UREDBA (EU) 2024/1252 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. travnja 2024. o uspostavi okvira za osiguravanje sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 (Tekst značajan za EGP)

UREDBA (EU) 2024/1252 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. travnja 2024.

o uspostavi okvira za osiguravanje sigurne i održive opskrbe kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020

(Tekst značajan za EGP)

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

1. Pregled

Naslov	Regulativa
POGLAVLJE 1. OPĆE ODREDBE	POGLAVLJE 1. OPĆE ODREDBE
POGLAVLJE 2. STRATEŠKE SIROVINE I KRITIČNE SIROVINE	POGLAVLJE 2. STRATEŠKE SIROVINE I KRITIČNE SIROVINE
POGLAVLJE 3. JAČANJE UNIJINA LANCA VRIJEDNOSTI SIROVINA	POGLAVLJE 3. JAČANJE UNIJINA LANCA VRIJEDNOSTI SIROVINA
POGLAVLJE 4. PRAĆENJE I UBLAŽAVANJE RIZIKA	POGLAVLJE 4. PRAĆENJE I UBLAŽAVANJE RIZIKA
POGLAVLJE 5. ODRŽIVOST	POGLAVLJE 5. ODRŽIVOST
POGLAVLJE 6. UPRAVLJANJE	POGLAVLJE 6. UPRAVLJANJE
POGLAVLJE 7. DELEGIRANE OVLASTI I POSTUPAK ODBORA	POGLAVLJE 7. DELEGIRANE OVLASTI I POSTUPAK ODBORA
POGLAVLJE 8. IZMJENE	POGLAVLJE 8. IZMJENE
POGLAVLJE 9. ZAVRŠNE ODREDBE	POGLAVLJE 9. ZAVRŠNE ODREDBE
PRILOG I. Strateške sirovine	PRILOG I. Strateške sirovine Odjeljak 1. Popis strateških sirovina Sljedeće sirovine smatraju se strateškima: (a) boksit/aluminijev oksid/aluminij (b) bizmut (c) bor – metalurške čistoće (d) kobalt (e) bakar (f) galij (g) germanij (h) litij – baterijske čistoće (i) elementarni magnezij (j) mangan – baterijske čistoće (k) grafit – baterijske čistoće (l) nikal – baterijske čistoće (m) metali platinske skupine (n) elementi rijetkih zemalja za trajne magnete (Nd, Pr, Tb, Dy, Gd, Sm i Ce) (o) elementarni silicij (p) elementarni titanij (q) volfram odjeljak 2. Metodologija za određivanje strateških sirovina 1. Strateška se važnost određuje na temelju važnosti sirovine za zelenu i digitalnu tranziciju i za obrambene i aeronautičke primjene, u skladu sa sljedećim kriterijima: (a) količina strateških tehnologija za koje je ulazni materijal neka strateška sirovina; (b) količina sirovine potrebne za proizvodnju relevantnih strateških tehnologija; (c) očekivanja svjetska potražnja za relevantnim strateškim tehnologijama. 2. Predviđeni rast potražnje (DF/C,τ) izračunava se formulom: pri čemu je: DFτ je globalna godišnja prognoza potražnje za sirovinom u godini τ; GSτο je globalna godišnja proizvodnja sirovine za referentno razdoblje, τ0. 3. Težina povećavanja proizvodnje određuje se tako da se u obzir uzme barem: (a) postojeći globalni godišnji opseg proizvodnje sirovine; (b) omjer rezervi i proizvodnje sirovine na temelju poznatih rezervi geoloških resursa koji se mogu gospodarski isplativo vaditi i trenutačne globalne godišnje proizvodnje; (c) vrijeme provedbe novih projekata kojima se povećava kapacitet opskrbe, ako su dostupne pouzdane informacije.
