DIREKTIVA (EU) 2024/2881 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. listopada 2024. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (preinaka)

(1)

Direktive 2004/107/EZ (4) i 2008/50/EZ (5) Europskog parlamenta i Vijeća znatno su izmijenjene. S obzirom na daljnje izmjene te bi direktive radi jasnoće trebalo preinačiti.

(2)

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 11. prosinca 2019. naslovljenoj „Europski zeleni plan” utvrdila ambiciozan plan za preobrazbu Unije u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, a s ciljem zaštite, očuvanja i povećanja prirodnog kapitala Unije te zaštite zdravlja i dobrobiti građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem. Komisija se konkretno u pogledu čistog zraka obvezala da će se kvaliteta zraka dodatno poboljšavati, a Unijini standardi kvalitete zraka još više uskladiti s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Komisija je u europskom zelenom planu najavila jačanje odredaba o praćenju, modeliranju i planiranju u području kvalitete zraka.

(3)

U svojoj komunikaciji od 12. svibnja 2021. naslovljenoj „Put prema zdravom planetu za sve – Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” Komisija je utvrdila akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja u kojem se, među ostalim, razmatraju aspekti onečišćenja iz europskog zelenog plana i preuzima dodatna obveza da će se do 2030. učinak onečišćenja zraka na zdravlje smanjiti za više od 55 %, a broj ekosustava Unije u kojima onečišćenje zraka ugrožava bioraznolikost za 25 %.

(4)

U akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja utvrđuje se i vizija za 2050., u kojoj se onečišćenje zraka smanjuje na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje i prirodne ekosustave. U tu bi svrhu trebalo težiti postupnom pristupu utvrđivanju sadašnjih i budućih Unijinih standarda kvalitete zraka, kojim bi se uspostavili standardi kvalitete zraka za 2030. i kasnije te razvila perspektiva za usklađivanje s najnovijim Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka najkasnije do 2050. na temelju mehanizma redovitog preispitivanja, čime bi se u obzir uzeli najnoviji znanstveni dokazi. S obzirom na povezanost smanjenja onečišćenja i dekarbonizacije, dugoročni cilj postizanja cilja nulte stope onečišćenja trebao bi se ostvarivati usporedno sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(5)

U rujnu 2021. SZO je ažurirao svoje Smjernice za kvalitetu zraka na temelju sustavnog preispitivanja znanstvenih dokaza o učincima onečišćenja zraka na zdravlje. U ažuriranim Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka ističu se novi dokazi o učincima niskih razina izlaganja onečišćenju zraka te se utvrđuju niže razine smjernica za kvalitetu zraka za sitne čestice (PM10 i PM2,5) i za dušikov dioksid u odnosu na prethodne smjernice. Ovom se Direktivom uzimaju u obzir najnoviji znanstveni dokazi, uključujući najnovije Smjernice SZO-a za kvalitetu zraka.

(6)

U protekla tri desetljeća zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom postignuta su stalna smanjenja emisija štetnih tvari koje onečišćuju zrak i odgovarajuća poboljšanja kvalitete zraka. Opcije politike analizirane u okviru procjene učinka priložene ovoj Direktivi upućuju na dodatne neto socioekonomske koristi od daljnjeg smanjenja onečišćenja zraka, pri čemu predviđene monetizirane koristi za zdravlje i okoliš znatno nadmašuju očekivane troškove provedbe.

(7)

