PRILOG IV. Procjena kvalitete zraka i lokacija točaka uzorkovanja

1.

Kvaliteta zraka ocjenjuje se na svim lokacijama osim onih navedenih u točki 2.

Točke B i C primjenjuju se na lokaciju točaka uzorkovanja. Načela iz točaka B i C primjenjuju se i u onoj mjeri u kojoj su relevantna za utvrđivanje specifičnih lokacija na kojima su utvrđene koncentracije relevantnih onečišćujućih tvari kada se kvaliteta zraka procjenjuje indikativnim mjerenjima ili primjenama modeliranja.

2.

Usklađenost s graničnim vrijednostima i ciljnim vrijednostima s ciljem zaštite zdravlja ljudi ne procjenjuje se na sljedećim lokacijama:

(a)

Točke uzorkovanja u svrhu zaštite zdravlja ljudi smještene su tako da daju pouzdane podatke o svemu sljedećem:

(b)

točke uzorkovanja općenito su smještene tako da se izbjegne mjerenje mikrookruženja u njihovoj neposrednoj blizini, što znači da točke uzorkovanja moraju biti smještene, ako je to izvedivo, tako da je uzorkovani zrak reprezentativan za kvalitetu zraka cestovnog segmenta duljine najmanje 100 m na lokacijama na kojima se mjeri doprinos iz cestovnog prometa i najmanje 25 m × 25 m na lokacijama na kojima se mjeri doprinos iz grijanja kućanstava i najmanje 250 m × 250 m na lokacijama na kojima se mjeri doprinos iz industrijskih postrojenja ili drugih izvora kao što su luke ili zračne luke;

(c)

ako je cilj procijeniti kvalitetu zraka na kritičnim točkama onečišćenja zraka, točke uzorkovanja postavljaju se u područjima unutar zona s najvišim koncentracijama kojima će stanovništvo vjerojatno biti izravno ili neizravno izloženo u razdoblju koje je značajno u odnosu na razdoblje računanja prosjeka graničnih vrijednosti ili ciljnih vrijednosti; te se točke uzorkovanja postavljaju, prema potrebi i u mjeri u kojoj je to moguće, u područjima na kojem će osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine vjerojatno biti izravno ili neizravno izloženo u razdoblju koje je značajno u odnosu na razdoblje računanja prosjeka graničnih vrijednosti ili ciljnih vrijednosti, uključujući, ali ne ograničavajući se na stambena područja, škole, bolnice, ustanove za život uz tuđu pomoć ili uredske zgrade;

(d)

točke uzorkovanja na gradskim pozadinskim lokacijama smještene su tako da na njihovu razinu onečišćenja utječe cjelokupno onečišćenje iz svih relevantnih izvora; razina onečišćenja ne smije biti pod prevladavajućim utjecajem jednog izvora, osim ako je takva situacija tipična za veće gradsko područje; te točke uzorkovanja u pravilu su reprezentativne za više kvadratnih kilometara;

(e)

točke uzorkovanja na ruralnim pozadinskim lokacijama smještene su tako da na njihovu razinu onečišćenja utječe integrirani doprinos iz relevantnih izvora ali ne gradska područja, glavne ceste ili industrijske lokacije u njihovoj blizini, tj. bliže od 5 km;

(f)

ako je cilj procijeniti doprinos iz cestovnog prometa, točke uzorkovanja smještene su tako da pružaju podatke o prometnicama na kojima se pojavljuju najviše koncentracije, uzimajući u obzir količinu prometa (lokacija s najvećom gustoćom prometa u zoni), lokalne disperzijske uvjete i prostornu upotrebu zemljišta (npr. u uličnim kanjonima);

(g)

ako je cilj procjena doprinosa grijanja kućanstava, točke uzorkovanja se postavljaju niz vjetar od glavnog izvora unutar relevantnog predominantnog smjera vjetra od tih izvora;

(h)

ako je cilj procjena doprinosa industrijskih izvora, luka ili zračnih luka, barem jedna točka uzorkovanja smješta se niz vjetar od glavnog izvora unutar relevantnog predominantnog smjera vjetra u najbližem naseljenom području; ako je pozadinska koncentracija nepoznata, dodatna se mjerna postaja smješta uz vjetar od glavnog izvora u odnosu na relevantni predominantni smjera vjetra; točke uzorkovanja mogu biti smještene tako da je moguće pratiti primjenu NRT-ova;