PRILOG II. Kritične sirovine	PRILOG II. Kritične sirovine Odjeljak 1 Popis kritičnih sirovina Sljedeće sirovine smatraju se kritičnima: (a) antimon (b) arsen (c) boksit/aluminijev oksid/aluminij (d) barit (e) berilij (f) bizmut (g) bor (h) kobalt (i) koksni ugljen (j) bakar (k) glinenac (feldspat) (l) fluorit (m) galij (n) germanij (o) hafnij (p) helij (q) teški elementi rijetkih zemalja (r) laki elementi rijetkih zemalja (s) litij (t) magnezij (u) mangan v. grafit (w) nikal – baterijske čistoće x. niobij (y) fosfatna stijena (z) fosfor (aa) metali platinske skupine (ab) skandij (ac) elementarni silicij (ad) stroncij (ae) tantal (af) elementarni titanij (ag) volfram (ah) vanadij Odjeljak 2. Izračun gospodarske važnosti i rizika za sigurnost opskrbe 1. Gospodarska važnost (EI) procijenjene sirovine izračunava se formulom: pri čemu: s označava sektore gospodarstva (razina oznake s dvije znamenke) NACE-a; As je udio krajnje uporabe procijenjene sirovine u nekom sektoru NACE-a (razina oznake s dvije znamenke) (pri čemu se koriste vrijednosti Unije kada su dostupne, a u suprotnome globalni udijeli); Qs je dodana vrijednost odgovarajućeg sektora NACE-a (razina oznake s dvije znamenke), kao udio cjelokupnog gospodarstva; SIEI je indeks zamjenjivosti u odnosu na gospodarsku važnost. 2. Indeks zamjenjivosti procijenjene sirovine u odnosu na gospodarsku važnost (SIEI) izračunava se, na temelju najrelevantnijih industrijskih primjena, formulom: pri čemu je: i određeni zamjenski materijal a određena pojedinačna primjena sirovine; SPPi,a; EI parametar učinkovitosti gospodarske važnosti svakog zamjenskog materijala, i, u usporedbi s procijenjenom sirovinom, na temelju tehničke učinkovitosti, uključujući funkcionalnost i troškovnu učinkovitost, za svaku primjenu, a; Sharea udio sirovina u krajnjoj primjeni; Sub_sharei,a podudio svakog zamjenskog materijala u svakoj primjeni. 3. Rizik za sigurnost opskrbe (SR) procijenjene sirovine izračunava se formulom: pri čemu: GS označava globalnu godišnju proizvodnju ocijenjene sirovine; Eu_sourcing označava stvarnu opskrba Unije, tj. domaća proizvodnja Unije plus uvoz u Uniju iz trećih zemalja ili prekomorskih zemalja i područja; HHI Herfindahl-Hirschmanov indeks (koristi se kao pokazatelj za koncentraciju opskrbe po zemlji) WGI je indeks koji se temelji na indikatorima Svjetske banke o globalnom upravljanju (koristi se kao pokazatelj za upravljanje po zemlji); tc je trgovinski parametar modifikator WGI-ja, koji se određuje uzimanjem u obzir mogućih izvoznih poreza (potencijalno ublaženih trgovinskim sporazumom na snazi) i fizičkim izvoznim kvotama ili zabranama izvoza koje je zemlja uvela, c. EoLRIR je stopa recikliranja u ulaznom materijalu, što znači omjer sekundarnih sirovina u ulaznom materijalu (recikliranih iz otpada) i svih sirovina (primarnih i sekundarnih) u ulaznom materijalu; SISR je indeks zamjenjivosti u odnosu na rizik za sigurnost opskrbe; IR je ovisnost o uvozu. 4. Ovisnost o uvozu, IR, sirovine izračunava se formulom: 5. Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHIWGI) procijenjene sirovine izračunava se formulom: pri čemu: c označava zemlje koje isporučuju procijenjenu sirovinu; Sc je udio zemlje c u opskrbi (GS ili EU_sourcing) procijenjene sirovine; WGIc je indeks koji se temelji na indikatorima Svjetske banke o globalnom upravljanju zemlje c; tc je trgovinski parametar zemlje modifikator WGI-ja, koji se određuje uzimanjem u obzir mogućih izvoznih poreza (potencijalno ublaženih trgovinskim sporazumom na snazi) i fizičkim izvoznim kvotama