se na postrojenja kod kojih je srednji promjer žice ≤ 0,1 mm. (13) Primjenjuje se na sva ostala postrojenja. (14) Granična vrijednost emisija primjenjuje se na postupke nanošenja premaza i sušenje koji se provode u kontroliranim uvjetima. (15) Prva vrijednost primjenjuje se na postupak sušenja, a druga na postupak nanošenja premaza. (16) Izraženo kao masa otapala ispuštenog po kilogramu očišćenog i osušenog proizvoda. (17) Granična vrijednost emisija iz točke 2. dijela 4. ne primjenjuje se na ovu aktivnost. (18) Granična vrijednost emisija ne primjenjuje se na impregnaciju kreozotom. (19) Za aktivnosti premazivanja kože u proizvodnji namještaja, a posebno kožnih proizvoda koji se koriste kao sitna potrošačka roba kao što su torbice, pojasevi, novčanici i drugo. (20) Ako se koriste tehnike koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenog otapala, granična vrijednost emisija u otpadnim plinovima iznosi 150. (21) Ako se koriste tehnike koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenog otapala, granična vrijednost emisija u otpadnim plinovima iznosi 150. (22) Granična vrijednost fugitivnih emisija ne uključuje otapalo koje je prodano kao dio proizvoda ili pripravka u zapečaćenom spremniku. (23) Ukupne granične vrijednosti emisija za postrojenja koja prerađuju pojedinačne šarže sjemena i druge biljne tvari treba odrediti nadležno tijelo, od slučaja do slučaja, primjenjujući najbolje raspoložive tehnike. (24) Primjenjuje se na sve procese prakcioniranja osim uklanjanja smole iz ulja. (25) Primjenjuje se na sve procese frakcioniranja s uklanjanjem smole iz ulja (26) Ako se koriste tehnike koje omogućuju ponovnu uporabu oporabljenog otapala, granična vrijednost emisija u otpadnim plinovima iznosi 150. (27) Granična vrijednost fugitivnih emisija ne uključuje otapalo koje je (pakirano) prodano kao dio proizvoda ili pripravka u zapečaćenom spremniku.

DIO 3.

Granične vrijednosti emisija za postrojenja u industriji premazivanja vozila (procesi premazivanja s ciljem površinske zaštite u automibilskoj industriji)

1.	Ukupne granične vrijednosti emisija izražene su u gramima organskog otapala koje se ispušta u odnosu na površinu proizvoda u kvadratnim metrima i u kilogramima organskog otapala koje se ispušta u odnosu na karoseriju automobila.

Površina bilo kojeg proizvoda iz donje tablice 3. definira se kao površina izračunana iz ukupne površine elektroforetski premazanog područja te kao površina svih dijelova koji bi mogli biti dodani u naknadnim fazama procesa premazivanja, koji je premazan istim premazom kao i predmetni proizvod, ili kao ukupna površina proizvoda koji je premazan u postrojenju.

Površina elektroforetski premazanog podrčja izračunava se pomoću sljedeće formule:

Ova se metoda primjenjuje i na ostale premazane dijelove izrađene od metala.

Računalno potpomognuti dizajn ili druga jednakovrijedna metoda koriste se za izračunavanje površine ostalih dodanih dijelova ili ukupne površine koja je premazana u postrojenju.

Ukupne granične vrijednosti emisija u donjoj tablici odnose se na sve faze procesa koji se provodi u istom postrojenju, od premazivanja elektroforezom, ili bilo kojeg drugog postupka premazivanja, sve do konačnog premazivanja voskom i poliranja gornjeg površinskog sloja, kao i na otapalo koje je korišteno u čišćenju procesne opreme, uključujući i kabine za raspršivanje i ostalu fiksnu opremu, kako tijekom proizvodnog procesa, tako i nakon njega.

Aktivnost (prag potrošnje otapala u tonama/godišnje)	Prag proizvodnje (odnosi se na godišnju proizvodnju predmeta koji se premazuju)	Ukupna granična vrijednost emisija
Aktivnost (prag potrošnje otapala u tonama/godišnje)		Nova postrojenja	Postojeća postrojenja
Premazivanje novih automobila (> 15)	> 5 000	45 g/m2 ili 1,3 kg/karoseriji automobila + 33 g/m2	60 g/m2 ili 1,9 kg/karoseriji automobila + 41 g/m2
Premazivanje novih automobila (> 15)	≤ 5 000 jedno(mono)volumenskih okvira ili > 3 500 sa šasijom	90 g/m2 ili 1,5 kg/karoseriji automobila + 70 g/m2	90 g/m2 ili 1,5 kg/karoseriji automobila + 70 g/m2
		Ukupna granična vrijednost emisija (g/m2)
Premazivanje novih kamionskih kabina (> 15)	≤ 5 000	65	85
Premazivanje novih kamionskih kabina (> 15)	> 5 000	55	75
Premazivanje novih kombija i kamiona (> 15)	≤ 2 500	90	120
Premazivanje novih kombija i kamiona (> 15)	> 2 500	70	90
Premazivanje novih autobusa (> 15)	≤ 2 000	210	290
Premazivanje novih autobusa (> 15)	> 2 000	150	225

4.	Postrojenja za premazivanje vozila koja se nalaze ispod pragova potrošnje otapala iz tablice pod točkom 3. ispunjavaju uvjete za sektor završne obrade (lakiranja) vozila iz dijela 2.

DIO 4.

Granične vrijednosti emisija koje se odnose na hlapive organske spojeve s posebnim oznakama upozorenja

1.	Za emisije hlapivih organskih spojeva iz članka 58., pri čemu je maseni protok zbroja spojeva zbog kojih je dobivena oznaka iz tog članka veći ili jednak 10 g/h, mora se poštovati granična vrijednost emisija od 2 mg/Nm3. Granična vrijednost emisija odnosi se na maseni zbroj pojedinačnih komponenti.

Za emisije halogeniranih hlapivih organskih spojeva kojima su dodijeljene oznake upozorenja H34 ili H351, ili ih moraju nositi, ako je maseni protok zbroja spojeva zbog kojih su dobivene oznake H341 ili H351 veći ili jednak 100 g/h, mora se poštovati granična vrijednost emisija od 20 mg/Nm3. Granična vrijednost emisija odnosi se na maseni zbroj pojedinačnih spojeva.

DIO 5.

Shema smanjivanja emisija

1.	Operater može koristiti bilo koju shemu smanjivanja emisija, posebno osmišljenu i izrađenu za njegovo postrojenje.

U slučaju nanošenja premaza, lakova, ljepila ili tiskarskih boja, može se koristiti sljedeća shema. Ako sljedeća metoda nije prikladna, nadležno tijelo može operateru dozvoliti primjenu alternativne sheme kojom se postižu jednaka smanjenja emisija kao i da su primijenjene granične vrijednosti emisija iz dijelova 2. i 3. Prilikom izrade ove sheme vodi se računa o sljedećim činjenicama:

(a)

ako su zamjenski proizvodi koji sadrže malu količinu ili ne sadrži otapala još uvijek u fazi razvoja, operateru se odobrava produljenje roka za provedbu njegovih planova za smanjenje emisija;

(b)

referentna točka za smanjenje emisije što više odgovara emisijama do kojih bi došlo da nisu poduzete nikakve aktivnosti smanjenja emisija.

Za postrojenja u kojima se koriste proizvodi za koje se može pretpostaviti da imaju stalni sadržaj krute tvari, primjenjuje se sljedeća shema:

(a)

Godišnja referentna emisija izračunava se na sljedeći način:

Utvrdi se ukupna masa krutih tvari u količini premaza i/ili tiskarske boje, laka ili ljepila koji se potroše u jednoj godini. Krute tvari su sve tvari u premazima, tiskarskim bojama, lakovima i ljepilima koje se skrutnjavaju nakon što ispare voda ili hlapivi organski spojevi.

ii.

