Preamble: 1

(1)

Osmim programom djelovanja Europske unije za okoliš donesenim Odlukom (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća (4) zahtijeva se od Komisije, država članica, regionalnih i lokalnih tijela te dionika da djelotvorno primjenjuju visoke standarde transparentnosti, sudjelovanja javnosti i pristupa pravosuđu, u skladu s Konvencijom Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”), i na razini Unije i na razini država članica.

(2)

U Aarhuškoj konvenciji, koju je Odlukom Vijeća 2005/370/EZ (5) Europska zajednica ratificirala 17. veljače 2005., prepoznato je da povećani javni pristup informacijama o okolišu i širenje takvih informacija doprinose većoj svijesti o pitanjima okoliša, slobodnoj razmjeni stavova, djelotvornijem sudjelovanju javnosti u odlučivanju o okolišu i, u konačnici, boljem okolišu. Nadalje, Aarhuškom konvencijom priznaje se pravo na zaštitu povjerljivosti osobnih podataka i/ili dosjea koji se odnose na fizičku osobu ako ta osoba nije dopustila otkrivanje informacija javnosti te ako je takva povjerljivost predviđena nacionalnim pravom. Ako se pravom Unije zahtijeva da se poslovne ili industrijske informacije čuvaju kao povjerljive radi zaštite legitimnog gospodarskog interesa, tu bi povjerljivost trebalo zaštititi.

(3)

Uredbe (EU) 2016/679 (6) i (EU) 2018/1725 (7) Europskog parlamenta i Vijeća primjenjuju se na obradu osobnih podataka od strane država članica odnosno institucija, tijela, ureda i agencija Unije u okviru ove Uredbe. U skladu s tim, ispitanici imaju pravo biti obaviješteni o obradi svojih podataka u okviru ove Uredbe i o ostvarivanju svojih prava na temelju tih uredaba.

(4)

Odlukom Vijeća 2006/61/EZ (8) Europska zajednica ratificirala je 2. prosinca 2005. UNECE Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari („Protokol”).

(5)

Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (9) uspostavljen je Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari radi provedbe Protokola.

(6)

U izvješću Komisije o napretku provedbe Uredbe (EZ) br. 166/2006, objavljenom 13. prosinca 2017., zaključeno je da bi obveze izvješćivanja trebalo racionalizirati daljnjim ispitivanjem sinergija s drugim povezanim pravom Unije o okolišu u pogledu onečišćenja iz industrijskih postrojenja, uključujući osobito Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Direktivu Vijeća 91/271/EEZ (11). U izvješću je istaknuto i da je potrebno ispitati mogućnosti za dodatne kontekstualne informacije kako bi prijavljeni podaci bili djelotvorniji.

(7)

Komunikacijom Komisije od 12. svibnja 2021. naslovljenom „Put prema zdravom planetu za sve – Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” uspostavljen je akcijski plan Unije o nultoj stopi onečišćenja, energiji, dekarbonizaciji i kružnom gospodarstvu te se promiče učinkovita upotreba prijavljenih informacija u sklopu šireg okvira za praćenje i izglede za postizanje nulte stope onečišćenja i okvira za praćenje predviđenog u Osmom programu djelovanja za okoliš.

(8)

U skladu sa zaključcima Komisije iz njezina izvješća o napretku provedbe Uredbe (EZ) br. 166/2006 objavljenog 13. prosinca 2017., Komisija je u lipnju 2021., uz potporu Europske agencije za okoliš („Agencija”), razvila Portal za industrijske emisije („Portal”), kako bi zamijenio Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari u cilju poboljšanja sinergija s izvješćivanjem koje se provodi na temelju Direktive 2010/75/EU.

(9)

Portal bi trebao javnosti omogućiti besplatan internetski pristup integriranijem i koherentnijem skupu podataka o ključnim pritiscima na okoliš koje stvaraju industrijska postrojenja jer takvi podaci čine troškovno učinkovito sredstvo za uspoređivanje i odlučivanje s obzirom na pitanja okoliša, poticanje bolje okolišne učinkovitosti, praćenje trendova, dokazivanje napretka u smanjenju onečišćenja, ocjenjivanje postrojenja prema referentnim vrijednostima, praćenje usklađenosti s relevantnim međunarodnim sporazumima, utvrđivanje prioriteta i evaluaciju napretka postignutog Unijinim i nacionalnim politikama i programima u području okoliša.

(10)

Podaci uključeni u Portal trebali bi biti prikazani na njemu i u agregiranom i u neagregiranom obliku kako bi se korisnicima omogućilo ciljano pretraživanje i kako bi se pružilo jednostavno izvlačenje podataka elektroničkim putem, među ostalim u obliku skupova podataka koji se temelje na upitima.

(11)

Zahtjevi u pogledu izvješćivanja trebali bi se primjenjivati na razini postrojenja radi provedbe sinergija između Portala i baza podataka o pritiscima na okoliš iz industrijskih postrojenja, uključujući ona obuhvaćena Direktivom 2010/75/EU, te radi osiguranja koherentnosti s tom direktivom i potpore njezinoj provedbi.