ili zabranama izvoza koje je zemlja uvela, c. 6. Indeks zamjenjivosti procijenjene sirovine u odnosu na rizik za sigurnost opskrbe SISR) izračunava se formulom: pri čemu: i označava određeni zamjenski materijal; a označava određenu pojedinačnu primjenu potencijalnog materijala; SPPi; SR je parametar učinkovitosti rizika opskrbe za svaki zamjenski materijal, i, na temelju njegove globalne proizvodnje, kritičnosti i gospodarskog značaja (primarni proizvod, suproizvod, nusproizvod); Sharea je udio sirovine potencijalnih materijala u krajnjoj primjeni; Sub_sharei,a je podudio svakog zamjenskog materijala u svakoj primjeni. 7. Ako strukturne ili statističke promjene horizontalno utječu na mjerenje gospodarske važnosti i rizika za sigurnost opskrbe za sve ocijenjene materijale, odgovarajuće se vrijednosti korigiraju kako bi se kompenziralo za te promjene. Izračuni formula u ovom odjeljku temelje se na prosjeku posljednjih pet godina za koje su podaci dostupni. Prioritet, kvaliteta i dostupnost podataka moraju se uzeti u obzir.
PRILOG III. Procjena na temelju kriterija za priznavanje strateških projekata	PRILOG III. Procjena na temelju kriterija za priznavanje strateških projekata 1. Pri procjeni ispunjava li projekt u Uniji kriterij utvrđen u članku 6. stavku 1. točki (a) uzima se u obzir: (a) doprinosi li projekt postizanju referentnih vrijednosti utvrđenih u članku 5. stavku 2. točki (a); (b) doprinosi li projekt održavanju ili proširivanju Unijinih kapaciteta u smislu udjela u godišnjoj potrošnji strateških sirovina u Uniji, uzimajući u obzir očekivano povećanje potrošnje u Uniji; (c) doprinosi li projekt postizanju jačanju Unijina kapaciteta za proizvodnju inovativnih sirovina koji mogu zamijeniti strateške sirovine u jednoj strateškoj tehnologiji ili više njih, uz poduzimanje mjera za postizanje sličnog ili manjeg ekološkog otiska u usporedbi sa sirovinom koja je zamijenjena; Doprinos projekta relevantnoj referentnoj vrijednosti ocjenjuje se na temelju poslovnog plana projekta, popratnih tehničkih informacija uključenih u zahtjev i procijenjenog vremena do ulaska na tržište. 2. Pri procjeni ispunjava li projekt u trećoj zemlji ili prekomorskoj zemlji i području kriterij utvrđen u članku 6. stavku 1. točki (a) uzima se u obzir: (a) doprinosi li projekt referentnim vrijednostima iz članka 5. stavka 2. točke (b) ili doprinosi održavanju otpornosti opskrbe Unije strateškim sirovinama; (b) jamči li primjenjivi pravni okvir ili drugi uvjeti da neće doći do narušavanja trgovine i ulaganja povezanih s projektom, uzimajući u obzir prije svega je li Unija s tom trećom zemljom ili tim prekomorskim zemljama i područjima, sklopila strateško partnerstvo iz članka 37. ili trgovinski sporazum s poglavljem o sirovinama, i je li dosljedan sa zajedničkom trgovinskom politikom Unije; (c) koliko je poduzeća sklopilo, ili voljno sklopiti, ugovore o otkupu s nositeljem projekta kako bi koristila ili prerađivala strateške sirovine dobivene iz relevantnih projekata u Uniji; (d) je li projekt u skladu s Unijinim ciljevima razvojne suradnje i vanjske politike. Doprinos projekta referentnim vrijednostima iz točke (a) ocjenjuje se na temelju poslovnog plana projekta, popratnih tehničkih informacija uvrštenih u zahtjev, procijenjenog vremena za ulazak na tržište i udjela proizvodnje projekta obuhvaćenog postojećim ili potencijalnim ugovorima o otkupu iz točke (c). Među dokazima za točku (c) mogu biti ugovorni sporazumi, pisma namjere i memorandumi o razumijevanju. 