Pri poduzimanju relevantnih mjera na razini Unije i na nacionalnoj razini radi postizanja cilja nulte stope onečišćenja zraka, države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi se voditi načelom opreznosti i načelom preventivnog djelovanja, da bi štetu u okolišu kao prioritet trebalo popravljati na izvoru i da bi onečišćivač trebao plaćati, utvrđenima u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU), te načelom „nenanošenja štete” iz europskog zelenog plana, ujedno uvažavajući ljudsko pravo na čist, zdrav i održiv okoliš kako je priznato u Rezoluciji 76/300 koju je 28. srpnja 2022. donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN). Oni bi, među ostalim, trebali uzeti u obzir sljedeće elemente: doprinos poboljšane kvalitete zraka ljudskom zdravlju, kvaliteti okoliša i otpornosti ekosustava, dobrobiti građana, jednakosti i zaštiti osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina, troškovima zdravstvene skrbi, blagostanju društva, zapošljavanju i konkurentnosti gospodarstva; energetsku tranziciju, jačanje energetske sigurnosti i borbu protiv energetskog siromaštva; sigurnost i cjenovnu pristupačnost opskrbe hranom; razvoj održivih i pametnih rješenja za mobilnost i promet i povezanu infrastrukturu; utjecaj promjena u ponašanju; učinak fiskalnih politika; pravednost i solidarnost među državama članicama i unutar država članica s obzirom na njihove gospodarske kapacitete, okolnosti na nacionalnoj razini, kao što su posebnosti otokâ, i potrebu za postupnom konvergencijom; potrebu da se provedbom odgovarajućih programa obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim i za zdravstvene djelatnike, osigura poštena i socijalno pravedna tranzicija; najbolje dostupne i najnovije znanstvene dokaze, posebno nalaze o kojima je izvijestio SZO; potrebu da se rizici povezani s onečišćenjem zraka uključe u odluke o ulaganju i planiranju; troškovnu učinkovitost, najbolja dostupna tehnološka rješenja i tehnološku neutralnost u postizanju smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zraku, i napredak u pitanjima integriteta okoliša i razine ambicija tijekom vremena.

(8)

Ovom se Direktivom doprinosi postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a, a posebno ciljeva održivog razvoja br. 3., 7., 10., 11. i 13.

(9)

U Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030., utvrđenom u Odluci (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća (7) („Osmi program djelovanja za okoliš”), utvrđuje se, među ostalim, cilj postizanja netoksičnog okoliša i zaštite zdravlja i dobrobiti ljudi, životinja i ekosustava od rizika povezanih s okolišem i negativnih utjecaja, i navodi se, među ostalim, potreba za daljnjim poboljšanjem metoda praćenja, boljom međunarodnom suradnjom, boljim informiranjem javnosti i pristupom pravosuđu u tu svrhu. Ciljevi utvrđeni u ovoj Direktivi zasnivaju se na tome.

(10)

Komisija bi trebala redovito preispitivati znanstvene dokaze povezane s onečišćujućim tvarima, njihovim učincima na zdravlje ljudi i okoliš te, među ostalim, izravnim i neizravnim troškovima zdravstvene skrbi u vezi s onečišćenjem zraka, socioekonomskim učincima, troškovima zaštite okoliša te bihevioralnim, fiskalnim i tehnološkim razvojem. Na temelju svojeg preispitivanja Komisija bi trebala procijeniti jesu li primjenjivi standardi kvalitete zraka i dalje primjereni za postizanje ciljeva ove Direktive. Komisija bi prvo preispitivanje trebala provesti do 31. prosinca 2030. Pri provedbi preispitivanja Komisija bi trebala procijeniti mogućnosti i rokove za usklađivanje standarda kvalitete zraka s najnovijim Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka, je li potrebno ažurirati standarde kvalitete zraka na temelju najnovijih znanstvenih informacija, treba li obuhvatiti dodatne onečišćujuće tvari u zraku i treba li izmijeniti odredbe o odgodi rokova za postizanje ciljeva i prekograničnom onečišćenju zraka. Nakon preispitivanja Komisija bi, ako to smatra potrebnim, trebala podnijeti prijedlog za reviziju standarda kvalitete zraka ili za obuhvaćanje drugih onečišćujućih tvari u zraku. Ako to smatra potrebnim, Komisija bi također trebala predstaviti prijedloge za uvođenje ili reviziju bilo kojeg relevantnog izvornog zakonodavstva kako bi se doprinijelo postizanju predloženih revidiranih standarda kvalitete zraka na razini Unije i predložiti daljnje mjere koje treba poduzeti na razini Unije.

(11)

Trebalo bi slijediti zajednički pristup pri procjeni kvalitete zraka primjenom zajedničkih kriterija procjene. Kod procjene kvalitete zraka trebalo bi voditi računa o veličini stanovništva i ekosustava koji su izloženi onečišćenju zraka. Stoga je prikladno klasificirati državno područje svake države članice u zone koje odražavaju gustoću stanovništva i prostorne jedinice prosječne izloženosti.