Godišnje referentne emisije izračunavaju se množenjem mase određene u podtočki i. s odgovarajućim faktorom navedenim u donjoj tablici. Nadležna tijela mogu prilagoditi te faktore pojedinačnim postrojenjima, kako bi se pokazao dokumentirani porast učinkovitosti u korištenju čvrstih tvari.

Aktivnost	Faktor množenja koji se koristi u stavci (a) ii.
Tiskanje (rotogravura; fleksografija; proizvodnja laminata vezana za proces tiskanja; lakiranje kao dio tiskarske aktivnosti); premazivanje drvenih površina; premazivanje tekstila, tkanine, filma ili papira; nanošenje ljepila (adheziva)	4
Premazivanje zavojnica, završna obrada vozila (lakiranje)	3
Premazivanje površina koje dolaze u dodir s hranom, premazivanje (površinska zaštita) u zrakoplovnoj industriji	2,33
Ostala premazivanja i tiskanje rotacijskim zaslonom	1,5

(b)

Ciljna emisija jednaka je umnošku godišnje referentne emisije i postotka koji je jednak:

(granična vrijednost fugitivne emisije + 15) za postrojenja koja su obuhvaćena stavkom 6. i niži prag stavki 8. i 10. dijela 2.;

ii.

(granična vrijednost fugitivne emisije + 5) za sva druga postrojenja.

(c)

Sukladnost je postignuta ako je stvarna emisija otapala, utvrđena u planu postupanja s otapalima, manja od ciljne emisije ili joj je jednaka.

DIO 6.

Praćenje emisija

1.	Kanali na koje je spojena oprema za smanjivanje emisija i koji u završnoj točki ispusta ispuštaju više od prosjeka od 10 kg/h ukupnog organskog ugljika, kontinuirano se prate kako bi se utvrdila njihova sukladnost.

2.	U ostalim slučajevima, države članice osiguravaju provođenje kontinuiranih ili povremenih mjerenja. Za povremena mjerenja, tijekom svakog mjerenja dobivaju se najmanje tri mjerne vrijednosti.

3.	Mjerenja nisu potrebna u slučaju kada nije nužna oprema za smanjivanje emisija na kraju procesa da bi se udovoljilo odredbama ove Direktive.

DIO 7.

Plan postupanja s otapalima

1. Načela

Plan postupanja s otapalima služi za:

(a)

provjeru ispunjavanja zahtjeva iz članka 62.;

(b)

utvrđivanje mogućnosti smanjivanja emisija u budućnosti;

(c)

omogućavanje obavješćivanja javnosti o potrošnji otapala, emisijama otapala i poštovanju zahtjeva iz poglavlja V.

2. Definicije

Sljedeće definicije daju okvir za utvrđivanje masene bilance.

Unosi organskih otpala (I):

I1.	Količina organskih otapala ili njihova količina u kupljenim smjesama koje se koriste kao sirovina u procesu u vremenskom okviru za koji se izračunava masena bilanca.

I2.	Količina organskih otapala ili njihova količina u smjesama koje su regenerirane i ponovno se koriste kao sirovina u procesu. Reciklirano otapalo obračunava se svaki put kada se koristi za obavljanje neke aktivnosti.

Izlazi organskih otapala (O):

O1.	Emisije u otpadnim plinovima.

O2.	Organska otapala izgubljena u vodi, pri čemu se prilikom izračunavanja O5. uzima u obzir pročišćavanje otpadnih voda.

O3.	Količina organskih otapala koji u proizvodima ostaju kao nečistoća ili talog.

O4.	Emisije u zrak organskih otapala koje se ne hvataju. To uključuje prozračivanje prostorija, kada se zrak oslobađa u vanjski okoliš kroz prozore, vrata, ventilacijske i slične otvore.

O5.	Organska otapala i/ili organski spojevi izgubljeni zbog kemijskih ili fizikalnih reakcija (uključujući one koji se uništavaju, spaljivanjem ili drugim postupcima pročišćavanja otpadnih plinova ili otpadnih voda, ili se hvataju, ako ne spadaju pod O6., O7. ili O8.).

O6.	Organska otapala u prikupljenom otpadu.

O7.	Organska otapala, ili organska otapala sadržana u smjesama, koja se prodaju ili su namijenjena prodaji kao komercijalni proizvodi.

O8.	Organska otapala sadržana u smjesama regenerirana za ponovnu uporabu, ali ne kao sirovina u procesu, ako ne spadaju pod O7.

O9.	Organska otapala ispuštena na druge načine.

Korištenje plana postupanja s otapalima za provjeru poštovanja zahtjeva.

Plan postupanja s otapalima određuje se ovisno o pojedinačnim zahtjevima koje treba provjeriti, na sljedeći način:

(a)

provjera poštovanja zahtjeva iz sheme smanjivanja emisija utvrđenih u dijelu 5., pri čemu je granična vrijednost ukupne emisije izražena u emisijama otapala po jedinici proizvoda, ili na drugačiji način naveden u dijelu 2. i 3.

za sve aktivnosti koje koriste shemu smanjivanja emisija iz dijela 5., plan postupanja s otapalima sastavlja se jednom godišnje kako bi se utvrdila potrošnja (C). Potrošnja se izračunava pomoću sljedeće formule:

C = I1 – O8

Potrebno je istodobno pokrenuti utvrđivanje krutih tvari u premazima kako bi se izvela referentna godišnja emisija i ciljna emisija za svaku godinu.

ii.

za procjenu ispunjavanja zahtjeva za ukupnu graničnu vrijednost emisije izraženu pomoću emisija otapala po jedinici proizvoda ili na drugačiji način navedeno u dijelu 2. i 3., plan postupanja s otapalima sastavlja se godišnje kako bi se utvrdile emisije (E). Emisije se izračunavaju pomoću sljedeće formule:

E = F + O1

pri čemu je F fugitivna emisija iz točke (b) podtočke i.. Iznos emisije zatim se dijeli s odgovarajućim parametrom proizvoda.

iii.

za procjenu poštovanja zahtjeva iz točke (b) podtočke ii. članka 59. stavka 6., plan postupanja s otapalima sastavlja se jednom godišnje kako bi se utvrdile ukupne e misije iz svih predmetnih aktivnosti, a taj iznos se zatim uspoređuje s ukupnim emisijama koje bi se postigle da je svaka pojedinačna aktivnost poštovala zahtjeve iz dijela 2., 3. i 5.

(b) Utvrđivanje fugitivnih emisija koje se uspoređuju s graničnim vrijednostima fugitivne emisije iz dijela 2.:

Fugitivne emisije izračunavaju se pomoću jedne od sljedećih formula:

F = I1 – O1 – O5 – O6 – O7 – O8

ili

F = O2 + O3 + O4 + O9

F se utvrđuje izravnim mjerenjem količina ili ekvivalentnom metodom ili izračunom, primjerice pomoću efikasnosti hvatanja u procesu.

Granična vrijednost fugitivne emisije izražena je kao dio unosa, koji se izračunava pomoću sljedeće jednadžbe:

I = I1 + I2

ii.

Fugitivne emisije utvrđuju se kratkim, ali sveobuhvatnim nizom mjerenja i taj postupak nije potrebno ponavljati dok ne dođe do promjene opreme.

DIO 8.

Procjena poštovanja zahtjeva graničnih vrijednosti emisija u otpadnim plinovima

U slučaju kontinuiranih mjerenja, smatra se da je udovoljeno graničnim vrijednostima emisija ako:

(a)

nijedna izračunana srednja vrijednost svih važećih mjerenja tijekom bilo kojeg 24-satnog vremena rada postrojenja ili aktivnosti, osim uključivanja i isključivanja i održavanja opreme, ne prelazi granične vrijednosti emisija;

(b)

nijedna srednja satna vrijednost ne prelazi granične vrijednosti emisija za faktor veći od 1,5 .