3. Pri procjeni ispunjava li projekt kriterij utvrđen u članku 6. stavku 1. točki(b) uzima se u obzir: (a) kvaliteta studija izvedivosti provedenih za potencijal razvoja projekta; (b) je li planirana tehnologija dokazana u praksi u relevantnom okruženju. 4. Koncept studija izvedivosti iz točke 3. podtočke (a) mora biti osmišljen tako da se: (a) ocijeni vjerojatnost uspjeha projekta na temelju analize tehnoloških i okolišnih aspekata; (b) identificiraju potencijalna tehnička pitanja i problema koji bi se mogli pojaviti tijekom izvođenja projekta. Za potvrdu izvedivosti projekta mogle bi biti potrebne dodatne studije. 5. Pri procjeni ispunjavaju li projekti u Uniji kriterij utvrđen u članku 6. stavku 1. točki (c) uzima se u obzir ukupna procjena usklađenosti projekta s relevantnim pravom Unije ili nacionalnim pravom kao i relevantni dodatni dokazi, uzimajući u obzir lokaciju projekta. Pri procjeni ispunjavaju li projekti u trećim zemljama kriterij utvrđen u članku 6. stavku 1. točki (c) uzima se u obzir usklađenost s primjenjivim nacionalnim pravom pod uvjetom da se tim nacionalnim pravom pruža dostatno jamstvo usklađenosti s kriterijem ili njegovim aspektima te sa sljedećim međunarodnim instrumentima: (a) Trostranom deklaracijom ILO-a o načelima za multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku; (b) Smjernicama OECD-a za postupanje s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje, posebno smjernicama koje se odnose na borbu protiv korupcije; (c) Smjernicama OECD-a za postupanje s dužnom pažnjom za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja; (d) Smjernicama OECD-a za postupanje s dužnom pažnjom za stvaran angažman s dionicima u sektoru eksploatacije, među ostalim u slučajevima u kojima se upućuje na načela utvrđena u Deklaraciji Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda; (e) Načelima OECD-a za korporativno upravljanje; (f) Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća o odgovornom poslovnom ponašanju; (g) Vodećim načelima Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima. (h) Referentnom normom br. 5 Međunarodne financijske korporacije o stjecanju zemljišta i nedobrovoljnom preseljenju; 6. Nositelji projekta mogu dokazati ispunjavanje kriterija utvrđenog u članku 6. stavku 1. točki (c) na sljedeće načine: (a) dostavljanjem dokaza da je taj projekt pojedinačno certificiran u okviru jednog ili više programa priznatih u skladu s člankom 30. stavkom 2. koji zajednički obuhvaćaju sve zahtjeve navedene u Prilogu IV. točki 2.; ili (b) preuzimanjem obveze da certificira taj program u okviru jednog ili više programa priznatih u skladu s člankom 30. stavkom 2. koji zajednički obuhvaćaju sve zahtjeve navedene u Prilogu IV. točki 2. i dostavljanjem dostatnih dokaza da će provedeni projekt moći ispuniti kriterije takve certifikacije. 7. Pri procjeni ispunjava li projekt u Uniji kriterij utvrđen u članka 6. stavku 1. točke (d) uzima se u obzir: (a) sudjeluju li u projektu poduzeća iz različitih država članica; (b) nalaze li se potencijalni otkupljivači u više država članica; (c) postoje li utjecaji na dostupnost strateških sirovina za korisnike niže u lancu u više država članica. 8. Pri procjeni ispunjava li projekt u trećoj zemlji kriterij utvrđen u članku 6. stavku 1. točki (e) uzima se u obzir u kojoj mjeri projekt u toj trećoj zemlji doprinosi: (a) jačanju više od jedne faze u lancu vrijednosti sirovine u toj zemlji ili široj regiji; (b) poticanju privatnog ulaganja u domaći lanac vrijednosti sirovina; (c) stvaranju širih gospodarskih ili socijalnih koristi, među ostalim stvaranju radnih mjesta.