(12)

Mjerenja na stalnim mjestima trebala bi biti obvezna u zonama u kojima su prekoračeni pragovi procjene. Primjene modeliranja i indikativno mjerenje, uz informacije dobivene mjerenjima na stalnim mjestima, omogućuju da se podatci s točke uzorkovanja protumače sa stajališta geografske distribucije koncentracija. Upotreba takvih dodatnih tehnika procjene trebala bi omogućiti smanjenje minimalno potrebnog broja točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima u zonama u kojima su dosegnute granične vrijednosti ili ciljne vrijednosti, ali je prekoračen prag procjene. U zonama u kojima su prekoračene granične vrijednosti ili ciljne vrijednosti, dvije godine nakon donošenja provedbenih akata o primjenama modeliranja i utvrđivanju prostorne reprezentativnosti točaka uzorkovanja, uz obvezna mjerenja na stalnim mjestima trebalo bi upotrebljavati primjene modeliranja ili indikativna mjerenja kako bi se procijenila kvaliteta zraka. Trebalo bi provesti i dodatno praćenje pozadinskih koncentracija i taloženja onečišćujućih tvari u zraku kako bi se omogućilo bolje razumijevanje razina onečišćenja i disperzije.

(13)

Kada je to primjenjivo, trebalo bi primijeniti primjene modeliranja kako bi se podatci s točke uzimanja uzorka mogli protumačiti sa stajališta geografske distribucije koncentracije onečišćujućih tvari, što može pomoći u otkrivanju kršenja standarda kvalitete zraka i biti izvor informacija za planove kvalitete zraka i planove djelovanja za kvalitetu zraka kao i smještaj točaka uzorkovanja. Osim zahtjeva za praćenje kvalitete zraka utvrđenih u ovoj Direktivi, za potrebe praćenja države članice potiče se da upotrebljavaju informacijske proizvode i dodatne alate, kao što su redovita izvješća o evaluaciji i procjeni kvalitete ili internetske aplikacije za politike koje pruža komponenta za promatranje Zemlje svemirskog programa Unije, a posebno usluga praćenja stanja atmosfere u okviru programa Copernicus.

(14)

Važno je na superlokacijama za praćenje, i na ruralnim pozadinskim lokacijama i na gradskim pozadinskim lokacijama, mjeriti onečišćujuće tvari koje izazivaju zabrinutost, kao što su ultrasitne čestice, crni ugljik i elementarni ugljik, kao i amonijak i oksidativni potencijal lebdećih čestica, kako bi se poduprlo znanstveno razumijevanje njihovih učinaka na ljudsko zdravlje i okoliš, u skladu s preporukama SZO-a. Za države članice čije je državno područje manje od 10 000 km2 mjerenje na superlokacijama za praćenje na gradskim pozadinskim lokacijama bilo bi dovoljno.

(15)

Kako bi se bolje shvatio utjecaj tih onečišćujućih tvari i razvile odgovarajuće politike, trebalo bi obaviti detaljna mjerenja sitnih lebdećih čestica (PM2,5). Takva bi mjerenja trebalo obaviti na način koji je u skladu s programom suradnje za praćenje i ocjenjivanje dalekosežnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku u Europi (EMEP), koji je uspostavljen u okviru Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE), odobrene Odlukom Vijeća 81/462/EEZ (8), i njezinih protokola, uključujući Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona iz 1999., koji je revidiran 2012.

(16)

Kako bi se osiguralo da prikupljene informacije o onečišćenju zraka budu dovoljno reprezentativne i usporedive u cijeloj Uniji, važno je da se prilikom procjene kvalitete zraka koriste standardizirane tehnike mjerenja i zajednički kriteriji za broj i smještaj točaka uzorkovanja. Za procjenu kvalitete zraka mogu se koristiti i druge tehnike osim mjerenja te je stoga potrebno utvrditi kriterije za korištenje takvih tehnika, kao i točnost koja se od njih zahtjeva.

(17)

Iznalaženje referentnih mjernih metoda opće je priznato kao važno pitanje. Komisija je već odredila mandat za pripremu EN standardâ za mjerenje policikličkih aromatskih ugljikovodika i za ocjenu rada senzorskih sustava za utvrđivanje koncentracija plinovitih onečišćujućih tvari (PM10 i PM2,5) u zraku, s ciljem skorog razvoja i prihvaćanja tih standarda. U nedostatku EN standardnih metoda trebalo bi dopustiti primjenu međunarodnih standardnih referentnih metoda mjerenja, nacionalnih standardnih referentnih metoda mjerenja ili tehničkih specifikacija Europskog odbora za normizaciju (CEN).