2.	U slučaju povremenih mjerenja, smatra se da je udovoljeno graničnim vrijednostima emisija ako u jednom praćenju: (a) prosjek svih izmjerenih vrijednosti ne prelazi granične vrijednosti emisija; (b) nijedna srednja satna vrijednost ne prelazi graničnu vrijednost emisija za faktor veći od 1,5 .

3.	Poštovanje zahtjeva iz dijela 4. provjerava se na temelju zbroja masenih koncentracija pojedinačnih predmetnih hlapivih organskih spojeva. U svim drugim slučajevima, poštovanje zahtjeva provjerava se na temelju ukupne ispuštene mase organskog ugljika ako nije drukčije navedeno u dijelu 2.

4.	Volumeni plinova mogu se dodati otpadnom plinu koji služi za hlađenje ili razrjeđivanje ako je to tehnički opravdano, ali se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju masene koncentracije onečišćivača u otpadnom plinu.

PRILOG VIII. Tehničke odredbe koje se odnose na postrojenja za proizvodnju titanova dioksida

PRILOG VIII.

Tehničke odredbe koje se odnose na postrojenja za proizvodnju titanova dioksida

DIO 1.

Granične vrijednosti emisija za emisije u vodu

1.	U slučaju postrojenja koja koriste sulfatni postupak (kao godišnji prosjek): 550 kg sulfata po toni proizvedenog titanova dioksida.

U slučaju postrojenja koja koriste kloridni postupak (kao godišnji prosjek):

(a)

130 kg klorida po toni titanova dioksida proizvedenog pomoću neutralnog rutila;

(b)

228 kg klorida po toni titanova dioksida proizvedenog pomoću sintetičkog rutila;

(c)

330 kg klorida po toni titanova dioksida proizvedenog pomoću šljake. Postrojenja koja ispuštaju u slanu vodu (ušće, obalno, otvoreno more) mogu podlijegati graničnoj vrijednosti emisija od 450 kg klorida po toni titanova dioksida proizvedenog pomoću šljake.

3.	Za postrojenja koja koriste kloridni postupak i više vrsta ruda, granične vrijednosti emisija iz točke 2. primjenjuju se razmjerno količini upotrijebljenih ruda.

DIO 2.

Granične vrijednosti emisije u zrak

1.	Granične vrijednosti emisija izražene kao koncentracija u masi po kubičnom metru (Nm3) izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K i tlaku od 101,3 kPa.

2.	Za praškaste tvari: 50 mg/Nm3 kao satni prosjek iz velikih izvora, i 150 mg/Nm3 kao satni prosjek iz bilo kojeg drugog izvora.

Za plinoviti sumporov dioksid i trioksid ispušten iz procesa digestacije i ovapnjivanja, uključujući kapljice kiseline izračunane kao ekvivalent SO2:

(a)

6 kg po toni proizvedenog titanova dioksida, kao godišnji prosjek;

(b)

500 mg/Nm3 kao satni prosjek za postrojenja za koncentraciju otpadne kiseline.

4.	Za klor, kada se radi o postrojenjima koja koriste kloridni postupak: (a) 5 mg/Nm3 kao dnevni prosjek; (b) 40 mg/Nm3 u bilo kojem razdoblju.

DIO 3.

Praćenje emisija

Praćenje emisija u zrak obuhvaća barem kontinuirano praćenje:

(a)

plinovitog sumporovog dioksida i trioksida ispuštenih iz procesa digestacije i ovapnjivanja iz postrojenja za koncentraciju otpadne kiseline u postrojenjima za koncentraciju otpadne kiseline koja koriste sulfatni postupak;

(b)

klora iz velikih izvora unutar postrojenja koja koriste kloridni postupak;

(c)

praškastih tvari iz velikih izvora.

PRILOG IX.

DIO A.

Direktive stavljene izvan snage zajedno s njihovim naknadnim izmjenama

(iz članka 81.)

Direktiva Vijeća 78/176/EEZ (SL L 54, 25.2.1978., str. 19.).
Direktiva Vijeća 83/29/EEZ (SL L 32, 3.2.1983., str. 28.).
Direktiva Vijeća 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48.).	samo Prilog I. točka (b)
Direktiva Vijeća 82/883/EEZ (SL L 378, 31.12.1982., str. 1.).
Akt o pristupanju iz 1985.	samo Prilog I. točka X.1(o)
Akt o pristupanju iz 1994.	samo Prilog I. točka VIII.A.6.
Uredba Vijeća (EZ) br. 807/2003 (SL L 122, 16.5.2003., str. 36.).	samo Prilog III. točka 34.
Uredba (EZ) br. 219/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 87, 31.3.2009., str. 109.).	samo Prilog točka 3.1.
Direktiva Vijeća 92/112/EEZ (SL L 409, 31.12.1992., str. 11.).
Direktiva Vijeća 1999/13/EZ (SL L 85, 29.3.1999., str. 1.).
Uredba (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).	samo Prilog I. točka 17.
Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 143, 30.4.2004., str. 87.).	samo članak 13. stavak 1.
Direktiva 2008/112/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 345, 23.12.2008., str. 68.).	samo članak 3.
Direktiva 2000/76/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 332, 28.12.2000., str. 91.).
Uredba (EZ) br. 1137/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 311, 21.11.2008., str. 1.).	samo Prilog točka 4.8.
Direktiva 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 309, 27.11.2001., str. 1.).
Direktiva Vijeća 2006/105/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 368.).	samo Prilog, dio B. točka 2.
Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.).	samo članak 33.
Direktiva 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 24, 29.1.2008., str. 8.).
Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.).	samo članak 37.

DIO B.

Popis rokova za prenošenje u nacionalno pravo i datumi početka primjene

(iz članka 81.)

Direktiva	Rok za prenošenje	Datum početka primjene
78/176/EEZ	25. veljače 1979.
82/883/EEZ	31. prosinca 1984.
92/112/EEZ	15. lipnja 1993.
1999/13/EZ	1. travnja 2001.
2000/76/EZ	28. prosinca 2000.	28. prosinca 2002.
		28. prosinca 2005.
2001/80/EZ	27. studenoga 2002.	27. studenoga 2004.
2003/35/EZ	25. lipnja 2005.
2003/87/EZ	31. prosinca 2003.
2008/1/EZ	30. listopada 1999. (1)	30. listopada 1999.
		30. listopada 2007.
(1) Direktiva 2008/1/EZ je kodificirana verzija Direktive Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (SL L 257, 10.10.1996., str. 26.) te rokovi za prenošenje i datumi početka primjene ostaju na snazi.

PRILOG X.