PRILOG IV. Kriteriji za programe certifikacije	PRILOG IV. Kriteriji za programe certifikacije 1. Priznati program certifikacije mora ispunjavati sljedeće kriterije: (a) otvoren je pod transparentnim, poštenim i nediskriminirajućim uvjetima za sve gospodarske subjekte koji žele i mogu ispuniti zahtjeve programa, a njime upravlja više dionika; (b) praćenje i provjera sukladnosti objektivni su, utemeljeni na međunarodnim, Unijinim ili nacionalnim standardima, zahtjevima i postupcima te se provode neovisno od relevantnog gospodarskog subjekta; (c) sadržava dostatne zahtjeve i postupke kako bi se osigurala stručnost i neovisnost odgovornih verifikatora; (d) uključuje zahtjeve kako bi se osiguralo izvješće o reviziji na razini lokacije. 2. Zahtjevi za certifikaciju moraju se sastojati barem od: (a) zahtjeva kojima se osiguravaju okolišno održive prakse, među ostalim zahtjeva za upravljanje okolišem i ublažavanje utjecaja, u sljedećim kategorijama rizika za okoliš: i. zrak, uključujući onečišćenje zraka na primjer emisijama stakleničkih plinova; ii. voda, zajedno s morskim dnom i morskim okolišem, te onečišćenje vode, potrošnja vode, količine vode, uzimajući u obzir poplave ili suše, i pristup vodi; iii. tlo, uključujući onečišćenje tla, eroziju tla, uporabu zemljišta i degradaciju zemljišta; iv. bioraznolikost, uključujući štetu nanesenu staništima, divljim biljnim i životinjskim vrstama, flori i ekosustavima, uključujući usluge ekosustava; v. opasne tvari; vi. buka i vibracije; vii. sigurnost pogona; viii. potrošnja energije; ix. otpad i ostaci; (b) zahtjeva kojima se osiguravaju društveno odgovorne prakse, među ostalim poštovanje ljudskih i radničkih prava, uključujući život u zajednici i autohtone narode; (c) zahtjeva kojima se osiguravaju poslovni integritet i transparentnost, među ostalim zahtjeva za dobro upravljanje financijskim, okolišnim i socijalnim pitanjima te politikama protiv korupcije i podmićivanja.
PRILOG V. Ekološki otisak	PRILOG V. Ekološki otisak Dio I. Definicije Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije: (a) „podaci o aktivnosti” znači informacije povezane s procesima modeliranja inventara životnog ciklusa (LCI), pri čemu agregirani rezultati LCI-ja za procesne lance koji predstavljaju aktivnosti određenog procesa množe se odgovarajućim podacima o aktivnosti te se zatim kombiniraju kako bi se dobio ekološki otisak povezan s tim procesom; (b) „popis materijala” znači popis sirovina, podsklopova, međusklopova, podkomponenti, dijelova i količina svake od tih stavki koji su potrebni za proizvodnju proizvoda u opsegu studije; (c) „podaci specifični za društvo” ili „primarni podaci” znači izravno izmjereni ili prikupljeni podaci iz jednog ili više pogona (podaci specifični za lokaciju) koji su reprezentativni za aktivnosti društva; (d) „metoda procjene utjecaja” znači protokol za kvantitativno pretvaranje podataka inventara životnog ciklusa u bitan utjecaj na okoliš; (e) „kategorija utjecaja” znači razred korištenja resursa ili utjecaja na okoliš na koje se odnose podaci inventara životnog ciklusa; (f) „životni ciklus” znači uzastopne i međusobno povezane faze sustava proizvoda, od dobavljanja sirovina ili stvaranja iz prirodnih izvora do konačnog odlaganja (ISO 14040:2006); (g) „inventar životnog ciklusa” ili „LCI” znači kombinirani skup razmjena elementarnih tokova, tokova otpada i tokova proizvoda u skupu podataka LCI-ja; (h) „skup podataka inventara životnog ciklusa” ili „skup podataka LCI-ja” znači dokument ili datoteka s informacijama o životnom ciklusu