(18)

Kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini posebno je važno boriti se protiv emisija onečišćujućih tvari na njihovu izvoru, te utvrditi i primijeniti najučinkovitije mjere smanjenja emisije na lokalnoj i nacionalnoj razini, te na razini Unije, posebno kad je riječ o emisijama iz poljoprivrede, industrije, prometa, sustava grijanja i hlađenja te proizvodnje energije. Stoga bi trebalo izbjegavati, spriječiti ili smanjiti emisije štetnih onečišćujućih tvari u zraku, a odgovarajuće standarde kvalitete zraka trebalo bi utvrditi na temelju, među ostalim, najnovijih znanstvenih dokaza, uključujući preporuke SZO-a.

(19)

Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da su sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikovi oksidi, lebdeće čestice (PM10 i PM2,5), benzen, ugljikov monoksid, arsen, kadmij, olovo, nikal, neki policiklički aromatski ugljikovodici i ozon odgovorni za niz značajnih negativnih učinaka na zdravlje ljudi te da su povezani s nekoliko nezaraznih bolesti, nepovoljnih zdravstvenih stanja i povećanom smrtnošću. Posljedice za zdravlje ljudi i za okoliš nastaju putem koncentracija u zraku i taloženjem.

(20)

Iako je onečišćenje zraka univerzalni zdravstveni problem, rizici nisu jednaki za sve stanovništvo jer su osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine izložene većim rizicima nego ostali. Ovom se Direktivom prepoznaju povećani rizici i posebne potrebe osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina kada je riječ o onečišćenju zraka te ih se nastoji informirati i zaštititi.

(21)

Prema izvješću Europske agencije za okoliš br. 22/2018 naslovljenom „Nejednaka izloženost i nejednaki utjecaji: osjetljivost društva na onečišćenje zraka, buku i ekstremne temperature u Europi” onečišćenje zraka obično više utječe na zdravlje ljudi nižeg socioekonomskog statusa nego na zdravlje općeg stanovništva zbog njihove veće izloženosti i veće ranjivosti. Ovom se Direktivom uzimaju u obzir socijalni aspekti onečišćenja zraka i socioekonomski učinci poduzetih mjera.

(22)

Učinci arsena, kadmija, olova, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika na ljudsko zdravlje, uključujući one putem hranidbenog lanca, te na okoliš, nastaju među ostalim i taloženjem. Trebalo bi uzeti u obzir akumulaciju tih tvari u tlu i zaštitu kopnenih voda.

(23)

Prosječna izloženost stanovništva onečišćujućim tvarima s najvećim dokumentiranim utjecajem na ljudsko zdravlje, sitnim lebdećim česticama (PM2,5) i dušikovu dioksidu, trebala bi se smanjiti u skladu s najnovijim preporukama SZO-a. Stoga bi kao dopunski standard kvalitete zraka uz granične vrijednosti, ali ne kao zamjena za njih, trebalo uvesti i obvezu smanjenja prosječne izloženosti.

(24)

Pri provjeri primjerenosti direktiva o kvaliteti zraka, koje obuhvaćaju direktive 2004/107/EZ i 2008/50/EZ, pokazalo se da su granične vrijednosti djelotvornije u smanjenju koncentracija onečišćujućih tvari od drugih vrsta standarda kvalitete zraka, kao što su ciljne vrijednosti. S ciljem minimiziranja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, a posebno obraćajući pažnju na ranjive skupine i osjetljivo stanovništvo i okoliš, trebalo bi odrediti granične vrijednosti za koncentraciju sumporova dioksida, dušikova dioksida, lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), benzena, ugljikova monoksida, arsena, kadmija, olova, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku. Benzo(a)piren bi trebalo koristiti kao pokazatelj za opasnost od kancerogenih učinaka policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku.

