+PRILOG I. Zajednički opći okvir za izračunavanje energetskih svojstava zgrada

PRILOG I. Zajednički opći okvir za izračunavanje energetskih svojstava zgrada



PRILOG I.

Zajednički opći okvir za izračunavanje energetskih svojstava zgrada

(iz članka 4.)

1. Energetska svojstva zgrade utvrđuju se na temelju izračunane ili izmjerene potrošnje energije te se njima odražava uobičajeno korištenje energije u zgradi za grijanje prostora, hlađenje prostora, potrošnu toplu vodu, ventilaciju, ugrađenu rasvjetu te druge tehničke sustave zgrade. Države članice osiguravaju da je uobičajena potrošnja energije reprezentativna za stvarne uvjete rada za svaku relevantnu tipologiju i da odražava tipično ponašanje korisnika. Ako je moguće, uobičajena potrošnja energije i uobičajeno ponašanje korisnika temelje se na dostupnim nacionalnim statističkim podacima, građevinskim propisima i izmjerenim podacima.

Ako je izmjerena potrošnja energije osnova za izračun energetskih svojstava zgrada, metodologijom izračuna mora se moći utvrditi utjecaj ponašanja stanara i lokalne klime, koji se ne smije odražavati u rezultatu izračuna. Izmjerena potrošnja energije za potrebu izračuna energetskih svojstava zgrada zahtijeva očitanja barem svaki mjesec te se mora razlikovati nositelji energije.

Države članice mogu upotrebljavati izmjerenu potrošnju energije u uobičajenim uvjetima rada kako bi provjerile ispravnost izračunate potrošnje energije i omogućile usporedbu između izračunanih i stvarnih svojstava. Izmjerena potrošnja energije za potrebe provjere i usporedbe može se temeljiti na mjesečnim očitanjima.

Energetska svojstva zgrade izražavaju se brojčanim pokazateljem vrijednosti primarne energije po jedinici referentne podne površine godišnje, u kWh/(m2 god.) u svrhu izdavanja energetskih certifikata i usklađenosti s minimalnim zahtjevima u pogledu energetskih svojstava. Metodologija koja se primjenjuje za utvrđivanje energetskih svojstava zgrade mora biti transparentna i otvorena za inovacije.

Države članice opisuju svoje nacionalne metodologije izračuna na temelju Priloga A ključnih europskih normi o energetskim svojstvima zgrada, to jest (EN) ISO 52000-1, (EN) ISO 52003-1, (EN) ISO 52010-1, (EN) ISO 52016-1, (EN) ISO 52018-1, (EN) 52120-1, EN 16798-1 i EN 17423 ili dokumenata koji ih zamjenjuju. Ova odredba ne predstavlja pravnu kodifikaciju tih normi.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se, ako se zgrade opskrbljuju iz sustava centraliziranog grijanja ili hlađenja, koristi takve opskrbe priznaju i uzimaju u obzir u metodologiji izračuna, posebno udjela energije iz obnovljivih izvora, putem pojedinačno certificiranih ili priznatih faktora primarne energije.

2. Potrebna energija i potrošnja energije za grijanje prostora, hlađenje prostora, potrošnu toplu vodu, ventilaciju, rasvjetu i druge tehničke sustave zgrade izračunavaju se korištenjem mjesečnog, satnog ili kraćeg intervala za izračun kako bi se uzeli u obzir različiti uvjeti koji znatno utječu na rad i svojstva sustava te unutarnji uvjeti i kako bi se optimizirali zahtjevi u pogledu zdravlja, kvalitete zraka u unutarnjem prostoru, uključujući udobnosti, koje države članice određuju na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Ako propisi za određene proizvode koji se odnose na proizvode koji koriste energiju doneseni na temelju Direktive 2009/125/EZ sadržavaju posebne zahtjeve u pogledu informacija o proizvodu za potrebe izračuna energetskih svojstava i potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa na temelju ove Direktive, nacionalnim metodama izračuna ne smiju se zahtijevati dodatne informacije.

Izračun primarne energije temelji se na redovno ažuriranim i budućim faktorima primarne energije, (uz razlikovanje neobnovljive, obnovljive i ukupne) ili faktorima ponderiranja za svakog nositelja energije, koje moraju priznavati nacionalna tijela, i uzimajući u obzir očekivanu kombinaciju izvora energije na temelju njihova nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Ti faktori primarne energije ili faktori ponderiranja mogu se temeljiti na nacionalnim, regionalnim ili lokalnim informacijama. Faktori primarne energije ili faktori ponderiranja mogu se utvrditi na godišnjoj, sezonskoj, mjesečnoj, dnevnoj ili satnoj osnovi ili prema iscrpnijim informacijama koje su raspoložive za pojedinačne centralizirane sustave.