određenog proizvoda ili drugim referencama; kao što su lokacija ili proces; u kojem su obuhvaćeni opisni metapodaci i kvantitativni inventar životnog ciklusa te koji može biti skup podataka pojedinačnog procesa, djelomično agregirani skup podataka ili agregirani skup podataka; i. „sekundarni podaci” znači podaci koji ne potječu iz određenog procesa unutar lanca opskrbe društva koje provodi studiju ekološkog otiska, odnosno podaci koje društvo ne prikuplja, ne mjeri niti procjenjuje izravno, nego koji se dobivaju iz baze podataka LCI-ja treće strane ili iz drugih izvora, uključujuću podatke o prosječnim vrijednostima u industriji, na primjer iz objavljenih podataka o proizvodnji, iz vladinih statističkih podataka i od industrijskih udruženja, studije literature, inženjerske studije i patenti; ti se podaci mogu temeljiti i na financijskim podacima te sadržavati posredne podatke i druge generičke podatke te uključujući primarne podatke koji prolaze kroz korak horizontalnog agregiranja; (j) „granica sustava” znači aspekti koji su obuhvaćeni odnosno neobuhvaćeni u studiji životnog ciklusa. Uz to, pravila za izračun ekološkog otiska kritičnih sirovina moraju uključivati sve dodatne definicije potrebne za njihovo tumačenje. Dio II. Područje primjene U ovom se Prilogu navode ključni elementi za izračun ekološkog otiska sirovina. Pravila za izračun ekološkog otiska određenih kritičnih sirovina temelje se na bitnim elementima iz ovog Priloga, pri čemu se uzimaju u obzir znanstveno utemeljene metode procjene i relevantne međunarodne norme u području procjene životnog ciklusa. Izračun ekološkog otiska neke kritične sirovine temelji se na popisu materijala, energiji, proizvodnim metodama i pomoćnim materijalima u postrojenjima u kojima se ta kritična sirovina proizvodi. Cilj Komisije u definiranju pravila za izračun ekološkog otiska određenih kritičnih sirovina mora biti dosljednost s pravilima za izračun ekološkog otiska međuproizvoda i konačnih proizvoda u kojima se koriste te kritične sirovine. Dio III. Deklarirana jedinica Deklarirana jedinica je 1 kg relevantne vrste kritične sirovine. Pravila za izračun ekološkog otiska određenih sirovina mogu definirati veću ili manju deklariranu jedinicu, iskazanu u kg, kad je to potrebno kako bi se uzela u obzir priroda ili uporaba neke kritične sirovine. Svi kvantitativni ulazni i izlazni podaci koje proizvođač prikupi radi kvantifikacije ugljičnog otiska izračunavaju se u odnosu na tu deklariranu jedinicu. Dio IV. Granica sustava 1. Eksploatacija, koncentracija i rafiniranje su tri faze životnog ciklusa koje treba uvrstiti unutar granice sustava primarnih kritičnih sirovina u obliku sljedećih procesa, kad je relevantno za određenu sirovinu: (a) procesi više u lancu, među ostalim eksploatacija rude za proizvodnju sirovine, proizvodnja kemikalija i opskrba kemikalijama, uključujući prijevoz kemikalija, i pomoćni procesi, proizvodnja goriva i opskrba gorivom, uključujući prijevoz goriva, proizvodnja električne energije i opskrba električnom energijom i prijevoz materijala u vozilima koja nisu u vlasništvu organizacije i kojima organizacija ne upravlja; (b) prijevoz rude, koncentrata i sirovina u vozilima koja su u vlasništvu organizacije; (c) skladištenje rude, koncentrata i sirovina; (d) drobljenje i čišćenje rude; (e) proizvodnja koncentrata sirovine; (f) eksploatacija metala, kemijskim, fizičkim ili biološkim postupcima; (g) taljenje; (h) oplemenjivanje metala; (i) čišćenje troske; (j) rafiniranje metala; (k) elektroliza metala; (l) lijevanje ili pakiranje metala; (m) obrada potrošenog materija i troske; (n) svi povezani pomoćni procesi, kao što su procesi za obradu otpadne vode na lokaciji, među ostalim za obradu tehnološke vode, vode korištene za izravno hlađenje i oborinske vode, sustavi za smanjenje plina, uključujući primarne i sekundarne plinove, grijači, uključujući za prethodnu obradu vode za napajanje; i interna logistika. 