(25)

Kako bi se državama članicama omogućilo da se pripreme za revidirane standarde kvalitete zraka utvrđene ovom Direktivom i kako bi se osigurao pravni kontinuitet, granične vrijednosti i ciljne vrijednosti za prijelazno razdoblje trebale bi biti jednake onima utvrđenima u direktivama stavljenima izvan snage do početka primjene novih graničnih vrijednosti.

(26)

Prizemni ozon je prekogranična onečišćujuća tvar koja nastaje u atmosferi iz emisije primarnih onečišćujućih tvari. Neke od tih atmosferskih onečišćujućih tvari obuhvaćene su Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Prizemni ozon nepovoljno utječe ne samo na zdravlje ljudi nego i na vegetaciju i ekosustave. Napredak u smjeru ostvarivanja ciljnih vrijednosti i dugoročnih ciljeva za prizemni ozon postavljenih u ovoj Direktivi trebalo bi odrediti na temelju ciljeva i obveza smanjenja emisija predviđenih u Direktivi (EU) 2016/2284 te provedbom troškovno učinkovitih mjera, planova djelovanja za kvalitetu zraka i planova za kvalitetu zraka, prema potrebi.

(27)

Ciljne vrijednosti za prizemni ozon i dugoročni ciljevi za osiguranje učinkovite zaštite od štetnog djelovanja prizemnog ozona na zdravlje ljudi, vegetaciju i ekosustave trebali bi biti ažurirani u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima, uključujući preporuke SZO-a.

(28)

Za zaštitu cjelokupnog stanovništva, a posebno osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina, od kratkotrajne izloženosti povećanim koncentracijama onečišćujućih tvari trebalo bi uspostaviti prag upozorenja i prag obavješćivanja za sumporov dioksid, dušikov dioksid, lebdeće čestice (PM10 i PM2,5) i prizemni ozon. Kada se dostignu vrijednosti tih pragova, trebalo bi obavijestiti javnost o povezanim zdravstvenim rizicima izlaganja, a ako je prekoračen prag upozorenja, primijeniti, kada je to primjenjivo, kratkoročne mjere za smanjenje onečišćenja.

(29)

U skladu s člankom 193. UFEU-a, države članice mogu zadržati ili uvesti strože mjere zaštite ako su one u skladu s Ugovorima i ako se o njima obavijesti Komisija. Uz takvu obavijest može se priložiti objašnjenje o postupku utvrđivanja tih standarda kvalitete zraka i korištenim znanstvenim informacijama.

(30)

Ako je stanje kvalitete zraka već dobro, trebalo bi ga održati ili poboljšati. Ako postoji rizik da standardi kvalitete zraka postavljeni u ovoj Direktivi ne budu postignuti ili ako nisu postignuti, države članice donose odgovarajuće mjere u skladu s relevantnim rokovima utvrđenima u ovoj Direktivi kako bi zadovoljile granične vrijednosti, obveze smanjenja prosječne izloženosti i kritične razine, a gdje je to moguće, kako bi postigle ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve za prizemni ozon.

(31)

Živa je vrlo opasna tvar za zdravlje ljudi i okoliš. Prisutna je u okolišu te se može nakupljati u organizmima, pogotovo u onima koji pripadaju višim razinama hranidbenog lanca, u obliku metil-žive. Živa ispuštena u atmosferu može se prenositi na velike udaljenosti.

(32)

Cilj Uredbe (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća (10) zaštita je ljudskog zdravlja i okoliša od ispuštanja žive, utemeljena na pristupu životnog ciklusa, uzimajući u obzir proizvodnju, uporabu, obradu otpada i emisije. Odredbe o praćenju žive u ovoj Direktivi dopunjuju tu uredbu i osiguravaju informacije za njezinu provedbu.

(33)

Rizici koje za vegetaciju i prirodne ekosustave predstavlja onečišćenje zraka najveći su u krajevima daleko od gradskih sredina. Stoga bi procjenu takvih rizika i sukladnosti s kritičnim vrijednostima za zaštitu vegetacije trebalo usmjeriti na mjesta koja su daleko od izgrađenih područja. U toj bi se procjeni trebali uzeti u obzir i dopuniti zahtjevi na temelju Direktive (EU) 2016/2284 da se prate učinci onečišćenja zraka na kopnene i vodne ekosustave i da se izvješćuje o njima.