(12)

Kako bi bili u skladu sa zahtjevima iz Protokola, zahtjevi u pogledu izvješćivanja predviđeni ovom Uredbom trebali bi se primjenjivati na sve aktivnosti navedene u Prilogu I. Protokolu te bi pri ispunjavanju tih zahtjeva u pogledu izvješćivanja trebalo navesti objekt kojem pripada postrojenje ili njegov dio. Osim toga, te radi postizanja sinergija s povezanim pravom Unije o okolišu koje se odnosi na industrijska postrojenja, područje primjene ove Uredbe trebalo bi biti usklađeno i s industrijskim aktivnostima na temelju priloga I. i I.a Direktivi 2010/75/EU i s određenim aktivnostima obuhvaćenima Direktivom (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

(13)

Kako bi se pratila okolišna učinkovitost industrijskih postrojenja, podaci koje treba uključiti u Portal trebali bi obuhvaćati, iznad primjenjivih kvantitativnih pragova navedenih u Prilogu II., ispuštanje određenih onečišćujućih tvari u okoliš, prijenose otpadnih voda koje sadržavaju te onečišćujuće tvari izvan mjesta nastanka i prijenose otpada izvan mjesta nastanka.

(14)

Portal bi trebao uključivati i podatke o upotrebi vode, energije i relevantnih sirovina u dotičnim postrojenjima kako bi se omogućilo praćenje napretka prema postizanju kružnoga gospodarstva s visokom razinom učinkovitog iskorištavanja resursa. Podaci koje treba uključiti u Portal trebali bi obuhvaćati relevantne sirovine koje se upotrebljavaju u procesu proizvodnje i imaju znatan učinak ili utjecaj na okoliš. Utvrđivanje onoga što treba smatrati relevantnim sirovinama trebalo bi se temeljiti na radu obavljenom u postupku izrade referentnih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) u skladu s Direktivom 2010/75/EU.

(15)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u pogledu izvješćivanja nadležnih tijela od strane operatera, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji za utvrđivanje popisa relevantnih sirovina o kojima operateri trebaju izvješćivati nakon savjetovanja s državama članicama, dotičnim industrijama i nevladinim organizacijama koje promiču zdravlje ljudi i zaštitu okoliša. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(16)

Operateri postrojenja trebali bi izvješćivati o informacijama o obujmu proizvodnje te broju radnih sati dotičnog postrojenja kako bi se moglo kontekstualizirati prijavljene podatke o ispuštanjima onečišćujućih tvari, prijenosima otpadnih voda koje sadržavaju te onečišćujuće tvari izvan mjesta nastanka i prijenosima otpada izvan mjesta nastanka. S tim bi se informacijama, prema potrebi, trebalo postupati u skladu s odredbama ove Uredbe o povjerljivosti.

(17)

Trebalo bi maksimizirati opću korist od Portala za pristup informacijama o okolišu u vezi s industrijskim postrojenjima, i to uključivanjem informacija o kojima države članice izvješćuju Komisiju u skladu s Direktivom 2010/75/EU te drugih protoka informacija koji proizlaze iz prava Unije o okolišu u području klimatskih promjena, zaštite zraka, vode i tla, prava Unije o gospodarenju otpadom, uključujući izvješćivanje na temelju Direktive 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća (14), Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) i Direktive 2010/75/EU. Nadalje, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala vrijednost Portala za korisnike, Portal bi trebao biti dizajniran tako da olakša buduću integraciju s drugim relevantnim protocima podataka o okolišu.

(18)

Radi pravne sigurnosti operateri ili države članice trebali bi navesti jesu li podaci o ispuštanju onečišćujućih tvari, prijenosima otpadnih voda koje sadržavaju te onečišćujuće tvari izvan mjesta nastanka i prijenosima otpada izvan mjesta nastanka ispod pragova za izvješćivanje.

(19)

Kako bi se poboljšala kvaliteta prijavljenih podataka i osigurala njihova usporedivost, primjereno je uskladiti metode kvantifikacije koje će operateri upotrebljavati pri izvješćivanju o ispuštanjima onečišćujućih tvari, prijenosima otpadnih voda koje sadržavaju te onečišćujuće tvari izvan mjesta nastanka, prijenosima otpada izvan mjesta nastanka i upotrebi resursa. S obzirom na to da je mjerenje najtočnija metoda kvantifikacije, operateri bi trebali upotrebljavati mjerenje za potrebe kvantifikacije. Ako mjerenje nije izvedivo, operateri bi trebali upotrebljavati izračun. Procjenu bi trebalo upotrebljavati samo kao zadnji izbor.

(20)

S obzirom na to da bi operaterima postrojenja za stočarsku proizvodnju i akvakulturu mogli nedostajati potrebni resursi za točno kvantificiranje namjernih ispuštanja onečišćujućih tvari, države članice trebale bi imati pravo kvantificirati takva ispuštanja u njihovo ime.