2. Unutar granice sustava sekundarnih kritičnih sirovina, koje definiraju fazu životnog ciklusa recikliranje, uvrštavaju se sljedeći procesi (kad je relevantno za određenu sirovinu): (a) procesi više u lancu, među ostalim stvaranje sirovinskog materijala (jalovina i neobrađeni koncentrati), proizvodnja kemikalija i opskrba kemikalijama (prijevoz kemikalija) i pomoćni procesi, proizvodnja goriva i opskrba gorivom (prijevoz goriva), proizvodnja električne energije i opskrba električnom energijom i prijevoz materijala u vozilima koja nisu u vlasništvu organizacije; (b) prijevoz koncentrata i otpadnih ostataka vozilima koja su u vlasništvu organizacije; (c) skladištenje otpadnih ostataka, koncentrata i sirovina; (d) prethodna obrada sekundarnih sirovina; (e) taljenje; (f) oplemenjivanje metala; (g) rafiniranje metala; (h) elektroliza metala; (i) lijevanje ili pakiranje metala; (j) obrada potrošenog materija; (k) svi povezani pomoćni procesi, kao što su procesi za obradu otpadne vode na lokaciji, među ostalim za obradu tehnološke vode, vode korištene za izravno hlađenje i oborinske vode, sustavi za smanjenje plina, uključujući primarne i sekundarne plinove, grijači, uključujući za prethodnu obradu vode za napajanje; i interna logistika. 3. Iz izračuna ekološkog otiska trebalo bi isključiti fazu uporabe i fazu na kraju životnog vijeka jer te faze nisu pod izravnim utjecajem odgovornog gospodarskog subjekta. Dopušteno je isključiti druge procese čiji doprinos ekološkom otisku određene kritične sirovine nije značajan. Dio V. Kategorije utjecaja U pravilima za izračun navodi se kategorija utjecaja koju treba uvrstiti u izračun ekološkog otiska. Odabir se temelji na analizi najvažnijih točaka provedenoj međunarodnim znanstveno utemeljenim metodama u kojoj se u obzir uzimaju: (a) relativna važnost različitih utjecaja, među ostalim njihova relativna važnost za postizanje Unijinih klimatskih i okolišnih ciljeva; (b) potrebe poduzeća niže u lancu koja žele prijavljivati ekološki otisak kritičnih sirovina koje koriste. Dio VI. Korištenje skupova podataka specifičnih za poduzeće i sekundarnih skupova podataka U pravilima za izračun mora se navesti upotreba skupova podataka specifičnih za poduzeće i sekundarnih skupova podataka za sve relevantne procese i materijale. Ako pravila izračuna dopuštaju izbor između skupa podataka specifičnog za poduzeće i sekundarnog skupa podataka, Komisija treba razmotriti poticanje korištenja skupa podataka specifičnog za poduzeće. Korištenje skupova podataka specifičnih za poduzeće je obvezno barem za procese pod izravnim utjecajem odgovornog operatera i procese koji imaju najveći utjecaj na relevantne kategorije utjecaja. Podaci o aktivnostima specifični za društvo upotrebljavaju se u kombinaciji s relevantnim sekundarnim skupovima podataka u skladu s ekološkim otiskom. U pravilima za izračun mora se navesti je li dopušteno uzorkovanje u skladu s kriterijima definiranima u međunarodno razvijenim znanstveno utemeljenim metodama. Ako dođe do promjena u popisu materijala ili strukturi izvora energije u proizvodnji određene vrste kritične sirovine, potreban je novi izračun ekološkog otiska. Pri