(34)

Onečišćenja iz prirodnih izvora mogu se procijeniti, ali se ne mogu kontrolirati. Stoga, ako se doprinos iz prirodnih izvora onečišćujućim tvarima u zraku može utvrditi s dostatnom sigurnošću i ako su prekoračenja u cijelosti ili djelomično uzrokovana doprinosom iz prirodnih izvora, ti bi se doprinosi pod uvjetima iz ove Direktive trebali moći odbiti prilikom procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka i obveze smanjenja prosječne izloženosti. Doprinos prekoračenju graničnih vrijednosti lebdećih čestica (PM10) koji se pripisuje zimskom posipavanju cesta pijeskom ili solju također bi se trebao moći odbiti prilikom procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka, pod uvjetom da su poduzete razumne mjere za smanjenje koncentracija. Odbijanje tih doprinosa ne sprečava države članice da poduzmu mjere za smanjenje njihova učinka na zdravlje.

(35)

Ključno je sustavno pratiti kvalitetu zraka u kritičnim točkama onečišćenja zraka, među ostalim ondje gdje na razinu onečišćenja snažno utječu emisije iz teških izvora onečišćenja zbog kojih bi pojedinci i skupine stanovništva mogli biti izloženi povećanim rizicima od štetnih učinaka na zdravlje. U tu bi svrhu države članice trebale postaviti točke uzorkovanja u kritičnim točkama onečišćenja zraka i poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se utjecaj onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje u tim kritičnim točkama sveo na najmanju moguću mjeru.

(36)

Za zone u kojima su uvjeti posebno teški trebalo bi iznimno omogućiti odgodu krajnjeg roka za postizanje sukladnosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka u slučajevima kada, bez obzira na provedbu odgovarajućih mjera za smanjenje onečišćenja, postoje akutni problemi u postizanju sukladnosti u specifičnim zonama. Svako odgađanje roka za zonu mora pratiti sveobuhvatni plan djelovanja za kvalitetu zraka koji bi trebala odobriti Komisija. U takvom slučaju, plan djelovanja za kvalitetu zraka trebao bi utvrditi odgovarajuće mjere kako bi razdoblje prekoračenja bilo što kraće. Države članice trebale bi dokazati i da su mjere iz njihovih planova djelovanja za kvalitetu zraka provedene kako bi se osigurala usklađenost.

(37)

Trebalo bi izraditi i ažurirati planove za kvalitetu zraka za zone ili prostorne jedinice prosječne izloženosti u kojima koncentracije onečišćujućih tvari u zraku prelaze relevantne granične vrijednosti kvalitete zraka, ciljne vrijednosti ili obveze smanjenja prosječne izloženosti. Trebalo bi izraditi i ažurirati i planove za kvalitetu zraka za prekoračenja ciljnih vrijednosti za prizemni ozon, osim ako u danim okolnostima ne postoji znatan potencijal za smanjenje koncentracija prizemnog ozona i ako bi mjere za rješavanje problema prekoračenja podrazumijevale nerazmjerne troškove.

(38)

Onečišćujuće tvari emitiraju se iz mnogo različitih izvora i aktivnosti. Kako bi se osigurala povezanost različitih politika, planovi za kvalitetu zraka ili planovi djelovanja za kvalitetu zraka trebali bi, gdje je izvedivo, biti dosljedni s planovima i programima koji su pripremljeni u skladu s direktivama 2002/49/EZ (11) i 2010/75/EU (12) Europskog parlamenta i Vijeća i Direktivom (EU) 2016/2284.

(39)

Kako je utvrđeno sudskom praksom Suda (13), činjenica da je izrađen plan za kvalitetu zraka sama po sebi ne znači da je država članica ipak ispunila svoje obveze kako bi osigurala da razine onečišćujućih tvari u zraku ne prelaze standarde kvalitete zraka utvrđene ovom Direktivom.

(40)

Prije 2030. trebalo bi izraditi planove djelovanja za kvalitetu zraka ako postoji rizik da države članice do tog datuma neće postići granične vrijednosti ili, prema potrebi, ciljne vrijednosti, kako bi se osiguralo odgovarajuće smanjenje razina onečišćujućih tvari. Planom djelovanja za kvalitetu zraka trebale bi se utvrditi politike i mjere za usklađivanje s tim graničnim vrijednostima i, prema potrebi, ciljnim vrijednostima do roka za postizanje usklađenosti. Radi pravne jasnoće i neovisno o posebnoj terminologiji koja se upotrebljava, plan djelovanja za kvalitetu zraka je vrsta plana za kvalitetu zraka kako je definiran u ovoj Direktivi.