(i)

ako je moguće, točke uzorkovanja reprezentativne su i za slične lokacije koje nisu u neposrednoj blizini točaka uzorkovanja; u zonama u kojima je razina onečišćujućih tvari u zraku iznad praga procjene jasno se definira područje za koje je svaka točka uzorkovanja reprezentativna; cijela zona, ako je to moguće, obuhvaćena je različitim područjima reprezentativnosti definiranima za te točke uzorkovanja; koncentracije u područjima u zoni koja nisu obuhvaćena točkama uzorkovanja te zone procjenjuju se odgovarajućim metodama;

(j)

vodi se računa o potrebi postavljanja točaka uzorkovanja na otoke ako je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi;

(k)

točke uzorkovanja na kojima se mjere arsen, kadmij, olovo, živa, nikal i policiklički aromatski ugljikovodici, nalaze se, ako je to moguće, na zajedničkim lokacijama s točkama uzorkovanja za PM10.

(a)

zemljopisno područje može uključivati područja koja nisu susjedna, ali je ograničeno u pogledu proširenja granicama zone koja se razmatra;

(b)

ako se procjenjuje putem primjena modeliranja, upotrebljava se sustav modeliranja koji odgovara namjeni i upotrebljavaju se modelirane koncentracije na lokaciji točke uzorkovanja kako bi se spriječilo da sustavne pristranosti mjerenja modela narušavaju procjenu;

(c)

mogu se uzeti u obzir i drugi parametri osim apsolutnih koncentracija, npr. percentili;

(d)

razine tolerancije i moguće granične vrijednosti za različite onečišćujuće tvari mogu se razlikovati ovisno o karakteristikama točke uzorkovanja;

(e)

godišnji prosjek opažene koncentracije onečišćujućih tvari upotrebljava se kao mjerilo kvalitete zraka za određenu godinu.

(a)

protok oko ulaznog otvora točke za uzorkovanje neometan je (općenito slobodan u krugu od najmanje 270o ili 180o za točke uzorkovanja na rubu naselja), bez prepreka koje bi utjecale na protok zraka u blizini ulaznog otvora (udaljeno najmanje 1,5 metara od građevina, balkona, drveća i ostalih prepreka, te najmanje 0,5 m od najbliže građevine ako su točke uzorkovanja reprezentativne za kvalitetu zraka na rubu naselja);

(b)

općenito, ulazni je otvor točke uzorkovanja između 0,5 m (zona disanja) i 4 m iznad tla; razmještaj na više mjesto može biti primjeren i ako je točka uzorkovanja smještena na pozadinskoj lokaciji; odluka o primjeni takvog razmještaja na više mjesto u potpunosti se dokumentira;

(c)

ulazni otvor sonde za uzorkovanje ne smješta se u neposrednu blizinu izvorâ kako ne bi došlo do izravnog usisa emisija koje nisu pomiješane sa zrakom;

(d)

ispuh uzorkivača smješten je tako da ne dođe do ponovnog ulaska ispušnog zraka u ulazni otvor uzorkivača;

(e)

za sve onečišćujuće tvari sonde za uzorkovanje namijenjene ponajprije za mjerenje doprinosa iz cestovnog prometa postavljaju se najmanje 25 m od ruba većih raskrižja i najviše 10 m od rubnika ceste; za potrebe ove točke „rubnik ceste” znači linija koja razdvaja promet motornim vozilima od drugih područja; „veće raskrižje” znači raskrižje koje prekida protok prometa i uzrokuje emisije različite (zaustavljanje i pokretanje) od ostatka ceste;

(f)

za mjerenja taloženja na pozadinskim lokacijama primjenjuju se smjernice i kriteriji EMEP-a;

(g)

za mjerenje prizemnog ozona države članice osiguravaju da je točka uzorkovanja smještena daleko od izvora kao što su peći i spalionice te više od 10 m od najbliže ceste, pri čemu se udaljenost povećava kao funkcija intenziteta prometa;

(h)

sljedeći se čimbenici također mogu uzeti u obzir:

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.