Članak 3. Promjene ekonomske vrijednosti vlasničkog kapitala institucije

1.   Institucije u svojim izračunima ekonomske vrijednosti vlasničkog kapitala uzimaju u obzir zajedničke pretpostavke modela i parametara iz stavaka od 2. do 10.

2.   Institucije u svoje izračune ekonomske vrijednosti vlasničkog kapitala uvrštavaju sljedeće stavke:

Za potrebe točke (c) institucije prilagođavaju ključne bihevioralne pretpostavke modela instrumenata osjetljivih na promjene kamatnih stopa značajkama raznih scenarija kamatnih stopa, uzimajući u obzir pragove proporcionalnosti i značajnosti iz članka 8. stavka 10., članka 9. stavka 2., članka 10. stavka 4., članka 12. stavka 2. i članka 23. stavka 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/857 (6).

3.   Svi instrumenti redovnog osnovnog kapitala i ostali regulatorni kapital bez dospijeća i bez datuma izvršenja opcija kupnje isključuju se iz izračuna.

4.   Institucije s omjerom neprihodonosnih izloženosti od 2 % ili više uključuju neprihodonosne izloženosti kao instrumente osjetljive na promjenu opće kamatne stope čiji bi modeli trebali biti u skladu s očekivanim novčanim tokovima i njihovim rokovima. Neprihodonosne izloženosti uključuju se bez rezervacija. U tu se svrhu neprihodonosne izloženosti utvrđuju na temelju dužničkih vrijednosnih papira, kredita i predujmova koji su klasificirani kao neprihodonosni u skladu s člankom 47.a stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, a omjer neprihodonosnih izloženosti izračunava se kao iznos neprihodonosnih izloženosti podijeljen s iznosom ukupnih bruto dužničkih vrijednosnih papira, kredita i predujmova izračunanih na razini institucije.

5.   S komercijalnim maržama i drugim sastavnicama marže u okviru plaćanja kamata u smislu njihova isključenja ili uključenja u novčane tokove postupa se u skladu s internim pristupom institucije za upravljanje i mjerenje kamatnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Ako se isključe komercijalne marže i druge sastavnice marže, institucije su dužne:

6.   Promjena ekonomske vrijednosti vlasničkog kapitala izračunava se na temelju bilance s pretpostavkom isteka u kojoj postojeće pozicije dospijevaju i ne zamjenjuju se.

7.   Za svaku valutu primjenjuje se donja granica kamatne stope nakon šoka koja ovisi o dospijeću, počevši od –150 baznih bodova za neposredno dospijeće. Ta se granica povećava za tri bazna boda godišnje i naposljetku doseže 0 % za dospijeća od 50 godina i više. Ako su zabilježene kamatne stope niže od donje granice kamatne stope nakon šoka, institucije primjenjuju nižu zabilježenu kamatnu stopu.

8.   Pri izračunu ukupne promjene za svaki scenarij šoka kamatnih stopa institucije zbrajaju sve negativne i pozitivne promjene za svaku valutu. Valute koje nisu izvještajna valuta preračunavaju se u izvještajnu valutu prema promptnom deviznom tečaju Europske središnje banke na referentni datum. Pozitivne promjene ponderiraju se faktorom 50 % ili faktorom 80 % u slučaju valuta iz tečajnog mehanizma ERM II, čiji je formalno dogovoreni raspon fluktuacije uži od standardnog raspona od ± 15 %. Ponderirani dobici priznaju se (a) do apsolutne vrijednosti negativnih promjena u valuti EUR ili valutama iz tečajnog mehanizma ERM II i (b) do rezultata primjene faktora 50 % na pozitivne promjene valuta iz tečajnog mehanizma ERM II odnosno valute EUR.

9.   Za diskontiranje se primjenjuje odgovarajuća opća „nerizična” krivulja prinosa po valuti. Ta krivulja ne uključuje kreditne raspone specifične za instrument, sektor ili subjekt, kao ni likvidnosne marže.

10.   Pri procjeni rizika proizvoda osjetljivih na kamatne stope koji su povezani s inflacijom ili drugim tržišnim čimbenicima primjenjuju se razborite pretpostavke. Te se pretpostavke temelje na trenutačnoj/posljednjoj zabilježenoj vrijednosti, projekcijama uglednog instituta za ekonomska istraživanja ili drugim primjerima općeprihvaćene tržišne prakse i općenito su neovisne o scenariju.