(41)

Trebalo bi utvrditi kratkoročne akcijske planove u kojima se navode kratkoročne mjere koje treba poduzeti u slučaju rizika od prekoračenja jednog ili više pragova upozorenja, kako bi se taj rizik smanjio i kako bi se ograničilo njegovo trajanje. Države članice trebale bi se u određenim okolnostima moći suzdržati od utvrđivanja takvih kratkoročnih akcijskih planova za prizemni ozon ako ne postoji znatan potencijal za smanjenje rizika, trajanja ili ozbiljnosti takvog prekoračenja.

(42)

Onečišćenje zraka nema granica i dijeli se diljem Unije. U većini država članica znatan udio onečišćenja nastaje izvan njihova državnog područja. Države članice trebale bi, prema potrebi, surađivati ako zbog značajnog onečišćenja koje dolazi iz druge države članice razina onečišćenja prekorači, ili je vjerojatno da će prekoračiti, bilo koju graničnu vrijednost, ciljne vrijednosti, obvezu smanjenja prosječne izloženosti ili prag upozorenja. Prekogranična narav određenih onečišćujućih tvari, kao što su prizemni ozon i lebdeće čestice (PM10 i PM2,5), zahtjeva od dotičnih država članica da međusobno surađuju kako bi utvrdile izvore onečišćenja zraka i mjere koje treba poduzeti za otklanjanje tih izvora te izradile koordinirane aktivnosti, kao što je koordinacija planova za kvalitetu zraka i kratkoročnih akcijskih planova, u kojima bi svaka država članica trebala rješavati problem izvora onečišćenja na svojem državnom području, kako bi se uklonila takva prekoračenja, te obavijestila javnost. Gdje je prikladno, države članice trebale bi surađivati s trećim zemljama, s osobitim naglaskom na rano uključivanje država kandidatkinja. Komisiju bi trebalo pravodobno obavijestiti o svakoj takvoj suradnji i pozvati je da bude prisutna i da pomogne te bi prema potrebi trebala moći pružiti tehničku potporu državama članicama na njihov zahtjev.

(43)

Države članice i Komisija trebale bi prikupiti, razmijeniti i proširiti informacije o kvaliteti zraka kako bi bolje razumjele utjecaj onečišćenja zraka i izradile odgovarajuće politike. Javnosti bi, ako postoje, također trebale biti dostupne sve najnovije informacije o koncentracijama svih onečišćujućih tvari u zraku, informacije o učincima na zdravlje te planovima za kvalitetu zraka, planovima djelovanja za kvalitetu zraka i kratkoročnim akcijskim planovima na dosljedan i lako razumljiv način.

(44)

Kako bi se osigurao širok javni pristup informacijama o kvaliteti zraka, te bi informacije trebalo objaviti upotrebom digitalnih i, prema potrebi, nedigitalnih komunikacijskih kanala.

(45)

Podatke o koncentracijama i taloženju reguliranih onečišćujućih tvari trebalo bi prosljeđivati Komisiji kao temelj za redovna izvješća. Kako bi se olakšalo rukovanje i usporedba informacija o kvaliteti zraka, informacije bi trebale Komisiji biti dostupne u standardiziranom obrascu.

(46)

Postupke za prikupljanje podataka, ocjenjivanje i izvješćivanje o kvaliteti zraka potrebno je prilagoditi kako bi se mogla koristiti elektronička sredstva i internet kao glavni alati za dobivanje informacija, te ih je potrebno uskladiti s Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(47)

Prikladno je predvidjeti mogućnost prilagodbe kriterija i tehnika korištenih za procjenu kvalitete zraka, kao i informacija koje se dostavljaju, znanstvenim i tehničkim dostignućima.