(21)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u vezi s izvješćivanjem koje provode države članice, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji za utvrđivanje vrste i oblika informacija koje treba dostaviti i rokova za izvješćivanje. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(22)

S obzirom na važnost brzog pristupa informacijama o okolišu za građane Unije, ključno je da države članice i Komisija podatke učine javno dostupnima čim to postane tehnički izvedivo. U tu bi svrhu rok za izvješćivanje, koji treba točno utvrditi provedbenim aktom, trebao biti najkasnije 11 mjeseci od kraja dotične izvještajne godine.

(23)

Portal bi prema potrebi trebao olakšati i pristup informacijama o ispuštanju onečišćujućih tvari iz difuznih izvora kako bi se donositeljima odluka omogućilo da ispuštanje onečišćujućih tvari bolje kontekstualiziraju i odaberu najdjelotvornije rješenje za smanjenje onečišćenja.

(24)

Podaci o kojima izvješćuju države članice i operateri trebali bi biti visoke kvalitete, posebno u pogledu njihove točnosti, potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti. Stoga bi nadležna tijela trebala ocjenjivati kvalitetu podataka koje dostavljaju operateri.

(25)

Javni pristup informacijama o okolišu o kojima izvješćuju države članice trebao bi biti neograničen, a izuzeća od tog pravila trebala bi biti moguća samo u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) ili s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (17), ovisno o slučaju.

(26)

U svakom daljnjem razvoju Portala trebalo bi osigurati sudjelovanje javnosti ranim pružanjem djelotvornih mogućnosti za podnošenje primjedaba, informacija, analiza i mišljenja za postupak odlučivanja u tom pogledu.

(27)

Radi povećanja korisnosti i učinka Portala Komisija bi, uz potporu Agencije, trebala izraditi smjernice kojima bi se poduprla provedba ove Uredbe, posvećujući pri tome posebnu pozornost provedbi odredaba koje nisu bile dio Uredbe (EZ) br. 166/2006 i mogućim učincima na sektore koji nisu obuhvaćeni tom uredbom.

(28)

Kako bi se omogućilo Komisijida ažurira popis industrijskih ili poljoprivrednih aktivnosti u vezi s kojima se primjenjuju zahtjevi u pogledu izvješćivanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) radi izmjene ove Uredbe u svrhu usklađivanja Priloga I. s izmjenama Protokola.

(29)

Komisiju bi trebalo ovlastiti i za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se izmijenio Prilog II. ovoj Uredbi radi utvrđivanja pragova za izvješćivanje, dodavanja onečišćujućih tvari koje podliježu posebnim regulatornim mjerama na temelju prava Unije o kvaliteti vode i zraka i o kemikalijama, uključujući Uredbu (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (18) te direktive 2000/60/EZ (19), 2004/107/EZ (20), 2006/118/EZ (21), 2008/50/EZ (22), 2008/105/EZ (23) i (EU) 2020/2184 (24) Europskog parlamenta i Vijeća, te radi odražavanja izmjena Protokola u vezi s onečišćujućim tvarima o kojima treba izvješćivati ili njihovim pragovima za izvješćivanje. Kako bi se olakšala potpuna primjena ove Uredbe, Komisija bi do 31. prosinca 2025. trebala donijeti delegirani akt kojim se preispituje popis tvari i pragova utvrđenih u Prilogu II. ovoj Uredbi, uključujući, među ostalim, procjenu potrebe za smanjenjem pragova za izvješćivanje za perfluoralkilne i polifluoralkilne tvari (PFAS) i druge relevantne tvari.

(30)

Pri donošenju delegiranih akata posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (25) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(31)

Kako bi osigurale djelotvornu provedbu ove Uredbe, države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na njezina kršenja i trebale bi osigurati njihovu provedbu.

(32)

S obzirom na to da je Uredbu (EZ) br. 166/2006 potrebno znatno izmijeniti, trebalo bi je staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom radi pravne sigurnosti, jasnoće i transparentnosti.

(33)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno poboljšanje javnog pristupa informacijama o okolišu uspostavom integrirane i koherentne elektroničke baze podataka na razini Unije te omogućavanje praćenja industrijskog onečišćenja kako bi se doprinijelo njegovu sprečavanju i smanjenju, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer potreba za usporedivosti podataka u državama članicama zahtijeva visoku razinu usklađivanja, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(34)

Zahtjevi u pogledu izvješćivanja utvrđeni ovom Uredbom trebali bi se primjenjivati od izvještajne godine 2027. kako bi se državama članicama i operaterima pružilo dovoljno vremena za poduzimanje potrebnih mjera.

(35)

Radi osiguravanja kontinuiteta podataka i pravne sigurnosti, Uredba (EZ) br. 166/2006 trebala bi se nastaviti primjenjivati za izvještajnu godinu 2026.,