Korelacijska tablica

Direktiva 78/176/EEZ	Direktiva 82/883/EEZ	Direktiva 92/112/EEZ	Direktiva 2008/1/EZ	Direktiva 1999/13/EZ	Direktiva 2000/76/EZ	Direktiva 2001/80/EZ	Ova Direktiva
Članak 1. stavak 1.	Članak 1.	Članak 1.					Članak 66.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 2.
Članak 1. stavak 2. točka (a)			Članak 2. stavak 2.				Članak 3. stavak 2.
Članak 1. stavak 2. točka (b)					Članak 3. stavak 1.		Članak 3. stavak 37.
Članak 1. stavak 2. točke (c), (d) i (e)							—
—	—	—	—	—	—	—	Članak 66.
Članak 2.							Članak 67.
Članak 3.							Članak 11. točke (d) i (e)
Članak 4.			Članak 4.	Članak 3., uvodni dio i stavak 1.	Članak 4. stavak 1.		Članak 4. stavak 1. prvi podstavak
Članak 5.							Članak 11. točke (d) i (e)
Članak 6.							Članak 11. točke (d) i (e)
Članak 7. stavak 1.		Članak 10.					Članak 70. stavak 1. i članak 70. stavak 2. prva rečenica
Članak 7. stavci 2. i 3.							—
—	—	—	—	—	—	—	Članak 70. stavak 2. druga rečenica i članak 70. stavak 3.
Članak 8. stavak 1.							—
Članak 8. stavak 2.							Članak 26. stavak 1. drugi podstavak
Članak 9.							—
Članak 10.							—
Članak 11.							Članak 12.
Članak 12.							—
Članak 13. stavak 1.			Članak 17. stavak 1. prvi podstavak i članak 17. stavak 3. prvi podstavak, prva rečenica	Članak 11. stavak 1., prva rečenica i članak 11. stavak 2.			Članak 72. stavak 1., prva rečenica
—	—	—	—	—	—	—	Članak 72. stavak 1., druga rečenica
Članak 13. stavci 2., 3. i 4.							—
Članak 14.							—
Članak 15.	Članak 14.	Članak 12.	Članak 21.	Članak 15.	Članak 21.	Članak 18. stavci 1. i 3.	Članak 80.
Članak 16.	Članak 15.	Članak 13.	Članak 23.	Članak 17.	Članak 23.	Članak 20.	Članak 84.
Prilog I.							—
Prilog II. odjeljak A. uvodni dio i točka 1.							—
Prilog II. odjeljak A. točka 2.							—
Prilog II. odjeljak B.							—
	Članak 2.						—
	Članak 3.						—
	Članak 4. stavak 1. i Članak 4. stavak 2. prvi podstavak						—
	Članak 4. stavak 2. drugi podstavak						—
	Članak 4. stavci 3. i 4.						—
	Članak 5.						—
	Članak 6.						—
	Članak 7.						—
	Članak 8.						—
	Članak 9.						—
	Članak 10.						—
	Članak 11. stavak 1.			Članak 13. stavak 1.	Članak 17. stavak 1.		Članak 75. stavak 1.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 75. stavak 2.
	Članak 11. stavak 2.				Članak 17. stavak 2.		—
	Članak 11. stavak 3.						—
	Članak 12.						—
	Članak 13.						—
	Prilog I.						—
	Prilog II.						—
	Prilog III.						—
	Prilog IV.						—
	Prilog V.						—
		Članak 2. stavak 1., uvodni dio					—
		Članak 2. stavak 1. točka (a), uvodni dio					—
		Članak 2. stavak 1. točka (a) prva alineja					Članak 67. točka (a)
		Članak 2. stavak 1. točka (a) druga alineja					Članak 67. točka (b)
		Članak 2. stavak 1. točka (a) treća alineja i članak 2. stavak 1. točka (b) treća alineja					Članak 67. točka (d)
		Članak 2. stavak 1. točka (a) četvrta, peta, šesta i sedma alineja					—
		Članak 2. stavak 1. točka (b), uvodni dio i prva, četvrta, peta, šesta i sedma alineja					—
		Članak 2. stavak 1. točka (b) druga alineja					Članak 67. točka (c)
		Članak 2. stavak 1. točka (c)					—
		Članak 2. stavak 2.					—
		Članak 3.					Članak 67.
		Članak 4.					Članak 67.
		Članak 5.					—
		Članak 6., prvi stavak, uvodni dio					Članak 68.
		Članak 6. prvi stavak točka (a)					Prilog VIII. dio 1. točka 1.
		Članak 6. prvi stavak točka (b)					Prilog VIII. dio 1. točka 2.
		Članak 6. drugi stavak					Prilog VIII. dio 1. točka 3.
		Članak 7.					—
		Članak 8.					—
		Članak 9. stavak 1., uvodni dio					Članak 69. stavak 2.
		Članak 9. stavak 1. točka (a), uvodni dio					—
		Članak 9. stavak 1. točka (a) podtočka i.					Prilog VIII. dio 2. točka 2.
		Članak 9. stavak 1. točka (a) podtočka ii.					Prilog VIII. dio 2. točka 3., uvod i točka 3.(a)
		Članak 9. stavak 1. točka (a) podtočka iii.					Članak 69. stavak 1.
		Članak 9. stavak 1. točka (a) podtočka iv.					Prilog VIII. dio 2. točka 3(b)
		Članak 9. stavak 1. točka (a)(v)					—
		Članak 9. stavak 1. točka (b)					Prilog VIII. dio 2. točka 4.
		Članak 9. stavak 2. i stavak 3.					—
		Članak 11.					Članak 11. točka (d) i točka (e)
		Prilog					—
			Članak 1.				Članak 1.
			Članak 2., uvodni dio				Članak 3., uvodni dio
			Članak 2. stavak 1.	Članak 2. stavak 14.			Članak 3. stavak 1.
			Članak 2. stavak 3.	Članak 2. stavak 1.			Članak 3. stavak 3.
			Članak 2. stavak 4.				—
			Članak 2. stavak 5.	Članak 2. stavak 9.	Članak 3. stavak 8.	Članak 2. stavak 1.	Članak 3. stavak 4.
			Članak 2. stavak 6., prva rečenica	Članak 2. stavak 13.	Članak 3. stavak 9.	Članak 2. stavak 3., prvi dio	Članak 3. stavak 5.
			Članak 2. stavak 6., druga rečenica				Članak 15. stavak 1.
			Članak 2. stavak 7.				Članak 3. stavak 6.
			Članak 2. stavak 8.	Članak 2. stavak 5.			Članak 71.
			Članak 2. stavak 9., prva rečenica	Članak 2. stavak 7.	Članak 3. stavak 12.		Članak 3. stavak 7.
			Članak 2. stavak 9., druga rečenica				Članak 4. stavak 2. prvi podstavak
—	—	—	—	—	—	—	Članak 4. stavak 2. drugi podstavak
—	—	—	—	—	—	—	Članak 4. stavak 3.
			Članak 2. stavak 10.				—
—	—	—	—	—	—	—	Članak 3. stavak 8.
			Članak 2. stavak 11., prva rečenica				Članak 3. stavak 9.
			Članak 2. stavak 11., druga rečenica				Članak 20. stavak 3.
			Članak 2. stavak 12. prvi podstavak i Prilog IV., uvodni dio				Članak 3. stavak 10.
			Članak 2. stavak 12. drugi podstavak				Članak 14. stavak 5. točka (a) i članak 14. stavak 6.
			Članak 2. stavak 13.	Članak 2. stavak 6.	Članak 3. stavak 11.	Članak 2. stavak 5.	Članak 3. stavak 15.
			Članak 2. stavak 14.				Članak 3. stavak 16.
			Članak 2. stavak 15.				Članak 3. stavak 17.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 3. stavci od 11. do 14., stavci 18. do 23., stavci od 26. do 30. te stavci od 34. do 36.
			Članak 3. stavak 1., uvodni dio				Članak 11., uvod
			Članak 3. stavak 1. točka (a)				Članak 11. točka (a) i točka (b)
			Članak 3. stavak 1. točka (b)				Članak 11. točka (c)
			Članak 3. stavak 1. točka (c)				Članak 11. točka (d) i točka (e)
			Članak 3. stavak 1. točka (d)				Članak 11. točka (f)
			Članak 3. stavak 1. točka (e)				Članak 11. točka (g)
			Članak 3. stavak 1. točka (f)				Članak 11. točka (h)
			Članak 3. stavak 2.				—
			Članak 5. stavak 1.				—
			Članak 5. stavak 2.				Članak 80. stavak 1. drugi podstavak
			Članak 6. stavak 1., uvod				Članak 12. stavak 1. prvi podstavak, uvodni dio
			Članak 6. stavak 1. prvi podstavak, točke od (a) do (d)				Članak 12. stavak 1. prvi podstavak, točke od (a) do (d)