(48)

Kako je utvrđeno u sudskoj praksi Suda (15), države članice ne smiju ograničiti procesnu legitimaciju za osporavanje odluke javnog tijela na one pripadnike zainteresirane javnosti koji su sudjelovali u prethodnom upravnom postupku za donošenje te odluke. Osim toga, postupak preispitivanja mora biti pošten, pravičan i pravodoban, ne bi smio biti preskup, a trebao bi osiguravati odgovarajuće mehanizme pravne zaštite, uključujući prema potrebi mjere zabrane. Nadalje, u skladu sa sudskom praksom Suda (16) pristup pravosuđu odobrava se barem zainteresiranoj javnosti.

(49)

Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i načela, prvenstveno načela iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Ako je šteta za zdravlje ljudi nastala kao posljedica kršenja nacionalnih pravila kojima se članak 19. stavci od 1. do 5. i članak 20. stavci 1. i 2. ove Direktive prenose u nacionalno pravo, i to je kršenje počinjeno namjerno ili iz nepažnje, države članice trebale bi osigurati da pojedinci pogođeni takvim kršenjima imaju pravo od relevantnog nadležnog tijela zatražiti i dobiti naknadu štete. Pravilima o naknadi štete, pristupu pravosuđu i sankcijama utvrđenima u ovoj Direktivi nastoje se izbjeći, spriječiti i smanjiti štetni učinci onečišćenja zraka na zdravlje ljudi i okoliš u skladu s člankom 191. stavkom 1. UFEU-a. Time se pravilima u politike Unije nastoji integrirati visoka razina zaštite okoliša i poboljšanje kvalitete okoliša u skladu s načelom održivog razvoja kako je utvrđeno u članku 37. Povelje i konkretno utvrđuje obveza zaštite prava na život i integritet osobe te prava na zdravstvenu skrb utvrđena u člancima 2., 3. i 35. Povelje. Ovom Direktivom doprinosi se i pravu na djelotvoran pravni lijek, kako je utvrđeno u članku 47. Povelje, u pogledu zaštite zdravlja ljudi. Sankcije predviđene ovom Direktivom trebale bi biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće.

(50)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu daljnjih tehničkih pojedinosti za primjene modeliranja; za određivanje prostorne reprezentativnosti za točke uzorkovanja; o dokazivanju i oduzimanju prekoračenja koja se mogu pripisati prirodnim izvorima; za određivanje doprinosa od resuspenzije lebdećih čestica nakon zimskog posipanja pijeskom ili solju; o zahtjevima za projekcije koje se provode u svrhu odgode rokova za postizanje i o informacijama koje treba uvrstiti u izvješća o provedbi; i o zahtjevima o prijenosu informacija i izvješćivanju o kvaliteti zraka u pogledu i. utvrđivanja pravila koja se odnose na informacije o kvaliteti zraka koje države članice trebaju dostaviti Komisiji te rokova u kojima se te informacije trebaju dostavljati i ii. pojednostavnjenja načina izvješćivanja o podatcima i uzajamne razmjene informacija i podataka dobivenih iz mreža i pojedinačnih točaka uzorkovanja na kojima se mjeri onečišćenje zraka unutar država članica. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(51)

Kako bi se osiguralo da ova Direktiva i dalje ispunjava svoje ciljeve, posebno kako bi se izbjegli, spriječili i smanjili štetni učinci kvalitete zraka na ljudsko zdravlje i okoliš, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenama prilogâ od III. do VII., IX. i X. ovoj Direktivi kako bi se uzeo u obzir tehnički i znanstveni razvoj povezan s procjenom kvalitete zraka, mjere koje treba razmotriti za uvrštenje u kratkoročne akcijske planove i informiranje javnosti. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (18) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(52)

Obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo trebalo bi ograničiti na one odredbe koje predstavljaju suštinsku izmjenu u usporedbi s prijašnjim direktivama. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredaba proizlazi iz prijašnjih direktiva.

(53)

Ovom Direktivom ne bi se trebale dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo direktiva navedenih u dijelu B Priloga XI. ovoj Direktivi.

(54)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno utvrđivanje odredbi o kvaliteti zraka radi postizanja cilja nulte stope onečišćenja kako bi se kvaliteta zraka u Uniji postupno poboljšavala do razina koje se više ne smatraju štetnima za ljudsko zdravlje, prirodne ekosustave ili bioraznolikost, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog prekogranične naravi onečišćujućih tvari, nego se zbog njegova opsega i učinaka djelovanja na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,