Države članice određuju faktore primarne energije ili faktore ponderiranja. O odabiru i izvorima podataka izvješćuje se u skladu s normom EN 17423 ili bilo kojim dokumentom koji je zamjenjuje. Države članice mogu se odlučiti za prosječni faktor primarne energije za električnu energiju u Uniji utvrđen na temelju Direktive (EU) 2023/1791 umjesto faktora primarne energije koji odražava kombinaciju izvora električne energije u zemlji.

3. U svrhu iskazivanja energetskih svojstava zgrade države članice određuju dodatne brojčane pokazatelje vrijednosti za ukupnu, neobnovljivu primarnu energiju i obnovljivu primarnu energiju i operativne emisije stakleničkih plinova proizvedenih u kgCO2eq/(m2 god.).

4. Kod utvrđivanja metodologije uzimaju se u obzir barem sljedeći aspekti:

(a) 

sljedeće stvarne toplinske značajke zgrade, uključujući unutarnje pregrade:

i. 

toplinski kapacitet;

ii. 

izolacija;

iii. 

pasivno grijanje;

iv. 

rashladni elementi;

v. 

toplinski mostovi;

(b) 

sustavi za grijanje i opskrbu potrošnom toplom vodom, uključujući njihova izolacijska svojstva;

(c) 

kapacitet instalirane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i instaliranog skladištenja energije na lokaciji;

(d) 

sustavi za klimatizaciju;

(e) 

prirodno i mehaničko provjetravanje, koje može uključivati zrakonepropusnost i oporabu topline;

(f) 

ugradbena rasvjeta (uglavnom u nestambenom sektoru);

(g) 

oblik, položaj i orijentacija zgrade, uključujući vanjsku klimu;

(h) 

pasivni solarni sustavi i zaštita od sunca;

(i) 

unutarnji klimatski uvjeti, uključujući projektiranu unutarnju klimu;

(j) 

unutarnja opterećenja;

(k) 

sustavi automatizacije i upravljanja zgradom i njihove sposobnosti praćenja, kontrole i optimizacije energetskih svojstava.

5. Uzima se u obzir pozitivan utjecaj sljedećih čimbenika:

(a) 

mjesni uvjeti osunčanja, aktivni solarni sustavi i drugi sustavi grijanja i električni sustavi na temelju energije iz obnovljivih izvora;

(b) 

električna energija proizvedena kogeneracijom;

(c) 

sustavi centraliziranog i blokovskoga grijanja i hlađenja;

(d) 

prirodna rasvjeta;

(e) 

sustavi za skladištenje električne energije;

(f) 

sustavi za skladištenje toplinske energije.

6. Zgrade bi u svrhe izračuna energetskih svojstava zgrada trebalo odgovarajuće razvrstati u jednu od sljedećih vrsta:

(a) 

različiti tipovi jednoobiteljskih kuća;

(b) 

stambene zgrade;

(c) 

uredske zgrade;

(d) 

zgrade za obrazovanje;

(e) 

bolnice;

(f) 

hoteli i restorani;

(g) 

sportski objekti;

(h) 

zgrade veleprodaje i maloprodaje;

(i) 

ostali tipovi zgrada koje troše energiju.

1. Pregled

,

1.1 Reference

1.2 Utvrđeni zahtjevi

1.3 Povezani standardi

2. Utvrđeni zahtjevi

Zahtjevi

3. Povezani standardi

Standardi
  • Builddate: 24.05.2026 00:00:00 -Doknr: CELEX:32024L1275
  • EULAW -

    EN: Legal acts of the European Union from EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © European Union. Re-use is authorised by Decision 2011/833/EU, provided the source is acknowledged; the consolidated texts are licensed under CC BY 4.0 (EUR-Lex legal notice). Divided into sections and converted into the GRCA format, the wording unchanged. Only the legislation published in the Official Journal of the European Union is deemed authentic.

    DE: Rechtsakte der Europäischen Union aus EUR-Lex, https://eur-lex.europa.eu/. © Europäische Union. Weiterverwendung nach Beschluss 2011/833/EU mit Quellenangabe gestattet; die konsolidierten Fassungen stehen unter CC BY 4.0 (Rechtlicher Hinweis von EUR-Lex). In Abschnitte aufgeteilt und in das GRCA-Format umgewandelt, der Wortlaut unverändert. Verbindlich sind allein die im Amtsblatt der Europäischen Union veröffentlichten Rechtsakte.