—	—	—	—	—	—	—	Članak 12. stavak 1. prvi podstavak, točka (e)
			Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (e)				Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (f)
			Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (f)				Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (g)
			Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (g)				Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (h)
			Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (h)				Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (i)
			Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (i)				Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (j)
			Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (j)				Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (k)
			Članak 6. stavak 1. drugi podstavak				Članak 12. stavak 1., drugi podstavak
			Članak 6. stavak 2.				Članak 12. stavak 2.
			Članak 7.				Članak 5. stavak 2.
			Članak 8. prvi stavak		Članak 4. stavak 3.		Članak 5. stavak 1.
			Članak 8. drugi stavak				—
			Članak 9. stavak 1., prvi dio rečenice				Članak 14. stavak 1., prvi podstavak
			Članak 9. stavak 1., drugi dio rečenice				—
			Članak 9. stavak 2.				Članak 5. stavak 3.
			Članak 9. stavak 3. prvi podstavak, prva i druga rečenica				Članak 14. stavak 1., drugi podstavak, uvodni dio i točke (a) i (b)
			Članak 9. stavak 3. prvi podstavak, treća rečenica				Članak 14. stavak 2.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 14. stavci 3., stavci 4. i 7.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 14. stavak 5., uvod i točka (b) prvog podstavka i članak 14. stavak 5. drugi podstavak
			Članak 9. stavak 3. drugi podstavak				—
			Članak 9. stavak 3. treći podstavak				Članak 9. stavak 1.
			Članak 9. stavak 3. četvrti podstavak				Članak 9. stavak 2.
			Članak 9. stavak 3. peti podstavak				Članak 9. stavak 3.
			Članak 9. stavak 3. šesti podstavak				Članak 9. stavak 4.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 10.
			Članak 9. stavak 4., prvi dio prve rečenice				Članak 15. stavak 2.
			Članak 9. stavak 4., drugi dio prve rečenice				Članak 15. stavak 4. prvi podstavak
—	—	—	—	—	—	—	Članak 15. stavak 4. drugi do peti podstavak i članak 15. stavak 5.
			Članak 9. stavak 4., druga rečenica				Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (g)
—	—	—	—	—	—	—	Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (h)
—	—	—	—	—	—	—	Članak 15. stavak 3.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 16.
			Članak 9. stavak 5. prvi podstavak				Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (c) podtočka i.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 14. stavak 1. drugi podstavak, točka (c) podtočka ii.
	—	—	—	—	—	—	Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (d)
			Članak 9. stavak 5. drugi podstavak				—
—	—	—	—	—	—	—	Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (e)
			Članak 9. stavak 6. prvi podstavak				Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (f)
			Članak 9. stavak 6. drugi podstavak				—
			Članak 9. stavak 7.				—
			Članak 9. stavak 8.				Članak 6. i članak 17. stavak 1.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 17. stavci 2., 3. i 4.
			Članak 10.				Članak 18.
			Članak 11.				Članak 19.
			Članak 12. stavak 1.				Članak 20. stavak 1.
			Članak 12. stavak 2., prva rečenica				Članak 20. stavak 2. prvi podstavak
			Članak 12. stavak 2., druga rečenica				Članak 20. stavak 2. drugi podstavak
			Članak 12. stavak 2., treća rečenica				—
			Članak 13. stavak 1.				Članak 21. stavak 1.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 21. stavci 2., 3. i 4.
			Članak 13. stavak 2., uvodni dio				Članak 21. stavak 5., uvodni dio
			Članak 13. stavak 2. točka (a)				Članak 21. stavak 5. točka (a)
			Članak 13. stavak 2. točka (b)				—
			Članak 13. stavak 2. točka (c)				Članak 21. stavak 5. točka (b)
			Članak 13. stavak 2. točka (d)				—
—	—	—	—	—	—	—	Članak 21. stavak 5. točka (c)
—	—	—	—	—	—	—	Članak 22.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 23. stavak 1. prvi podstavak
			Članak 14., uvodni dio i točka (a)				Članak 8. stavak 1.
			Članak 14. točka (b)				Članak 7. točka (a) i članak 14. stavak 1. točka (d) podtočka i.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 7., uvodni dio i točke (b) i (c)
—	—	—	—	—	—	—	Članak 14. stavak 1. točka (d) podtočka ii.
			Članak 14. točka (c)				Članak 23. stavak 1. drugi podstavak
—	—	—	—	—	—	—	Članak 23. stavci 2. do 6.
			Članak 15. stavak 1. prvi podstavak, uvodni dio te točke (a) i (b)	Članak 12. stavak 1. prvi podstavak			Članak 24. stavak 1. prvi podstavak, uvodni dio te točke (a) i (b)
			Članak 15. stavak 1. prvi podstavak, točka (c)				Članak 24. stavak 1. prvi podstavak točka (c)
			Članak 15. stavak 1., drugi podstavak				Članak 24. stavak 1. drugi podstavak
			Članak 15. stavak 2.				Članak 24. stavak 3. točka (b)
			Članak 15. stavak 3.				Članak 24. stavak 4.
			Članak 15. stavak 4.				Članak 24. stavak 2. uvodni dio i točke (a) i (b)
—	—	—	—	—	—	—	Članak 24. stavak 2. točke od (c) do (f) i članak 24. stavak 3., uvodni dio i točka (a)
			Članak 16.				Članak 25.
			Članak 17. stavak 1. drugi podstavak				—
			Članak 17. stavak 2. prvi podstavak				Članak 13. stavak 1.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 13. od stavka 2. do stavka 7.
			Članak 17. stavak 2. drugi podstavak				—
			Članak 17. stavak 3. prvi podstavak, druga i treća rečenica	Članak 11. stavak 1., druga rečenica			Članak 72. stavak 2.
			Članak 17. stavak 3. prvi podstavak, četvrta rečenica				—
—	—	—	—	—	—	—	Članak 72. stavak 3. i stavak 4.
			Članak 17. stavak 3. drugi podstavak				—
			Članak 17. stavak 3. treći podstavak	Članak 11. stavak 3.			Članak 73. stavak 1.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 73. stavak 2.
			Članak 17. stavak 4.				—
—	—	—	—	—	—	—	Članak 74.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 27.
			Članak 18.			Članak 11.	Članak 26.
			Članak 19.				—
			Članak 20.				—
			Članak 21.				Članak 80. stavak 2.
			Članak 22.		Članak 18.	Članak 17.	Članak 81.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 82.
			Članak 23.	Članak 16.	Članak 22.	Članak 19.	Članak 83.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 2. stavak 1.
			Prilog I., stavak 1. uvodnog dijela				Članak 2. stavak 2.
			Prilog I., stavak 2. uvodnog dijela				Prilog I. prvi podstavak uvodnog dijela, prva rečenica
—	—	—	—	—	—	—	Prilog I., prvi podstavak uvodnog dijela, druga rečenica