utvrđivanju pravila za izračun, među ostalim za emisije stakleničkih plinova proizvedene iz električne energije koja se upotrebljava za proizvodnju kritičnih sirovina, Komisija osigurava dosljednost i usklađenost s drugim relevantnim pravom Unije, osim ako postoje opravdani razlozi da se to ne učini. Pravila za izračun koja treba razraditi u obliku delegiranog akta moraju uključivati detaljno modeliranje sljedećih faza životnog ciklusa: (a) faze eksploatacije, koncentracije i rafiniranja primarnih sirovina; (b) faze dobavljanja i obrade sekundarnih sirovina. Dio VII. Metode procjene utjecaja Ekološki otisak izračunava se upotrebom znanstveno valjanih metoda procjenjivanja koje uzimaju u obzir kretanja na međunarodnoj razini za relevantne kategorije utjecaja koje se odnose na klimatske promjene, vodu, zrak, tlo, resurse, uporabu zemljišta i toksičnost. Rezultati se navode kao karakterizirani rezultati, bez normalizacije i ponderiranja. Dio VIII. Razredi učinkovitosti prema ekološkom otisku Ovisno o raspodjeli vrijednosti iz deklaracija o ekološkom otisku proizvoda koji se stavljaju na unutarnje tržište, za potrebe razlikovanja na tržištu utvrđuje se smislen broj razreda učinkovitosti, pri čemu kategorija A označava najbolji razred s najmanjim utjecajem životnog ciklusa. Utvrđivanje praga i opsega svakog razreda učinkovitosti mora se temeljiti na raspodjeli učinkovitosti relevantnih kritičnih sirovina stavljenih na tržište u prethodne tri godine, očekivanim tehnološkim poboljšanjima i ostalim tehničkim čimbenicima koje treba utvrditi. Komisija svake tri godine preispituje broj razreda učinkovitosti i pragove koji razdvajaju te razrede kako bi i dalje odražavali stvarno stanje na tržištu i njegov očekivani razvoj. Dio IX. Ocjena sukladnosti U pravilima za izračun i provjeru navodi se primjenjivi postupak ocjenjivanja sukladnosti iz modula utvrđenih u Prilogu II. Odluci br. 768/2008/EZ uz potrebne prilagodbe za predmetne materijale. Za potrebe utvrđivanja primjenjivog postupka ocjenjivanja sukladnosti Komisija uzima u obzir sljedeće kriterije: (a) prikladnost određenog modula s obzirom na tip materijala i njegovu razmjernost javnom interesu koji se nastoji ostvariti; (b) priroda rizika povezanih s proizvodom i omjer u kojem ocjenjivanje sukladnosti odgovara vrsti i stupnju rizika; (c) ako je sudjelovanje treće strane obvezno, potrebu da proizvođač slobodno odabere između modula osiguranja kvalitete i modula izdavanja potvrde za proizvod utvrđenih u Prilogu II. Odluci br. 768/2008/EZ.

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

Zahtjevi
Izvor	Zahtjev

3. Povezani standardi

Standardi
Izvor	Zahtjev

Builddate: 03.05.2024 00:00:00 -Doknr: CELEX:32024R1252
EULAW -
EN: Legal acts of the European Union from EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © European Union. Re-use is authorised by Decision 2011/833/EU, provided the source is acknowledged; the consolidated texts are licensed under CC BY 4.0 (EUR-Lex legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the legislation published in the Official Journal of the European Union is deemed authentic.

DE: Rechtsakte der Europäischen Union aus EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © Europäische Union. Weiterverwendung nach Beschluss 2011/833/EU mit Quellenangabe gestattet; die konsolidierten Fassungen stehen unter CC BY 4.0 (Rechtlicher Hinweis von EUR-Lex). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Verbindlich sind allein die im Amtsblatt der Europäischen Union veröffentlichten Rechtsakte.