—	—	—	—	—	—	—	Prilog I., drugi podstavak uvodnog dijela
			Prilog I. točka 1.1. do točke 1.3.				Prilog I. od točke 1.1. do točke 1.3.
			Prilog I. točka 1.4.				Prilog I. točka 1.4.(a)
—	—	—	—	—	—	—	Prilog I. točka 1.4.(b)
			Prilog I. točka 2.				Prilog I. točka 2.
			Prilog I. točka 3.1.				Prilog I. točka 3.1.(a) i (b)
—	—	—	—	—	—	—	Prilog I. točka 3.1.(c)
			Prilog I. točka 3.2. do točke 3.5.				Prilog I. točka 3.2. do točke 3.5.
			Prilog I. točka 4.				Prilog I. točka 4.
			Prilog I. točka 5., uvodni dio				—
			Prilog I. točka 5.1.				Prilog I. točke 5.1.(b), (f), (g), i., (j) i točka 5.2.(b)
—	—	—	—	—	—	—	Prilog I. točke 5.1.(a), (c), (d), (e), (h), (k)
			Prilog I. točka 5.2.				Prilog I. točka 5.2.(a)
			Prilog I. točka 5.3.				Prilog I. točka 5.3.(a) podtočke i. i ii.
—	—	—	—	—	—		Prilog I. točka 5.3.(a) podtočke od iii. do v. i točka 5.3.(b)
			Prilog I. točka 5.4.				Prilog I. točka 5.4.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog I. točke 5.5. i 5.6.
			Prilog I. točke 6.1.(a) i (b)				Prilog I. točke 6.1.(a) i (b)
—	—	—	—	—	—	—	Prilog I. točka 6.1.(c)
			Prilog I. točka 6.2. - točka 6.4.(b)				Prilog I. točka 6.2. - točka 6.4.(b) podtočka ii.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog I. točka 6.4.(b) podtočka iii.
			Prilog I. točka 6.4.(c) - točka 6.9.				Prilog I. točka 6.4.(c) - točka 6.9.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog I. točke 6.10. i 6.11.
			Prilog II.				—
			Prilog III.				Prilog II., „Zrak” i „Voda”, točke 1. do 12.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog II., „Voda”, točka 13.
			Prilog IV.				Prilog III.
			Prilog V.				Prilog IV.
				Članak 1.			Članak 56.
				Članak 2. stavak 2.			Članak 57. stavak 1.
				Članak 2. stavak 3.			—
				Članak 2. stavak 4.			Članak 63. stavak 1.
				Članak 2. stavak 8.			Članak 4. stavak 1., treći podstavak
				Članak 2. stavak 10.			Članak 57. stavak 3.
				Članak 2. stavak 11.			Članak 57. stavak 2.
				Članak 2. stavak 12.			Članak 57. stavak 4.
				Članak 2. stavak 15.			Članak 57. stavak 5.
				Članak 2. stavak 16.			Članak 3. stavak 44.
				Članak 2. stavak 17.			Članak 3. stavak 45.
				Članak 2. stavak 18.			Članak 3. stavak 46.
				Članak 2. stavak 19.			—
				Članak 2. stavak 20.			Članak 3. stavak 47.
				Članak 2. stavak 21.			Članak 57. stavak 6.
				Članak 2. stavak 22.			Članak 57. stavak 7.
				Članak 2. stavak 23.			Članak 57. stavak 8.
				Članak 2. stavak 24.			Članak 57. stavak 9.
				Članak 2. stavak 25.			Članak 57. stavak 10.
				Članak 2. stavak 26.			Članak 57. stavak 11.
				Članak 2. stavak 27.			—
				Članak 2. stavak 28.			Članak 63. stavak 1.
				Članak 2. stavak 29.			—
				Članak 2. stavak 30.			Članak 57. stavak 12.
				Članak 2. stavak 31.			Prilog VII. dio 2., prva rečenica Prilog VIII. dio 2. točka 1.
				Članak 2. stavak 32.			—
				Članak 2. stavak 33.			Članak 57. stavak 13.
				Članak 3. stavak 2.			Članak 4. stavak 1. drugi podstavak
				Članak 4. stavci 1, 2. i 3.			Članak 4. stavak 1. prvi i drugi podstavak
				Članak 4. stavak 4.			Članak 63. stavak 2.
				Članak 5. stavak 1.			Članak 59. stavak 1., prvi podstavak, uvodni dio
				Članak 5. stavak 2.			Članak 59. stavak 1. točke (a) i (b)
				Članak 5. stavak 3. prvi podstavak točka (a)			Članak 59. stavak 2.
				Članak 5. stavak 3. prvi podstavak točka (b)			Članak 59. stavak 3.
				Članak 5. stavak 3. drugi podstavak			Članak 59. stavak 4.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 59. stavak 5.
				Članak 5. stavak 4.			—
				Članak 5. stavak 5.			Članak 59. stavak 6.
				Članak 5. stavak 6.			Članak 58.
				Članak 5. stavak 7.			Prilog VII. dio 4. točka 1.
				Članak 5. stavak 8. prvi podstavak			Prilog VII. dio 4. točka 2.
				Članak 5. stavak 8. drugi podstavak			—
				Članak 5. stavak 9.			—
				Članak 5. stavak 10.			Članak 59. stavak 7.
				Članak 5. stavak 11. stavci 12. i 13.			—
				Članak 6.			—
				Članak 7. stavak 1., uvod i prva, druga, treća i četvrta alineja			Članak 64.
				Članak 7. stavak 1., završni dio			—
				Članak 7. stavak 2.			—
				Članak 8. stavak 1.			Članak 14. stavak 1. točka (d), članak 60.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 61.
				Članak 8. stavak 2.			Prilog VII. dio 6. točka 1.
				Članak 8. stavak 3.			Prilog VII. dio 6. točka 2.
				Članak 8. stavak 4.			Prilog VII. dio 6. točka 3.
				Članak 8. stavak 5.			—
				Članak 9. stavak 1. prvi podstavak, uvodni dio			Članak 62. prvi podstavak, uvodni dio
				Članak 9. stavak 1. prvi podstavak prva, druga i treća alineja			Članak 62. prvi podstavak točke (a), (b) i (c)
				Članak 9. stavak 1. drugi podstavak			Članak 62. drugi podstavak
				Članak 9. stavak 1. treći podstavak			Prilog VII. dio 8. točka 4.
				Članak 9. stavak 2.			Članak 63. stavak 3.
				Članak 9. stavak 3.			Prilog VII. dio 8. točka 1.
				Članak 9. stavak 4.			Prilog VII. dio 8. točka 2.
				Članak 9. stavak 5.			Prilog VII. dio 8. točka 3.
				Članak 10.	Članak 4. stavak 9.		Članak 8. stavak 2.
				Članak 11. stavak 1., treća do šesta rečenica			—
				Članak 12. stavak 1. drugi podstavak			Članak 65. stavak 1. prvi podstavak
				Članak 12. stavak 1. treći podstavak			Članak 65. stavak 1. drugi podstavak
				Članak 12. stavak 2.			Članak 65. stavak 2.
				Članak 12. stavak 3.			Članak 65. stavak 3.
				Članak 13. stavak 2. i stavak 3.			—
				Članak 14.	Članak 19.	Članak 16.	Članak 79.
				Prilog I., prva i druga rečenica uvodnog dijela			Članak 56.
				Prilog I., treća rečenica uvodnog dijela i popis aktivnosti			Prilog VII. dio 1.
				Prilog II.A			Prilog VII. dio 2. i 3.
				Prilog II.A dio II., posljednja rečenica stavka 6.			—
				Prilog II.B točka 1., prva i druga rečenica			Članak 59. stavak 1. prvi podstavak točka (b)
				Prilog II.B, točka 1., treća rečenica			Članak 59. stavak 1. drugi podstavak
				Prilog II.B točka 2.			Prilog VII. dio 5.
				Prilog II.B točka 2. drugi podstavak i. i tablica			—
				Prilog III. točka 1.			—
				Prilog III. točka 2.			Prilog VII. dio 7. točka 1.
				Prilog III. točka 3.			Prilog VII. dio 7. točka 2.
				Prilog III. točka 4.			Prilog VII. dio 7. točka 3.
					Članak 1. prvi stavak		Članak 42.
					Članak 1. drugi stavak		—
					Članak 2. stavak 1.		Članak 42. stavak 1. prvi podstavak
—	—	—	—	—	—	—	Članak 42. stavak 1. drugi do peti podstavak
					Članak 2. stavak 2., uvodni dio		Članak 42. stavak 2., uvodni dio
					Članak 2. stavak 2. točka (a), uvodni dio		Članak 42. stavak 2. točka (a), uvodni dio
					Članak 2. stavak 2. točka (a) podtočke od i. do v.		Članak 42. stavak 2. točka (a) podtočka i.
					Članak 2. stavak 2. točka (a) podtočka vi.		Članak 42. stavak 2. točka (a) podtočka ii.
					Članak 2. stavak 2. točka (a) podtočka vii.		Članak 42. stavak 2. točka (a) podtočka iii.
					Članak 2. stavak 2. točka (a) podtočka viii.		Članak 42. stavak 2. točka (a) podtočka iv.
					Članak 2. stavak 2. točka (b)		Članak 42. stavak 2. točka (b)
					Članak 3. stavak 2. prvi podstavak		Članak 3. stavak 38.
					Članak 3. stavak 2. drugi podstavak		—
					Članak 3. stavak 3.		Članak 3. stavak 39.
					Članak 3. stavak 4. prvi podstavak		Članak 3. stavak 40.
					Članak 3. stavak 4. drugi podstavak		Članak 42. stavak 1. treći podstavak
—	—	—	—	—	—	—	Članak 42. stavak 1. četvrti podstavak
					Članak 3. stavak 5. prvi podstavak		Članak 3. stavak 41.
					Članak 3. stavak 5. drugi podstavak		Članak 42. stavak 1. peti podstavak
					Članak 3. stavak 5. treći podstavak		Članak 42. stavak 1. treći podstavak
					Članak 3. stavak 6.		Prilog VI. dio 1. točka (a)
					Članak 3. stavak 7.		Članak 3. stavak 42.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog VI. dio 1. točka (b)
					Članak 3. stavak 10.		Članak 3. stavak 43.
					Članak 3. stavak 13.		Članak 43.
					Članak 4. stavak 2.		Članak 44.
					Članak 4. stavak 4., uvodni dio te točke (a) i (b)		Članak 45. stavak 1., uvodni dio te točke (a) i (b)
					Članak 4. stavak 4. točka (c)		Članak 45. stavak 1. točka (e)
					Članak 4. stavak 5.		Članak 45. stavak 2.
					Članak 4. stavak 6.		Članak 45. stavak 3.
					Članak 4. stavak 7.		Članak 45. stavak 4.
					Članak 4. stavak 8.		Članak 54.
					Članak 5.		Članak 52.
					Članak 6. stavak 1. prvi podstavak		Članak 50. stavak 1.
					Članak 6. stavak 1. drugi podstavak i članak 6. stavak 2.		Članak 50. stavak 2.
					Članak 6. stavak 1. treći podstavak		Članak 50. stavak 3. prvi podstavak
					Članak 6. stavak 1. prvi dio četvrtog podstavka		—
					Članak 6. stavak 1. drugi dio četvrtog podstavka		Članak 50. stavak 3. drugi podstavak
					Članak 6. stavak 3.		Članak 50. stavak 4.
					Članak 6. stavak 4., prva i druga rečenica prvog podstavka i članak 6. stavak 4., prva i druga rečenica drugog podstavka		Članak 51. stavak 1.
					Članak 6. stavak 4., treća rečenica prvog podstavka		Članak 51. stavak 2.
—	—	—	—	—	Članak 6. stavak 4., treća rečenica drugog podstavka	—	Članak 51. stavak 3. prvi podstavak
					Članak 6. stavak 4. treći podstavak		Članak 51. stavak 3. drugi podstavak
					Članak 6. stavak 4. četvrti podstavak		Članak 51. stavak 4.
					Članak 6. stavak 5., prvi dio rečenice		—
					Članak 6. stavak 5., drugi dio rečenice		Članak 46. stavak 1.
					Članak 6. stavak 6.		Članak 50. stavak 5.
					Članak 6. stavak 7.		Članak 50. stavak 6.
					Članak 6. stavak 8.		Članak 50. stavak 7.
					Članak 7. stavak 1. i Članak 7. stavak 2. prvi podstavak		Članak 46. stavak 2. prvi podstavak
					Članak 7. stavak 2. drugi podstavak		Članak 46. stavak 2. drugi podstavak
					Članak 7. stavak 3. i članak 11 stavak 8. prvi podstavak, uvodni dio		Prilog VI. dio 6., prvi dio točke 2.7.
					Članak 7. stavak 4.		Članak 46. stavak 2. drugi podstavak
					Članak 7. stavak 5.		—
					Članak 8. stavak 1.		Članak 45. stavak 1. točka (c)
					Članak 8. stavak 2.		Članak 46. stavak 3.
					Članak 8. stavak 3.		—
					Članak 8. stavak 4. prvi podstavak		Članak 46. stavak 4. prvi podstavak
					Članak 8. stavak 4. drugi podstavak		Prilog VI. dio 6. točka 3.2.
					Članak 8. stavak 4., treći podstavak		—
					Članak 8. stavak 4. četvrti podstavak		—
					Članak 8. stavak 5.		Članak 46. stavak 4. drugi i treći podstavak
					Članak 8. stavak 6.		Članak 45. stavak 1. točke (c) i (d)
					Članak 8. stavak 7.		Članak 46. stavak 5.
					Članak 8. stavak 8.		—
					Članak 9. prvi podstavak		Članak 53. stavak 1.
					Članak 9. drugi podstavak		Članak 53. stavak 2.
					Članak 9. treći podstavak		Članak 53. stavak 3.
					Članak 10. stavak 1. i stavak 2.		—
					Članak 10. stavak 3., prva rečenica		Članak 48. stavak 2.
					Članak 10. stavak 3., druga rečenica		—
					Članak 10. stavak 4.		Članak 48. stavak 3.
					Članak 10. stavak 5.		Prilog VI. dio 6., drugi dio točke 1.3.
					Članak 11. stavak 1.		Članak 48. stavak 1.
					Članak 11. stavak 2.		Prilog VI. dio 6. točka 2.1.
					Članak 11. stavak 3.		Prilog VI. dio 6. točka 2.2.
					Članak 11. stavak 4.		Prilog VI. dio 6. točka 2.3.
					Članak 11. stavak 5.		Prilog VI. dio 6. točka 2.4.
					Članak 11. stavak 6.		Prilog VI. dio 6. točka 2.5. prvi podstavak
—	—	—	—	—	—	—	Prilog VI. dio 6. točka 2.5. drugi podstavak
					Članak 11. stavak 7., prvi dio prve rečenice prvog podstavka		Prilog VI. dio 6. točka 2.6., uvodni dio
					Članak 11. stavak 7., drugi dio prve rečenice prvog podstavka		Prilog VI. dio 6. točka 2.6.(a)
					Članak 11. stavak 7., druga rečenica prvog podstavka		—
					Članak 11. stavak 7. drugi podstavak		—
					Članak 11. stavak 7. točka (a)		Prilog VI. dio 6. točka 2.6.(b)
					Članak 11. stavak 7. točke (b) i (c)		—
					Članak 11. stavak 7. točka (d)		Prilog VI. dio 6. točka 2.6.(c)
					Članak 11. stavak 7. točke (e) i (f)		—
					Članak 11. stavak 8. prvi podstavak, točke (a) i (b)		Prilog VI. dio 3. točka 1.
					Članak 11. stavak 8. prvi podstavak točka (c) i drugi podstavak		Prilog VI. dio 6. drugi podstavak točke 2.7.
					Članak 11. stavak 8. prvi podstavak točka (d)		Prilog VI. dio 4. točka 2.1. drugi podstavak
					Članak 11. stavak 9.		Članak 48. stavak 4.
					Članak 11. stavak 10.		Prilog VI. dio 8. točka 1.1.
					Članak 11. stavak 11.		Prilog VI. dio 8. točka 1.2.
					Članak 11. stavak 12.		Prilog VI. dio 8. točka 1.3.
					Članak 11. stavak 13.		Članak 48. stavak 5.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 49.
					Članak 11. stavak 14.		Prilog VI. dio 6. točka 3.1.
					Članak 11. stavak 15.		Članak 45. stavak 1. točka (e)
					Članak 11. stavak 16.		Prilog VI. dio 8. točka 2.
					Članak 11. stavak 17.		Članak 8. stavak 2. točka (a)
					Članak 12. stavak 1.		Članak 55. stavak 1.
					Članak 12. stavak 2., prva i druga rečenica		Članak 55. stavak 2.
					Članak 12. stavak 2., treća rečenica		Članak 55. stavak 3.
					Članak 13. stavak 1.		Članak 45. stavak 1. točka (f)
					Članak 13. stavak 2.		Članak 47.
					Članak 13. stavak 3.		Članak 46. stavak 6.
					Članak 13. stavak 4.		Prilog VI. dio 3. točka 2.
					Članak 14.		—
					Članak 15.		—
					Članak 16.		—
					Članak 20.		—
					Prilog I.		Prilog VI. dio 2.
					Prilog II., prvi dio (bez brojčanih oznaka)		Prilog VI. dio 4. točka 1.
					Prilog II. točka 1., uvodni dio		Prilog VI., Dio 4., točka 2.1.
					Prilog II. točke 1.1. i 1.2.		Prilog VI. dio 4. točke 2.2. i 2.3.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog VI. dio 4. točka 2.4.
					Prilog II. točka 1.3.		—
					Prilog II. točka 2.1.		Prilog VI. dio 4. točka 3.1.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog VI. Dio 4. točka 3.2.
					Prilog II. točka 2.2.		Prilog VI. dio 4. točke 3.3. i 3.4.
					Prilog II. točka 3.		Prilog VI. dio 4. točka 4.
					Prilog III.		Prilog VI. dio 6. točka 1.
					Prilog IV., tablica		Prilog VI. dio 5.
					Prilog IV., završna rečenica		—
					Prilog V. točka (a), tablica		Prilog VI. dio 3. točka 1.1.
					Prilog V. točka (a), završna rečenica		—
					Prilog V. točka (b), tablica		Prilog VI. dio 3. točka 1.2.
					Prilog V. točka (b), završne rečenice		—
					Prilog V. točka (c)		Prilog VI. dio 3. točka 1.3.
					Prilog V. točka (d)		Prilog VI. dio 3. točka 1.4.
					Prilog V. točka (e)		Prilog VI. dio 3. točka 1.5.
					Prilog V. točka (f)		Prilog VI. dio 3. točka 3.
					Prilog VI.		Prilog VI. dio 7.
						Članak 1.	Članak 28. prvi podstavak
						Članak 2. stavak 2.	Prilog V. dio 1. točka 1. i dio 2. točka 1. prvi podstavak
—	—	—	—	—	—	—	Prilog V. dio 1. točka 1. i dio 2. točka 1. drugi podstavak
						Članak 2. stavak 3., drugi dio	Prilog V. dio 1. točka 1. i dio 2. točka 1. prvi podstavak
—	—	—	—	—	—	—	Prilog V. dio 1. točka 1. i dio 2. točka 1. drugi podstavak
						Članak 2. stavak 4.	—
						Članak 2. stavak 6., prvi dio	Članak 3. stavak 24.
						Članak 2. stavak 6., drugi dio	Članak 28. drugi podstavak, točka (j)
						Članak 2. stavak 7. prvi podstavak	Članak 3. stavak 25.
						Članak 2. stavak 7. drugi podstavak, prva rečenica	—
						Članak 2. stavak 7. drugi podstavak, druga rečenica i točke od (a) do (i.)	Članak 28. drugi podstavak i točke od (a) do (i).
						Članak 2. stavak 7. drugi podstavak točka (j)	—
						Članak 2. stavak 7. treći podstavak	—
—	—	—	—	—	—	—	Članak 29. stavak 1.
						Članak 2. stavak 7. četvrti podstavak	Članak 29. stavak 2.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 29. stavak 3.
						Članak 2. stavak 8.	Članak 3. stavak 32.
						Članak 2. stavak 9.	—
						Članak 2. stavak 10.	—
						Članak 2. stavak 11.	Članak 3. stavak 31.
						Članak 2. stavak 12.	Članak 3. stavak 33.
						Članak 2. stavak 13.	—
						Članak 3.	—
						Članak 4. stavak 1.	—
						Članak 4. stavak 2.	—
						Članak 4. stavak 3. do članka 4. stavak 8.
						Članak 5. stavak 1.	Prilog V. dio 1. točka 2. drugi podstavak
							Prilog V. dio 1., točka 2. prvi, drugi i četvrti podstavak
						Članak 5. stavak 2.	—
						Članak 6.	—
						Članak 7. stavak 1.	Članak 37.
						Članak 7. stavak 2.	Članak 30. stavak 5.
						Članak 7. stavak 3.	Članak 30. stavak 6.
						Članak 8. stavak 1.	Članak 40. stavak 1.
						Članak 8. stavak 2., prvi dio prvog podstavka	Članak 40. stavak 2., prvi dio prvog podstavka
						Članak 8. stavak 2., drugi dio prvog podstavka	—
—	—	—	—	—	—	—	Članak 40. stavak 2., drugi dio prvog podstavka
—	—	—	—	—	—	—	Članak 40. stavak 2. drugi podstavak
—	—	—	—	—	—	—	Članak 40. stavak 3.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 41.
						Članak 8. stavak 2. drugi podstavak	—
						Članak 8. stavci 3. i 4.	—
						Članak 9.	Članak 30. stavak 1.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 30. stavci 2., 3. i 4.
						Članak 9.a	Članak 36.
						Članak 10. prvi stavak, prva rečenica	Članak 30. stavak 7., prva rečenica
—	—	—	—	—	—	—	Članak 30. stavak 7., druga rečenica
—	—	—	—	—	—	—	Članak 30. stavci 8. i 9.
—	—	—	—	—	—	—	Članci od 31. do 35.
						Članak 10. prvi stavak, druga rečenica	—
						Članak 10. drugi stavak	—
						Članak 12., prva rečenica	Članak 38. stavak 1.
						Članak 12., druga rečenica	—
—	—	—	—	—	—	—	Članak 38. stavci 2., 3. i 4.
—	—	—	—	—	—	—	Članak 39.
						Članak 13.	Prilog V. dio 3., treći dio točke 8.
						Članak 14.	Prilog V. dio 4.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog V. dio 5., 6. i 7.
						Članak 15.	—
						Članak 18. stavak 2.	—
						Prilog I.	—
						Prilog II.	—
						Prilozi III. i IV.	Prilog V. točka 2. dijela 1. i dio 2.
						Prilog V.A	Prilog V. dio 1. točka 3.
						Prilog V.B	Prilog V. dio 2. točka 3.
						Prilog VI.A	Prilog V. dio 1. točke 4. i 6.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog V. dio 1. točka 5.
						Prilog VI.B	Prilog V. dio 2. točke 4. i 6.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog V. dio 2. točka 5.
						Prilog VII.A	Prilog V. dio 1. točke 7. i 8.
						Prilog VII.B	Prilog V. dio 2. točke 7. i 8.
						Prilog VIII.A točka 1.	—
						Prilog VIII.A točka 2.	Prilog V. dio 3. prvi dio točke 1. i točke 2., 3. i 5.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog V. dio 3. drugi dio točke 1.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog V. dio 3., točka 4.
						Prilog VIII.A točka 3.	—
						Prilog VIII.A točka 4.	Prilog V. dio 3. točka 6.
						Prilog VIII.A točka 5.	Prilog V. dio 3. točke 7. i 8.
						Prilog VIII.A točka 6.	Prilog V. dio 3. točke 9. i 10.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog V. dio 3. točka 11.
—	—	—	—	—	—	—	Prilog V. dio 4.
						Prilog VIII.B	—
						Prilog VIII.C	—
			Prilog VI.			Prilog IX.	Prilog IX.
			Prilog VII.			Prilog X.	Prilog X.

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

Zahtjevi
Izvor	Zahtjev

3. Povezani standardi

Standardi
Izvor	Zahtjev

Builddate: 04.08.2024 00:00:00 -Doknr: CELEX:32010L0075
EULAW -
EN: Legal acts of the European Union from EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © European Union. Re-use is authorised by Decision 2011/833/EU, provided the source is acknowledged; the consolidated texts are licensed under CC BY 4.0 (EUR-Lex legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the legislation published in the Official Journal of the European Union is deemed authentic.

DE: Rechtsakte der Europäischen Union aus EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © Europäische Union. Weiterverwendung nach Beschluss 2011/833/EU mit Quellenangabe gestattet; die konsolidierten Fassungen stehen unter CC BY 4.0 (Rechtlicher Hinweis von EUR-Lex). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Verbindlich sind allein die im Amtsblatt der Europäischen Union veröffentlichten Rechtsakte.